Evropski savez pozvao je nadležne državne institucije da konačno pokažu odgovornost prema pravoj strani istorije i vrijednostima Crne Gore i da prestanu da javni prostor pretvaraju u pozornicu za negatore crnogorske države, presuđene ratne zločince i one koji simbolizuju sve ono što građanska i evropska Crna Gora nikada neće biti. Umjesto takvih poraznih odluka, država je, ističu u ES, dužna da obezbijedi trajno spomen-obilježje admiralu Vladimiru Baroviću.
- Admiral Barović je svojom ljudskošću i moralnim činom ostao upamćen kao simbol časti Crne Gore. On je odbio da izvrši naređenja koja su vodila ka zločinu i razaranju, jasno pokazujući da se patriotizam ne mjeri brojem ispaljenih granata i razorenih gradova, već vjernošću univerzalnim vrijednostima mira, ljudskosti i poštovanja dostojanstva drugih naroda. Njegova žrtva je najbolji dokaz da Crna Gora može da bude država koja se ponosi hrabrošću i čašću, a ne nasiljem i sramotom - navedeno je u saopštenju Evropskog saveza.
U vremenu kada su mnogi birali stranu zločina i destrukcije, admiral Barović je, napominju u toj političkoj grupaciji, bio na pravoj strani istorije. Na istoj strani su, ističu, tada bili i oni koji danas čine Evropski savez, dosljedno zastupajući vrijednosti građanske, antiratne i evropske Crne Gore.
- Naša je obaveza da upravo takvi ljudi budu trajno upisani u kolektivno sjećanje i javni prostor, kao poruka generacijama koje dolaze da je moguće ostati na strani istine i pravednosti čak i onda kada se za to plaća najveća cijena. Umjesto da podiže spomenike onima koji su donosili patnju, Crna Gora mora da slavi one koji su je činili časnijom i boljom - naglasili su u saopštenju.
Evropski savez zato zahtijeva da se odmah započne procedura za podizanje dostojnog spomen-obilježja admiralu Vladimiru Baroviću. 
- To bi bila jasna poruka da Crna Gora svoj evropski i građanski put gradi na temeljima istine, pravde i ljudskog dostojanstva, a ne na mitovima i idolima koji nas vuku unazad - poručuju iz Evropskog saveza.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Evropski savez: Umjesto slavljenja ratnih zločinaca, Crna Gora da podigne spomenik admiralu Vladimiru Baroviću

Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i funkcioner Evropskog saveza Ivan Vujović je, na dan kad je prije 34 godine Vladimir Barović oduzeo sebi život iz protesta zbog naređenja vrhovne komande JNA da sa ostrva Vis granatira primorske gradove u Hrvatskoj 1991. godine, podsjetio na prave heroje u zlom vremenu rehabilitovanja zločinaca.
- Vladimir Barović 7.11.1939 - 29.09.1991. Sjetimo se pravih heroja u zlom vremenu rehabilitovanja zločinaca. Vladimir Barović je jedan od tih heroja, čije će ime i djelo biti zauvijek upisani u istoriju čojske i sojske Crne Gore - naveo je Vujović na mreži X.
Kako je kazao, njegov gest otpora ludilu rata, mržnje i nacional-šovinizma neka bude putokaz na kojim vrijednostima moramo da gradimo normalno društvo.
- Posebno danas jer svjedočimo istom mraku kao i tada, a današnja Crna Gora je, baš kao i tada, upregnuta u isto kolo. Nek mu je vječna slava - poručio je Vujović.

Vujović: Sjetimo se pravih heroja u zlom vremenu rehabilitovanja zločinaca, Barović je jedan od njih

Akcija za ljudska prava i Centar za građansko obrazovanje dostavile su danas inicijativu Savjetu za davanje naziva ulica Glavnom gradu da se jedna ulica nazove po admiralu Jugoslovenske narodne armije Vladimiru Baroviću, ističući da je veoma važno da se njegovo ime i lična žrtva za odbranu ljudskosti sačuvaju od zaborava kroz počast koju je zaslužio.&nbsp;
- To spomen-obilježje treba da ostane i kao trajna opomena na rat od kakvog Crna Gora mora da se sačuva - navode iz ove dvije nevladine organizacije.
Kako dodaju, na današnji dan prije 34 godine Barović je oduzeo sebi život iz protesta zbog naređenja vrhovne komande JNA da sa ostrva Vis granatira primorske gradove u Hrvatskoj 1991. godine. Napisao je da se odlučio na časnu smrt „jer Crnogorci ne mogu uništavati narod koji im nije ništa skrivio".
- Iako je njegov čin izuzetan primjer čojstva, o njemu se premalo zna u Crnoj Gori. Naša djeca ne uče o njemu, njegovog imena nema u udžbenicima istorije, spomen-obilježje u njegovu čast ne postoji - ističu iz HRA i CGO.
Barovića je posthumno odlikovao 2016. godine tadašnji predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, dok je 2023. proglašen počasnim građaninom Grada Pule, a 2022. godine na ostrvu Vis u Hrvatskoj otkrivena je spomen-ploča sa citatom iz njegovog oproštajnog pisma: "Ovdje neće biti razaranja dok sam ja zapovjednik, a ako ipak budem prisiljen narediti razaranje, mene tada neće biti. Crnogorci se ne mogu boriti i uništavati narod koji im nije ništa skrivio".
- Tragični čin admirala Barovića podsjeća nas da je suprotstavljanje bezumlju i nepravdi obaveza svakog pojedinca i tada, i danas, bez obzira jesu li službena lica ili civili. Poslije njegove smrti se ipak odustalo od nerazumnog naređenja o granatiranju dalmatinskih gradova. Do danas nije pokrenuta zvanična inicijativa da se sjećanje na Barovića trajno obilježi nekim memorijalom u Crnoj Gori - navodi se u saopštenju.

HRA i CGO dostavile inicijativu Glavnom gradu: Ulica da se nazove po Vladimiru Baroviću

Odbor za davanje imena ulicama i trgovima na Cetinju je dovela do kraja proceduru za davanje imena za dvije ulice u tom gradu - po admiralu Vladimiru Baroviću i po kapetanu Henriku Angelu.
To je u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) saopštio predsjednik Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Mirko Stanić.
- Ne možemo dovoljno istaći njihov značaj za poimanje crnogorskog čojstva i herojstva - dodao je on u objavi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FStanicM%2Fstatus%2F1953130553168863441%3Ft%3DdlVXSPrRvbPtpq-tFBce6g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Stanić: Pri kraju procedura za davanje imena za dvije ulice na Cetinju - po admiralu Vladimiru Baroviću i kapetanu Henriku Angelu

Evropski savez će podržati inicijativu nevladinih organizacija Centar za građansko obrazovanje i Akcija za ljudska prava da se jedna ulica u Podgorici preimenuje ili imenuje po admiralu Vladimiru Baroviću - kazao je poslanik Socijaldemokrata u podgoričkom parlamentu Miloš Mašković za Antenu M.
Zasluge admirala tokom ratova devedesitih i ono što on simbolizuje je, kaže Mašković, važno za teritoriju Crne Gore kao i za naše dobrosusjedske odnose sa Hrvatskom.
- Naši odnosi sa Hrvatskom i na neki način jesu ugroženi na način što imamo potpredsjednika Vlade koji je persona non grata u toj istoj Hrvatskoj koja je članica EU i NATO-a. Kada je riječ o Evropskom savezu, zasigurno da ćemo podržati jednu takvu inicijativu. Čvrsto sam uvjeren da će Evropski savez biti dio buduće vlasti u Glavnom gradu i mislim da je jasno da na upravo tim vrijednostima počiva ES i budite sigurni da će jedna ulica, ukoliko se mi budemo pitali, a pitaćemo se, biti nazvana prema admiralu Baroviću - istakao je Mašković.
Govoreći o tome da li će inicijativa biti podržana od partija koje i dalje čine parlamentarnu većinu u Glavnom gradu Mašković kaže:
- Njima smeta sve što je civilizacijski ispravno i one vrijednosti na kojima počiva Crna Gora i to je ekipa koja bi da umjesto gradi ruši spomenike po Glavnom gradu, ekipa koja je u prethodnih godinu i po liječila svoje ideološke frustracije kroz vokalne politike, tako da iskren da budem uopšte ne očekujem njihovu podršku, jednoj ovakvoj inicijativi koju ocjenjujem kao veoma poželjnoj u ovom društveno-političkom trenutku u kojem se Crna Gora nalazi - smatra Mašković.

Mašković: ES će podržati inicijativu da admiral Barović dobije ulicu u Podgorici, njegova simbolika je važna za Crnu Goru

Guglova funkcija pretrage pod nazivom “AI Overviews“ citira Jutjub (Youtube) više nego bilo koji medicinski veb-sajt kada odgovara na upite o zdravstvenim stanjima, pokazalo je najnovije istraživanje.
Kompanija Gugl je saopštila da su odgovori vještačke inteligencije, koji se pojavljuju na vrhu rezultata pretrage i koriste generativnu AI za odgovore na pitanja korisnika, “pouzdani“ i citiraju ugledne medicinske izvore, kao što su američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i klinika Mejo, prenosi "Gardijan".
Studija kojom su analizirani odgovori na više od 50.000 zdravstvenih upita, dobijenih pomoću Gugl pretraga iz Berlina, otkrila je, međutim, da je najcitiraniji izvor bio Jutjub.
Ova platforma za dijeljenje video-zapisa je druga najposjećenija veb-stranica na svijetu, poslije samog Gugla, i u vlasništvu je kompanije Gugl.
Istraživači iz SE Ranking-a, platforme za optimizaciju pretraživača, ustanovili su da je Jutjub izvor za 4,43 odsto svih odgovora koje daje "AI Overviews".
Nijedna bolnička mreža, vladin zdravstveni portal, medicinsko udruženje niti akademska institucija nisu se približili tom broju, naveli su istraživači ove platforme.
- Ovo je značajno jer Jutjub nije izdavač medicinskog sadržaja - ukazali su istraživači, dodajući da je to video-platforma opšte namjene.
Oni su naveli da tu svako može da postavi sadržaj, od sertifikovanih ljekara do influensera i ljudi bez ikakve medicinske obuke.
Gugl je naveo da je "AI Overviews" dizajniran da prikazuje visokokvalitetni sadržaj iz renomiranih izvora, bez obzira na format, i da su razni kredibilni zdravstveni organi i licencirani medicinski stručnjaci kreirali sadržaj na Jutjubu.
Kako se navodi, rezultati studije ne mogu da se odnose na druge regione jer je sprovedena korišćenjem upita na njemačkom jeziku u Njemačkoj.

Istraživanje: Guglova pretraga "AI Overviews" najčešće citira Jutjub u odgovorima o zdravlju

Dolar je ove sedmice oštro pao prema korpi valuta, jer su napetosti između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Evropske unije (EU) oko Grenlanda izazvale pad povjerenja u američku valutu.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je 1,9 odsto na 97,45 bodova.
Pritom je dolar prema evropskoj valuti pao 1,95 odsto, pa je kurs eura skočio na 1,1825 USD, prenosi Hrportflio.
Američka valuta je oslabila i u odnosu na japansku, 1,5 odsto, pa je cijena dolara zaronila na 155,70 jena (JPY).
Najveći sedmični gubitak dolara od juna posljedica je novih prijetnji carinskim ratom predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
Tramp je zaprijetio uvođenjem carina na uvoz iz osam evropskih zemalja, ako ne prihvate njegov plan o kupovini Grenlanda, kojeg smatra važnim za sigurnost SAD-a.
&nbsp;Tramp je kazao da će za osam evropskih zemalja od 1. februra uvesti carine od deset odsto, a da će ih od 1. juna povećati na 25 odsto, ako se do tada ne postigne dogovor o kontroli SAD-a nad Grenlandom.
&nbsp;Danska i lideri Grenlanda, autonomnog područja Danske, poručili su da ostrvo nije na prodaju, a osam evropskih zemalja poslalo je tamo vojno osoblje.
Osim toga, EU je najavila protivmjere, ako Tramp zaista uvede carine.
Zbog toga je dolar bio pod snažnim pritiskom. Nije se uspio oporaviti ni nakon što je Tramp u srijedu, nakon sastanaka na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, kazao da je postignut okvirni dogovor o Grenlandu i da neće uvoditi nove carine.
- Slabost dolara posljedica je gubitka kredibiliteta i prestiža SAD-a - kazao je analitičar u firmi Capital.com Kajl Roda.
&nbsp;Dolar decenijama slovi za sigurnije utočište za kapital u nesigurna vremena, pa čak i u krizama u koje su uključene SAD.
&nbsp;No, čini se da postupno gubi taj status, pa ulagači utočište traže u drugim valutama i zlatu.
&nbsp;Zbog toga se cijena zlata ove sedmice prvi put u istoriji probila iznad 4,9 hiljada američkih dolara po unci.

Dolar oštro pao prema korpi valuta zbog grenlandske situacije

Kina je uspješno sprovela prvi eksperiment 3D štampanja metala u svemiru, čime je ostvarila značajan iskorak u razvoju tehnologija za proizvodnju u orbiti, saopštila je Kineska akademija nauka (CAS).
Eksperiment je izveden pomoću povratnog naučnog tereta koji je razvio kineski Institut za mehaniku pri CAS, a u svemir je lansiran suborbitalnom letilicom Lihong-1 Y1, komercijalnom povratnom letilicom kineske kompanije CAS Space.
Prema navodima Kineske akademije nauka, ovaj uspjeh označava prelazak kineske tehnologije proizvodnje metala iz faze zemaljskih istraživanja u novu etapu inženjerske verifikacije u svemiru, čime je dostignut nivo svjetskog tehnološkog vrha.
Izvođenje metalnog 3D štampanja u svemirskom okruženju znatno je složenije nego na Zemlji, a istraživački tim je, kako se navodi, uspio da prevaziđe ključne tehničke izazove, uključujući stabilan transport materijala u mikrogravitaciji, zatvorenu kontrolu procesa i pouzdanu koordinaciju između tereta i letilice.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSciTechDaily01%2Fstatus%2F2014539008223871039%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2014539008223871039%7Ctwgr%5Ed6b751fb0948bcd56a4622a49469f2fb6044263e%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nakon završetka eksperimenta, kapsula sa teretom bezbjedno je sletjela uz pomoć padobrana i odmah je preuzeta.
Naučnici su prikupili dragocjene podatke o ponašanju rastopljenog metala, procesu očvršćavanja, kao i o geometrijskoj preciznosti i mehaničkim svojstvima djelova proizvedenih u svemiru.

Kina prvi put uspješno izvela 3D štampanje metala u svemiru

Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je da američki predsjednik Donald Tramp posjeduje jedinstven kapacitet da izvrši pritisak na Izrael i zaustavi sukobe u Pojasu Gaze.
Gostujući u emisiji "On the Record" Fidan je naglasio da Tramp može djelovati nezavisno od uticaja različitih lobija, što mu daje slobodu da povuče konkretne poteze.
Fidan je istakao da je Izrael do sada više puta kršio sporazume o prekidu vatre, ali vjeruje da bi se situacija mogla promijeniti dolaskom nove administracije u Bijelu kuću.
- Vjerujemo da je predsjednik Tramp jedina osoba koja zaista može izvršiti pritisak na Izrael. On je nezavisan od ciljeva različitih lobija, može razmišljati i djelovati samostalno. Ako on to želi, on ima kapacitet da zaustavi pogrešno ponašanje Izraela - poručio je šef turske diplomatije.
Na pitanje o eventualnom slanju turskih trupa u Gazu, Fidan je podsjetio na stav predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana da je Ankara spremna učiniti sve u svojoj moći za postizanje mira. On je potvrdio da bi Turska bila voljna učestvovati u međunarodnim stabilizacijskim snagama, ali je naglasio da bi takav korak zavisio od šireg međunarodnog konsenzusa.
Govoreći o potencijalnoj američkoj intervenciji u Iranu, Fidan je uputio direktan savjet "američkim prijateljima" da ne ponavljaju greške iz prošlosti.
- Savjetovao bih svojim američkim prijateljima: Ne radite to. Nemojte od Irana napraviti novu Venecuelu - poručio je Fidan.
Istakao je da je Teheran otvoren za pregovore, ali da se mora pronaći način koji bi im omogućio da "sačuvaju obraz".
Priznao je da sankcije teško pogađaju iransku ekonomiju, što izaziva nezadovoljstvo naroda, ali je upozorio da će se Iran, ako se osjeti satjeranim u ćošak, pripremiti za najgori mogući scenario.
Fidan je podcrtao da je Iran ogroman susjed Turske i da se dešavanja u toj zemlji direktno odražavaju na cijelu regiju. Prema njegovim riječima, Ankara vjeruje da je dijalog, a ne sila, jedini put za rješavanje sporova.
Iako smatra da su iranske vlasti primile poruku naroda kroz proteste, Fidan je napomenuo da vlada u Teheranu, zbog finansijskih blokada u međunarodnom sistemu, teško može osigurati ekonomski boljitak svom stanovništvu. Ipak, zaključio je kako ne vjeruje da će trenutni pritisci dovesti do promjene vlasti.

Tag: vladimir-barovic