Srbija ima ozbiljne probleme zbog ekonomskog sporazuma sa Rusijom iz 2008. kada je svoju finansijski teško pogođenu državnu naftnu kompaniju NIS (Naftna industrija Srbije) prodala državnom ruskom naftnom koncernu Gazprom Njeft, piše Dojče vele.
Srbija se nadala ne samo ekonomskim, kako se navodi, već i političkim koristima, prije svega ruskoj podršci u konfliktu oko Kosova.
Danas Gazprom Njeft, zajedno sa Gazpromom, posjeduje oko 56 procenata udjela u NIS-u, pa je tako je srpska naftna kompanija početkom ove godine postala dio paketa sankcija SAD protiv ruskog energetskog sektora.
<h2>Hrvatski JANAF obustavio isporuke</h2>
To što je najvažniji srpski naftni koncern pogođen, predstavlja svojevrsnu geopolitičku sudbinu, izjavila je ministarka energetike Srbije, Dubravka Đedović Handanović, prenosi ovaj medij. 
 
„Sankcije nijesu uvedene zbog Srbije, niti zbog srpske vlade. U posljednjem trenutku svog mandata, američki predsjednik Džo Bajden ih je uveo protiv Rusije i njenog energetskog sektora. Za nas je energetski snabdjevač NIS izuzetno važan i od egzistencijalnog značaja. Kao zemlja smo pogođeni time što dvije velike sile vode svoje ratove", rekla je Đedović Handanović, prenio je Dojče vele.
U SAD je ubrzo potom predsjednik postao Donald Tramp, i tada su kod sankcija uvedeni izuzeci za NIS, kako snabdijevanje energijom u Srbiji ne bi bilo ugroženo. Ali od 9. oktobra je tome kraj. Više nema izuzetaka, NIS je sada zaista pod sankcijama i posljedice su već vidljive. 
 
pošto Srbija proizvodi manje od četvrtine svojih potreba za sirovom naftom, NIS uglavnom dobija sirovu naftu iz zemalja poput Kazahstana, Azerbejdžana ili Nigerije. Ona se tankerima doprema u Hrvatsku i tamo se ubacuje u naftovod ka Srbiji. Nakon što su američke sankcije stupile na snagu, hrvatska kompanija JANAF je obustavila isporuke NIS-u.
<h2>Optužbe na račun srpske vlade</h2>
Iz opozicije u Srbiji stižu kritike. Ekonomski ekspert socijaldemokratske opozicione stranke SSP, Dušan Nikezić, smatra, kako navodi ovaj medij, da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije učinio ništa protiv zavisnosti od Rusije, a već dugo je bilo jasno da će SAD jednog dana ozbiljno uvesti sankcije. 
 
- Čudi me neodgovoran pristup vlade ovom problemu. Sada nam ministarka energetike kaže da smo samo čekali, da vidimo li uprava NIS-a ima neki plan - kaže Nikezić, a prenosi DW. 
 
Vučić je imao nekoliko prilika da razgovara o ovom pitanju sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. „Rezultat je da je Putin rekao: 'I vama ćemo isključiti gas.'"
<h2>Ugovor o gasu produžen samo do kraja godine</h2>
U maju je istekao desetogodišnji ugovor o gasu sa ruskim Gazpromom. Taj ugovor je sa ruske strane produžen samo do kraja godine, a sada se u Srbiji spekuliše da Rusija time želi da izvrši pritisak na Srbiju - kako se NIS ne bi vratio u državno vlasništvo. 
 
Tome je protivrječio ruski ambasador u Srbiji, Aleksandar Bocan-Harčenko.
- Nećemo obustaviti snabdijevanje gasom u Srbiji. Nastavićemo, po najboljim cijenama - rekao je on.
<h2>Povratak vlasništva Srbiji?</h2>
Prije nekoliko dana predsjednik Vučić je o NIS-u razgovaro na sastanku sa predsjednikom upravnog odbora ruske kompanije Gazprom Njeft, Aleksandrom Djukovim i sa zamjenikom ruskog ministra energetike, Pavelom Sorokinom. Što će tačno biti rješenje, nije rečeno, ali Vučić je obećao građanima Srbije da neće biti energetske krize. 
 
Srpski mediji tvrde da su iz više izvora saznali, kako piše ovaj medij, da srpska država planira da otkupi dio udjela u NIS-u, kako ruski državni koncerni više ne bi bili većinski vlasnici. Ako se situacija Rusije na međunarodnom planu jednog dana „normalizuje", kupljeni udjeli bi se mogli ponovo prodati Rusiji - navodno je to plan, piše DW.
Za sada u Srbiji nema nestašice energije. Ali neki građani se već brinu da će ponovo morati da kupuju benzin u flašama i kanisterima, kao tokom ratnih devedesetih.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

DW: Srbija se nadala ekonomskim i političkim koristima od Rusije, a sada ima probleme zbog sankcija NIS-u

U Višem sudu održano je ročište po žalbi odbrane nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića i kompanije Bemax koju su izjavili a rješenje suda kojim je određena mjera na stan u Budvi koji je u vlasništvu te građevinske kompanije.
Novinari nijesu mogli da prisustvuju zbog prostornih kapaciteta.
Branilac Lazovića, advokat Zoran Piperović kazao je novinarima nakon ročišta da se pozvao na predmet Aleksandra Mijajlovića gdje žalba nije uspjela.
- Vrlo namjerno sam se pozvao i na predmet Aleksandra Mijajlovića gdje žalba nije uspjela jer je Vrhovni sud odbio, navodeći da je osnovano osumnjiv da je počinio krivično djelo, što znači da je osnovano osumnjiv da je imao novca i da dođe do stana. Ja sam danas naveo tu odluku Vrhovnog suda jer se na nju pozvao i tužilac Šoškić i pitao sam samo ima li načina kako je od tog novca došao do stana u vlasništvu Bemaxa. To podrazumijeva da je on trebalo da kupi taj stan, ili ga je kupio, ali nemamo traga o tome - kako ga je kupio, ko je uzeo novac, ima li pravnog posla između Zorana Lazovića i Bemaxa? Nema o tome ni riječi. Zato sam rekao da ovdje nije riječ da se izvrši zabrana raspolaganja, već je njima utvrđen pravni status, da su i Mijajlović i Zoran Lazović vlasnici stana, a za to treba treba pravni titulus jer već postoji vlasnik od 2017. godine – objasnio je Piperović.
On je dodao da to nije razumio Vrhovni sud i tom odlukom se potpuno upetljao u stvari koje su višestvarno pravne, a probao je to da završi u krivici.&nbsp;
- To ne može, to se uči na drugoj godini studija, i rekao sam im, ako su čitali Građansko pravo od Andrije Gamsa, da je to takozvano "pravno stanje" i rekao im definiciju i da to nema veze sa tim da li je neko vršio krivično djelo, ili nije jer moraju da znaju zbog čega je neko vanknjižni vlasnik. A to je pravno stanje - ono po definiciji znači skup relevantnih činjenica kojima nedostaje još jedna da bi implicirala pravo. O tome se radi, ja mislim da me ovo Vijeće razumije. U Vijeću je bio Boris Savić koji je bio i u Vijeću za Aleksandra Mijajlovića i to nije prošlo. Tu nema što nego podnijeti ustavnu žalbu. Knjiški sam objasnio nešto što jeste i rekao sam nešto što sam rekao i za optužnicu za Zorana Lazovića - najteže je na sudu utvrđivati skriveni besmisao &nbsp;- istako je advokat Piperović.
On je naglasio da optužnica protiv Lazovića i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića predstavlja pravni besmisao i kako je dodao sa besmislom je najteže raspravljati jer ne znate što pravno da kažete da nekome to dopre do glave.&nbsp;
- Ali, ja se nadam da je ovo vijeće korektno i da su vidjeli sve o čemu se ovdje radi. Uzeti nekome imovinu stečenu na osnovu pravnog posla i dati nekome pravni status i pozivati se ako ima osnovana sumnja - potpuno mi nije jasno. Naglašavam, ljudima je ovdje dat pravni status, oni su u katastru tretirani kao vanknjižni vlasnici. Dakle, stanovi su već njihovi. Za Aleksandra je rečeno da je nađena DNK na četkici za zube. Ako može tako - u redu, ali da znamo da su uvedeni novi standardi stvarno pravo, da profesor Radović napiše novu knjigu, evo mu sudska praksa sa DNK sa wc šolje, kupatila, česama, vrata - ukazao je Piperović.
On je predočio vijeći i da svoju kuću daje prijateljima na 15-20 dana ljeti. Neko od tih koji su bili kod njega, kako kaže, može da upadne u OKG, dođu i nađu DNK po kauču ili kupatilu i da tužilac kaže da kuća porodice Piperović u stvari kuća ovog čiji je DNK pronađen.&nbsp;
- Kako znate? Jer je kupio. Kako znate da je kupio? Ne znamo kako, ali je kupio. Ne balalizujem, ovo sam pričao i njima. Kako to da objasnite, samo ovako kako ja vama objašnjavam – upitao je advokat.&nbsp;
Na pitanje kada se očekuje odluka, Piperović je rekao da Katnić treba da dostavi neke papire do petka.
- Moram da naglasim da je Vijeće bilo vrlo koreknto i profesionalno i strpljivo - naglasio je Piperović.
On je rekao da se za pet, deset dana, čak i više o mjesec sud može odrediti o njegovoj žalbi.
- Ovdje postoje procesni rokovi. Bitno je da se donese pravedna i zakonita odluka. Niko ništa ne očekuje bez to - naglasio je Piperović.
Na pitanje očekuje li pravednu odluku, advokat je rekao da, kada je vidio odluku na žalbu koju je izjavio po istoj stvari za Aleksandra Mijajlovića, ne zna da li je u krivici ili parnici, da li je odnos krivično-pravni, ili stvarno-pravni.
- Ali, dobro. Tu smo, đe smo. Ja se nadam pravdi i razumu. Ovdje samo treba neko da stavi prst na čelo i da kaže o čemu mi raspravljamo. Kako vanknjižni vlasnik na osnovu DNK? Naglašavam - tužilac treba da kaže kako su Aleksandar Mijajlović i Zoran Lazović postali vaknjižni vlasnici? Da li su dali pare Bemaxu, da li su napravili neki skriveni posao sa tom kompanijom, da li su napravili neku kriminalnu radnju s Bemaxom? Od fakta da Bemax kaže: "Mi smo to njima dali da koriste". Imate dokaz koji je izveden. Marko Lazović je uzeo ključ u aprilu u dva sata sa recepcije, vratio ga je sjutradan u devet sati. Jeste li kad čuli da vlasnik stana uzima ključeve na recepciji i da ga vraća tamo? I to predlaže tužilac kao dokaz da je to stan Lazovića. Ako mislite da šalim provjerite ima li takav dokaz - zaključio je Piperović.

Marija Žižić

Tamara Klikovac

Piperović: Jeste li kad čuli da vlasnik stana uzima ključ na recepciji i da ga vraća tamo?

Vlasništvo u bankama u Crnoj Gori treba da bude potpuno transparentno, a kreditne institucije zakonski obavezane da prikažu kao krajnje vlasnike fizička lica koja ostvaruju prihode od tog vlasništva - poručili su u Akciji za socijalnu pravdu (ASP).
Oni smatraju da bi njihova preporuka, data u okviru javne rasprave Ministarstva finansija o dopunama Zakona o kreditnim institucijama, obezbijedila veću transparentnost vlasništva u bankarskom sistemu, a samim tim i kontrole porijekla novca.
Oni su naveli da se trenutno u Crnoj Gori bilježe primjeri da su krajnji vlasnici sakriveni iza firmi registrovanih u off shore zonama ili iza kastodi računa, ali i suprotni - gdje je krajnje vlasništvo više ili manje transparentno, odnosno poznato.
- Tako Adriatic banka u svojim podacima prikazuje vlasništvo iza firme registrovane na off shore destinaciji. Radi se o firmi Adriatic Capital LLC sa sjedištem na Delaveru. Naknadno je u medijima objelodanjeno da je jedan od vlasnika te firme kanadski biznismen ruskog porijekla Aleks Šnajder - rekli su iz ASP-a.
Oni su podsjetili da off shore zone omogućavaju lako sakrivanje stvarnog vlasništva i porijekla novca, česte promjene i prenošenje vlasništva, ali i niz poreskih pogodnosti, zbog čega se u ekonomskim krugovima označavaju poreskim rajevima.
- Nadalje, prema zvaničnim evidencijama kod Prve banke su treći, četvrti i peti najveći akcionari sakriveni iza kastodi računa, a ukupno imaju oko 11 odsto vlasništva, dok je kod Hipotekarne banke pojedinačno najveći akcionar, sa 34,4 odsto vlasništva, sakriven iza kastodi računa - kazali su u ASP.
Oni su dodali da dio banaka prikazuje vlasništvo kroz strane bankarske grupe, gdje se kao krajnji vlasnik dijelom pojavljuje i kapital neke države, zatim kroz posebne firme, čije je krajnje vlasništvo više ili manje moguće provjeriti, te kroz navođenje pojedinačnih fizičkih lica kao vlasnika.
U crnogorskom bankarskom sistemu, osim domaćeg kapitala u manjem obimu, prisutan je istočnoevropski, zapadnoevropski kapital i turski.
- Neki od uporednih pravnih primjera u ovoj oblasti da se prikazuju krajnja fizička lica koja ostvaruju prihode od vlasništva u bankama, bilo bi svrsishodno kreirati u domaćem zakonskom sistemu - smatraju u ASP-u.
Oni su poručili da je, u tom smislu, postojeća dopuna Zakona o kreditnim institucijama, kao jednog od najbitnijih sistemskih zakona u ovoj oblasti, dobra prilika za unapređenje pravnog okvira u vezi sa transparentnošću vlasništva u bankama.

ASP: Vlasništvo u bankama da bude transparentno

Nakon ovog ljeta kada je posjeta atraktivnoj Plavoj špilji, na hercegnovskom dijelu poluostrva Luštica postala opasnost po bezbjednost putnika i plovila, a njen eko sistem i pećinski ukrasi oskrnavljeni, odbornici hercegnovskog lokalnog parlamenta jednoglasno su usvojili četiri zaključka.
Agencija za zaštitu životne sredine treba da proglasi zaštićenim područjem čitav pojas, sa Plavom špiljom, od Rta Arza do Rta Kočišta. Lokalitet treba dati na upravljanje lokalnoj upravi. Takođe neophodno je pojačati inspkecijski nadzor koji će rezultirati i godišnjim izvještajem dostavljenim Skupštini opštine Herceg Novi. Upućen je i apel Upravi policije da otkrije počinioce krivičnog djela, uništavanja pećinskih zidova u Plavoj špilji koji su uočeni u julu, prenosi Novski portal.
Zaključcima je prethodila diskusija koju je započela predsjednica NVO "Ekološko društvo" Boke Kotorske, Olivera Doklestić, društva koje je iniciralo priču o Plavoj špilji kada je došlo do skrnavljenja njenih zidova. Podsjetila je da je Plava špilja jedna od najznačajnih turističkih lokacija koja niti jednim dokumentom nije zaštićena. Više od 120 godina bila je interesantna i prvim hotelijerima, porodici Mađar, kao i Novljanima koji su barkama na vesla i čamcima vodili goste u obilazak.
- Posljednjih dvdesteak godina sve je manje kontrole i bezbjednosti, a došlo je i do uništavanje pećinskih ukrasa. Prostorni planovi Crne Gore i Herceg Novog, te Plan obalnog područja Crne Gore ne prepoznaju Plavu špilju, nema ni topografske oznake - kazala je Doklestić, podsjećajući da su iz Morskog dobra 2018. tražili da Institut za biologiju mora provjeri status eko sistema u Plavoj špilji.&nbsp;
U studiji je ukazano na ogroman geološki, arheološki i spelooški značaj objekta.
- Tada još nije bilo ovakve frekvencije glisera i zagađenja zbog ljudi i plovila. Veliki broj kruzera prolazi kroz naše vode, a mi nemamo koristi no samo ekološke štete. U kotorsko-risanskom zalivu usidrena su često od tri do pet brodova sa čak 7.700 putnika. U Kotoru je registrovano 280 i 100 neregistrovanih glisera koji opsužuju kruzre do raznih mjesta u zalivu, a posebno do Plave špilje. Razvijaju veliku brzinu iznad dozvolejne zakonom i često ugrožavaju putnike, druga plovila, obalu, nemaju potrebna dokumenta. Njima je najvažnije da imaju što više tura i zarade. Ometaju ulazak našim brodorima u Plavu špilju, ugrožavaju sve koji plivaju unutra i ispred. Krajem jula smo policiji podnijeli krivičnu prijavu zbog toga što je neko čekićem uništio pećinske zidove i ukrase koji se stvaraju hiljadama godina - kazala je Dokelstić.
Plava špilja ima bio ekološke vrijednosti, ali, smatra da treba posmatrati i zaštiti čitav potez od Rta Arza do rta Kočišta. To je naša prirodna zaostavština i raritet, zato bi SO trebalo da inicijativu za definisanje Plave špilje i tog područja kao zaštićenog parka prpirode pošalje prvo Agenciji za zaštiti životne sredine.
Međutim, kako kaže, kada bi se i postojeći zakoni poštovali, a Lučka kapetanija i inspkecija Uprave pomorske sigurnosti radila svoj posao ne bi bilo haosa.
Potpredsjednica Skupštine Dragana Stanišić je zahvalna Ekološkom društvu Boke Kotorske što je reagovalo na skrnavljenje Plave šilje i iniciralo skupštinsku raspravu sa pripremom materijala.&nbsp;
Smatra da treba ponovo pokrenuti vraćanje ingerencija opštinama nad upravljanjem obale. Ulazak u Plavu špilju je anrahija, dolaze vlasnici s plovilima iz susjednih opština, čak preko 250 glisera i od Plave špilje se samo pravi biznis, a psoljednje uništavanje zidova upozorava i da se lokalitet pretvara u ”rupu od kamena u kojoj može svako raditi što hoće”.
- Treba hitno reagovati i odrediti status Plave špilje, a do tada Lučka kapetanija i policija da uspostave red, kontrolišu ograničenja brzine svih plovila. Konsultujući brodare rekli su mi da se plaše da bi eventualno postavljanje pontona na ulazu moglo ograničiti ulazak građanima Novog ako se oni daju u privatne ruke i morale bi se onda zakazivati posjete. Jedan od predloga je i izdavanje vinjeta kako bi se znalo ko sve ulazi, a plaćanja bi trebalo osloboditi Novlajne - kazala je Staanišić, predlažući i da na turističkim mapama grada bude oznaka za Plavu špilju.
I odbornik i poslanik Jovan Subotić iz Novske liste je ukazao na ugroženost lokaliteta, nedovoljnu kadrovsku i tehničku opremljenost nadležnih institucija, inspekciju pomorske plovidbe, Lučke kapetanije. Oni su nemoćni pred onima koji ovo prirodno bogatstvo gledaju kao atrakciju za ubiranje para.

Plavu špilju dati na upravljanje lokalnoj upravi

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: vlasnistvo