Dok sam gledao srpsku vojsku koja je defilovala ispred predśednika Srbije Vučića i njegove regionalne posluge, moram priznati, bio sam zadovoljan.
Prvi put u istoriji velikosrpskog nacionalizma, srpske vlasti su organizovale vojnu paradu da prepadnu svoje stanovništvo, a ne regiju. Jer, kome je Vučić mogao priprijetiti svojim trupama? Hrvatskoj, Albaniji, Crnoj Gori, Mađarskoj, Rumuniji i Bugarskoj koje su u NATO? Nikako. Bosni i Hercegovini, koja je i pod embargom i gotovo nenaoružana, sa svojom slavnom Armijom RBiH herojski razgonila četničke bande i ispisala najljepše stranice patriotskog otpora na Balkanu?
Sigurno ne, jer probosanski dio BiH sada zna s kim ima posla. S Kosovom, koje je nakon stogodišnjeg aparthejda izvojevalo pobjedu 1999. godine? Zasigurno ne.
Dakle, Vučić je jedino mogao priprijetiti studentima i građanima koji protestuju protiv njega.
No, pored zadovoljstva što je Srbija spala na to da se njen izvoz nestabilnosti u regiji vratio kući, ośećao sam i mučninu. Srpska vojska je jedna od najkompromitovanijih vojski u istoriji Evrope nakon Drugoga svjetskog rata. To je vojska koja je ubijala civile, silovala i palila. To je agresorska vojska koja se nije suočila sa svojom ružnom istorijom razaranja i uništenja naselja i gradova.
Džabe MIG-ovi i Rafali, džaba kineski dronovi i artiljerija iz vremena JNA, džaba replike Knindži koje neutrališu žute prsluke, džaba Andrija Mandić i Milan Knežević kao nasljednici Slobovih piona, srpski marš nikoga nije uplašio, naprotiv, pokazao je opravdanost širenja NATO u regiji, približavanja Hrvatske, Albanije i Kosova u vojnim pitanjima te pojačanoj memorijalizaciji bosansko-hercegovačkih heroja posljednjih godina koja mlađe generacije upozorava da zlo ne spava.
Srpsku vojsku poštovaću onoga trena kad se ta vojska izvini za zločine koje je počinila u Crnoj Gori 1918. godine te nakon priznavanja agresorske uloge u ratovima devedesetih, od Slovenije, preko Hrvatske, Bosne i Kosova. Do tada, prezir. A veleizdajniku Krapu pamtimo.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vojna parada u Beogradu - ko se boji Vučka još?

Ono što je krajem prošle godine počelo kao tiho bdjenje nekolicine studenata, preraslo je u jedne od najvećih protesta u istoriji Srbije, koji se mogu uporediti sa masovnim demonstracijama koje su pre četvrt vijeka srušile s vlasti autokratu Slobodana Miloševića, piše u opširnom tekstu Vašington post.
Studenti, dodaje se, vrše neprestani pritisak na predsjednika Aleksandra Vučića, njegov bezbjednosni aparat i provladine medije, koji su demonstrante optužili da su marionete i izdajnici, i to pod uticajem neimenovanih sila i liberalnih nevladinih organizacija sa Zapada, koje žele da, kako tvrde, da unište otadžbinu.
Ovo je, piše vašingtonski list, stranica iz stare knjige taktika.
Prva grupa koja je prošle godine bila napadnuta od strane Vučićevih pristalica bili su studenti glume. Većina mladih ljudi koji nose transparente na ulicama još uvijek živi sa roditeljima. Ali srpska Generacija Z – za koju se ranije mislilo da je apolitična, apatična i sklonija emigraciji nego protestima – iznenadila je zemlju.
Srbija se suočava sa odlučujućim trenutkom: da li će zemlja prigrliti Zapad i standarde i vrijednosti Evropske unije – kroz reformu pravosuđa, bezbjednosnih službi i medija – ili će provesti još jednu deceniju na marginama, vučena ka Rusiji?
Postavlja se i pitanje kako će Vučić odgovoriti na proteste koji su sve veći i po obimu i po intenzitetu. Mnogi strahuju od represije.
Rastuće nemire pažljivo prati Brisel. Komesarka EU za proširenje Marta Kos početkom ovog mjeseca izrazila je svoje nezadovoljstvo „talasom nasilja i kontinuiranom upotrebom sile protiv demonstranata u Srbiji“.
Kos je rekla da članice EU počinju da dovode u pitanje „iskrenu posvećenost Srbije evropskom putu“.
Vašington post primjećuje da evropski lideri govore vrlo obazrivo o Srbiji, pazeći da blago podstaknu srpsko rukovodstvo jer, navodi se, preveliki pritisak na predsjednika Srbije mogao bi da gurne zemlju dalje od Evrope.
Ćutanje, s druge strane, može ostaviti utisak da Evropi nije stalo do demokratskog nazadovanja u Srbiji, ili da je nemoćna da ga zaustavi.
- Ne možemo da nastavimo u Srbiji ovako kako sada ide - rekla je Ana (24), studentkinja Poljoprivrednog fakulteta. Ona je predvidela da će Vučić pasti. 
Na pitanje kako može to da tvrdi, s obzirom na to da je predsjednik na vlasti već deceniju, odgovorila je: „Probudili smo narod“.
Istorija, čini se, ponavlja se. Godine 1998, kada je Srbija bila dio Savezne Republike Jugoslavije, studentski pokret poznat kao "Otpor!“ takođe je započeo na Univerzitetu u Beogradu, u znak protesta protiv Miloševića tokom rata na Kosovu. Većina današnjih studenata tada još nije bila ni rođena.
U intervjuima, studenti kažu da su zgroženi onim što vide kao korupciju i nesposobnost vlasti, koje se ogleda u tragediji na željezničkoj stanici. Počeli su zahtjevom za punu odgovornost za pogibije u Novom Sadu a sada traže vanredne parlamentarne izbore.
U pisanom odgovoru na pitanja Vašington Posta, Vučić (55), koji je na funkciji predsjednika ili premijera već 11 godina, optužio je demonstrante da podstiču nasilje.
- U posljednjih devet mjeseci, Srbija je izdržala više od 23.000 neprijavljenih okupljanja. Ono što je u početku počelo kao studentski protest, nažalost, se pretvorilo u masovne blokade i, u posljednje vrijeme, nasilne incidente koje podstiču ekstremističke grupe - naveo je Vučić.
Uz predsjednikove odgovore na pitanja priložene su i fotografije, navodi vašingtonski list, na kojima se vidi mladić s palicom i drugi kako udara štit policajca u opremi za razbijanje demonstracija.
Vučić je izjavio da je nudio pregovore sa studentima, ali da su oni to odbili, te je odbacio zahtjeve za vanrednim izborima, nazivajući ih destabilizujućim.
Vlada je, kako kaže, pokrenula istrage o urušavanju stanice. Kada je riječ o nasilju, Vučić je rekao: „Više od 170 policajaca je povrijeđeno dok su obavljali svoju dužnost da zaštite građane.“
Vašington post piše i o subotnjoj vojnoj paradi u Beogradu gdje je paradiralo 10.000 srpskih vojnika, prikazani su lovce proizvedeni u Francuskoj, tenkovi iz Rusije i PVO sistemi iz Kine (američkli list ne spominje da su prvi put prikazani i izraelski raketni sistemi PULS i besposadna letjelica Hermes 900).
Studenti koji su pokušali da prisustvuju manifestaciji „Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave“ bili su zaustavljeni od strane policije, navodi se u tekstu.
Mladi demonstranti nisu djeca rata već su to njihovi roditelji koji su preživjeli balkanske ratove devedesetih – koji su uključivali etničko čišćenje i masovna raseljavanja – kao i vazdušne napade NATO-a kako bi se Srbija primorala da prekine ubijanja.
Današnji studenti odrasli su u Srbiji koja je 2008. bila domaćin takmičenja za Pjesmu Evrovizije, kada je Beograd bio grad zabave, a mnogi su vjerovali da će zemlja uskoro ući u Evropsku uniju. Srbija je podnijela zahtjev za članstvo 2009. godine, a tri godine kasnije postala je zvanični kandidat.
To obećanje, međutim, sada djeluje veoma daleko. Želja za pridruživanjem Evropskoj uniji i dalje je snažna u većem dijelu Balkana, ali izgleda ne i u Srbiji.
Prema posljednjim istraživanjima sprovedenim za Evropsku komisiju, podrška članstvu u EU je visoka u Albaniji (91 odsto) i Sjevernoj Makedoniji (69 odsto), dok je najniža u Srbiji – svega 33 odsto.
Anina koleginica sa fakulteta, Kristina (25), studira hidrologiju i brine o klimatskim promjenama. Na jednom protestu u januaru, Kristina je bila redarka – nosila je žuti prsluk i pomagala u bezbjednom kretanju kolone učesnika.
Dok je stajala ispred automobila koji je bio zaustavljen, žena vozač je iznenada krenula i udarila je, odbacivši je na trotoar, gdje je glavom udarila o beton. Nije se ničega sjećala dok se nije probudila u bolnici. Snimak napada ubrzo je postao viralan.
Studenti su zahtijevali da tužilaštvo optuži ženu vozača. Međutim, sve optužbe su na kraju odbačene, pošto je Vučić pomilovao ženu koja je vozila auto, rekavši da „mora da štiti slabe, progonjene i žrtve svakodnevnih studentskih napada“.
- Mi smo budućnost ove zemlje, a očigledno je da vlast ne mari ni za nas, ni za našu budućnost - rekla je Kristina. Na pitanje da li se njeni roditelji plaše za njenu bezbjednost, odgovorila je: „Plaše se, ali znaju da me ne bi mogli zaustaviti“.
Vučić i njegove pristalice nazivaju studente „teroristima“ i „stranim plaćenicima“ koje Zapad podstiče da pokrenu „obojenu revoluciju“, poput onih koje su potresle Ukrajinu, Gruziju, Jermeniju i druge zemlje bivšeg sovjetskog bloka.
Istorija autoritarizma u Beogradu – od Josipa Broza Tita, koji je vladao Jugoslavijom decenijama nakon Drugog svjetskog rata sve do svoje smrti 1980. – učinila je studente opreznim prema isticanju pojedinačnih lidera. Plaše se da bi neko mogao da stvori kult ličnosti.
Takođe strahuju za bezbjednost demonstranata koji se pojavljuju u medijima, pa se oslanjaju na rotirajuću grupu predstavnika.
Ela Zeković (24), bivša predsjednica studentskog parlamenta Fakulteta političkih nauka u Beogradu, jednom se pojavila u programu na državnoj televiziji, gdje je govorila u ime demonstranata.
Ubrzo nakon toga, jedan provladin tabloid je objavio da je ona „gotovo krunisana za novu liderku“ protesta.
Pronašli su snimak BBC Srbija i tvrdili da je Zeković „oduševljena komunističkim idejama“ i da „nedvosmisleno podržava LGBT pokret“. Zeković je rekla da jeste prisustvovala paradama ponosa u Beogradu, ali da mlada osoba na fotografiji sa jugoslovenskom zastavom iz komunističkog doba nije ona.
Zeković smatra da bezbjednosne službe države djeluju sa provladinim medijima, koje čine nekolicina TV stanica, tabloidi i portali. Većina medija je saveznik Vučića, iako još uvijek postoje neki nezavisni.
Ipak, Srbija se nalazi na 96. mestu od 180 zemalja prema Indeksu slobode medija koji sastavlja organizacija Reporteri bez granica. Istražitelji Evropskog centra za slobodu štampe i medija, nadzorne grupe, nedavno su izvijestili da su srpski novinari fizički napadani i izloženi koordinisanim kampanjama blaćenja.
Utvrdili su da su zakoni usvojeni 2023. godine – koji su nominalno trebali da omoguće veću raznolikost vlasništva i pluralizam – u praksi omogućili vladi da još više učvrsti kontrolu nad medijima.
Vuk Cvijić, poznati istraživački novinar magazina Radar, rekao je da ga je prošle godine ispred kafića udario vlasnik jednog provladinog tabloida. U avgustu mu je prišao policajac u opremi za razbijanje demonstracija i naprskao ga biber sprejom.
- Teturao sam se slijep - rekao je Cvijić, dodajući da ovakvi incidenti sugerišu da je „sezona lova na nas otvorena“.
Vučić je, u svojoj izjavi za Vašington post, rekao da je Srbija „u potpunosti posvećena svom evropskom putu, demokratskim vrijednostima i vladavini prava“, te da protesti predstavljaju prijetnju i izvan granica Srbije.
- Naši prioriteti su dijalog, stabilnost i konstruktivna saradnja sa evropskim partnerima. Međutim, pokušaji destabilizacije naše zemlje putem nasilja i dezinformacija ugrožavaju ne samo Srbiju, već i krhku stabilnost šireg regiona Zapadnog Balkana - rekao je Vučić.
Nakon jednog marša u Beogradu u avgustu, Nikolina Sinđelić (22), studentkinja marketinga i komunikacija na Univerzitetu u Beogradu, izjavila je da su je priveli pripadnici specijalne policijske jedinice poznate kao JZO – Jedinica za zaštitu određenih ličnosti i objekata. Tom prilikom su joj oduzeli telefon, kameru i signalnu baklju.
Sinđelić je ispričala da je jedan policajac postao veoma agresivan, udario joj glavu o zid i vikao: „Zašto pokušavaš da uništiš svoju zemlju?“
Prema njenim riječima, taj policajac joj je, pred drugim privedenim osobama, zaprijetio seksualnim napadom koristeći baklju koju je nosila.
Po savjetu advokata, Sinđelić je javno govorila o svom iskustvu gostujući na N1, nezavisnoj televiziji u Srbiji. Nakon toga, jedan voditelj blizak vlasti optužio ju je da se „bavi OnlyFans-om kao zanimanjem“, dok je u emisiji uživo prikazivao njene privatne fotografije – ono što je Sinđelić nazvala „osvetničkom pornografijom“.
- Cilj je bio da me ućutkaju, da me unište – gole fotografije, prijetnje smrću – upotrijebili su svu svoju moć protiv jedne studentkinje - rekla je.
Danas je prepoznaju na ulici, a njeno ime se često pominje na studentskim protestima, gde je doživljavaju kao mučenicu i borca, zaključuje Vašington post u svom opširnom tekstu o situaciji u Srbiji.

Vašington post o studentskim protestima, ćutanju Evrope i vojnoj paradi: Odlučujući trenutak u Srbiji

Svjetski mediji ispratili su današnju Vojnu paradu u Beogradu, a posebno su se osvrnuli na sastav gostiju.
Tako je Dejli Mejl prenio da je američki glumac Stiven Sigal, čuven po akcionim filmovima B kategorije, bio počasni gost.&nbsp;
- Stiven Sigal je u posljednjoj deceniji ušao u politiku i postao odlučan pristalica Vladimira Putina- napominju iz Dejli Majla, komentarišući profile gostiju na paradi.

Dejli Mejl: Stivel Sigal počasni gost na paradi u Srbiji, napominju da je pristalica Vladimira Putina

I na dan kada se obilježava nacionalno jedinstvo, ne može predsjednik Srbije bez podjela. Prebrojao je - Vojnoj paradi na koju je pozvao sve građane prisustvovalo je više od 47.000 njih, onih koji ga kritikuju i koji su zaustavljeni na obodu manifestacije bilo je 237-oro. Autobuse za dovoz ljudi iz svih krajeva zemlje, a koji su popunili ulice Novog Beograda, nije brojao. Kao ni pripadnike žandarmerije koji su odlučivali ko na paradu može, a ko ne i koji su nepoželjne gurali u stranu.
Građanima koji su se na poziv studenata okupili da podrže vojsku, to je bilo omogućeno tek kada je parada zvanično završena. Prije toga im se na putu ispriječila policija i to na svakih stotinak metara, da od mirnih građana "odbrane" one što brane zemlju.
Dok su građani uzvikivali “Studenti! Studenti!”, policajac je izdavao naređenje - “morate da se pomjerite na trotoar!”
- Čovek u fantomci, preko cijelog lica, naređuje im da nas guraju- kaže jedan građanin.
Je l' to privatna vojska jednog čovjeka, pitao je drugi čovjek policiju koja im nije dala da prođu kako bi prisustvovali paradi.
 Kakve vi veze imate s vojskom, pitao je policajac.
- Snaga i jedinstvo. Na tu paradu su pozvani građani. Evo, to govori o jednoj farsi. I ti svi pozivi koji su išli - dođite da pozdravite vojsku. Krenuli su građani da pozdrave vojsku i vjerujem da su krenuli da je pozdrave iskreno i od srca. I spriječeni su- kaže Goran Petković, pukovnik u penziji i narodni poslanik Ekološkog ustanka.
Građani za koje je MUP procijenio da su u redu, mogli su bliže defielu. Ali kao da zaboraviše da su došli zbog jedinstva.
N1: Odakle ste, dobar dan?
- Iz pi*ke materine, a Vi?- kaže žena kojoj je bilo omogućeno da prisustvuje paradi.
N1: Dobro, hvala.
- Mi smo iz Srbije, a Vi? Jer znate Vi šta cijelo vrijeme rade? Treba da nas zapale, da uništavaju?!- dodaje.
N1: Šta fali onim građanima tamo?
- Šta fali? Što su zaboravili gdje je Srbija!- kaže drugi čovjek na paradi.
N1: A gdje je Srbija?
- Srbija je tu! A ne tamo preko! Da l' volu našeg precednika?- dodaje pokazujući iz kordona na građane.
N1: Da li je ta ljubav neophodna za srpsko jedinstvo?
- Jeste- odgovara.
Na drugu stranu, na drugu stranu!. obraća se još jedan čovjek reporterki N1.
N1: A što dijelimo Srbiju na dvije strane?
- Zbog takvih kao vi!- odgovara.
Izgleda da ljubav i srpsko jedinstvo nijesu mogli da se iskažu bez mnogo puta viđenog, kao kada su organizovani SNS skupovi, pa su se duž novobeogradskih ulica poređali autobusi za organizovano dovoženje građana - tablice iz svih krajeva zemlje.
Posjetioci parade pristizali su od ranog jutra.
- To je jedino što nam je ponos naš!- kaže jedan čovjek.
Treba da vidi narod šta mi imamo! Je l' vidite da nas zezaju sa strane? A mi smo jedini sami. kaže drugi čovek.
- Očekujem da vidim šta je gazda spremio za odbranu zemlje- kaže treći, koji na pitanje N1 na koga misli, dodaje da misli na predsjednika države.
N1: Zbog čega ste Vi danas na paradi?
- Zato što sam Srbin, ponosan na svoju Vojsku, na svoj narod, na svoju državu, na predsjednika Aleksandra Vučića- kaže jedan mladić.
Među onima koji su se odazvali na predsjednikov poziv bilo je mnogo onih koji su odlučili da je dolazak u Beograd dovoljan i da nije neophodno da se ide u ograđeni prostor.
Pratili su program odmarajući u hladovini ili onako usput.
N1: Šta Vas je dovelo, šta ste htjeli da vidite?
- A šta Vas briga šta sam htjela da vidim?- rekla je jedna žena.
Ne bih da razgovaram na tu temu. Došao sam iz svoje želje da pogledam paradu i ne bih da me uznemiravate, rekao je jedan stanovnik Požarevca.
- Došli smo da vidimo Vosjku našu- rekla su dvojica mladića – jedan iz Lapova, drugi iz Kragujevca.
N1: Kako ste došli, organizovano ili...
- Pa kolima, sami…- rekli su.
N1: Jasno, šta za vas znači jedinstvo? Ima li jedinstva?
- Naravno da ima- odgovaraju.
Konstatovao je i predsjednik da ga ima, te je sa Instagrama odmah po završetku manifestacije poručio - "naša snaga, snaga jedinstva".
Samo par sati kasnije sa malih ekrana poslao potpuno drugačiju poruku svima čiji je predsjednik, ali ga ne podržavaju:
- Oni vole sebe. Samo su oni sebi važni, zato oni nemaju lidera i nikad ga neće imati. Jer nisu u stanju da pokažu lojalnost prema bilo kome osim prema sebi. I donjem dijelu svojih leđa- poručio je Vučić.
Toliko o jedinstvu.

Dan srpskog (ne)jedinstva: Autobusi za pristalice režima, obruč žandarmerije za nepoželjne građane

Učestvovanje pripadnika Vojske Crne Gore (VCG) na vojnoj paradi u Beogradu predstavlja unižavanje i ponižavanje državne vojske od predsjednika parlamenta Andrije Mandića i lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića, smatraju u Demokratskoj partiji socijalista.
- Slanje pripadnika VCG da prisustvuju vojnoj paradi, koju organizuje predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, predstavlja još jedan primjer sramnog odnosa Vlade paf-paf premijera Milojka Spajića prema državi Crnoj Gori i njenim najboljim interesima- ocijenili su iz DPS-a.&nbsp;
&nbsp;Oni su naveli da je jasno da aktuelna vlast, koju dominantno, zahvaljujući Spajiću, „čine velikosrpski nacionalisti i negatori Crne Gore, služi interesima zvaničnog Beograda“.
&nbsp;- Koji bi našu državu da ugura u “srpski svet”, za koji se zdušno zalaže Vučić, koji se ni danas ne miri sa činjenicom da je ovo nezavisna država, građanskog karaktera, čije trajno opredjeljenje predstavlja antifašizam- dodaje se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Iz DPS su naveli da je “ovo nezapamćeno unižavanje i ponižavanje državne vojske od Vučićevih sluga i poslušnika” Mandića i Kneževića, koji prisustvuju današnjoj paradi, a koji čine aktuelnu vlast, a sve uz amin Spajića i Pokreta Evropa sad (PES).
&nbsp;Navodi se da Spajić i PES očigledno nemaju petlju da se suprotstave stvarnom šefu parlamentarne većine “četničkom vojvodi i agendi koju, u ime Vučića, sa svojim pulenima isti sprovodi u državi”.&nbsp;
&nbsp;Slanje vojnika, kako su rekli iz DPS-a, predstavlja ogledalo istine da u državnom vrhu sjede ljudi koji, umjesto da služe Crnoj Gori i njenim građanima, služe interesima drugih država.&nbsp;
&nbsp;- No to što su navikli da obijaju tuđe kućne pragove i kleče pred centrima moći izvan granica Crne Gore, ne daje im za pravo da gaze državno dostojanstvo i brukaju Crnu Goru- kaže se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Iz DPS-a su rekli da učešće vojnika na vojnoj paradi nije incident, „to je dio starteškog plana onih koji bi da satru ovu državu”.
&nbsp;Oni su poručili da se zato ovo, kako su rekli, brutalno gaženje svega onoga što predstavlja važan dio identiteta nezavisne, građanske, antifašističke i evropske Crne Gore, mora zaustaviti na narednim parlamentarnim izborima.&nbsp;
&nbsp;- Tada će svaki Vučićev potrčko, a mnogo ih je u aktuelnoj većini, biti poslat u opoziciju iz koje neće moći da urušava Crnu Goru- navodi se u saopštenju.

DPS: Slanje pripadnika VCG na paradu još jedan primjer sramnog odnosa Vlade paf-paf premijera prema državi

Kina je danas na Trgu Tjenanmen organizovala veliku vojnu paradu povodom 80. godišnjice pobjede u Drugom svjetskom ratu, a tom prilikom je prvi put predstavljeno novo naoružanje. 
 
Povorku su uz predsjednika Kine Si Đinpinga posmatrali sjevernokorejski lider Kim Džong Un i ruski predsjednik Vladimir Putin, kao i još 26 svjetskih lidera. 
 
Devedesetminutni događaj bio je prilika za Sija da pokaže kinesku vojnu snagu i okupi prijateljske vođe, prenosi Hina. 
 
Si je, otvarajući paradu, upozorio je da se svijet još "suočava s izborom mira ili rata", ali je rekao da je Kina "nezaustavljiva". 
 
Događaj je izazvao oštru reakciju američkog predsjednika Donalda Trampa koji je optužio trojicu vođa za zavjeru protiv Sjedinjenih Američkih Država. 
 
- Prenesite moje najtoplije pozdrave Vladimiru Putinu i Kimu, dok kujete zavjeru protiv SAD- napisao je na mreži Truth Social. 
 
Kako javlja BBC, na paradi je uočena i nova interkontinentalna balistička raketa (ICBM) Dongfeng, DF-5C, dosad neviđeno oružje na raspolaganju kineskom režimu.

Kina na vojnoj paradi predstavila novo oružje, prisustvovali Putin i Kim Džong Un

Iran je na vojnoj paradi u Teheranu predstavio najnoviju verziju svog drona samoubice.
Državna televizija IRIB prenijela je da bespilotna letjelica Šahed 136-B ima domet od 4.000 kilometara te da je jedna od najnaprednijih bespilotnih letilica na svijetu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FIranMilitaryNet%2Fstatus%2F1837375876373078198%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1837375876373078198%7Ctwgr%5E6cbaafba5de52751c095451df5e3003f6c228775%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Iran tvrdi da je posljednjih godina postigao veliki napredak u proizvodnji dronova.
Iransko ministarstvo spoljnih poslova kaže da zemlja sarađuje s Moskvom na vojnom nivoz, ali tvrdi da to nije povezano sa sukobom u Ukrajini.
Teheran takođe ističe da od početka zagovara brzi završetak rata u Ukrajini i tvrdi da podržava diplomatske mirovne inicijative, prenosi Index.hr.

VIDEO: Iran predstavio novi dron samoubicu, ima domet 4.000 km

Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Darija Vraneša - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
Ne sumnja, kaže, da će i nakon novog "izliva gadosti", ovog puta prema g-đi Tadić Mijović koji je za svaku osudu, nastaviti i dalje da ga snažno podržavaju.&nbsp;
- Ne bi Vraneš bio tu đe je, ne bi odvajao Pljevlja od Crne Gore, niti svakodnevno širio mržnju, da nije onih koji su ga svojim glasovima postavili na mjesto predsjednika opštine - naveo j eon.
Ukazao je i na ćutanje nadležnih.
- Tako da, dok PES i Demokrate služe Vranešu, dok Tužilaštvo godinama ćuti ili izviđa u prazno njegov šovinizam i antiustavno djelovanje, nastaviće još jače i žešće ova vojvodina uzdanica. Kad nema države fašizam maršira! - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1996894279021547995%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Vraneša, fašizam maršira kad nema države

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković saopštio je da je donio odluku da Povelja „Ivan Crnojević“ za 2026. godinu bude dodijeljena Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.
- Čestitam upravi, profesorima, istraživačima i studentima ove ustanove - naveo je Đurašković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fn_djuraskovic%2Fstatus%2F1996881083162558952%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996881083162558952%7Ctwgr%5E114343bea514c8cbe4a30b472b430d57464f15de%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Povelja „Ivan Crnojević“ Fakultetu za crnogorski jezik i književnost

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: vojna-parada