Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je da Srbija ima suvereno pravo da učestvuje u vježbama sa kineskom vojskom, ali da bi se distancirao od odnosa predsjednika Aleksandra Vučića prema Kini jer je njeno ukupno djelovanje sporno.
U intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE), Rute je rekao da je NATO „prilično zabrinut u vezi sa onim što se dešava sa Kinom generalno“, navodeći povezanost te zemlje sa Rusijom, Sjevernom Korejom i Iranom.
- Što se tiče Srbije, ona može donijeti odluku da to radi. Ali, ne budimo naivni u vezi sa Kinom. Znamo da Kina sarađuje sa Rusima, Sjevernom Korejom, Iranom, da je stoga ono što se dešava u Indo-Pacifiku i ono što se dešava u evroatlantskoj oblasti sve više povezano i ispreplijeteno - kazao je Rute na pitanje da li je NATO zabrinut zbog učešća Srbije u vojnim vježbama sa Kinom.
Rute je ukazao da NATO ima dijalog sa Srbijom i da on lično ima direktan kontakt sa predsjednikom Vučićem.
- Suvereno je pravo Srbije da donese tu odluku. Ali, na kraju bih se zaista distancirao od onoga što predsjednik Vučić radi sa Kinom. To je naravno relevantno, ali postoji hitnije pitanje, a to je sama Kina - kazao je Rute.
Dodao je da je uvijek govorio da NATO nije tu samo da bi osigurao da su članice alijanse bezbjedne od Rusije, već od bilo koga.
- Moramo biti bezbjedni od svakoga ko nam želi zlo. I kada pogledamo ogromno gomilanje kineskih oružanih snaga, hajde da budemo zaista svjesni šta se tamo dešava - naveo je Rute, koji je u intervjuu pretežno govorio o naporima za okončanje rusko-ukrajinskog rata.
Srbija, koja je vojno neutralna zemlja, u julu je održala prvu zajedničku vojnu vježbu sa Kinom, uprkos upozorenjima iz Evropske unije. Desetodnevna vježba specijalnih jedinica dvije vojske održana je u kineskoj provinciji Hebej.
Srbija pod vođstvom Vučića jača odnose sa Kinom, iako je članstvo u Evropskoj uniji njen zvanični strateški cilj. Srbija je 2020. kupila od Kine šest novih bespilotnih letilica CH-92A. Dvije godine kasnije, Srbija je nabavila i raketni sistem protivvazdušne odbrane FK-3. Kasnije je nabavljena i nova kineska bespilotna letilica CH-95, ali nije zvanično saopšteno koliko je dronova tog tipa kupljeno, navodi RSE.
Upozorenja zbog saradnje sa Kinom u sferi odbrane, Srbiji su stizala i iz Vašingtona.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rute: Srbija ima suvereno pravo na vojne vježbe sa Kinom, ali ne budimo naivni

Rusija i Bjelorusija započele su danas dugo planirane zajedničke vojne vježbe u kojima učestvuju hiljade vojnika, a koje su izazvale zabrinutost na Zapadu.
Vježbe, nazvane „Zapad 2025“, održavaju se u Bjelorusiji i Rusiji i trajaće do utorka. Njihova svrha je da pokažu bliske odbrambene veze Moskve i Minska, kao i rusku vojnu moć dok traje rat u susjednoj Ukrajini, koji ulazi u četvrtu godinu.
Manevri dolaze nakon što su ruski dronovi ranije ove sedmice povrijedili vazdušni prostor Poljske, što je dodatno podgrijalo strahovanja da bi sukob u Ukrajini mogao prerasti u širi rat. Ruska vojska saopštila je da Poljska nije bila cilj, dok je Bjelorusija sugerisala da su dronovi skrenuli s kursa. Evropski lideri, međutim, opisali su incident kao namjernu provokaciju, što je prvi put natjeralo saveznike iz NATO-a da se suoče sa mogućom prijetnjom u svom vazdušnom prostoru.
Vježbe Rusije i Bjelorusije izazvale su zabrinutost i u Kijevu, kao i kod zapadnih saveznika Letonije, Litvanije i Poljske, koje graniče s Bjelorusijom. Kada je ruski predsjednik Vladimir Putin poslao trupe u Ukrajinu 24. februara 2022, mnoge od njih su prešle iz pravca Bjelorusije, neposredno nakon zajedničkih vojnih vježbi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fistocno-krilo-nato-a-u-pripravnosti-zbog-ruskih-vojnih-vjezbi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Bjeloruski odbrambeni zvaničnici su prvobitno naveli da će u vježbi učestvovati oko 13.000 vojnika blizu zapadne granice zemlje. Međutim, u maju je Ministarstvo odbrane saopštilo da će broj biti skoro prepolovljen, a da će se glavni manevri izvoditi dublje unutar teritorije.
U Moskvi je Ministarstvo odbrane u petak saopštilo da će se dio vježbi održati i na teritoriji Rusije, kao i na Baltičkom i Barencovom moru.
Ministar odbrane Viktor Hrenin prošlog mjeseca izjavio je da će se većina vježbi održati u okolini grada Borisova, oko 74 kilometra sjeveroistočno od Minska, ali da će „manje jedinice izvoditi praktične zadatke odbijanja hipotetičkog neprijatelja“ u oblastima blizu granice s Poljskom i Litvanijom.
Hrenin je naveo da će vojnici uvježbavati „planiranje upotrebe“ ruskog nuklearnog oružja i novih raketa srednjeg dometa „Orešnik“, koje Moskva namjerava da stacionira u Bjelorusiji.
U decembru su Rusija i Bjelorusija potpisale sporazum kojim Moskva daje bezbjednosne garancije svom savezniku, uključujući i mogućnost upotrebe ruskog nuklearnog oružja u slučaju odbrane od agresije.
Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko dozvolio je Rusiji da rasporedi dio taktičkog nuklearnog oružja na teritoriji njegove zemlje. Lukašenko je takođe predložio da ugosti najnovije ruske rakete srednjeg dometa „Orešnik“, koje je Moskva prvi put upotrijebila protiv Ukrajine u novembru prošle godine.
Putin je kazao da bi rakete „Orešnik“ mogle biti raspoređene u Bjelorusiji u drugoj polovini 2025. godine. Istakao je da će one ostati pod ruskom kontrolom, ali da će Moskva dozvoliti Minsku da bira ciljeve.
Bjelorusija je uputila zvanične pozive svim državama članicama Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju, kao i devet zemalja sa vojnim atašeima NATO-a u Minsku, da prate vježbe.
Lukašenko, koji Bjelorusijom vlada čvrstom rukom već više od 30 godina, nedavno je signalizirao spremnost da popravi odnose sa Zapadom, ozbiljno narušene zbog brutalnog gušenja opozicije i podrške ruskom ratu u Ukrajini.
Tokom protekle godine redovno su objavljivana saopštenja o oslobađanju političkih zatvorenika i pozivi na približavanje Zapadu. Prošlog mjeseca Lukašenko je telefonom razgovarao sa Donaldom Trampom, koji ga je u objavi na društvenim mrežama nazvao „visoko poštovanim predsjednikom“ – u oštrom kontrastu sa većinom zapadnih lidera koji uglavnom izbjegavaju bjeloruskog predsjednika.
Juče je Bjelorusija oslobodila 52 politička zatvorenika, u sklopu dogovora posredovanog od strane Sjedinjenih Američkih Država, koje su zauzvrat ukinule dio sankcija nacionalnoj avio-kompaniji te zemlje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fbjelorusija-oslobodila-52-politicka-zatvorenika-sad-zauzvrat-ukinula-dio-sankcija-nacionalnoj-avio-kompaniji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Rusija i Bjelorusija započele vojne vježbe koje izazivaju zabrinutost Zapada

Susjedi Rusije pripremaju se za nekoliko nervoznih dana dok Kremlj, zajedno sa svojim saveznikom Bjelorusijom, održava vojne vježbe Zapad 2025 – prve od pune invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Manervi će se održavati od 12. do 16. septembra, a dio njih biće izveden u neposrednoj blizini Poljske i Litvanije, dok Kremlj uvježbava scenario mogućeg sukoba sa NATO snagama. - Moramo ozbiljno shvatiti vježbe koje se održavaju u blizini granica NATO-a i EU; i susjedne zemlje i sam NATO pristupaju im s najvećom ozbiljnošću - rekao je zamjenik ministra odbrane Litvanije Tomas Godljauskas.&nbsp; - Litvanija i naši saveznici su spremni, ujedinjeni i pažljivo prate razvoj događaja, spremni da reaguju ako bude potrebno – dodao je. Kao odgovor, zemlje NATO-a koje graniče s Rusijom održavaju svoje vojne vježbe. Tarasis 25 okuplja deset sjevernoevropskih članica NATO-a, dok će Litvanija sprovesti sopstvenu nacionalnu vježbu odbrane pod nazivom Gromoviti udar. Poljska ove sedmice organizuje vojnu vježbu Gvozdeni branilac-25, uz učešće 30.000 vojnika.&nbsp; - Poljska će odgovoriti na vježbe Zapad 2025… na odgovarajući način sa poljske strane - izjavio je zamjenik ministra odbrane Čežari Tomčik za poljski RMF.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908110940_b201ff7432bb3826c5152751cd98a3fed622b0abf9c0efc53e9c49596e5a02b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250908110940_b201ff7432bb3826c5152751cd98a3fed622b0abf9c0efc53e9c49596e5a02b7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Gvozdeni branilac"> <figcaption>Poljska ove sedmice održava Gvozdeni branilac-25, uz učešće 30.000 vojnika(Photo: Toms Kalnins/EPA)</figcaption> </figure>  Rusija izvodi vježbe Zapad otprilike svake četiri godine još od 1999, a nervoza koja ih prati postala je svojevrsna tradicija. Iako se formalno vode kao odbrambene, vježba iz 2009. simulirala je nuklearni napad na Varšavu, dok je Zapad 2021 doveo do masovnog nagomilavanja ruskih snaga u Bjelorusiji, koje su nekoliko mjeseci kasnije iskorišćene za napad na Ukrajinu. Kako raste zabrinutost u NATO-u da bi Rusija mogla proširiti rat u Ukrajini napadom na neku od članica Alijanse – moguće u baltičkom regionu – Alijansa pažljivo prati da li će Zapad 2025 otkriti naznake buduće ruske ofanzive, rekao je Tomas Janelijunas, profesor na Institutu za međunarodne odnose i političke nauke Univerziteta u Vilnjusu. Zapadni posmatrači koristiće Zapad da procijene spremnost ruske vojske tri godine nakon napada na Ukrajinu – rata koji je Rusiju koštao više od milion žrtava i ogromnih količina uništene opreme, ali je istovremeno ubrzao razvoj ratne ekonomije. - NATO veoma pažljivo prati vojne aktivnosti Rusije. Ne vidimo neposrednu vojnu prijetnju protiv bilo koje članice NATO-a. Ipak, ostajemo budni - navedeno je u pisanom komentaru Alijanse. Organizatori Zapada tvrde da vježbe neće premašiti 13.000 učesnika, a Bjelorusija je saopštila da poziva posmatrače iz NATO zemalja, kao i iz Organizacije za bezbjednost i saradnju u Evropi (OEBS). Ruske i bjeloruske trupe takođe će uvježbavati planiranje upotrebe raketnih sistema Orešnik, sposobnih da nose nuklearne bojeve glave. Rusija u isto vrijeme izvodi još tri odvojene vježbe sa državama članicama Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbjednosti (ODKB) – čime se prikriva stvarni obim manevra, navodi Njemačko vijeće za spoljne odnose. (Članice ODKB-a su Rusija, Bjelorusija, Jermenija, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan.) - Scenariji ovih vježbi trebalo bi da pokažu kakav tip ratovanja Rusija priprema protiv Zapada - stoji u saopštenju. Vježba Zapad obuhvatiće ruske vojne okruge Moskvu i Lenjingrad, Kalinjingradsku enklavu, Arktik, Baltičko i Barencovo more, kao i Bjelorusiju. Dio manevara – kod bjeloruskog sela Goža i u kalinjingradskom Dobrovoljsku – biće izveden svega nekoliko desetina kilometara od Poljske i Litvanije. Trupe će takođe biti raspoređene s obje strane Suvalskog prolaza, koridora od 70 kilometara između Bjelorusije i Kalinjingrada, koji se široko smatra jednom od najslabijih tačaka odbrane Evrope. Litvanska vojna obavještajna služba procjenjuje da će u Zapadu učestvovati do 30.000 vojnika – znatno manje nego 2021, kada je broj učesnika iznosio oko 200.000. To je daleko od potrebnog obima za napad na neku NATO članicu, posebno dok rat u Ukrajini traje, istakao je Janelijunas. <h2>Rizik od eskalacije</h2> Moskva bi, međutim, mogla iskoristiti vježbe da testira reakciju NATO-a na provokacije poput narušavanja vazdušnog prostora, sajber napada ili čak sabotaže civilne infrastrukture – procjenjujući koliko brzo saveznici reaguju i da li odgovornost pripisuju Rusiji. To povećava rizik od eskalacije. - Potpuno je moguće da se određeni istovremeni signali protumače kao stvarni napad na zemlje NATO-a - rekao je Janelijunas.&nbsp; - Treba shvatiti jednostavnu činjenicu: tokom vojnih vježbi, kada je naoružanje spremno… često je teško razlikovati simulaciju od stvarne vojne akcije – dodaje on. Ali, Godljauskas je kazao da Litvanija zna razlikovati prijetnje.&nbsp; - Imamo kapacitet da posmatramo i reagujemo, kao i da razlikujemo slučajni incident od prave prijetnje - naveo je on. Uprkos tome, Godljauskas je dodao da je nerealno očekivati nultu vjerovatnoću narušavanja vazdušnog prostora. Dva drona su u julu ušla u litvanski vazdušni prostor iz pravca Bjelorusije, a zemlja je nedavno zatvorila svoje nebo uz granicu s Bjelorusijom do 1. oktobra.

Istočno krilo NATO-a u pripravnosti zbog ruskih vojnih vježbi

Ministar odbrane Dragan Krapović predložio je 44. Vladi Crne Gore da poništi Zaključke 41, 42 i 43 prethodne Vlade, čime bi se formalno okončala inicijativa za uspostavljanje vojnog poligona na Sinjajevini.
Kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, ovaj prijedlog biće razmatran na sjednici Vlade u četvrtak. 
- Ovaj prijedlog predstavlja ispunjenje obećanja datog građanima da se Sinjajevina sačuva i zaštiti u skladu sa principima očuvanja prirode, interesa lokalne zajednice i održivog razvoja - saopšteno je iz Ministarstvo odbrane.
Poručuju da u tom resoru ostaju posvećeni transparentnosti i otvorenosti prema građanima i lokalnim zajednicama, uz puno uvažavanje potreba Vojske Crne Gore, "ali i jasne poruke da prirodne ljepote poput Sinjajevine treba očuvati za buduće generacije".
Podsjećaju da je Plan za formiranje vojnog poligona na Sinjajevini započet 2019. godine, a tokom 2020. Vlada je donijela Zaključke kojima je omogućeno korišćenje ovog područja u vojne svrhe.
Ova odluka naišla je na snažno protivljenje lokalnog stanovništva, ekoloških aktivista i građana širom Crne Gore, zbog čega je više puta dolazilo do protesta i kampova zaštite Sinjajevine.
- Prijedlog ministra Krapovića za ukidanje tih zaključaka predstavlja institucionalno zatvaranje ove teme i jasan signal da će Vlada Crne Gore tražiti rješenja koja su u skladu sa interesima građana, očuvanjem životne sredine i realnim potrebama sistema odbranu - zaključeno je u saopštenju.

Krapović tražio da Vlada stavi tačku na pitanje vojnog poligona na Sinjajevini

Iran i Saudijska Arabija će imati zajedničke vojne vježbe u Crvenom moru, javili su iranski mediji.
Saudijske vlasti nisu potvrdile tu informaciju. To bi bile prve zajedničke vojne vježbe dvije rivalske države na Bliskom istoku.
Dvije zemlje, koje su dugo podržavale suprotstavljene tabore u regionu, prekinule su diplomatske odnose na sedam godina. Međutim, oni su nastavljeni u martu 2023. zahvaljujući približavanju dogovorenom pod okriljem Kine.
- Saudijska Arabija je zatražila da organizujemo zajedničke vježbe u Crvenom moru - rekao je komandant iranske mornarice, admiral Šahram Irani, prenijela je lokalna agencija ISNA.
Saudijska Arabija nije odmah potvrdila održavanje manevara sa Iranom.
- Koordinacija je u toku i delegacije dvije zemlje imaće neophodne konsultacije o tome kako da izvedu vježbu - dodao je Irani, ne iznoseći druge detalje.
Huti, jemenski pobunjenici koje podržava Iran, već mjesecima preuzimaju odgovornost za napade u Crvenom moru i Adenskom zalivu.
Ti pobunjenici gađaju brodove za koje smatraju da su povezani sa Izraelom i da djeluju u znak solidarnosti sa Palestincima u Pojasu Gaze.
Huti, koji kontrolišu velike djelove Jemena, u prošlosti su organizovali napade na Saudijsku Arabiju, koja podržava vladu u Jemenu i bila je na čelu vojne koalicije protiv tih pobunjenika.

Iran i Saudijska Arabija će imati zajedničke vojne vježbe

Put reformi nije bio jednostavan, ali je bio nužan, a podrška Sjedinjenih Američkih Država na tom putu bila je od posebnog značaja - kazao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović na sastanku sa odlazećom ambasadorkom Sjedinjuenih Američkih Država Džudi Rajzing Rajnke.
Šaranović je na ovom sastanku, kom je prisustvovao i direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, kazao da zahvaljujući podršc SAD njihovoj posvećenosti danas imamo sektor bezbjednosti koji je pouzdan partner kolektivne bezbjednosti.
- Upravo je u tom periodu dodatno osnaženo strateško partnerstvo dvije države, naročito u oblasti bezbjednosti. Reformski procesi bili su zasnovani na izboru profesionalnog menadžmenta u policiji, jačanju zaštitnih mehanizama za njen nezavisan i zakonit rad, kao i unapređenju sistema provjere integriteta policijskih službenika, što je rezultiralo snažnijim, slobodnijim i profesionalnijim institucijama - istakao je Šaranović.
Rajnke je istakla da je saradnja sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i Upravom policije bila intenzivna i sadržajna, kroz brojne zajedničke projekte, donacije i obuke. 
- Reforma policije je složen proces, ali Crna Gora se kreće tim teškim putem s profesionalnošću i uspješnim rezultatima koji jačaju institucionalne standarde - kazala je Rajnke, naglasivši da princip vladavine prava mora biti jasan i jednak za sve.
Šćepanović je istakao je da je podrška američke ambasade tokom mandata Rajnke imala važnu ulogu u izgradnji stabilnog i održivog policijskog sistema. 
- Iako pojedinac može imati snagu i autoritet, bez funkcionalnog i posvećenog tima nije moguće ostvariti suštinske i trajne promjene. Upravo kroz zajednički rad gradimo povjerenje, kako unutar Crne Gore, tako i u međunarodnom okruženju, a naš kolektiv povezuje zajednička vrijednost - snažna, jasna i dosljedna posvećenost borbi protiv organizovanog kriminala, koja predstavlja temelj našeg djelovanja i cilj kojem zajednički težimo - poručio je Šćepanović

Šaranović i Šćepanović sa Rajnke: Podrška SAD-a bila ključna u jačanju bezbjednosnih institucija

Gnušam se šovinističkih istupa, promovisanja četništva i veličanja ratnih zločinaca i saradnika okupatora u bilo kojoj prilici, a naročito kad je to uvijeno u vjerske oblande - kazao je poslanik Pokreta Evropa sad u Skupštini Crne Gore Miodrag Laković.
On je, odgovarajući na mreži Iks (X) Đorđiju Kustudić koji je napisao da je vrijeme da on, Janović i ostali razumni i građanski orjentisani funkcioneri PES-a javno osudite ovakve šovinističke ispade koji polako prelaze u obrazac ponašanja, istakao da je saglasan.
- I nije teško, uopšte. Ja se gnušam šovinističkih istupa, promovisanja četništva i veličanja ratnih zločinaca i saradnika okupatora u bilo kojoj prilici, a naročito kad je to uvijeno u vjerske oblande. I to osuđujem u svakoj prilici - poručio je Laković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F2013625508433404084&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Gnušam se šovinističkih istupa, promovisanja četništva i veličanja ratnih zločinaca

Bivši generalni sekretar NATO i nekadašnji danski premijer Anders Fog Rasmusen je izjavio da Evropa treba snažno da odgovori ekonomskim mjerama ukoliko Vašington uvede carine članicama alijanse koje su uputile vojnike na Grenland.
Rasmusen je ocijenio da insistiranje američkog predsjednika Donalda Trampa da Grenland postane dio SAD predstavlja najveći izazov za NATO od formiranja alijanse 1949. godine, javlja Rojters.
- Ulog je budućnost NATO. Vrijeme laskanja Trampu je prošlo. To ne funkcioniše. Činjenica je da Tramp poštuje samo snagu i silu. I jedinstvo. To je ono što bi Evropa sada trebalo da demonstrira - rekao je Rasmusen u Davosu, tokom Svjetskog ekonomskog foruma.
Rasmusen je naveo da bi trebalo da bude unaprijeđen sporazum između Vašingtona i Kopenhagena iz 1951. godine, kojim bi se dozvolilo da u bazama SAD na Grenlandu bude ojačano prisustvo NATO.
Prema riječima Rasmusena, trebalo bi napraviti sporazum o investicijama, kako bi se američkim i evropskim firmama olakšalo da iskopavaju minerale na Grenlandu i spriječile kineska i ruska ulaganja u kritične sektore na ostrvu.

Rasmusen: Vrijeme laskanja Trampu je prošlo, Evropa treba snažno da odgovori

U Budilniku na Televiziji E provjeravamo što donosi Nacrt programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, kada se može očekivati da dobijemo status posmatrača u Agenciji za temeljna prava i što to znači za državu i građane.&nbsp;
Analiziramo i višesedmični zastoj kompanijskih i poreskih registara – koliko takva blokada ugrožava poslovanje privrede?&nbsp;
U fokusu je i Danilovgrad koji bi mogao da se suoči sa brojnim izazovima u komunalnoj djelatnosti - kako odgovoriti na sve veće količine otpada, imaju li potrebnu mehanizaciju i da li postoje održiva rješenja?&nbsp;
Govorićemo i o nedozvoljenom lovu na divlje životinje – na koji način suzbiti krivolov, posebno u blizini naseljenih mjesta i da li institucije imaju kapacitete da efikasno procesuiraju ove slučajeve?&nbsp;
Na kraju, donosimo i priču iz centra grada - kada će biti završena rekonstrukcija Ulice slobode i kako aktuelni radovi utiču na svakodnevno poslovanje trgovinskih radnji i život građana.&nbsp;
Gledajte Budilnik od sedam do devet sati.

Tag: vojne-vjezbe