Direktor podgoričkog Vodovoda i kanalizacije, Aleksandar Nišavić, saopštio je da je preduzeće dobilo građevinsku dozvolu za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, koje bi, kako ističe, trajno riješilo pitanje zaštite vodotokova.
Nišavić je podsjetio da bi izgradnjom uređaja korist imala i Opština Zeta, jer bi sistem obuhvatio i njihovu teritoriju.
- Važno je da građani Zete znaju da bi uređaj u Botunu prečišćavao i njihove otpadne vode, čime bi se obezbijedila dugoročna zaštita životne sredine i zdravlja ljudi - poručio je Nišavić u emisiji Link na RTCG.
Mještani Botuna, međutim, poručuju da neće dozvoliti početak radova dok se ne završi referendum u Zeti, koji je planiran za sredinu decembra. Smatraju da nova opština treba sama da odluči o projektima koji se odnose na njenu teritoriju.
Nišavić ističe da je izgradnja postrojenja dio projekta modernizacije komunalne infrastrukture Podgorice, koji se realizuje uz podršku međunarodnih partnera, i naglašava da je cilj da otpadne vode budu tretirane prije ispuštanja u rijeke i podzemne tokove.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Nišavić: Kolektor bi trajno riješio pitanje zaštite vodotokova

Očigledno je Milan Knežević zaprijetio, a Demokrate, koje su pod kontrolom, poslušale - poručio je šef odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) u Podgorici Andrija Klikovac nakon što je direktor podgoričkog Vodovoda Aleksandar Nišavić demantovao sopstvenu najavu da će gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu početi u maju.
Nakon reakcija u javnosti Nišavić je rekao da mu je izjava izvučena iz konteksta, te da gradnje nema bez ispunjenja svih preduslova. Jedan od njih je, kako je rekao, i podrška građana.
Njegovu najavu u prvom redu su osudili u koaliciji „Za budućnost Zete“ poručujući da je skandalozna i bezobrazna, „te da će se svako ko se drzne da krene u realizaciju tog projekta suočiti sa radikalnim mjerama kakve niko ne želi da vidi“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzbz-ko-se-drzne-gradi-kolektor-u-botunu-suocice-se-sa-radikalnim-mjerama-kakve-niko-ne-zeli-da-vidi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Mi smo jasno saopštili gradonačelniku Mujoviću da nećemo dozvoliti izgradnju kolektora u Zeti, isto smo ponovili i ambasadoru Turske u Crnoj Gori kao i predstavnicima turske kompanije i nema te sile, ambasade ili neke druge institucije koja će nas natjerati na promjenu stava. Možete krenuti gospodine Nišaviću ali nas je strah da ćete se okliznuti već na prvoj stepenici jer smo vam rekli nekoliko puta da nećemo dozvoliti izgradnju kolektora ni po koju cijenu - poručili su iz koalicije „Za budućnost Zete“.
Klikovac je ocijenio da je sa dvije suprotne izjave nestao Niševićev profesionalni integritet.
- Nažalost razvoj Podgorice je zaustavljen - dodao je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaKlikovac%2Fstatus%2F1903816761541120026&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

500x500

Klikovac: Očito je Milan Knežević zaprijetio, a Demokrate poslušale

Šef Kluba odbornika Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada Miloš Mašković najavio je da će podnijeti inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke Odbora direktora Vodovoda kojom je uvedeno poskupljenje vode od 41 odsto.
Mašković smatra da je ova odluka donijeta nezakonito i na štetu građana, jer nije ispoštovan zakonom propisani postupak.
On dodaje da je skupštinska većina, izostankom sa sjednice 11. novembra 2024. godine, jasno pokazala da nije saglasna sa ovim povećanjem cijena, što je, prema Zakonu o komunalnim djelatnostima, trebalo da dovede do privremenog smanjenja cijena vode za 10 odsto, a ne do njihovog nezakonitog uvećanja.
- Da je primjenom nezakonitog cjenovnika ugrožen i javni interes proizilazi iz člana 29 Zakona o komunalnim djelatnostima kojim je propisano da se javni interes obezbjeđuje, između ostalog, davanjem saglasnosti na cjenovnik za pružanje komunalnih usluga, odnosno isporuku komunalnog proizvoda - naveo je on.
Pored toga, Mašković naglašava da su dugovanja Vodovoda rezultat lošeg upravljanja, partijske kadrovske politike i kontinuitane neodgovornosti novog menadžmenta.
- Gubitak od više miliona eura u prošloj godini, partijsko zapošljavanje i loše upravljanje, uz nesposobnost trenutne gradske uprave da pronađe održiva rješenja, doveli su do ove situacije. Gradonačelnik sada čak pominje i stečaj kao opciju, što je otvoreno priznanje neuspjeha u upravljanju ključnim gradskim preduzećem - poručuje Mašković.
On dodaje da se poskupljenje vode koristi samo kao kratkoročno gašenje požara u budžetu Vodovoda, bez strateškog rješenja i odgovornog planiranja.
- Ovo nije samo ekonomski problem, već i politička odluka kojom se teret nesposobnosti prebacuje na građane. Vodovod je u dugovima od šest miliona eura, a ova vlast nije preduzela nijedan ozbiljan korak ka njegovoj stabilizaciji, osim što je direktno posegla u džepove građana - zaključio je Mašković dodajući da će Evropski savez nastaviti pravnu i političku borbu protiv ove odluke i svih budućih poteza gradske uprave koji su na štetu građana.

Mašković: Podnijećemo inicijativu za ocjenu ustavnosti odluke o povećanju cijene vode u Podgorici

Iz podgoričkog Vodovoda i kanalizacije saopštili su da bi potrošači koji se snabdijevaju sa C.S. Iverak da prokuvaju vodu prije upotrebe.
- Usljed trenutnog smanjenja koncentracije rezidualnog hlora, u distributivnom sistemu, voda je privremeno neadekvatno dezinfikovana - kazali su oni.

Potrošači koji se snabdijevaju sa izvorišta Iverak da prokuvaju vodu prije upotrebe

U Nikšiću danima voda iz gradskog vodovoda nije za piće. Ogroman stepen mutnoće i zagađenost natjerali su građane Nikšića da kupuju flaširanu vodu već peti dan - kazali su u Opštinskom odboru Demokratske partije socijalista (DPS) u Nikšiću dodajući da za to vrijeme u Vodovodu "pršte" ostavke, te da građani plaćaju nikad veće račune.
Dešavalo se, kažu, i ranije da voda ne bude dan-dva za piće, ali bi ubrzo problemi bili riješeni.
- O čemu se sada radi? Da li je rukovodstvo JP Vodovod i kanalizacija nesposobno da riješi problem ili se i priroda urotila protiv njih, možda ćemo i saznati - naveli su u nikšićkom DPS-u.
Ukazali su i da se u trgovinskim radnjama već osjeća deficit vode za piće koja se ne može se naći u većim pakovanjima.
- Pitamo ko će građanima nadomjestiti dodatne troškove za vodu za piće. Inače voda iz gradskog vodovoda u Nikšiću, često se ne može koristiti za piće, mora se kupovati u marketima, a računi za vodu sve veći. Možda je odgovor na postavljena pitanja - podnošenje ostavki jednog za drugim direktora i v. d. direktora, neznanje, nerad ili opšta bježanija sa rukovodećih mjesta, koja ovih dana nije samo karakteristična za JP Vodovod i kanalizacija, već i za druga preduzeća, ustanove i organe uprave - naveli su oni.

1250x600

1084x550

DPS Nikšić: Dok u Vodovodu pršte ostavke, voda za piće je danima neispravna - a građani plaćaju nikad veće račune

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: vodovod-i-kanalizacija