Diplomata Željko Stamatović negirao je optužbe profesora Voja Lakovića iznijete pred Anketnim odborom da je bio umiješan u šverc cigaerta.
Laković, inače bivši komandir policije u Baru, juče je kazao da je su za šverc cigareta "u njegovo vrijeme" bili zaduženi Stamatović i Vaso Baošić. 
- Imate njih dvojicu, pa ih pitajte. Oni su radili za firmu NTT koja je bila direktno pod kabinetom predsjednika Vlade - rekao je Laković.
Međutim, Stamatović je to demantovao, navodeći da nikada nije primio, niti uzeo novac od bilo koga u vezi sa poslovima, uključujući tranzit cigara tokom perioda sankcija. 
- Tvrdnje koje Laković iznosi su neutemeljene, što najbolje potvrđuje činjenica da Vaso Baošić, kao tadašnji načelnik CB Bar, nije radio za NTT niti imao posebna zaduženja u toj firmi - naglasio je Stamatović.
On je stava da je Lakovićev angažman u Anketnom odboru politički motiviran i da služi za skretanje pažnje od stvarnih problema. 
- Njegova profesionalna prošlost, uključujući disciplinske probleme tokom službe u Baru, govori sama za sebe - naglasio je Stamatović.
Dodaje i da sa Lakovićem nije imao kontakt više od 30 godina, te da ga je pominjanje njegovog imena na sjednici Anketnog odbora neosnovano i nametnuto.
- Pozivam medije i javnost da preispitaju vjerodostojnost izvora ovih optužbi i da se fokusiraju na dokazane činjenice, a ne povode izjavama tipova Paunovića, Lakovića i sl. koji su pozvani da promovišu veljesrpski narativ o našoj domovini - poručio je Stamatović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Stamatović: Lakovićeve tvrdnje neutemeljene, njegov angažman na Anketnom odboru politički motivisan

Profesor Vojo Laković pridružio se danas targetiranju medija Borisa Bogdanovića navodeći da pojedine novinare angažuju oni koji su na šemi koju je iznio Vladan Pavićević.
- U ovom parlamentu je bila jedna rasprava koja se odnosila na izlaganja Demokrata gdje je predočeno da pojedini novinari, čast poštenim novinarima i struci, naplaćuju članke i po 8.000 eura. Angažovani su od strane lice koja su na onoj šemi koju je iznio Vladan Pavićević, da blate na svaki način nas koji pokušavamo da pomognemo zahvaljujući Anketnom odboru i Skupštini Crne gore, da izvučeno Crnu Goru iz kandži kriminala. Kvazi novinari pokušavaju da obesmisle ubistvo Duska Jovanovića, Slavoljuba Šćekica, Pavla Bulatovića, a i mi smo pretekli, nama niko batine ne može skinuti s leđa - ali mi oćemo istinu - izjavio je Laković na sjednici Anketnog odbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbogdanovic-targetirao-novinare-televizije-e-m-portala-i-portala-analitika-tvrdi-da-kriminalni-klanovi-placaju-po-tekstu-i-do-8-000-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Hoće, kaže, da se Crna Gora oslobodi kriminala.
- Pokušava se staviti zamjena teza da je ovo napad na DPS - nije, DPS ima čistih kadrova, nego napad na sistem koji je urušavao ugled Crne Gore. Rekao sam i ponoviću - još ne vjerujem nijednom nadležnom organu - sem Skupštini Crne Gore. Nek se ljude koliko hoće, nijedan nije čist, da zagrebemo u svakoj službi još postoje članovi sedme uprave, batinaša, "crnih trojki". Pa evo i ministra inostranih poslova čuva jedan koji je bio u "crnim trojkama". Kad dođe vrijeme sve ćemo reći i provjeriti. Jedan je bio komandir u Danilovgradu, svi su dobili unapređenje i još su u sistemu - rekao je on.
U odnosu na navode o novinarima, u nastavku zasijedanja, je rekao da on ne iznosi optužbe nego da su to navodi iz Skupštine.

Laković uz Bogdanovića: Pojedine novinare angažovala lica koja su na šemi koju je iznio Vladan Pavićević

Pod punom odgovornošću, izjavljujem da je osnovni motiv napada na mene bila zaplijena cigareta bez akcizne markice vrijednih 15 miliona maraka, kazao je profesor Vojo Laković daje pred Anketnim odborom koji se bavi slučajevima navodno politički motivisanih ubistava i napada na novinare i druge slobodne intelektualce biće održana danas.
Drugi osnov za napad na njega bila je, tvrdi, akcija zapljene više šlepera citostatika, koji su uvezeni iz Francuske kao humanitarna pomoć.
Laković je rekao da je bio carinski službenik 1999. godine i da se stavio na raspolaganje Ratnoj mornarici u Kumboru kada je počelo NATO bombardovanje.
On navodi da im je posao bio da kontrolišu protok robe i ljudi u zoni odgovornosti, a problemi, kako je naglasio, kreću nakon što su carinske uniforme zamijenili vojnim.&nbsp;
- Na ulazu u Petrovac, zaustavili su me pripadnici jedinice u crnim unifromama, kojom je upravljao Momčilo Šćekić. Htjeli su da me razoružaju i da mi uzmu sredstva veze. Radije bih stradao nego da im dozvolim da me razoružaju. Ali, na insistiranje mojih starješina, otišao sam na punk u Petrovcu i predao oružje, od kojih je jedan bio pištolj koji je bio poklon od Pavla Bulatovića. Oduzeta su mi i sredstva komunikacije. Bio je to početak mojih problema - rekao je Laković. &nbsp;
Kako je objasnio, kada je krenuo da iz Petrovca dostavi poštu na sjever Crne Gore, primijetio je da ga iz Petrovca dok se vozio prati crni "golf". Kaže da je posumnjao da ga prate, i stvario je do kafane Bokana, da vidi o čemu se radi. Vidio je tri osobe u autu, ali nije uspio da ih identuifikuje.&nbsp;
Kada je nastavio prema Prijepolju, ispod graničnog prelaza zaustavila ga je redovna patrola. A prije toga, iznad Pljevalja, kazao je, pokušala su da ga zaustave lica iz crnog "golfa". Nijesu uspjeli, posebno jer su, kako kaže, vidjeli da je s njim u autu njegov brat. &nbsp;
Laković je rekao da je ista lica iz "golfa" vidio na narodnom saboru u Pljevljima sjutradan, i da je to vidio, jer je imao iskustva u operacijama specijalnih potraga i sličnih aktinvosti.&nbsp;
Odgovorno tvrdi, kako kaže, da kontraobavještajna služba vojske Jugoslavije zadužena za Crnu Goru ima pisane tragove da je kontaktirao sada pokojnog Boža Lakića, šefa DB iz Bara i obavijestio &nbsp;ga da me prate.
- Rekao mi je da je tada obavijestio pomoćnika SDB-a Duška Markovića i da je rekao da neće biti nikakvih problema. Spominjem dva oficira tadašnje Vojske Jugoalsvije. Jedan je major Tasić podređen Radovanu Aleksiću, pukovniku koji je bio oficir kontraobavještajne službe zadužen za Crnu Goru, a koji je poslije mene bio žrtva "crknih trojki" u Nikšiću - rekao je Laković.
Kada je krenuo kući u Petrovac vidio je parkirano auto i jednu osobu koja je podiglo toki voki.
- Odmah mi je bilo jasno da javlja da sam krenuo. Bilo je predviđeno da se iscenira moja saobraćajna nesreća, ali nijesu u tome uspjeli zbog velike frekfencije saobraćaja. Od tog prvobitnog plana se odustalo - tvrdi Laković.
Dolaskom u Crna poda, na duplu krivinu, vidio je, kaže, da je stajao golf crvene boje, sa rotacionim svijetlom.&nbsp;
- Kao savjestan vozač, stao sam da vidim šta se desilo, mogu li da pomognem. Lice uz auta je izvadilo "hekler" i uperio mi pištolj u čelo, i rekao mi "dosta si se k****o Lakoviću, izlazi". Tada su &nbsp;iz šume izašla tri ili četiri lica sa palicama, i počeli da me tuku, Oborili su me, i tukli. Udarali su me čizmama po glavi. Polomili mi nogu, ne znam šta bi se desilo. Spasio me je jedan taksista, koji je bio u posjeti majci u selu prema mostu na Tari, i vidio je to. Oni su otišli, a on je prišao i pomogao mi da uđem u svoje auto. Nisam mogao da okrenem auto fizički, da se vratim u Pljevlja, nego sam krenuo u Mojkovac. Ne znam ni kako sam vozio tako polomljen - rekao je Laković.
Spasio ga je, kaže, jedan taksista koji je sve vidio.&nbsp;
- Oni su otišli, a on je prišao i pomogao mi da uđem u svoje auto. Nisam mogao da okrenem auto fizički, da se vratim u Pljevlja, nego sam krenuo u Mojkovac, Ne znam ni kako sam vozio tako polomljen - rekao je Laković.&nbsp;
Naglasio je da mu je u Mojkovcu ukazana prva pomoć, a sa službenog telefona je pozvao brata i informisao šta mu se desilo.
- Pozvao sam Lakića i rekao mu: "Božo, ovi me tvoji prebiše, a ti mi reče da neće". Nakon 15 minuta, zvao je me Duško Marković i rekao da njegova služba nema veze s tim. Toga ima u arhivama savezne službe, a pošto vama treba potvrda tačnosti, predlažem da se obratite imaocu toga materijala i sami se uvjerite - rekao je Laković.&nbsp;
Laković je rekao da je transportovan iz Mojkovca do pljevaljske bolnice, gdje je bio smješten, a onda transportovan do VMA u Beogradu.&nbsp;
Naglašava da je samo policajac Esad Ramović razgovarao sa njim o ovom napadu, i nijedan drugi policajac. On je, tvrdi, imao priliku da vidi sve prijeteće poruke koje je zabilježio, i da je napravio službenu zabilješku starješinama o tome. Vjeruje da je jedan primjerak te zabilješke došao i do šefa kriminalističke policije Milosava Sekulovića.&nbsp;
- Znam da su nakon toga ova lica sklonjena sa mog predmeta &nbsp;i nijesu više imali pristup. Znam da je tada ovaj napad, ovaj pokušaj ubistva, riješen, ali je zataškano. A bilo je dovoljno vidjeti samo listing poziva. Nakon završetka liječenja VMA, prebačen sam u banju, i kolege su mi rekle da ne idem u Crnu Goru jer nije sigurno za mene. Ostao sam u saveznoj carinskoj upravi u Beogradu. I da sam se vratio u Bar, ne bih mogao ući jer je operativac SDB Milan Lakić nama koji smo imali pristup to zabranio. Bilo nas je 15 kojima pristup nije bio dozvoljen - rekao je Laković. &nbsp;
Laković ističe da tadašnji državni vrh Crne Gore, Milo Đukanović, Filip Vujanović i Vukašin Maraš nijesu odgovorili na dopise o predmetu napada na njega.
- Pod punom odgovornošću, izjavljujem da je osnovni motiv napada na mene bila zaplijena cigareta bez akcizne markice. Lociran je u visini Ulcinja, isplovio je patrolni brod VJ, brod je sproveden do Bara i pretresom je nađena veća količina cigareta bez akcizne markice. Tada smo napravili zapisnik i oduzetu robu smjestili u magacin u Baru - istakao je on.
Pojašnjava da je dobio ponudu da se odmakne od tog broda, a da je njegovo deset odsto od vrijednosti robe.&nbsp;
- To je bilo milion maraka. Ukupna vrijednost robe na brodu je bila 15 miliona maraka. Odbio sam normalno, i dobio sam batine - tvrdi Laković.
Kazao je da je drugi osnov za napad na njega bila akcija zapljene više šlepera citostatika, koji su uvezeni iz Francuske kao humanitarna pomoć. Navodi da im je bio istekao rok i da su uništeni, a očito je namjera bila da se prodaju po privatnim apotekama u Crnoj Gori.
- Dva Kolašinca su prijavila da je u mjestu Bablja greda došlo do incidenta sa licima u ovom crvenom golfu, i traže rekaciju OB Kolašin. U 22:30 sati OB Kolašin šalje patrolu koja je brojala tri člana. Oni su zaustavili golf, iz auta je izašlo lice u uniformi, i reklo "na specijalnom smo zadatku, sklanjajte se, da vas ne zgazimo". Javno tvrdim da je taj koji je izašao bio Momir Marković, pripadnik SAJ-a sa Zlatice - rekao je Laković. &nbsp;
Kazao je da su u OB Kolašin sva dokumemnta i patrolni listovi, kojima se ovo može dokazati.&nbsp;
Laković je poručio da je došao pred Anketnim odborom jer tužilačkim i pravosudnim organima u Crnoj Gori ne vjeruje.
- Ja vam dajem podatke koje je lako provjeriti. Ako Vojo Laković laže, to i kažite - istakao je on.
Odbor, podsjećaju u parlamentu, zasijeda radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja do danas kao i okolnostima fizičkih napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca od strane policijskih službenika poznatih kao „Crne trojke“, a za koje su se u javnosti pojavljivale informacije da su bile zadužene za prebijanje političkih neistomišljenika tadašnje vlasti.

Laković: Motiv mog prebijanja bila je zapljena cigareta, kao i više šlepera citostatika

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) podnio protiv profesora bezbjednosti Voja Lakovića, zbog sumnje da je izjavom u javnom nastupu ugrozio sigurnost poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Oskara Hutera.
U rješenju koje potpisuje državni tužilac Dino Lukač, navodi se da je, nakon sprovedenog izviđaja, utvrđeno da „ne postoji osnovana sumnja da je izvršeno prijavljeno krivično djelo, niti neko drugo za koje se postupa po službenoj dužnosti“, te da se prijava odbacuje u cijelosti.
CGO je prijavu podnio početkom juna, nakon što je Laković tokom gostovanja u emisiji „Naglas“ na Javnom servisu rekao da poslanik Huter „neće moći da prošeta Crnom Gorom jer je narodu svega dosta“, što je ta organizacija okarakterisala kao prijetnju i javno podsticanje na netrpeljivost i obračun s političkim neistomišljenicima.
U prijavi se isticalo da je riječ o ozbiljnom pokušaju zastrašivanja i targetiranja poslanika zbog njegovog političkog angažmana, te se pozivalo na institucionalnu reakciju i zaštitu osnovnih prava i sloboda. Ipak, tužilaštvo nije našlo pravni osnov za pokretanje postupka.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fcgp-podnio-krivicnu-prijavu-protiv-lakovica-diskriminisao-i-ugrozio-bezbjednost-huteru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu CGP-a protiv Lakovića zbog izjave o poslaniku Huteru

Sramna izjava bivšeg savjetnika za bezbjednost nekadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića koju je izgovorio sinoć u programu Radio-televizije Crne Gore zaslužuje izvinjenje Javnog servisa, kazao je potrpedsjednik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković.
Laković je sinoć u emsiji „Naglas“ poslao poruku poslaniku DPS-a Oskaru Huteru, a povod su bila dešavanja na jučerašnjoj sjednici Anketnog odbora.
- Gospodin Huter ako bude branio na onaj način Duška Markovića i Mila Đukanovića on neće moći kroz Crnu Goru da prošeta - kazao je Laković.
Eraković je ukazao da je izvinjenje Javnog servisa izostalo
- A što se tiče našeg Oskara Hutera, on može, za razliku od Lakovića, uspravno i dostojanstveno da šeta svojom državom ponosan na bespoštednu borbu za građansku i evropsku Crnu Goru – poručio je Eraković na X-u.
Danas je Centar za građanska prava (CGP) podnio i krivičnu prijavu protiv Lakovića zbog diskriminacije, ugrožavanja sigurnosti i podstrekavanja na djelo ugrožavanja sigurnosti poslanika Hutera.
Laković je professor bezbjednosti, a bio dekan Univerziteta PIM Banjaluka - odjeljenje Univerziteta u Brčko distriktu.&nbsp;
U njegovoj biografiji piše i da je predavač na Pravnom fakultetu Univerziteta PIM u Banjaluci, a svojevremeno je predavao i na Univerzitetu Hercegovina.

Eraković: RTCG da se izvini zbog sramne izjave Voja Lakovića

Centar za građanska prava (CGP) podnio je krivičnu prijavu protiv profesora bezbjednosti Voja Lakovića zbog diskriminacije, ugrožavanja sigurnosti i podstrekavanja na djelo ugrožavanja sigurnosti poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Oskara Hutera.
Laković je sinoć, u emisiji "Naglas" na RTCG-u, u izlaganju na temu Anketnog odbora za bezbjednost iznio opasan komentar na račun Hutera.
- Gospodin Huter ako na ovaj način bude branio Duška Markovića, Mila Đukanovića, on neće moći kroz Crnu Goru da prošeta jer narodu je svega - kazao je Laković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Flakovic-sa-javnog-servisa-porucio-huter-nece-moci-da-proseta-kroz-crnu-goru-ako-ovako-nastavi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Voditelj javnog servisa ga je prekinuo, opominjući ga da ne može govoriti tako u javnom prostoru, nakon čega se Laković izvinio, dodajući da će Huteru "politički će zamjeriti".
U Centru za građanska prava smatraju da je Laković prekršio zakon po više osnova. Tvrde da je prkšio član 2 Zakona o zabrani diskriminacije, odnosno da je pokušao da obeshrabri političko Hutera i izražavanje stavova koje Laković ne dijeli.
Dodaju da je ovom izjavom Laković ugrozio bezbjednost Hutera, javno ga zastrašio prijetnjom iz političkih i ideoloških razloga,&nbsp;
- Riječima "neće moći prošetati Crnom Gorom jer narodu je svega" - aludirajući na &nbsp;"dosta" - a što ima za cilj da ostale ohrabri i podstakne na krivično djelo ugrožavanje sigurnosti Oskara Hutera - naveli su iz Centra za građanska prava.
Kako ističu, posebno zabrinjava to što je ovakva izjava izrečena od strane osobe koja ima status profesora bezbjednosti, te je očekivano da postupa sa naročitom odgovornošću i uzdržanošću.
- Centar za građanska prava podnosi ovu krivičnu prijavu sa ciljem: da se utvrdi odgovornost Voja Lakovića, da se zaštiti Oskar Huter &nbsp;i njegovo pravo na slobodno političko djelovanje i da se institucionalno reaguje i da se zaštiti sloboda mišljenja, a sankcionišu prijetnje u bilo kom obliku - poručuju iz CGP-a.

CGP podnio krivičnu prijavu protiv Lakovića: Diskriminisao i ugrozio bezbjednost Huteru

Profesor bezbjednosti Vojo Laković večeras je putem Javnog servisa poslao poruku poslaniku Demokratske partije socijalista Oskaru Huteru.
Povod svemu bila je rasprava o Anketnom odboru, odnosno dešavanjima na današnjoj sjednici.
- Gospodin Huter ako bude branio na onaj način Duška Markovića i Mila Đukanovića on neće moći kroz Crnu Goru da prošeta - kazao je Laković.
Nakon toga ga je voditelj opomenuo, ističući kako sa Javnog servisa ne mogu da se šalju takve poruke.
- Izvinjavam se i ja, ali politički će mu zamjeriti - kazao je na to Laković.
Inače, Laković je bio dekan Univerziteta PIM Banjaluka - odjeljenje Univerziteta u Brčko distriktu.&nbsp;
U njegovoj biografiji stoji i da je predavač na Pravnom fakultetu Univerziteta PIM u Banjaluci, a svojevremeno je predavao i na Univerzitetu Hercegovina.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKonteZanovic%2Fstatus%2F1929633815603171600%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1929633815603171600%7Ctwgr%5E28d97599369141924b2f0571176f64c8b05bd6e7%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković sa Javnog servisa poručio: Huter neće moći da prošeta kroz Crnu Goru ako ovako nastavi

Bivši savjetnik za bezbjednost nekadašnjeg premijera Crne Gore Zdravka Krivokapića, Vojo Laković, rekao je da je da je sigurno da je srpska služba (BIA) imala određene mjere i radnje u crnogorskom bezbjednosnom sektoru.
- Ne možemo to isključiti. Svaka država želi da štiti svoje interese a bogami, voli da zaviri i u tuđe dvorište. To radi i američka CIA - rekao je Laković za A plus TV.
Laković je mišljenja da ako je Srbija imala upliv u bezbjednosti sektor, to je radila u dogovoru sa partnerskim službama.
- A to je onda naš propust, kako smo to dozvolili, a hvalimo se sa našim ANB-om da je najbolji - ukazao je Laković.

Bivši savjetnik Zdravka Krivokapića: BIA imala upliv u bezbjednosni sektor Crne Gore

Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Darija Vraneša - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
Ne sumnja, kaže, da će i nakon novog "izliva gadosti", ovog puta prema g-đi Tadić Mijović koji je za svaku osudu, nastaviti i dalje da ga snažno podržavaju.&nbsp;
- Ne bi Vraneš bio tu đe je, ne bi odvajao Pljevlja od Crne Gore, niti svakodnevno širio mržnju, da nije onih koji su ga svojim glasovima postavili na mjesto predsjednika opštine - naveo j eon.
Ukazao je i na ćutanje nadležnih.
- Tako da, dok PES i Demokrate služe Vranešu, dok Tužilaštvo godinama ćuti ili izviđa u prazno njegov šovinizam i antiustavno djelovanje, nastaviće još jače i žešće ova vojvodina uzdanica. Kad nema države fašizam maršira! - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1996894279021547995%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Vraneša, fašizam maršira kad nema države

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković saopštio je da je donio odluku da Povelja „Ivan Crnojević“ za 2026. godinu bude dodijeljena Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.
- Čestitam upravi, profesorima, istraživačima i studentima ove ustanove - naveo je Đurašković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fn_djuraskovic%2Fstatus%2F1996881083162558952%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996881083162558952%7Ctwgr%5E114343bea514c8cbe4a30b472b430d57464f15de%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Povelja „Ivan Crnojević“ Fakultetu za crnogorski jezik i književnost

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: vojo-lakovic