Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove radi detaljne kontrole kako bi ustvrdili da li na našem tržištu ima proizvoda spornog proizvođača zamrznutog bobičastog voća iz Srbije, a u čijim je uzorcima u Njemačkoj nađen hepatitis A.
To je kazao direktor pomenute uprave Vladimir Đaković.
On je naveo da za sada nemaju potvrdu da je opasni proizvod završio na crnogorskom tržištu.
Za sada se raspolaže informacijom da je u mješanom bobičastom voću porijeklom iz Srbije, a koje je namjenjeno njemačkom tržištu pronađen virus hepatitisa A. To je objavljeno na sajtu evropskog sistema za brzo uzbunjivanje i obavještavanje o hrani (RASFF).
Đaković kaže da se radi o kompaniji iz Srbije koja ima dozvole za izvoz u zemlje Evropske unije.
Pojasnio je da za sada nemaju informaciju da su ovi proizvodi prisutni na našem tržištu, ali da se radi detaljan izviđaj u Srbiji.
- U intenzivnom smo kontaktu sa nadležnim organima Srbije. Trenutno nemamo potvrdu da su njihovi proizvodi završili kod nas - kazao je Đaković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ima li u CG voća u kojem je nađen hepatitis; Đaković: U intenzivnom smo kontaktu sa organima iz Srbije

Opasna zarazna bolest bruceloza otkrivena je na farmi ovaca u mjestu Bioče, kod Podgorice. Institut za javno zdravlje potvrdio je da je bolest prešla i na čovjeka, a o tome da li ima razloga za paniku, i kakvi su koraci nadležnih organa, &nbsp;za jutarnji program Budilnik na Televiziji E direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković.
- Ono što je ovoga puta karakteristično jeste da se bruceloza javila kod ovaca, a gotovo nijedna farma trenutno ne proizvodi ovčje proizvode, jer ovce mlijekom hrane jagnjad. Mislim da je taj rizik sveden na minimum, međutim, rizik ipak postoji- rekao je Đaković.
Gazdinstvo na kome je otkrivena bolest, kako navodi Đaković, nalazi se pod strogim nadzorom.&nbsp;
- To znači da je zabranjen transport životinja sa tog gazdinstva i na njega, kao i transport proizvoda životinjskog porijekla- dodao je Đaković.
Očekuje se potvrda dodatnih laboratorijskih ispitivanja na osnovu kojih će se sprovoditi nove veterinarske mjere.&nbsp;
- Ukoliko dođe do potvrde, pristupiće se mjerama u skladu sa Pravilnikom za suzbijanje bruceloze kod ovaca i koza, što podrazumijeva i eutanaziju određenog broja životinja. Očekujemo da veterinarski inspektor momentalno naloži neophodne mjere- rekao je Đaković.
Potvrđena su i dva slučaja bruceloze kod ljudi, koji su povezani sa pomenutim gazdinstvom. Đaković objašnjava da Uprava za bezbjednost hrane u takvim situacijama odmah obavještava Institut za javno zdravlje o pojavi bolesti kod životinja.
- Mi iz državnog budžeta izdvajamo značajna sredstva za obaveznu zdravstvenu zaštitu životinja. Svake godine se gotovo 100% populacije ovaca testira na brucelozu. Ova ista farma je bila pod nadzorom u septembru i tada nije bilo bruceloze. Po potvrdi slučaja kod ljudi, obaviješten je Institut, a sumnja je ubrzo potvrđena- istakao je Đaković.
Iako rizik postoji, posebno zbog konzumacije termički neobrađenih proizvoda, Đaković napominje da mljekare koje prerađuju mlijeko u Crnoj Gori pasterizuju proizvod, čime se uništavaju mikroorganizmi poput bruceloze.
- Svi ti mikroorganizmi uništavaju se već na 72 stepena, tako da nema rizika kod pasterizovanog mlijeka. Sve farme su već jednom kontrolisane u drugoj polovini 2024. godine i bile su negativne. Ipak, bolest se sada javila kod ovaca, a kako one trenutno ne daju mlijeko za preradu, rizik je sveden na minimum. No, razlog za zabrinutost postoji, jer se bruceloza prvi put nakon 12 godina ponovo pojavila na nekom gazdinstvu- zaključio je Đaković.

Đaković o pojavi bruceloze na farmi ovaca: Razloga za paniku nema, ali za veliku zabrinutost ima

Opasna zarazna bolest bruceloza, koja sa životinja može preći na čovjeka, otkrivena je na farmi ovaca u mjestu Bioče kod Podgorice. 
 
Kako je objavio portal RTCG, Institut za javno zdravlje utvrdio je da je bolest prešla i na čovjeka, a proizvodi sa tog gazdinstva su zabranjeni. 
 
Direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, Vladimir Đaković, rekao je da je farma na kojoj je otkrivena bruceloza pod strogim nadzorom nadležnih veterinarskih službi. 
 
- Radi se o potvrdi sumnje na brucelozu na jednom gazdinstvu koje se bavi stočarskom proizvodnjom - istakao je Đaković, dodajući da je inspektor naložio dodatne veterinarske mjere ispitivanja.
Prema njegovim riječima, dodatna laboratorijska ispitivanja se čekaju. 
 
- Gazdinstvo je pod strogim nadzorom. Svaki protok životinja i proizvoda životinjskog porijekla je onemogućen sa tog gazdinstva - rekao je Đaković. 
 
Kako je istakao, narednih dana će, u skladu sa rezultatima dodatnih istraživanja, odlučiti kakvi su dalji koraci i o tome obavijestiti javnost. 
 
- Mislim da će se raditi eutanazija životinja koje su na tom gazdinstvu - kazao je Đaković. 
 
Bruceloza je patogena za čovjeka i uzrokuje bolest koja se često naziva Malteška groznica.

Zarazna bolest bruceloza otkrivena na farmi ovaca na Bioču, prešla i na čovjeka

Crna Gora trenutno nema registrovanih slučajeva bolesti slinavke i šapa kod životinja, ali nadležne institucije sprovode intenzivne mjere kako bi se spriječio njen ulazak na teritoriju države, poručio je direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković.
Gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E, Đaković je upozorio na ozbiljne ekonomske posljedice koje bi pojava ove bolesti mogla izazvati.
- Kako ne postoje ljekovi za ovu bolest, a o tome će vjerovatno više pričati neko iz veterinarskog sektora, uništava se veliki broj životinja, bukvalno se farme opustoše i zbog toga je to ekonomski značajna bolest zato što podrazumijeva uništavanje velikog stočnog fonda. Sami smo bili svjedoci da jedna benigna bolest kao što je Q groznica prošle godine kod nas napravila malo veći problem, tako da u ovom slučaju to je mnogo, mnogo ozbiljnija situacija i moramo biti jako pažljivi - rekao je Đaković.
Bolest slinavke i šapa, iako se smatralo da je iskorijenjena, ponovo se pojavila u Evropi nakon 37 godina, što je izazvalo zabrinutost kako među institucijama, tako i među stočarima. Evropska komisija pozvala je na oprez, a crnogorske vlasti hitno su reagovale.
Na sastanku predstavnika Ministarstva poljoprivrede, Uprave za bezbjednost hrane, Veterinarske laboratorije, Komore i Poljoprivrednog klastera Crne Gore, zaključeno je da je neophodno preduzeti mjere prevencije. Iako bolest nije registrovana u Crnoj Gori, zemlje regiona već bilježe prve slučajeve.
- Crna Gora ima status zemlje slobodne od bolesti slinavke i šapa već više godina. Od 2015. godine, kada se bolest pojavila u regionu, Vlada je usvojila Krizni plan koji se i danas sprovodi. Trenutno u Crnoj Gori nema pojave ove bolesti, ali se preduzimaju značajne mjere kako bi se spriječio ulazak. U neprestanom smo kontaktu sa kolegama iz Hrvatske, Srbije i Albanije, pratimo kako oni primjenjuju mjere zaštite - rekao je Đaković.
On je dodao da se bolest najprije pojavila u Njemačkoj, zatim u Mađarskoj i Slovačkoj, dok je istočni dio Austrije stavljen pod nadzor.
- S obzirom da naši neposredni susjedi trenutno nijesu pogođeni, smatramo da je situacija stabilna, ali oprez mora biti na najvišem mogućem nivou - dodao je Đaković.
On je pohvalio reakciju pogođenih zemalja, ističući da imaju snažne veterinarske sisteme.
- Radi se o većim državama, državama koje imaju intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju i države sa izuzetno jakim veterinarskim sistemima. Bio sam u situaciji da lično upoznam ljude iz Mađarske veterinarske komore i Panonske veterinarske komore, radi se o veoma stručnim ljudima, o veoma jako raširenom sistemu i smatram da će oni spriječiti širenje ove bolesti, a vjerovatno i vrlo brzo iskorijeniti dio bolesti - istakao je Đaković.
On je podsjetio da su Vlada Crne Gore i Evropska komisija ovu bolest proglasile za jednu od najznačajnijih po ekonomskom uticaju.
- Nanosi velike ekonomske štete jer se u zaraženim područjima moraju ukloniti sve životinje, bez obzira da li su zdrave ili bolesne - dodao je Đaković.

1250x600

1084x550

Đaković: Trenutno nema oboljelih životinja od slinavke i šapa, oprez na najvišem nivou

Direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković kazao je Portalu ETV da na crnogorskom tržištu nema žutog kukuruznog brašna iz Srbije koje je Švajcarska povukla iz prodaje zbog visoke koncentracije aflatoksina. Informacija o spornom brašnu objavljena je 7. novembra na sajtu platforme evropskog sistema za brzo uzbunjivanje i obavještavanje o hrani (RASFF). Upravo je RASFF, kako je Đaković kazao Portalu ETV, jedan od alata koji koriste inspektori prilikom kontrola hrane. - Navode o RASFF notifikaciji može da provjeri svaki građanin Crne Gore na veb stranici RASFF portala koji je otvoren za javnost: <a href="https://webgate.ec.europa.eu/rasff-window/screen/notification/723277">https://webgate.ec.europa.eu/rasff-window/screen/notification/723277 </a>i može se uvjeriti u činjenice da: predmetna notifikacija datira od dana uzorkovanja žitarica i pekarskih proizvoda (žutog kukuruznog brašna) u Švajcarskoj odnosno 10. jula 2024. godine. Navedi proizvod se ne može naći na tržištu Crne Gore, ali je, ne ova, nego bilo koja RASFF notifikacija razlog za pojačane kontrole – istakao je Đaković. Podvukao je da je Uprava reagovala - i to ne, kako je kazao, samo zbog RASFF notifikacije i pisanja novinara - već u skladu sa analizom rizika, planom službenih kontrola i podataka o ranije utvrđenim nepravilnostima i periodom godine. - Praćenje mikotoksina u hrani i hrani za životinje je obavezujuće postupanje inspektora i sve podatke već godinama objavljujemo na veb stranici Uprave. Godišnji podaci se mogu pronaći u rubrici „Izvještaji o radu fitosanitarnog Sektora“, dok se mjesečni objavljuju u rubrici „Fitosanitarna inspekcija“ – dodao je Đaković uz napomenu da su žitarice i proizvodi od žitarica na našem tržištu pod konstantnim monitoringom. <h2>Unutrašnja i granična kontrola</h2> Crna Gora je neto uvoznik ovih proizvoda i čitav sistem se, napominje on, zasniva na kontroli uvoza. - Procenat uzorkovanja je generalno visok i zavisi navedenih faktora rizika koji se uzimaju u obzir – istakao je direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. Nebezbjedne pošiljke hrane, žitarica i proizvoda od žitarica su, kaže, vraćene pošiljaocu ili uništene. - Mimo granične kontrole, kontrolišu se i proizvodi, kako iz domaće proizvodnje, tako i uvozni proizvodi u samom lancu trgovine i domaće proizvodnje – tj kroz unutrašnju kontrolu, što je još jedan štit za krajnje potrošače – kazao je Đaković Portalu ETV. Pored toga razvli su, kaže, princip praćenja „sledljivosti“. - I ukoliko se za neki proizvod u toku unutrašnje kontrole utvrdi da je neusaglašen može se povući sa tržišta u najkraćem mogućem roku – dodao je Đaković. <h2>Uništene i vraćene pošiljke</h2> On je Portalu ETV dostavio i tabelu sa podacima o vraćenim ili uništenim pošiljkama u prethodne četiri godine. Prema tim podacima vraćeno ili uništeno je ukupno 664.341 kilograma pošiljki. - Dakle kako iz tabele vidi evidentno je da možda mnogo više radimo nego što pričamo, ali zar nije u tome poenta? – naveo je Đaković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241115201136_52ad3d61f6b8ec08e00fbd76208f75da216a265d22f9c936807eb37febb34319.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241115201136_52ad3d61f6b8ec08e00fbd76208f75da216a265d22f9c936807eb37febb34319" data-rendition-name="original" width="1001" height="641" loading="lazy" alt="Tabela"></figure>  <h2>Potencijalno ozbiljan rizik</h2> Na mogućnost da se na tržištu Crne Gore može naći sporno brašno juče je ukazao nacionalni ekspert za zaštitu potrošača Jovo Rabrenović. On je i pozvao Upravu za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove da hitno reaguju ovim povodom. U izvještaju Evropskog sistema za brzo uzbunjivanje u trgovini hranom (RASFF) se navodi, da je u predmetnom kukuruznom brašnu prisutan aflatoksin (aflatoksin B1 – mikotoksini), što je utvrđeno zvaničnom kontrolom na tržištu. - U sistemu je rizik po zdravlje ljudi označen kao „potencijalno ozbiljan“. Kako stoji na sajtu, razlog za to je prekoračeno prisustvo aflatoksina - mikotoksina. Navodi se da je u uzorku, primijećeno prisustvo micotoksina u količnama 11.4 µg/kg dok je dozvoljeno 2 µg/kg - istakao je juče Rabrenović. Ovo, kako je ukazao, nije prvi put da Švajcarska povlači sa svog tržišta srpsko kukuruzno brašno jer je sličan primjer zabilježen i početkom jula kada je Švajcarska povukla s tržišta žuto i bijelo kukuruzno brašno, porijeklom iz Srbije zbog nedozvoljene količine mikotoksina fumonizim. - Tada je otkriveno prisustvo mikotoksina fumonizim u većoj količini od dozvoljene: u bijelom brašnu bilo ga je 1388 µg/kg, a u žutom 1585 µg/kg, što predstavlja 38 odsto, odnosno 58 odsto više od dozvoljene količine - naveo je Rabrenović. Aflatoksini, kako je rekao, predstavljaju grupu prirodnih toksičnih metaboličkih produkata gljivica Aspergilus Flavus, koja stvara toksine pod povoljnim uslovima vlage i toplote, razmnožavajući se primarno u biljnim kulturama, poput pšenice, kukuruza, soje, oraha, kikirikija, pistacija i drugog jezgrastog voća. - Zbog specifičnog djelovanja, mikotoksine nazivaju još i „tihim ubicama“ i njihov negativni uticaj na ljudsko zdravlje i poljoprivredu su ogromni. Toksično djelovanje mikotoksina se razlikuje od ostalih toksikoza. Bolest je izazvana hranom i sezonskog je karaktera, nije infektivna. Djelovanje može biti akutno, hronično i specifično što zavisi od doze, vrste mikotoksina, dužine izlaganja i otpornosti organizma navodi se na sajtu Zavoda za javno zdravlje Subotica - naglasio je Rabrenović. <h2> Problem i krastavci i cimet</h2> On je podsjetio i da je početkom prošlog mjeseca RASFF objavo da krastavci iz Srbije predviđeni za tržište Hrvatske nijesu prešli granicu jer je u njima tada pronađen hlorpirifos, a tovar iz Srbije je označen kao potencijalno rizičan. - Sličan problem se tokom oktobra ponovio kada su u cimetu porijelom iz Srbije u isporuci za EU tržište takođe detektovane nedozvoljene materije te je kao takav vraćen zemlji izvoznici - dodao je Rabrenović. Na sajtu Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Crne Gore posljednje objavljeno saopštenje na ovu temu je, kako je rekao, još iz februara, odnosno marta ove godine. - I prosto je teško povjerovati da od tada do danas na našem tržištu nije bilo potencijalno rizične hrane ili proizvoda koji mogu biti kontaminirani različitim opasnim supstancama – ocijenio je Rabrenović. <h2>Neophodna komunikacija</h2> Evidentno je, kako je istakao, da je iz aspekta zaštite potrošača i njihovog zdravlja neophodno da nadležna Uprava ima intezivniju komunikaciju sa javnošću i da redovno informiše potrošače o eventualnim problematičnim proizvodima na tržištu Crne Gore. - Zaista je i pored sve dobre volje, teško vjerovati da se na prostoru tržišta Evrope svakodnevno javlja o proizvodima koji se povlače sa tržišta jer su opasni po zdravlje ljudi a da na crnogorskom tržištu takvih problema nema. Zaključujem da ili naš sistem funkcioniše bolje od sistema država EU ili nam je sistem u potpunosti zakazao i ne sprovodi svoje obavezne aktivnosti - zaključio je nacionalni ekspert za zaštitu potrošača. <h2>„Gugl istraživanja“</h2> U odgovoru na reagovanje Rabrenovića, Đaković je poručio da ne bi da komentariše funkcioniše li naš sistem bolje ili gore od evropskog. - Reći ću da su naše aktivnosti usmjerene ka tome da funkcioniše kao evropski jer je Evropska unija zajednički cilj svih nas – poručio je Đaković. On je ocijenio i da je Rabrenović „drži predavanja“ na osnovu „gugl istraživanja“. - Zahvaljujemo se „nacionalnom“ ekspertu na brizi za potrošače u Crnoj Gori, ali se i divim njegovoj slobodi i profesionalnoj hrabrosti da sa stanovišta ekonomskog eksperta, naučnika iz oblasti ekonomije i kako sam pročitao „brendologa“ javnom mnjenju drži predavanje o mikotoksinima, a na bazi gugl istraživanja. Svaka čast na samopouzdanju – naveo je Đaković.

Anja Ivanović

Đaković: U Crnoj Gori nema spornog kukuruznog brašna

Menadžment Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i grupa aktivista i članova nevladinog sektora dogovorili su danas da se iduće sedmice sastanu kako bi ih direktor Vladimir Đaković informisao o dosadašnjim rezultatima na osnovu njihovih ranijih zahtjeva koji se tiču uslova u kojima žive životinje u Crnoj Gori.
Drugi u nizu performans poslužio je, kažu u Upravi, da grupa aktivista, nevladinih organizacija i građana dostave arhivi Uprave zahtjeve koje su sedmicu ranije dostavili i Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.&nbsp;
- Ja mogu da tvrdim da ćete dobiti sve odgovore koje ste tražili na osnovu zahtjeva koje ste podnijeli, a koje budu u skladu sa zakonima. Veći dio zahtjeva koje ste ranije predali Ministarstvu mi realizujemo već mjesecima - rekao je Đaković.
Preduzeto je, tvrdi, dosta aktivnosti.
- A o svima njima ćemo razgovarati i razmotriti ih na dogovorenom sastanku. I o svakoj stavci u tim zahtjevima. Iskreno se nadamo da ćemo u narednom periodu biti partneri, jer smo na istoj strani - poručio je okupljenim građanima Đaković.

Đaković grupi građana i NVO aktivistima: Sastanak iduće sedmice, preduzeto je dosta aktivnosti

Na dvije farme muznih krava Rašović i Vujačić u opštini Zeta došlo je do pojave Kju groznice - kazao je sekretar Udruženja stočara Danilovgrad Vlado Lakić.
Kako navodi, testiranjem dijela krava potvrđeno je prisustvo specifičnih antitijela Kju groznice.&nbsp;
- Veterinarska uprava o tome danima ćuti i ne izlazi u javnost sa tim informacijama. Po zakonu o veterinarstvu dužni su ove farme staviti pod nadzor i odrediti karantin, uzorkovati krv i mlijeko od svih životinja na gazdinstvu đe je došlo do utvrđivanja prisustva specifičnih antitijela Kju groznice. Veterinarska uprava to ne čini iz njima znanih razloga - rekao je Lakić.&nbsp;
Dodaje da je imao razgovor danas sa direktorom Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimirom Đakovićem koji je, prema njegovim riječima, odbio da potvrdi zarazu u Zeti "braneći se da on nema tu informaciju".

Lakić: Kju groznica i na dvije farme u Zeti, Đaković odbio da potvrdi zarazu

Čelnici crnogorskih institucija, tačnije ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković i direktor Uprave za bezbjednost hrane Vladimir Đaković gostujući u emisiji „Naglas“ su još jednom demonstrirali odsustvo odgovornosti u borbi protiv zarazne bolesti kju groznice, kazala je profesorica Biotehničkog fakulteta UCG i poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Despotović.
Despotović postavlja pitanje - da lisvjesni kontradiktornosti svojih izjava i da li je moguće da ne osjećaju moralnu odgovornost po pitanju skrivanja od javnosti pojave bolesti?&nbsp;
- Ne, oni se još ljute i kažu da je tema u medijima “prenaglašena“. Pokušaj pravdanja i prebacivanja odgovornosti na drugog, kao i pokušaj neutralisanja onih koji skreću pažnju na alarmantnost situacije, pokazuje neprofesionalnost, nestručnost i nesnalaženje u kriznoj situaciji. Pokušali su se sakriti prema onoj staroj poslovici – napad je najbolja odbrana - istakla je Despotović u saopštenju.
Dok govore o tome kako je kju groznica i ranije postojala, što, kako kaže Despotović, niko ne negira, dok nabrajaju države u kojima se kju groznica pojavljuje, poslanica DPS-a napominje da zanemaruju odgovor na suštinska pitanja - odakle toliko zaraženih grla na teritoriji Crne Gore, tačnije u opštinama Nikšić i Danilovgrad?&nbsp;
- Da li su otkriveni uzroci bolesti, jer se trenutno svi bave posljedicama, a o uzroku niko ne govori. &nbsp;Juče su na Javnom servisu čelnici najodgovorniih institucija, saopštili da dok &nbsp;traje suzbijanje bolesti, oni se ne mogu &nbsp;baviti odgovornošću pojedinih institucija. Dakle, priznali su, da bolest i te kako postoji, i da je &nbsp;duži vremenski period sakrivena od očiju javnosti. Pokušaj relativizacije nije uspio, jer su posljedice očigledno ozbiljne i i te kako će se odraziti na ionako desetkovani stočni fond u Crnoj Gori - naglasila je Despotović.
Ona je pozvala direktora Uprave za bezbjednost hrane, da javnost informiše o tačnom broju testiranih grla, o broju zaraženih grla, kao i o broju eutanaziranih grla.
- Podaci koji su iznešeni u emisiji su nejasni i neprecizni, jer se i dalje očigledno ne raspolaže sa tačnim informacijama sa terena. Imajući u vidu način na koji se čelnici institucija odnose prema pojavi kju groznice, očigledno je da poljoprivreda gubi status primarne grane u Crnoj Gori. O tome da li se radi o slučajnosti ili namjeri vrijeme će pokazati - zaključila je Despotović.

Despotović: Joković i Đaković još jednom pokazali neodgovornost i nemar u borbi protiv kju groznice

Direktor Uprave za bezbjednost hrane Vladimir Đaković da je do sada eutanazirano između 100 i 105 grla zaraženih kju groznicom.
Đaković je u emisiji "Naglas" na TVCG kazao da je testirano više od 1.000 grla, među kojima je kod 200-250 utvrđeno da imaju antitijela na kju groznicu.
- Eutanazirano je između 100 i 105 grla, a minimum će još biti 10 u Danilovgradu, i između 20 i 25 u Nikšiću. Sve farme i veterinske službe koje prijave sumnje na kju groznicu, gdje god se pojavila potreba za testiranjem ono je odrađeno - kazao je Đaković, dodajući da je testirano i mlijeko.
Đaković tvrdi da se krajnje stručno i sa naučnih osnova pristupilo kako bi se kju groznica suzbila u Crnoj Gori.&nbsp;
- Postupanje inspektora će se ispitati. Ali tvrdim da se pristupilo krajnje stručno. Zemlje regiona mnogo manje rigorozno postupaju. U Hrvatskoj obaveza je držaoca da ukloni grlo sa svog gazdinstva, u Makedoniji takođe - naveo je Đaković.
Sekretar Udruženja stočara iz Danilovgrad Vlado Lakić kazao je da je kju groznica prijavljena na osam farmi i upozorava da se ova bolest može javiti i u hrani.
- Ministarstvo poljoprivrede je bilo dužno da odradi krizni plan i da farmere upoznaju sa zaraznim bolestima. Većina farmera uopšte nije upoznata sa tom groznicom - tvrdi Lakić.
Sa druge strane, Đaković tvrdi da su šanse za zaraženom hranom veoma male, poručujući da će sa tržišta biti uklonjen svaki proizvod ukoliko se ispostavi da je štetan.

Đaković: Eutanazirano između 100 i 105 grla, biće još minimum 10 u Danilovgradu i do 25 u Nikšiću

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: vladimir-dakovic