Švajcarski alpski grad Davos ponovo dočekuje vodeće političare, ekonomiste i ljude iz kulture na godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma (WEF).
On se održava u trenutku kada američki predsjednik Donald Tramp nastoji da demontira međunarodni poredak: od rušenja utvrđenih trgovinskih pravila i masovnog povlačenja iz međunarodnih organizacija, uključujući klimatski sporazum UN, do zarobljavanja venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon napada na glavni grad Karakas i prijetnji aneksijom Grenlanda, koji je formalno dio saveznice Danske.
Trampov napad na međunarodna pravila koja su uglavnom na snazi od Drugog svjetskog rata i njegov uticaj na globalni mir, politiku i ekonomiju trebalo bi da budu među ključnim temama petodnevnog skupa koji počinje u ponedjeljak (19. januar), a održava se pod motom „Duh dijaloga“.
- Dijalog nije luksuz u vremenima neizvjesnosti, to je hitna potreba. U kritičnom trenutku za međunarodnu saradnju – obilježenom dubokom geoekonomskom i tehnološkom transformacijom – ovogodišnji sastanak će biti jedan od naših najznačajnijih - rekao je Borge Brende, predsjednik i izvršni direktor Svjetskog ekonomskog foruma.&nbsp;
Donaldu Trampu će se pridružiti više od 60 šefova država i vlada, uključujući njemačkog kancelara Fridriha Merca, kanadskog premijera Marka Karnija, argentinskog predsjednika Havijera Mileja, predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen, kineskog vicepremijera He Lifenga, pakistanskog premijera Šehbaza Šarifa i sirijskog vođu Ahmada al Šaru. Tamo će biti i srpski predsjednik Aleksandar Vučić.
<h2>Najveća američka delegacija ikada u Davosu</h2>
Tramp predvodi najveću američku delegaciju ikada u Davosu, u kojoj će biti petoro ministara i drugi visoki zvaničnici.
U delegaciji su i državni sekretar Marko Rubio, specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Trampov zet Džared Kušner, čime se otvara prostor za diskusije o Ukrajini, Venecueli, Gazi i Iranu, odakle stižu svjedočenja o brutalnom gušenju protesta protiv vlasti.
Očekuje se da će se Tramp sastati sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i saveznicima Kijeva iz G7 – uključujući lidere Njemačke, Italije, Francuske, Velike Britanije, Kanade i predsjednicu Evopske komisije – to će biti na marginama glavnog događaja kako bi se osigurala američka podrška za bezbjednosne garancije za Ukrajinu nakon mogućeg mirovnog sporazuma sa Rusijom, izvijestio je Fajnenšel tajms.
Snažnom američkom prisustvu doprinijeće i prvi „USA House“ – to je prostor smješten u maloj crkvi na glavnoj gradskoj ulici, gdje će američki zvaničnici organizovati razne događaje i umrežavati se sa investitorima.
<h2>Geoekonomski rat</h2>
Iako se očekuje da će geopolitički potresi i neizvjesnost dominirati diskusijama, kreatori politika i poslovni lideri su zainteresirani za raspravu i o načinima rješavanja drugih izazova sa kojima se suočava globalna ekonomija.
A ona se pokazala relativno otpornom uprkos pojačanim trgovinskim napetostima i političkoj neizvjesnosti, dijelom zahvaljujući ogromnim ulaganjima u vještačku inteligenciju u SAD, što je stabilizovalo najveću svjetsku ekonomiju.
Međutim, predviđeni globalni rast od 3,1 odsto u 2026. godini još nije idealan, posebno u vrijeme kada se globalni dug popeo na nivoe kakvi nisu viđeni od Drugog svjetskog rata.
Prema Međunarodnom monetarnom fondu, posebno je zabrinjavajuća situacija sa dugom u nekoliko afričkih zemalja.
Globalna trgovina i dalje je pod pritiskom jer zemlje usvajaju protekcionističke mjere, poput nametanja jednostranih carina, povećanja ograničenja stranih ulaganja i smanjenja snabdijevanja ključnim mineralima.
Ekonomski sukobi među nacijama i njihove posljedice bile su među glavnim temama godišnjeg izvještaja WEF-a o globalnim rizicima objavljenog u srijedu.
<h2>Izazovi i šanse vještačke inteligencije</h2>
Vještačka inteligencija još je jedna tema koja je u fokusu ove godine, sa nekoliko događaja i predavanja posvećenih tehnologiji, slično kao i na ranijim sastancima Svjetskog ekonomskog foruma. U Davosu će biti vodeći tehnološki lideri poput Satje Nadela (Microsoft), Džensena Huanga (Nvidia) i Demisa Hasabisa (Google AI).
Vještačka inteligencija već pokazuje velike potencijale u medicini i obrazovanju i proteklih godina u taj sektor je uloženo ili je obećano ulaganje svota koje se mjere u bilionima dolara. I to iako se mnoge kompanije trenutno bore sa pronalaženjem realnih mogućnosti upotrebe tehnologije, odnosno područja gde AI nudi dobru dodatnu vrijednost.
Postoji zabrinutost zbog uticaja AI na radna mjesta, jer se strahuje da će mnoga od njih postati suvišna u narednih nekoliko godina.
Izvršni direktor kompanije Anthropic, Dario Amodei, takođe među ovogodišnjim učesnicima, kaže da bi vještačka inteligencija mogla da eliminiše polovinu svih radnih mjesta u sektoru takozvanih belih kragni u narednih pet godina, naglašavajući potrebu za masovnim ulaganjima u prekvalifikaciju radnika.
Vještačka inteligencija pojačava rizik produbljenja postojećeg digitalnog jaza, pri čemu siromašnije zemlje ne uspijevaju da iskoriste prilike koje nudi AI. Postoje i zabrinutosti jer modeli vještačke inteligencije mogu da šire dezinformacije i kreiraju deepfake sadržaje.
Dezinformacije i sajber bezbjednost spadaju među najveće globalne rizike, prema anketi Foruma o rizicima, što naglašava potrebu za efikasnom regulacijom.
<h2>Novo rukovodstvo Svjetskog ekonomskog foruma</h2>
Ovogodišnji sastanak će biti prvi bez osnivača Svjetskog ekonomskog foruma Klausa Švaba na čelu Davosa. Njemački ekonomista podnio je ostavku u aprilu 2025. godine zbog optužbi da su on i njegova supruga koristili sredstva Foruma u lične svrhe. Nezavisna istraga, međutim, nije pronašla nikakvo krivično djelo, već samo manje nepravilnosti.
Švaba su naslijedili privremeni kopredsjednici Leri Fink, izvršni direktor investicionog fonda BlackRock, i Andre Hofman, potpredsjednik švajcarske farmaceutske kompanije Roche Holdings.
Ovogodišnja prominentna lista učesnika je podsticaj za organizatore Svjetskog ekonomskog foruma nakon prilično burne godine. Organizacija koja postoji još od 1971. godine i koja je utemeljena kako bi podsticala dijalog, sada se suočava sa izazovima jer multilateralizam slabi, a slobodna trgovina je pod sve većim pritiskom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Davos: Malo Tramp, malo vještačka inteligencija

U emisiji Srećan dan donosimo filmsku priču o Mojkovcu kroz dokumentarni film „Mojkovac - Domaćin sjevera“. Gošća je Mirjana Miladinović, autorka filma, koja govori o motivima nastanka, značaju lokalnih priča i Mojkovcu kao simbolu gostoprimstva, tradicije i sjevera Crne Gore.
Otvaramo i aktuelno pitanje savremenog doba: da li vještačka inteligencija slabi našu sposobnost mišljenja? Razgovaramo o tome kako tehnologija utiče na koncentraciju, donošenje odluka i kritičko razmišljanje, ali i gdje su granice između pomoći i zavisnosti.
U fokusu je i intrigantna tema teorije nevidljivog gosta - šta ona podrazumijeva, kako funkcioniše i na koji način utiče na naše ponašanje, odluke i međuljudske odnose, često i nesvjesno.
Gledajte Srećan dan, na Televiziji E!

Srećan dan: Dokumentarni film „Mojkovac - Domaćin sjevera“, slabi li AI sposobnost mišljenja, kako tehnologija utiče na koncentraciju...

U Belgiji je nedavno pokrenuta debata oko upotrebe vještačke inteligencije, jer je rektorka Univerziteta u Gentu Petra de Suter koristila vještačku inteligenciju da napiše svoj uvodni govor za akademsku godinu prošlog septembra, ali njen tekst sadrži greške i dva izmišljena citata - to je ono što je poznato kao "halucinacija", prenio je belgijski javni servis RTBF.
Prema Petri de Sater, Albert Ajnštajn je navodno rekao - Dogma je neprijatelj napretka. Samo što naučnik nikada nije izgovorio ovu rečenicu. Stoga je to halucinacija, lažna informacija koju vještačka inteligencija predstavlja kao istinitu.
Zamislite, da biste napisali govor, koristite ChatGPT. Tražite od njega da uključi citat Alberta Ajnštajna na temu napretka. Moguća su dva scenarija. Ili vam nudi pravi citat, ili proizvodi vjerovatan citat, odnosno nešto što Ajnštajn nije rekao, ali je mogao.
Ig Bersini je profesor i direktor laboratorije za vještačku inteligenciju na belgijskom univerzitetu i objasnio je taj fenomen.
- Vještačka inteligencija je kombinovala Ajnštajnove citate kako bi stvorila novi koji ima smisla. Statistički gledano, Ajnštajn je to mogao reći. ChatGPT kombinuje riječi koje su često bile povezane zajedno. Ali naravno, ovaj citat je lažan jer ga Ajnštajn nikada nije izgovorio - rekao je Bersini.
Kada kažemo da citat ima smisla, to znači da je to statistička konstrukcija. On spaja različite riječi koje su dio citata osobe, ali redosljed tih riječi ne postoji. Ajnštajn nikada nije rekao - Dogma je neprijatelj napretka.
U slučaju citata, to je fatalna greška, prema riječima Bersinija.
- To je očigledno nešto što apsolutno mora biti provjereno. A ako ste i rektor univerziteta, svakako morate da se pridržavate određenog etičkog kodeksa u vezi sa znanjem, a kada su u pitanju citati, apsolutno morate da provjerite njihovu vjerodostojnost, jer je uz nekoliko klikova na pretraživaču dovoljno da se dokaže greška - ističe on.
Giganti vještačke inteligencije pokušavaju da smanje ove halucinacije.
U nekim oblastima, one praktično ne postoje.
- Kada ima manje riječi, kao u programiranju i matematici, rječnik je ograničeniji za egzaktne nauke, tako da vještačka inteligencija funkcioniše veoma dobro. Komplikovanije je kada je koristite za romane, eseje, filozofske tekstove ili govore. Riječi su raznovrsnije i mogu imati višestruka značenja - rekao je Bersini i dodao da je u ovim oblastima potreban dodatni oprez.
Nesrećno iskustvo Petre de Suter služi kao podsjetnik.
Vještačka inteligencija nas može prevariti. I ona pravi lapsuse, pošto je apsorbovala sve tekstove koji su joj dati. To je takođe svojstveno ljudskoj prirodi. Osim što ljudi razumiju koncept istine i laži, za razliku od vještačke inteligencije. Ona ne provjerava svoje izvore.
- Dakle, na vama je da pažljivo obradite informacije koje prikupite i da u svakom trenutku vježbate svoje kritičko razmišljanje - dodao je Bersini.

Naučnici upozoravaju na pogrešne informacije - halucinacije vještačke inteligencije

Istraživanje je pokazalo da više od 20 odsto videa koje algoritam Jutjuba (Youtube) prikazuje novim korisnicima čini takozvani "AI otpad", odnosno nekvalitetni sadržaj generisan vještačkom inteligencijom, dizajniran za prikupljanje pregleda.
Kompanija "Kapwing" anketirala je 15.000 najpopularnijih Jutjub kanala na svijetu i otkrila da 278 od njih sadrži samo AI otpad.
Prema procjenama, ovi AI kanali su zajedno prikupili više od 63 milijarde pregleda i 221 milion pretplatnika, generišući oko 117 miliona dolara prihoda svake godine.
Analiza Gardijana ove godine otkrila je da je gotovo 10 odsto najbrže rastućih Jutjub kanala plod vještačke inteligencije, gomilajući milione pregleda uprkos naporima platforme da obuzda neautentični sadržaj.
Kanali koje je pronašao "Kapwing" su globalno distribuirani i gledani. Imaju milione pretplatnika - u Španiji 20 miliona ljudi prati trendovske AI kanale. AI kanali imaju 18 miliona pratilaca u Egiptu, 14,5 miliona u SAD-u i 13,5 miliona u Brazilu.
The AI World, sa sjedištem u Pakistanu, sadrži kratke filmove o katastrofalnim poplavama u Pakistanu generisane vještačkom inteligencijom, s naslovima poput "Poor People", "Poor Family" i "Flood Kitchen". Mnogi od ovih videa su snimljeni uz zvučnu podlogu. Kanal ima 1,3 milijarde pregleda.
Teško je tačno reći koliko su ovi kanali značajni u poređenju s ogromnim morem sadržaja koji se već nalazi na Jutjubu.

Milioni pregleda i prihoda: Istraživanje otkrilo da AI otpad preplavljuje Jutjub

U novom izdanju emisije Vikend popodne na Televiziji E donosimo aktuelne i inspirativne teme koje se tiču svakodnevice ali i budućnosti. 
Govorimo o vještačkoj inteligenciji i način na koji mijenja naš život, biznis i način rada, te da li predstavlja prijetnju ili priliku za ljudsku radnu snagu. 
Analiziramo koliko je diplomatija važna za jednu državu i kakvu ulogu ima u savremenim globalnim odnosima. 
Donosimo i ekonomske prognoze: kakva nas 2026. godina očekuje u ekonomskom smislu i šta to znači za građane i tržište rada. 
Za sam kraj, opuštamo se uz ukusne i kreativne recepte koje priprema Sandra Manojlović. 
Kao i svakog vikenda, pratite nas od 17 sati na Televiziji E!

Vikend popodne: Kako nam vještačka inteligencija mijenja život, kakve su ekonomske prognoze za 2026...

OpenAI pregovara s Amazonom o potencijalnom ulaganju i sporazumu o korišćenju njihovih čipova za vještačku inteligenciju, potvrdio je CNBC.
Detalji su fluidni i još podložni promjenama, ali ulaganje bi moglo premašiti deset milijardi USD, prema osobi upoznatoj s temom koja je tražila da ostane anonimna jer su razgovori povjerljivi. The Information prvi je izvijestio o potencijalnom dogovoru.
Razgovori dolaze nakon što je OpenAI u oktobru završio restrukturiranje i formalno iznio detalje svog partnerstva s Microsoftom, dajući mu veću slobodu prikupljanja kapitala i partnerstva s kompanijama u širem ekosistemu vještačke inteligencije, prenosi SEEbiz.
Microsoft je uložio više od 13 milijardi USD u OpenAI i podržava kompaniju od 2019. godine, ali više nema pravo prvokupca da bude OpenAI-jev dobavljač računarskih usluga, prema saopštenju iz oktobra. OpenAI sada takođe može razvijati neke proizvode s trećim stranama.
Amazon je uložio najmanje osam milijardi USD u konkurenta OpenAI-a, Anthropic, ali ovaj div e-trgovine mogao bi pokušati proširiti svoju izloženost na procvatu generativnog tržišta vještačke inteligencije. Microsoft je preduzeo sličan korak i prošli mjesec najavio da će uložiti do pet milijardi USD u Anthropic, dok će Nvidia uložiti do deset milijardi USD u startup.
Amazon Web Services dizajnira vlastite AI čipove od otprilike 2015. godine, a hardver je postao ključan za AI kompanije koje pokušavaju trenirati modele i zadovoljiti rastuću potražnju za računarstvom. AWS je 2018. najavio svoje Inferentia čipove, a ranije ovog mjeseca najnoviju generaciju svojih Trainium čipova.
OpenAI je posljednjih mjeseci preuzeo više od 1,4 biliona USD obaveza za infrastrukturu, uključujući sporazume s proizvođačima čipova Nvidia, Advanced Micro Devices i Broadcom. Prošli mjesec OpenAI je potpisao ugovor o kupovini kapaciteta od AWS-a u vrijednosti od 38 milijardi USD, što je njegov prvi ugovor s vodećim proizvođačem cloud infrastrukture.
U oktobru je OpenAI finalizovao sekundarnu prodaju dionica u ukupnom iznosu od 6,6 milijardi USD, omogućujući sadašnjim i bivšim zaposlenima prodaju dionica po vrijednosti od 500 milijardi USD.

OpenAI pregovara s Amazonom o ulaganju većem od deset milijardi dolara

Prošle godine, više od 18.000 starijih osoba koje žive sa demencijom napustilo je svoje domove i odlutalo po Japanu, a oko 500 njih je kasnije pronađeno mrtvo, prenijela je britanska televizijska mreža BiBiSi (BBC) u tekstu da u Japanu vlada "kriza demencije".
Policija je navela da se broj takvih slučajeva udvostručio od 2012. godine, što ukazuje na rastući pritisak na Japan poznat po dugovječnosti stanovništva.
Krizu dodatno pogoršava smanjenje radne snage i stroga ograničenja za strane radnike koji dolaze da pružaju njegu.
Japanska vlada je identifikovala demenciju kao jedan od svojih najhitnijih političkih izazova, a Ministarstvo zdravlja procjenjuje da će troškovi zdravstvene i socijalne zaštite povezani sa demencijom dostići 14 biliona jena (90 milijardi dolara) do 2030. godine - u odnosu na devet biliona jena u 2025. godini.
U svojoj najnovijoj strategiji, vlada planira zaokret ka tehnologiji kako bi ublažila pritisak.
<h2>GPS, roboti, obavještenja...</h2>
Širom zemlje, ljudi usvajaju sisteme zasnovane na GPS-u kako bi pratili one koji lutaju.
Neki regioni nude GPS oznake koje mogu upozoriti vlasti u trenutku kada osoba napusti određeno područje.
U nekim gradovima, radnici u prodavnicama mješovite robe dobijaju obavještenja u realnom vremenu, svojevrsnu mrežu bezbjednosti zajednice koja može da locira nestalu osobu u roku od nekoliko sati.
Kompanija Fušicu AI Gait koristi vještačku inteligenciju za analizu držanja tijela i obrazaca hodanja, otkrivajući rane znake demencije – pomijeranje nogu tokom hodanja, sporije okrete ili teškoće sa stajanjem – praveći skeletne snimke koje lkekari mogu da koriste tokom rutinskih pregleda.
- Rano otkrivanje bolesti povezanih sa starenjem je ključno. Ako ljekari mogu da koriste podatke o snimanju pokreta, mogu ranije da intervenišu i pomognu ljudima da duže ostanu aktivni - rekao je portparol kompanije Hidenori Fudživara.
U međuvremenu, istraživači na Univerzitetu Vaseda razvijaju AIREC, humanoidnog robota od 150 kilograma dizajniranog da bude njegovatelj "budućnosti".
Može da pomogne osobi da obuče čarape, muti jaja za omlet i savija veš.
Naučnici sa Univerziteta Vaseda se nadaju da će AIREC u budućnosti moći da presvlači ljude i spriječi dekubituse kod pacijenata, koji se malo kreću.

Japan se suočava s krizom demencije: Roboti i vještačka inteligencija priskaču u pomoć

U Budilniku na Televiziji E povodom Međunarodnog dana volontera pitamo da li su građani Crne Gore spremni da pomognu i koliko je volonterizam zaista prisutan u našem društvu? 
Govorimo i o početku distribucije prvog izdanja časopisa na romskom jeziku. 
Biće riječi o tome ima li Crna Gora potencijala da postane lider u eri vještačke inteligencije i koliko smo spremni za izazove koje ona nosi
Analiziramo i koliko je program CNP-a prilagodljiv osobama sa oštećenjem sluha i šta je potrebno unaprijediti kako bi kultura bila dostupna svima.
Budite uz Televiziju E od sedam do devet sati.

Budilnik: Da li su građani Crne Gore spremni da pomognu?

AI može unaprijediti zdravstvenu dijagnostiku, istraživanja u molekularnoj medicini, procese u obrazovanju, kao i uslove za razvoj inovacionih biznisa u Crnoj Gori, kazali su na jučerašnjoj drugoj nacionalnoj konferenciji “AI direktno: Crna Gora u vrijeme AI izazova”.
Na panelu „Primjena AI u obrazovanju, zdravstvu i drugim djelatnostima“, učesnici odnosno stručnjaci iz različitih oblasti govorili su o uticaju i potencijalu vještačke inteligencije u Crnoj Gori. Oni su istakli važnost etičke upotrebe tehnologija, jačanje digitalnih vještina i stvaranje institucionalnih pretpostavki za širu primjenu vještačke inteligencije u različitim sektorima.
<h3>Ždralević: Vještačka inteligencija postaje nezamjenjiv alat u molekularnoj onkologiji</h3>
Dr Maša Ždralević, naučna saradnica Instituta za napredne studije i šefica Laboratorije za molekularnu medicinu Medicinskog fakulteta UCG, istakla je da savremena molekularna onkologija ulazi u fazu snažne integracije sa vještačkom inteligencijom, posebno u oblastima rane detekcije i personalizacije terapije za oboljele od karcinoma.
Kao molekularni biolog, dr Ždralević se bavi proučavanjem mehanizama koji stoje u osnovi razvoja i agresivnosti tumora, uključujući metaboličko reprogramiranje ćelija raka. Kako objašnjava, promjene u metabolizmu tumora mogu ukazati na njegovu sposobnost metastaziranja, a analize poput tečne biopsije i mikro-RNK profila predstavljaju sve značajnije komplementarne alate postojećim metodama ranog otkrivanja.
- Danas je već jasno da vještačka inteligencija nije samo predmet spekulacije – razvijeni modeli i algoritmi pomažu u obradi podataka koje mi generišemo u laboratoriji. Integracija širokih omičkih skupova podataka, poput transkriptomike, proteomike, metabolomike i lipidomike, sa kliničkim i demografskim informacijama, omogućava otkrivanje obrazaca koje ljudsko oko ne može da uoči- &nbsp;kazala je ona.
Poseban izazov, navodi Ždralević, predstavlja analiza metaboloma – trenutnog presjeka svih metabolita u organizmu – koji može ukazati na postojanje patologije.&nbsp;
- Kada se deset različitih omika spoji sa kliničkim podacima, to je količina informacija koju jedan istraživač ne može obraditi. Tu AI modeli imaju presudnu ulogu- kazala je.
Naglašava da su već dostupni naučni radovi koji pokazuju visoku tačnost algoritama u predviđanju rizika, odgovora na terapiju ili pojave rezistencije kod najčešćih tipova karcinoma, poput raka dojke, pluća i debelog crijeva. Integracija digitalizovanih patoloških slika sa podacima iz prostorne transkriptomike omogućava razvoj preciznih prognostičkih modela koji mogu pomoći ljekarima u donošenju terapijskih odluka.
Dr Ždralević otkriva da su istraživači iz Crne Gore nedavno predali projekat u oblasti primjene AI u molekularnoj onkologiji, u saradnji sa Kliničkim centrom Crne Gore, zasnovan na domaćim podacima. „Nadamo se prilici da ovaj projekat realizujemo, jer smatramo da je ovo pravac kojim se moramo kretati.“
Kao jedan od ključnih potencijala AI, navodi i razvoj novih biomarkera iz tečne biopsije, koji omogućavaju otkrivanje bolesti prije pojave kliničkih simptoma. „To je trenutak kada se najviše može učiniti za pacijenta“, kaže ona.
Upozorava, međutim, na važnost opreza: modeli zahtijevaju validne biološke hipoteze, kvalitetne kohorte pacijenata i rigoroznu validaciju na različitim populacijama.&nbsp;
- Ne smijemo AI posmatrati kao magični ključ. Potrebno je vrijeme da se ovi modeli trajno integrišu u kliničku praksu – ali oni već sada imaju nezamjenjivu ulogu- poručila je Ždralević.
<h3>Radović: Vještačka inteligencija ključna za rasterećenje ljekara i skraćenje listi čekanja</h3>
Direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), dr Aleksandar Radović, poručio je da vještačka inteligencija postaje neophodan alat u modernom zdravstvenom sistemu, posebno zbog dramatičnog rasta broja pacijenata i složenosti savremene dijagnostike.
- Pripadamo generaciji ljekara koja je radni vijek započela u analognom dobu. Dolaskom digitalizacije bili smo oduševljeni, ali je ona istovremeno stvorila nove izazove — broj pacijenata raste brže nego što mi kao struka možemo da odgovorimo- kazao je Radović.
Broj kontakata sa pacijentima u KCCG-u porastao je sa oko 700–800 hiljada na čak 1,8 miliona godišnje, dok potrebe za dijagnostikom rastu sa svakim novim aparatom i metodom. Istovremeno, broj medicinskog kadra ne prati taj trend.
<h3>AI već skraćuje vrijeme dijagnostike</h3>
Radović naglašava da se vještačka inteligencija već koristi u radiologiji, gdje značajno ubrzava rad ljekara.
- Dok ljekaru za analizu CT ili MR snimka treba 15 do 40 minuta, uz pomoć AI informaciju dobija već nakon pet minuta- objašnjava on. „To je ogromna pomoć, ali se otvara i pitanje etike — da li AI smije donositi konačne odluke o tome da li je pacijent bolestan?“
U patologiji je KCCG, uz podršku Fonda za inovacije, pokrenuo projekat digitalne analize patohistoloških preparata. Po završetku projekta, AI bi trebalo da označi ćelije koje odstupaju od normale, a patolog donosi konačnu dijagnozu.
<h3>Administrativno opterećenje – najveći problem</h3>
Prema riječima Radovića, ljekari danas više vremena provode pred monitorom nego u kontaktu s pacijentom.
- Informacioni sistemi su nam pomogli, ali i opteretili. Ljekar danas pola pregleda provede gledajući u ekran. To narušava odnos pacijent–ljekar- navodi direktor KCCG-a.
Naglašava da su u Evropi ti problemi još izraženiji — pacijenti dolaze sa unaprijed postavljenim ‘dijagnozama’ koje pronalaze na internetu, što dodatno komplikuje proces liječenja.
<h3>Vještačka inteligencija kao rješenje za liste čekanja</h3>
Radović smatra da su najveće mogućnosti AI upravo u organizaciji zdravstvenog sistema, prije svega u automatizaciji zakazivanja i smanjenju gubitka termina.
Nakon uvođenja SMS podsjetnika, KCCG je smanjio broj propuštenih pregleda za oko 100.000 u odnosu na prethodnu godinu.
- To je bio jednostavan sistem. Zamislite šta možemo postići kada AI bude upravljala slobodnim terminima u realnom vremenu, pozivala pacijente i optimizovala kompletnu mrežu upućivanja između primarnog, sekundarnog i tercijarnog nivoa- ističe Radović.
Upozorava da se trenutno čak 70% pacijenata liječi na tercijarnom nivou, što drastično opterećuje KCCG i finansijski sistem, iako većina može biti zbrinuta na primaru.
<h3>Prevencija i organizacija – polje koje AI može transformisati</h3>
Radović naglašava da AI može pomoći u boljoj edukaciji, jačanju preventivne medicine i sprečavanju nepotrebnog opterećenja sistema, ali uz stroga ograničenja kada je riječ o donošenju medicinskih odluka.
- Vještačka inteligencija može mnogo, ali mora biti jasno definisano gdje joj je mjesto. U administraciji i organizaciji — neograničeno. U dijagnostici — kao alat. U donošenju odluka — strogo kontrolisano- kazao je.
Direktor poručuje da će KCCG, ukoliko se trenutni projekti pokažu uspješnim, pokrenuti šire inicijative i koristiti potencijal AI kako bi zdravstveni sistem bio efikasniji i dostupniji građanima.
<h3>Pavićević: Bez podataka i matematike nema ozbiljne vještačke inteligencije u Crnoj Gori</h3>
Milutin Pavićević, osnivač start-upa Zuno i asistent na Univerzitetu Donja Gorica (UDG), poručio je da Crna Gora ima izuzetnu šansu u oblasti vještačke inteligencije zahvaljujući kvalitetnom kadru na univerzitetima, ali da nas niska kultura odnosa prema podacima i nedovoljno snažno matematičko obrazovanje ozbiljno ograničavaju.
Govoreći o razvoju obrazovanja za vještačku inteligenciju, Pavićević je podsjetio da je taj proces u Crnoj Gori u velikoj mjeri počivao na entuzijazmu pojedinaca.
- Naš obrazovni sistem, kad je vještačka inteligencija u pitanju, ali i ranije kad su programiranje i informatika u pitanju, počivao je na tome da entuzijazam jednog pojedinca pokrene određene stvari na univerzitetima, pa da se to godinama sistematizuje u znanje i praksu- kazao je on, podsjetivši na ulogu profesora Krstajića i osnivanje CE smjera 2001. godine sa profesorom Goranom Šukovićem.
Kao veliku prednost, istakao je to što danas „na gotovo svim univerzitetima i fakultetima koji se bave vještačkom inteligencijom“ postoje ljudi koji nose razvoj ove oblasti – od Aleksandra Plamenca, Igora Jovančevića i Sava Tolmovića na PMF-u, preko Vese Popović Bugarin na ETF-u, do Stevana Čakića na UDG-u.
AI ne smije postati „religija“
Pavićević upozorava da vještačka inteligencija ne može biti znanje koje se „jednom nauči na fakultetu“, već oblast u kojoj je neophodno trajno učenje i sve dublje razumijevanje.
- Stvara se sve veći jaz između ljudi koji zaista znaju da čitaju i pišu kod, razumiju modele i bave se objašnjivošću i predvidivošću AI sistema – i onih koji vještačku inteligenciju posmatraju kao magiju i oslanjaju se isključivo na velike jezičke modele- istakao je on.
U tom kontekstu posebno je naglasio ulogu naprednih programa obrazovanja, poput postdiplomskih studija, međunarodnih škola mašinskog učenja i institucija kao što su Nacionalni centar kompetencija i slične inicijative, koje bi trebalo da omoguće mladim ljudima usavršavanje u zemlji i inostranstvu.
- Ti ljudi su nam potrebni da vještačka inteligencija ne bi postala religija u smislu ‘ja vjerujem ChatGPT-u’. Moramo da znamo šta radimo, a ne samo da koristimo alate- poručio je Pavićević.
<h3>AI kao nova informatika – dio svačijeg posla</h3>
Pavićević smatra da će vještačka inteligencija postati „sljedeća informatika“ – nešto što svaki profesionalac mora makar osnovno da razumije.
Podsjetio je na otpor koji je postojao kad se očekivalo da „IT kadar vodi elektronske dnevnike“, a danas se podrazumijeva da svako ima osnovnu digitalnu pismenost.
- Nadam se da ćemo ovaj put biti pametniji – da već na fakultetima i u prvim godinama rada objasnimo ljudima da je rad sa vještačkom inteligencijom, makar u smislu prompt inženjeringa i razumijevanja šta od nje možemo da očekujemo, sastavni dio svačijeg posla- kazao je on.
<h3>Gdje AI najviše podiže produktivnost</h3>
Govoreći o globalnim iskustvima, Pavićević je naveo da najveće pomake u produktivnosti donosi primjena velikih jezičkih modela u poslovnim procesima koji podrazumijevaju veliku količinu dokumenata i repetitivnih zadataka.
Kao primjer naveo je IBM-ovu inicijativu „Power to the People“, u kojoj su najveći efekti AI transformacije postignuti najprije u:
· procurementu (obrada tendera, RFP-ova i prijava),
· pravnim službama,
· IT sektorima,
· ljudskim resursima (HR).
- Tamo gdje imamo veliku automatizaciju i ogromnu količinu podataka koje treba prebaciti iz jednog oblika u drugi, sortirati i iz njih izvući ključne dijelove – veliki jezički modeli su trenutno najveći ‘booster’ produktivnosti- rekao je Pavićević.
Naveo je primjere kompanija poput BMW-a i osiguravajućih kuća, gdje je, prema njegovim riječima, zabilježen rast produktivnosti i do 30% po zaposlenom nakon uvođenja ovakvih rješenja u procese obrade dokumenata.
Bankarski sektor, osiguranje, korisnička podrška, call centri i svi sistemi gdje se obrađuje mnogo teksta, prema njegovoj ocjeni, biće među najpogođenijim – ali u pozitivnom smislu – rastom produktivnosti.
<h3>„Najveća slabost – odnos prema podacima“</h3>
Kao ključnu kočnicu razvoja vještačke inteligencije u Crnoj Gori, Pavićević ističe „izuzetno nisku kulturu odnosa prema podacima“.
- Mi ne čuvamo, ne sistematizujemo i ne dijelimo skupove podataka jedni sa drugima. Naši studenti uče na sintetičkim i stranim skupovima podataka. Naši seminarski radovi, umjesto da budu generatori ideja za unapređenje procesa u crnogorskim preduzećima, završe kao ponavljanje istih procedura nad stranim podacima- upozorava on.
Pozdravio je pokretanje inicijative otvorenih podataka u javnoj upravi, ali smatra da je potrebno i mnogo više: brža i jednostavnija razmjena relevantnih, dobro sistematizovanih, makar povremeno ažuriranih skupova podataka za potrebe nauke i obrazovanja.
- Portali otvorenih podataka mogu da budu jednako dobar izvor za seminarski rad, diplomski rad, magistarski ili doktorski rad. Ako treba da promijenimo jednu stvar kod sebe – to je kultura odnosa prema podacima- poručio je Pavićević, dodajući da bi takve promjene iz univerziteta „izbacile“ veliki broj ideja koje bi se mogle pretvarati u start-upove i rješenja unutar postojećih kompanija.
<h3>Matematika kao temelj</h3>
Na kraju, Pavićević je naglasio da se u priči o vještačkoj inteligenciji ne smije zaboraviti – matematika.
- Ako hoćemo da zaista razumijemo vještačku inteligenciju, moramo da imamo jako matematičko obrazovanje- zaključio je on.
Panel je moderirao Ivan Bošković, izvršni direktor kompanije IT Advanced Services.

AI kao ključ razvoja: Stručnjaci poručuju da će vještačka inteligencija transformisati zdravstvo, obrazovanje i biznis u Crnoj Gori

Vještačka inteligencija i napredne tehnologije su prava razvojna šansa Crne Gore, poručio je premijer Milojko Spajić i dodao da male države imaju posebnu priliku u vremenu koje dolazi. Spajić je konstatovao da je AI svima već ušao u svakodnevne živote. - Nema osobe koja ne koristi smartphone da nije probala ChatGPT ili neku od drugih aplikacija prisutnih na tržištu - rekao je Spajić na Drugoj nacionalnoj konferenciji pod nazivom "AI direktno: Crna Gora u vrijeme AI izazova".&nbsp; On je kazao da male države imaju posebnu šansu u vremenu ispred nas, jer brojnost ne mora da bude prednost jedne zemlje. Manje države mogu mnogo toga da urade koristeći AI i njene mogućnosti. - Crna Gora ima veliku prednost, a to je da je električna energija koja je kod nas relativno jeftina i pristupačna. To je bitno jer je ona glavni input u proizvodnji vještačke inteligencije. Električna energija pokreće data centre i druga kompleksna postrojenja - naveo je Spajić na konferenciji koju su organizovali Asocijacija menadžera Crne Gore, Akademija za liderstvo, menadžment i korporativno upravljanje AMM-a i Naučno-tehnološki park (NTP). Prema njegovim riječima, AI i druge napredne tehnologije treba da budu treći stub privrede, pored turizma i energetike. To je prava razvojna šansa Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120313128_360ec60ef38668ee6ec5f51a3f603a490ab59b971fba74f752f581785f02df09.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120313128_360ec60ef38668ee6ec5f51a3f603a490ab59b971fba74f752f581785f02df09" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="konferencija AI"> </figure>  On smatra da je sada nikada relevantnije da se nauči da se programira.&nbsp; - Kad se kaže da će AI zamijeniti programere, upravo je suprotno. Tačno je da na ChatGPT-ju možete da napravite jedan bazični kod, ali ljudi ne smiju da imaju alergiju prema kodu. Potpuno je nebitno šta ste završili od škole, to je za svakoga, svako treba da nauči da programira - saopštio je Spajić. On je naveo da nema potrebe za teorijama zavjere koje se tiču novih tehnologija. Svaka nova tehnologija donosi nove izazove i probleme, ali i nova rješenja, bolja nego što su ikada bila. - Moramo da krenemo od onoga gdje su naše mlade generacije dobre i konkurentne i imaju potecijal, tu treba da se fokusiramo. Onda koristimo AI da to pojačamo. Možda su to sektori biotehnologije i medicine - dodao je Spajić.&nbsp; On je kazao da je optimista i vjeruje u budućnost ove zemlje.&nbsp; - Ljudi su centar svega, trebamo ih njegovati i pravilno usmjeravati. Edukacija je bitna - naveo je Spajić.&nbsp; Osnivač i predsjednik grupa Eagle Hills, Emaar, Americana i Noon, Mohamed Alabar, rekao je da AI ima nevjerovatan efekat na to kako živimo, radimo i kako postajemo efikasni.&nbsp; - Najveći uticaj AI ima na kreiranje radnih mjesta i tu mnoge velike vlade imaju problem, jer mašine preuzimaju veliki dio posla koji su ranije radili ljudi. Zato je danas vladama svuda teško da kreiraju nova radna mjesta. Vjerujem da će se to vremenom uravnotežiti - kazao je Alabar.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120313128_7b6c440bb24dbb033dcfa8115d6db4d7f73b8bac8a23053b763160dc40d326e0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120313128_7b6c440bb24dbb033dcfa8115d6db4d7f73b8bac8a23053b763160dc40d326e0" data-rendition-name="original" width="1616" height="1080" loading="lazy" alt="konferencija AI"> <figcaption>Mohamed Alabar(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  Prema njegovim riječima, za male zemlje kao Crna Gora i njegova AI će raditi u našu korist.&nbsp; - Nemamo mnogo stanovnika i AI može da radi za nas. Mašine nam omogućavaju da postignemo rezultate kao da imamo 100 miliona ljudi, iako nas ima 600 hiljada ili kao u UAE, gdje nas je deset miliona - saopštio je Alabar.&nbsp; On je naveo da u njegovoj kompaniji za e-trgovinu rade milion isporuka dnevno. - To znači milion operacija, pakovanja, sortiranja, logistike, upravljanja sistemima. Imamo 100 hiljada zaposlenih, koji zajedno s tehnologijom omogućavaju da prosječna isporuka traje oko 15 minuta - rekao je Alabar. On smatra da će AI mnogo bolje raditi za male nacije, nego za, recimo, Francusku ili Ameriku. - Ako govorimo o sektoru nekretnina, efekti AI-ja su ogromni. Ranije je za pripremu velikog projekta trebalo šest mjeseci - dizajn, vizualizacije, razvoj ideja. Danas sve to traje dva dana - kazao je Alabbar. On je dodao da se nada da će, sa vještačkom inteligencijom, zajedno sa Vladom, u Crnoj Gori uraditi nešto ogromno, masivno i humano. - Mislim da bi to mogao biti jedan od najnaprednijih AI projekata na svijetu. Zato što će cijeli projekat biti oblikovan uz pomoć AI-ja. Danas se mnogo govori o pametnim gradovima, ali vjerujem da možemo stvoriti potpuno AI vođene gradove, kako bismo imali najmoderniju tehnologiju u našem regionu - rekao je Alabar. Ministar javne uprave, Maraš Dukaj, ocijenio je da je vještačka inteligencija danas realnost koja mijenja način na koji živimo, radimo i upravljamo. - Naš zadatak je da AI bude pokretač razvoja a ne izvor rizika, gdje je Crna Gora već preduzela određene korake. Radimo na prvoj strategiji o vještačkoj inteligenciji, koja će biti ključna mapa puta za razvoja AI sistema - naveo je Dukaj. On je kazao da taj proces vode transparentno i inkluzivno, a samo zajedničkim radom mogu se postići održivi i dugoročni rezultati. - Naša obaveza je da zaštitimo privatnost građana i unaprijedimo javne usluge i ojačamo sajber bezbjednost. Samo društvo koje vjeruje u AI može da ga iskoristi za napredak - dodao je Dukaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120313128_799fb06b549635a1892de18ae2ed04dc6cdf3cf5e0c94dc47513d59065efc83c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120313128_799fb06b549635a1892de18ae2ed04dc6cdf3cf5e0c94dc47513d59065efc83c" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="konferencija AI"> </figure>  Predsjednik Asocijacije menadžera, Budimir Raičković, ocijenio je da ovaj skup pozicionira Podgoricu i Crnu Goru tamo gdje pripada, a to je mjesto šanse. - Mi treba da uhvatimo korak što prije sa naprednim tehnologijama. Podgorica je prije par dana dobila informaciju da će biti grad prijestonica mladih 2028, a mladi prate procese i Crna Gora može biti upravo to. Ne da mladi koriste napredne tehnologije nego da aktivno učestvuju i stvaraju - saopštio je Raičković.&nbsp; Na konferenciji je predstavljena i digitalna radnica pod nazivom Oksi.

Spajić: Kod nas relativno jeftina električna energija, to je glavni input u proizvodnji vještačke inteligencije

Mađarska je prvi polufinalista Evropskog prvenstva u vaterpolu. Mađari su slavili 15:13 (3:3, 2:2, 3.3, 3:3 - 4:3) protiv Španije nakon peteraca.
Španija je inače svjetski i evropski šampion u vaterpolu i sada će morati da igraju od 5. do 8. mjesta.

EP u vaterpolu: Mađarska preko peteraca protiv Španija stigla do polufinala

U Srećnom danu donosimo priču o pozorišnoj umjetnosti i emocijama na sceni. Govorimo o premijeri predstave „Krevet od lišća“, a naši gosti su rediteljka Sandra Vujović i glumac Đorđije Tatić, koji otkrivaju kako je nastajala ova emotivna i snažna teatarska priča.&nbsp;
U astropsihološkoj rubrici bavimo se portretom Ovna – znakom snažne energije, impulsivnosti i hrabrosti, ali i unutrašnjih dilema koje često ostaju nevidljive.&nbsp;
Zdravlje je u fokusu kroz razgovor o novoj generaciji hirurgije u bolnici Moj Lab. O savremenim metodama, timskom radu i bezbjednosti pacijenata govore dr Zoran Ražnatović i dr Dragan Sorat, specijalisti opšte hirurgije.&nbsp;
Na kraju, obilježavamo Svjetski dan zagrljaja i podsjećamo zašto je zagrljaj više od gesta – kako utiče na emocije, zdravlje i osjećaj povezanosti među ljudima.&nbsp;
Gledajte Srećan dan od devet do 11 sati.

U Srećnom danu o pozorišnoj umjetnosti, Svjetskom danu zagrljaja, novoj generaciji hirurgije...

Naša rukometna reprezentacija ubjedljivim porazom od Švajcarske završila je nastup na Evropskom prvenstvu. Reprezentativac Vuko Borozan nije krio razočaranje nakon meča.
- Niko ovo nije očekivao, u sportu postoje lijepi i manje lijepi trenuci. Momci su dali sve od sebe, mene je sramota, ja bih preuzeo odgovornost na sebe za kompletan turnir. Ova grupa momaka je kvalitetna, mi ćemo se izvući iz ovoga i vratiti se jači. Ovo nije realna slika naše reprezentacije i našeg kvaliteta- kazao je Borozan.
Istakao je Borozan da ovo nije bio naš turnir.
- Ne može selektor da uđe da igra, nije problem ni u golmanima, svi smo zakazali, nije ovo bio naš turnir i treba da izvučemo pouku iz ovoga. Vratićemo se jači, sigurno- poručuje.
Miloš Vujović, vidno razočaran, kazao je da su potrebne velike promjene u reprezentaciji.
- Teška noć da se bilo šta kaže, ali je sigurno da smo izgubili vjeru, a kada se vjera izgubi, gubi se i sve ostalo. Ovo je ono što nismo mogli da imamo ni u najgorim snovima. Kada se vratimo na taj prvi meč, dosta smo toga pokazali, da možemo da igramo sa svakim, ali je važno kako ćemo dalje. Potrebne su velike promjene, nisam ja taj koji bi trebalo da kaže šta treba da se promijeni, a potrebno je mnogo toga da se mijenja kako bi se došlo do boljih rezultata- smatra Vujović.

Borozan: Preuzimam odgovornost; Vujović: Mnogo stvari mora da se mijenja

<a href="https://www.antenam.net/clanak/pod-cetnickom-zastavom-plivali-kod-niksica">Priredio: V.J.</a>
Jedna o varijanti zastava četničkih koljača, juče, 19. januara, istaknuta je na obali jezera Krupac kod Nikšića. Tu je eparhija budimljansko-nikšićka Crkve Srbije (SPC) organizovala, kako tvrde, „plivanje za časni krst”.
Prema video materijalu koji je emitovao RTV Nikšić, crna zastava kvislinškoga pokreta, čiji je jedan od glavešina u Crnoj Gori Đurišić odlikovan od Hitlera „gvozdenim krstom”, a od naciste Nedića iz Srbije činom potpukovnika – istaknuta je juče iznad „plivača”.
„Prva” četnička zastava obično ima antipravoslavni, štoviše otvoreno satanistički simbol – lobanju sa ukrštenim kostima u centralnome dijelu. Simbolizuje smrt.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 1514px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 71.7116%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fstorage-dev.medialib.dev%2Fmedia%2Fantenam%2F2026%2F01%2F20%2F1768933465gdz3wzhfyr4psj6j.jpg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
O kampanji skrnavljenja pravoslavlja – vjere u Hrista Spasitelja koja se, potpuno lišeno svakoga osnova iz svetosavske jerarhije dovodi u vezu sa zločinačkim pokretom iz Drugoga svjetskog rata – svjedoči niz izjava čelnikâ ogranaka Crkve Srbije Mićovića i Ostojića tokom 2025, ili pokušaj postavljanja spomenika koljaču Đurišiću.
Takođe i jučerašnje u Podgorici, isto uz SPC „plivanje”, pjevanje o monstrumu Đurišiću, te glavnom šefu četničke organizacije Mihailoviću; ali, da blesavost probije sve limite, pjevanje i o saradniku UDB-e Srbije Kalabiću – a taj presudno doprinio poslijeratnim vlastima u hvatanju Mihailovića, njegovom izvođenju na sud i presudi kao ratnome zločincu.

Tag: vjestacka-inteligencija