Ministri, poslanici i odbornici Demokratske narodne partije (DNP) na čijem je čelu Milan Knežević u proteklih sedam mjeseci četiri puta su glasali za to da se u blizini sela Botun izgradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda.
Članovi Vlade iz te partije 12. juna su glasali za predlog novog Prostornog plana Crne Gore koji predviđa izgradnju postojenja na ovoj lokaciji.
Skupština je isti Prostorni plan usvojila 26. juna sa 42 glasa za, dok je minimalna potrebna većina bila 41. Za ovaj Plan glasalo je troje poslanika partije Milana Kneževića - Jelena Kljajević, Dragan Bojović i Vladislav Bojović, dok Milan Knežević nije bio u sali.
Upravo ovo troje poslanika omogućilo je većinu da se izglasa ovaj Plan i time omogući završetak procedura za dokumentaciju potrebnu za gradnju postrojenja za prečišćavanje kod Botuna.
Na osnovu tog plana, Vlada je sa članovima iz Kneževićeve partije usvojila Prostorno-urbanistički plan Glavnog grada, koji obuhvata cijeli prostor bivše opštine Podgorica i detaljno predviđa izgradnju postrojenja na ovoj lokaciji kod Botuna.
Funkcioneri Kneževićeve partije i četvrti su put podržali njegovu izgradnju, kada su 24. decembra glasali za Budžet Glavnog grada koji predviđa da se za izgradnju postojenja kod Botuna u 2026. godini izdvoji 17 miliona eura.
Budžet je usvojen sa 31 glasom, dok je minimalna većina bila 30 glasova.
Upravo dva odbornika Kneževićeve partije omogućila su usvajanje budžeta i obezbjeđenje novca za izgradnju ovog postrojenja.
Na taj način partija Milana Kneževića dala je ključni i najvažniji doprinos da juče počne izgradnja ovog postrojenja važnog za očuvanje životne sredine i smanjenja zagađenja Morače i Skadarskog jezera.
Politička prepucavanja u vladajućoj većini, 54 privedene osobe i ulazak građevinskih mašina na parcelu u Botunu - epilog su gotovo dvomjesečnog protesta mještana Zete protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Dok je policija “čistila” teren kako bi omogućili početak gradnje na tom prostoru, poslanik DNP-a Milan Knežević najavio je izlazak iz “krvave Vlade”, a predsjednik državnog parlamenta Andrija Mandić (Nova) konstatovao da je jučerašnja akcija protiv Botunjana ugrozila mir u Crnoj Gori.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Funkcioneri DNP-a četiri puta glasali za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u blizini Botuna

V.d. direktor Uprave policije Lazar Šćepanović smatra da pitanje gradnje postrojenja za prečišćanje otpadnih voda u Botunu treba riješiti dijalogom.
- U ovoj fazi pitanje postrojenja nije za nas. Ono treba da se riješi kompromisom između konstituenata vlasti i lokalne samouprave. Policija radi zakonito, objektivno i neselektivno. Postoje nadležne službe koje prethodno treba da rade svoj posao, da stvore sve uslove i preduslove za realizaciju infrastrukturnih projekata. U ovom momentu pitate me nešto što zasad nije realno da me pitate - rekao je Šćepanović na sjednici Odbora za odbranu i bezbjednost, odgovarajući na pitanje poslanika DNP-a Vladislava Bojovića koje se odnosi na dešavanja u Botunu.
Na dodatno pitanje da li će policija intervenisati ukoliko joj to bude naloženo, Šćepanović je odgovorio da ne dobija naloge za primjenu zakona.
- Ja naloge bilo koje o primjeni zakone ne dobijam ni od koga. Samo mogu dobiti nalog od državnog tužioca, a u primjeni zakona znaju se tačno nadležnosti svih institucija u sistemu - poručio je Šćepanović.

Tamara Klikovac

Šćepanović: Botun u ovoj fazi nije pitanje za policiju, postupamo po zakonu

Poslanik Demokratske narodne partije &nbsp;Vladislav Bojović najavio je da će na Odboru za bezbjednost i odbranu inicirati kontrolno saslušanje čelnih ljudi bezbjednosnog sektora, povodom hapšenja više osoba zbog sumnje da su učestvovale u stranim oružanim formacijama, u policijskoj akciji kodnog imena „Luganjsk“.
Bojović je u saopštenju naveo da se radi o slučaju koji je uznemirio javnost i da treba utvrditi sve činjenice i okolnosti, ali i ispitati postupanje državnih organa kako bi građani imala potpunu informaciju i, u krajnjem, saznali istinu.&nbsp;
Prema njegovim riječima, neophodno je ispitati činjeničnu opravdanost i održivost optužbi koje se tim osobama stavljaju na teret, pogotovo imajući u vidu nova saznanja koja su se pojavila u javnosti.&nbsp;
- Od toga da li jedna od uhapšenih osoba zaista ima milion i po eura na tekućem računu ili uopšte nema taj novac na računu, pa do pitanja koja se tiču vrste, odnosno namjene naoružanja koje je nakon pretresa pronađeno- precizirao je Boović.
Kako je kazao, dovoljan razlog za zakazivanje kontrolnog saslušanja sadržan je u činjenici da je u konkretnom slučaju nalog za pokretanje istrage izdala sudija Suzana Mugoša.&nbsp;
&nbsp;- Imajući u vidu da Mugoša, koja kao što vidimo i nakon učešća u montiranom sudskom procesu za montirani državni udar i donošenja naručenih sudskih presuda koje su potom pale na višim instancama, i dalje sudi i donosi naredbe o istrazi, stoji iza pokretanja i ove istrage, postoji opravdan razlog za sumnju da ovde nisu čista posla- naveo je Bojović.&nbsp;
Zato je, kako je naveo, radi javnosti, ali i pozicije Crne Gore kao države, posebno važno da se stvari iznesu na čistinu.
&nbsp;- I utvrdi da li se ovde zaista radi o terorističkoj grupi, terorističkim aktivnostima i učešću navedenih lica u stranim oružanim sukobima, ili je zapravo riječ o predstavi za javnost, novom montiranom slučaju i naručenom spinu koji bi bio od koristi samo određenim grupacijama i strukturama koje ne žele dobro Crnoj Gori- &nbsp;dodao je Bojović u saopštenju.

Bojović: Iniciraću kontrolno saslušanje povodom policijske akcije Luganjsk

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Vladislav Bojović kazao je da ta stranka inicijativu Demokratske Crne Gore da se utvrde sve okolnosti i da se pravdi privedu odgovorni za napad na njenog funkcionera Krsta Radovića koji se desio pred lokalne izbore u Nikšiću.
Istovremeno, Bojović zahtijeva da se pokrene istraga i uvrdi ko su nalogodavci i izvršioci, kako je rekao, "divljačkog napada i brutalnog prebijanja vozača Demokratske narodne partije Dušana Kneževića 17. oktobra 2015. godine ispred Skuštine Crne Gore, kada je Demokratski front održavao svoj regularno prijavljeni protest".
- Imajući u vidu da se već deset godina ćuti o ovom događaju, tražimo da se konačno utvrdi ko je sve u vrhu tadašnje državne vlasti i bezbjednosnom sektoru grubo zloupotrebio službeni položaj, od koga su maskirani policijski službenici dobili nalog odnosno naređenje i ko je direktno učestvovao u ovom napadu, kojeg sam kao poslanik Skupštine Crne Gore i učesnik protesta bio očevidac - naveo je Bojović u saopštenju za javnost.
Ovde se, kako je rekao, nije radilo o prekoračenju ovlašćenja već o klasičnom pokušaju ubistva.&nbsp;
- Kako drugačije kvalifikovati krivično djelo kada mladog čovjeka, koji pri tom ne pruža nikakav otpor, divljački napadne i krvnički krene da udara više od deset uniformisanih policajaca u oklopima, zatim ga prebacuju preko zaštitne ograde nakon čega on udara glavom u pločnik, da bi na kaju uslijedilo dugotrajno gaženje čizmama od strane druge grupe maskiranih policajaca. Uvjeren sam da je tom prilikom samo prirodna snaga spasila našeg kolegu Dušana Kneževića da ne podlegne povredama - rekao je Bojović.
Siguran je, kaže, da postoje snimci ovog događaja, imajući u vidu da je da je sve snimala tadašnja Uprava policije.&nbsp;
- Samim tim, očekujemo da se ovi snimci objave i krivično odgovaraju i oni koji su naložili i učestvovali u napadu na lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića koji se desio iste noći. Očekujemo na kraju da odgovaraju i oni koji su hapsili njegovu majku, a ne da budu unaprijeđeni, što vidimo da je nažalost slučaj - zaključio je Bojović.

Bojović: Utvrditi ko su nalogodavci i izvršioci napada na vozača DNP-a Dušana Kneževića

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković je kazao je da će se, kad god postoje zakonski osnov, pojaviti u parlamentu i dodao da Skupština ne može preuzimati nadležnosti pravosudnih organa i organizovati javna suđenja.
Marković je to rekao nakon što su njega i glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića kritikovali i poslanici vlasti i opozicije što se nijesu pojavili na kontrolnom saslušanju u vezi afere "Telekom.
- Takav stav i danas pokazujem, imajući u vidu da smo ovaj izvještaj dostavili u martu, a da smo poziv za ovu sjednicu dobili juče. Ja sam sve obaveze odložio da bih došao ovdje i da bih bio spreman da prilično obiman izvještaj prezentovao. Budite sigurni da uvijek kad me parlament pozove, a kad za to postoji osnov da se ne ugrožava ono što su ustavni principi i zakonske odredbe ja ću se pojaviti u parlamnetu - rekao je Marković na Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu uoči predstavljanja Izvještaja Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2024. godinu.
On je ukazao na članove Ustava Crne Gore koji, kako kaže, jasno ukazuju da je tužilaštvo samostalno i nezavisno.
- Vi možete da imate periodične zahtjeve za periodične i posebne izveštaje koje treba da vam dostavljaju vrhovni državni tužilac i glavni specijalni tužilac, ali se oni ne mogu odnositi na konkretne predmete, jer nadležnost zakondavne vlasti ima određen segment kontrolne funkcije, ali ona ne može biti u odnosu na konkretne predmete, jer se time preuzima nadležnost pravosudnih organa, otvara vrsta suđenja u odnosu na konkretan predmet i donose se zaključci koji po Ustavu nijesu u nadležnosti Skupštine Crne Gore – poručio je Marković.
Marković je istakao da je njegova želja da Tužilaštvo i parlament imaju konstruktivnu saradnju.
- Mi smo institucije koje treba da sarađuju i koje treba da imaju zajednički pristup. Jedino ako imamo zajedniči pravac, ono što jeste cilj Crne Gore da bude država vladavine prava i članica EU moći ćemo da uspijemo - poručio je Marković.
Predsjedavajući Odbora Vladislav Bojović rekao je da smatra da je Marković bio u obavezi da se odazove pozivu Odbora. Poručio je da će se dodatno odrediti prema ovoj činjenici
- Da se jednostavno sazna šta je istina i kako je došlo do toga da zastari afera koja je povezana sa višemilionskom korupcijom i za koju postoje pravosnažne presude u SAD-u. Imamo mogućnost da iznađemo nove mehanizme, postoji model dostavljanja zahjteva za dostavljanje periodičnog izvještaja VDT-a. Ovdje se radilo o kontrolnom saslušanju i postoje triktne obaveze po pitanju dužnosti nadležnih organa da se odazovu na kontrolna saslušanja koja organizuju radna tijela Skupštine - poručio je Bojović.
Marković je odgovorio da je VDT informisao javnost o bitnim činjenicama vezanim za slučaj "Telekom".
- Mislim da je bilo potpuno jasno obrazloženo da se radi o zastarjelosti slučaja, koja je po sili zakona nastupila, da se desila u vremenskom periodu gdje ni ja, ni GST, ni postupajuća tužiteljka nijesmo bili u državnom tužilaštvu, da je pokrenut i prekršajni postupak prema tužiocu iz tog postupka iz ranijeg perioda. O svemu tome smo jasno, precizno i decidno obavijestili - odgovorio je Marković.
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić kazao je da su na kontrolnom saslušanju htjeli da utvrde kako je Tužilaštvo omogućilo da se dođe do zastare u ovom slučaju.
- Taj segment tužilaštva nije objašnjen u Vašem saopštenju. Nama je jasno da Vi i Novović nijeste krivi za tu zastaru, ali neko iz Tužilaštva je zataškao taj slučaj kako bi došlo do zastare. Nas samo interesuje što je to bilo u Tužilaštvu da se do ovoga dođe. Zato mislim da ste bili dužni da taj dio pojasnite - rekao je Čarapić.
Marković je rekao da nije ni na njemu, ni na Čarapiću da utvrđuju zbog čega je nastupila zastarjelost.
- To je na disciplinskim organima Tužilačkog savjeta, ili na na SDT-u jer ako je došlo do zastare za šta postoji umišljaj da je počinjeno krivično djelo onda se radi o zloupotrebi službenog položaja i tada se to utvrđuje - pojasnio je Marković.

Marković: Skupština ne može preuzeti nadležnosti pravosudnih organa, kad god postoji zakonski osnov pojaviću se pred poslanicima

Kontrolono saslušanje u vezi slučaja "Telekom" značila bi povredu ustavnih principa i Zakona o Državnom tužilaštvu jer bi, pored ostalog, omogućila “javnu raspravu” o postupanju tužilaštva u konkretnom predmetu i potencijalni vanpravni uticaj na njegov rad, nezavisno od činjenice da li je postupak pred tužilaštvom okončan ili ne, navodi se u dopisu predstavnika tužilačke organizacije.&nbsp;
To je navedeno u obrazloženju Vrhavnog državnog tužilaštva dostavljenom Skupštini Crne Gore povodom izostanka čelnika tužilaštava sa kontrolnog saslušanja na Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu.&nbsp;
Skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu danas nije održao kontrolno saslušanje na temu „Aktivnosti tužilaštva koje su dovele do odbacivanja krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije tokom prodaje bivšeg državnog preduzeća „Telekom“.
Razlog je nepojavljivanje vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića, glavnog specijalnog tužioca Vladimra Novovića i postupajuće tužiteljke Ane Perović Vojinović koji su bili pozvani na današnje saslušanje.
Iako je predsjedavajući Odbora Vladislav Bojović kazao da im nije stigao dopis o razlozima izostanka troje tužilaca, to je demantovano iz VDT-a.&nbsp;
Oni tvrde da je Slupština 15. oktobra zaprimila dopis koji su potpisali Marković, Novović i Perović-Vojinović.
- Netačni su navodi Vladislava Bojovića, predsjednika Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu da Skupštini nije dostavljen dopis od strane predstavnika tužilačke organizacije u vezi sa kontrolnim saslušanjem na temu „Aktivnosti tužilaštva koje su dovele do odbacivanja krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije tokom prodaje bivšeg državnog preduzeća Telekom“ - stoji u saopštenju CDT-a.&nbsp;
Polazeći od ustavnih i zakonskih principa, kako su naveli u dopisu Skupštini, o samostalnosti i nezavisnosti u radu tužilaštva, odnosno njegovog posebnog, ustavom utvrđenog položaja, ukazuju na razloge zbog kojih ne mogu uzeti učešće u zakazanom kontrolnom saslušanju.
- Naime, odrebama člana 11 Ustava Gore utvrđen je princip o podjeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku (član 1) i propisano da zakonodavnu vlast vrši Skupština, izvršnu vlast vrši Vlada, a sudsku sud (član 2). Prema odredbi člana 134 Ustava Crne Gore, Državno tužilaštvo je jedinstven i samostalan državni organ koji vrši poslove gonjenja učinilaca krivičnih djela i drugih kažnjivih djela koja se gone po službenoj dužnosti. Odredbama člana 147 Zakona o Državnom tužilaštvu, utvrđeno je da: “na zahtjev Skupštine ili radnih tijela Skupštine nadležnih za pravosuđe, antikorupciju i bezbjednost, vrhovni državni tužilac i glavni specijalni tužilac dužni su da dostave posebne, odnosno periodične izvještaje o svom radu, u roku koji odredi Skupština ili nadležno radno tijelo, osim ako se radi o okolnostima pojedinačnih predmeta” (stav 5) i da: “slučaju iz stava 5 ovog člana, vrhovni državni tužilac i glavni specijalni tužilac dužni su da učestvuju u radu sjednice na poziv Skupštine, anketnog odbora i radnih tijela Skupštine nadležnih za pravosuđe, antikorupciju i bezbjednost” (stav 6). Na taj način, zakonodavac je uredio pitanja kruga lica - predstavnika tužilaštva koji su u obavezi da prisustvuju sjednicama Skupštine, anketnog odbora i njenih radnih tijela (“vrhovni državni tužilac” i “glavni specijalni tužilac”), kao i slučajeve u kojima ta obaveza postoji (“nakon dostavljanja posebnih, odnosno periodičnih izvještaja o svom radu” i “ukoliko se ne radi o okolnostima pojedinačnih predmeta”) - stoji u odgovoru VDT-a Vladislavu Bojoviću.&nbsp;
U tom smislu, ukazali su da bi primjena Odluke Skupštine Crne Gore, broj 00-63-4/25-44/1, na način i u slučaju koji su utvrđeni tom odlukom, značila povredu navedenih ustavnih principa i odredaba zakona jer bi, pored ostalog, omogućila “javnu raspravu” o postupanju tužilaštva u konkretnom predmetu i potencijalni vanpravni uticaj na njegov rad, nezavisno od činjenice da li je postupak pred tužilaštvom okončan ili ne.&nbsp;
- Na ovakvo tumačenje posljedica primjene akta koje je Skupština Crne Gore uputila predstavnicima Državnog tužilaštva i utvrdila kontrolno saslušanje, pored navedenog, obavezuju nas i međunarodna i konvencijska pravila o nezavisnosti tužilaštva i pravosuđa uopšte. Pri tome, ukazujemo da je u navedenom konkretnom slučaju Državno tužilaštvo, preko Specijalnog državnog tužilaštva, postupalo u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku i Krivičnim zakonikom Crne Gore, kao i da su stručna i laička javnost imale uvid u način postupanja tužilaštva i relevantne činjenice, kroz saopštenja Državnog tužilaštva i izjavu portparola Specijalnog Državnog tužilaštva, datih u zakonom propisanom postupku i obimu - piše u dopisu.&nbsp;
Shodno navedenom, kako se dodaje, nije moguće uzeti učešće u radu Odbora povodom predmetnog kontrolnog saslušanja.
- O predmetu pred Državnim tužilaštvom, poznatom u javnosti po nazivu “Telekom”, a koji još nije pravno okončan usljed podnošenja nove krivične prijave i aktiviranja novih procesnih radnji, tužilaštvo će, u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim ovlašćenjima, informisati zainteresovanu javnost - zaključuje se u dopisu VDT-a Skupštini Crne Gore.&nbsp;

VDT: Kontrolno saslušanje o slučaju "Telekom" značilo bi povredu ustavnih principa i Zakona o Državnom tužilaštvu

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković-Kuč kazala je da se ne osjeća bezbjedno u Crnoj Gori nakon što joj je na jednom nalogu na mreži X objavljen njen privatan broj telefona.
- Pošto se najpoznatiji milogorski šeširić, Aleksandra Vuković Kuč, u poslednje vreme mnogo interesuje za četnike, evo prilike da je pozovete i pitate da li joj se prethodnih dana negde ukazao Pavle Đurišić, kojeg se toliko pribojava - navodi se u objavi profil pod imenom "Matori".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fopasno-djelovanje-i-nasilje-privatni-broj-aleksandre-vukovic-kuc-objavljen-na-drustvenoj-mrezi-x&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vuković-Kuč je na današnjoj sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu konstatovala da je njoj i poslaniku DPS-a Jevtu Erakoviću, ugrožena bezbjednost.
- Sinoć je objavljen moj broj telefona na jednom X nalogu i ponuđen je u državi regiona da se njime služe kako im padne na pamet, i da ih zbog mojih ideoloških stavova eventualno ne linčuju na ovaj ili onaj način. Ja se ne osjećam sigurno u ovoj državi i društvu. Crna Gora je danas veliki tunel koji prokišnjava. Kroz taj tunel može da prođe bilo ko, da fizički nasrne kao u slučaju moga kolege Jevta Erakovića, da ga eventualno pokuša ubiti ili da eventualno prijetnjama ugrozi moju i bezbjednost porodice. Još jedan političar koji je član ovog Odbora je izložen davastaciji. Istovremeno kad je objavljen moj broj telefona, na istom nalogu je objavljen i njegov. Gospodo, iživljavajte se, imate priliku jer, čoče, Aleksandra Vuković-Kuč se usudila da ukaže na još jednu strašnu situaciju koju je ova vlast stvorila, a to je propast ideološko-vrijednosne ljestvice Crne Gore. Usudila sam se da kažem da nije u redu da se u jednom hramu, koji je naša kulturna baština, nađe spomenik Pavlu Đurišiću - kazala je Vuković-Kuč.
<h2>Bojović smatra bespotrebnim da se na Odboru bave ličnom ugroženoću poslanice</h2>
Prekinuo ju je predsjedavajući Odbora Vladislav Bojović uz konstataciju da je "otišla predaleko" i podsjetio je na temu dnevnog reda.
- Došli smo na kraju do Vašeg privatnog telefona, Tviter naloga i Vaše ugroženosti i Pavla Đurišića, a govorimo o aferi Telekom. Molim Vas da privodite kraju, pa ćemo imati i komentare - kazao je Bojović i uputio je da "za taj problem organizuje press konferenciju ili pošalje saopštenje za javnost", smatrajući besportrebnim da se na Odboru bave njenom ličnom ugroženošću.
Vuković-Kuč se ironično zahvalila Bojoviću na razumijevanju, kolegijalnosti i podršci.
- Hvala Vam na mogućnosti da mi date platformu da objavim da mi je bezbjednost ugrožena u ovoj državi. Baš Vam hvala na toj podršci. Znala sam da ću je dobiti od Vas - poručila je Vuković-Kuč.

Vuković-Kuč: Ne osjećam se sigurno u ovoj državi, kroz taj tunel može da prođe i da fizički nasrne bilo ko

Crnogorska Vlada trebalo bi najozbiljnije da razmotri mogućnost da ministru vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordanu Grlić Radmanu zabrani ulazak u Crnu Goru - ocijenio je poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Vladislav Bojović. 
 
Grlić Radman je u poneđeljak, nakon sastanka u Baru sa šefom crnogorske diplomatije Ervinom Ibrahimovićem, ponovio da je brod Jadran vlasništvo Hrvatske. 
 
- Grlić Radman je izgleda zaboravio kako se nedavno u Skupštini Crne Gore "kao bos po trnju proveo njegov partijski kolega Tomislav Sokol, nakon što je nastupio sa pozicije sile, ucjena, dijeljenja lekcija i udaranja packi, u svojevrsnom zanosu bahatosti i arogancije - naveo je Bojović u reagovanju. 
 
Bojović cijeni da je činjenica da Grlić Radmanu nije prvi put da posjetu i gostoprimstvo, koje mu je ukazano, "iskoristi ni za šta drugo nego da pokuša da ponizi i ucijeni Crnu Goru".
- Zaveden iluzijom da će mu to kod većinske Crne Gore proći - dodao je on. 
 
Bojović je rekao da je Grlić Radman priliku da posjeti vojni brod “Jadran” iskoristio da napravi predstavu, prisvoji nešto što nije Hrvatsko i izvede novu ucjenjivačku provokaciju. 
 
On je kazao da je neprihvatljivo i do krajnjih granica licemjerno i cinično da Grlić Radman, "po ko zna koji put manipuliše činjenicama i ponovo ispostavlja zahtjev Crnoj Gori za odštetom u odnosu na slučaj logora Morinj, u kojem niko nije stradao". 
 
Hrvatska, kaže Bojović, za sve ove godine nije rasvijetlila monstruozne ratne zločine, zvjerska mučenja i ubistva počinjena u hrvatskom logoru Lora, niti je procesuirala svoje državljane koji su te zločine činili. 
 
Bojović je dodao da taj ratni zločin niko od hrvatskih zvaničnika i ne pominje. 
 
- Prisvajajući pokretnu i nepokretnu imovinu Crne Gore, nazivajući zatvorenim graničnim pitanjima ona koja to nijesu, a uz to pripisujući sebi prava i nadležnosti u Crnoj Gori koja nema, zaključno sa tim da bi da određuje naziv bazena u Kotoru, hrvatski ministar spoljnih poslova zaslužuje da Vlada najozbiljnije razmotri mogućnost da mu zabrani ulazak u Crnu Goru do daljnjeg - naveo je on u reagovanju. 
 
Istakao je i da je Grlić Radmanu "dobro poznato da postoje neoborivi dokazi da je vojni brod Jadran većinski plaćen ratnom odštetom koja je pripadala Kraljevini Srbiji u Prvom svjetskom ratu, kao i ličnom donacijom kralja Aleksandra". 
 
- Grlić Radmanu je dobro poznato da je nakon proglašenja nezavisnosti 2006. godine, Srbija takoreći ustupila taj brod Crnoj Gori, ali bi da krivotvori činjenice i ucjenjuje - naveo je on. 
 
Grlić Radmanu je, kaže Bojović, poznato da ratni brodovi nemaju matične luke.
- Što znači da je brod Jadran u svojoj dugoj istoriji bio samo privremeno usidren u Splitu - dodao je poslanik DNP. 
 
Bojović je rekao da "Grlić Radman koristi priliku da opet provocira i ucjenjuje".
- Što ne samo da nije u duhu politike proširenja Evropske unije (EU), već je žestoko kompromituje. Imajući u vidu koliko ima graničnih sporova sa susjedima, Hrvatska je upravo zahvaljujući zvaničnima kao što je Grlić Radman postala ključni remetilački i faktor nestabilnosti u regionu - istakao je Bojović. 
 
Navodi i da je Grlić Radman i posljednjom posjetom Crnoj Gori "do kraja razobličio namjeru aktuelne hrvatske Vlade da prema Crnoj Gori na njenom evropskom putu nastupa politikom ucjena”. 
 
Takva politika, smatra on, mora biti najoštrije osuđena i mora postati neprihvatljiva i za Crnu Goru, ali i za EU. 
 
On je poručio da većinska Crna Gora nikad neće dozvoliti "ponižavajući i ucjenjivački odnos Hrvatske prema njoj". 
 
- Kao što ignoriše zločine počinjene u logoru Lora, prikriva i činjenicu kako se Hrvatska učlanila u EU. Sve samo ne kao država koja je ispunila sve potrebne kriterijume i standarde za članstvo - rekao je Bojović. 
 
On je kazao da je Grlić Radman svjestan da Hrvatska nema ni približno toliku snagu, autoritet, uticaj i moć u EU, “da ovakvim uslovljavanjem i ucjenama zaustavi evropski put Crne Gore”.
- Isto tako smo sigurni da Crna Gora zasigurno ne smije i neće sebi dozvoliti da uđe u EU kao ponižena država, pogotovo ne od Hrvatske koja nema na to ni istorijsko, niti moralno pravo, niti pravo koje proističe iz prirode samog evropskog integracionog procesa - zaključio je Bojović.

Bojović bi da Vlada razmotri zabranu ulaska Grlić Radmanu u Crnu Goru

Predsjedavajući Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP), Tomas Vajs skrenuo je pažnju pojedinim poslanicima vlasti da se uzdrže od prozivanja europoslanika koji danas ne prisustvuju na sastanku POSP-a u crnogorskom parlamentu.
Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Vladislav Bojović je tokom obraćanja optužio hrvstkog EU poslanika Tomislava Sokola da je neprijatelj evropskom putu Crne Gore, te da želi da stvori ambijent pristiska kako bi se usporio proces pridruženja Uniji, ili blokirao.
Takođe, Bojović ga je optužio da se svrstao na stranu opozicije, odnosno Demokratske partije socijalista i pitao ga je da li smatra da se u Jasenovcu desio genocid.
- Pošto ste problematizovali dvojno državljanstvo sa Srbijom, navešću primjer Davor Iva Štira koji je rođen u Argentini, potomak je ustaške emigracije, dobio je hrvatsko državljanstvo i sada ima i hrvatsko i argentisnsko državljanstvo. I Vama je sada sporno ako Crnogorci koji žive u Srbiji, ukoliko se potpiše sporazum o dvojnom državljanstvu, dobiju isto tako državljanstvo u Crnoj Gori - rekao je Bojović.
Vajs je upozorio Bojovića da ne govori o onima koji nisu prisutni u salu, navodeći da je Rezolucija o Jasenovcu izazvala diplomatske turbulencije sa komšijama.&nbsp;
- Neću da kažem da je to bilo namjerno, ali činjenica je da je to dio stvarnosti. Ja i moje kolege smo uložili prilično energije da pokušamo da takve diplomatske poremećaje ublažimo. Činjenica da su Sokol i Sunčana Glavak ovdje danas pokazuje njihovu posvećenost podržavanju Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji - rekao je Vajs.
On je poručio da treba da vode debatu i budu direktni i kritički nastojeni, ali i da se uzdrže od okrivljavanja jedni drugih, posebno ne na ličnom nivou.&nbsp;
- Možemo da imamo različita mišljenja i da ih razmjenjujemo, ali ne smijemo vrijeđati jedni druge. Budući da ste, gospodine Bojoviću, direktno govorili o nešem članu koji nije ovdje, hrvatskom europoslaniku Davoru Štiru, zamolio bih Vas da ne upućujemo optužbe članu koji nije prisutan i koji ne može da se brani, jer je ova praksa nefer. U parlamentu na isti način postupamo, izbjegavamo optužbe na račun nekog ko nije prisutan. Niko ne želi da vam drži lekcije o tome kako treba govoriti, ali neko ko rukovodi ovom delegacijom EP - moram to da kažem i nadam se da možemo da nastavimo izražavajući poštovanje i u konstruktivnom duhu - poručio je Vajs.&nbsp;
Predsjedavajući današnjim sastankom Dragan Đurović prihvatio je zamjerku Vajsa i kazao da je njegova greška što nije prekinuo Bojovića kada je spominjao Štira. Mđutim, pokušao je i da opravda kolegu iz koalicije "Za budućnost Crne Gore".
- Donekle i razumijem reakciju jer, gospodine Vajs, mi od vas evropskih poslanika želimo da vidimo jedan pozitivan impuls da nam pomognete da budemo dio EU i želimo da date doprinos, a ne da nam dajete packe i da favorizujete opozicioni ili pozicioni dio u parlament. Možda je to bila reakcija na govore koji nisu bili afirmativni kada je u pitanju naš put ka EU, već više kritički, čini mi se, određenim političkim partijama i grupacijama, koje na sreću imaju 52 od 81 poslanika, što je značajna većina - odgovorio je Đurović.

Vajs upozorio Bojovića: Ne optužujte EU poslanike koji nisu tu, uložili smo energiju da ublažimo diplomatske poremećaje koje je izazvala Rezolucija o Jasenovcu

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: vladislav-bojovic