Bivši direktor crnogorske policije Slavko Stojanović, nakon ukidanja prvostepene presude kojom je bio osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora, dobio je još jednu šansu da se brani od optužbi Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja i nedozvoljeno držanje oružja.
On je ranije priznao dio optužbi za zloupotrebu službenog položaja, ali je negirao da je znao da su predmetne cigarete bile ilegalne. Presuda mu je ukinuta zbog "bitnih povreda odredaba krivičnog postupka".
Sudije Apelacionog suda ukazale su da je u ponovljenom sudskom postupku neophodno, između ostalog, utvrditi da li je u vremenu izvršenja krivičnog djela, 31. avgusta 2018. godine, bilo uvoza cigareta marke "FM" za prodaju na tržištu Crne Gore, ili su te cigarete samo skladištene u fri šop zonama, od čega zavisi visina pribavljene imovinske koristi.
Apelacioni sud je zaključio da je prvostepena presuda protivrječna u dijelu gdje se navodi da je od strane optuženog Stojanovića nastupila zabranjena posljedica, da je pribavio protivpravnu imovinsku korist drugom u iznosu od oko 126.000 eura i nanio štetu budžetu Crne Gore u iznosu od oko 105.509,40 eura, na ime neplaćenih dažbina, carine, akciza i poreza, dok u u nastavku presude piše da na taj dan od strane nadležnih državnih organa nije ni mogao biti izvršen obračun dažbina koje je bilo potrebno platiti prilikom uvoza i stavljanja u promet cigareta marke "FM" na tržištu Crne Gore.
– Prvostepeni sud će, ukoliko angažovani vještak ne otkloni protivrječnosti iz nalaza i njegove dopune, angažovati drugog vještaka ekonomsko-finansijske struke da utvrdi da li su cigarete marke "FM" u to vrijeme bile cigarete koje su mogle biti uvezene za prodaju na tržištu Crne Gore, ili cigarete koje su bile namijenjene za prodaju van carinskog područja Crne Gore, od čega zavisi visina pribavljene imovinske koristi, odnosno nastale štete – piše u ukidnom rješenju.
Prema optužnici SDT-a, Stojanović je kao direktor policije naredio da se kamion sa cigaretama, navodno u vlasništvu njegovog bliskog prijatelja, propusti bez potrebnih policijskih provjera. U kamionu je, kako piše u optužnici, bilo oko 120 paketa cigareta, čija je vrijednost prelazila značajnu sumu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Apelacioni sud naložio novo vještačenje: Utvrditi jesu li cigarete bile za crnogorsko tržište

Fotoaparat koji je reporteru „Pobjede“ Stevu Vasiljeviću oduzet u napadu razularene mase tokom postavljanja spomenika četničkom komandatu Pavlu Đurišiću od 13. avgusta uopšte nije vještačen.
On je to saopštio gostujući <a href="https://www.youtube.com/watch?v=KvEGjHg3Rbo&amp;t=375s">u emisiji „Na kraju dana“</a> na Televiziji E prije dva dana.
- Vještačenje niko nije pominjao tu noć. Policija nije uzela otiske, niti je Tužilaštvo tražilo vještačenje moje opreme. Tri dana poslije 13. avgusta, a nakon što sam pitao nadležne oće li vještačiti aparat, su poslali nalog za vještačenje. Danas je 16. oktobar, a taj aparat i dalje stoji u Forenzičkom centru. Tek jutros su pitali da li i dalje mislim da on treba da se vještači. Ja sam im rekao: „gospodo, poslije dva mjeseca nema potrebe da ga vještačite. Poslije dva mjeseca na njemu nećete pronaći ništa“ - precizirao je Vasiljević.
Na opremi, decidan je fotoreporter, mogu da postoje samo dva regularna otiska.
- Jedan moj, a drugi moje pametne polovine - ako sam ga ostavio neđe po stolu, a ona ga prebacila na drugo mjesto. Ničiji drugo otisci ne mogu da budu na mojoj opremi - jer je niko drugi ne uzima u ruke - naveo je Vasiljević.
On je stava da policija i tužilaštvo, zbog toga što nijesu ispoštovali procedure o praćenju i nadziranju skupova visokog rizika, nemaju na osnovu čega da pronađu napadače.
- Ne možete reagovati ako nijeste tamo. Na mjestu gdje je bio napad nije bilo policajaca. Uniformisanih definitivno - ali ni ova dva koja su bila u civilu. U čitav skup, o kojem se danima ranije pisalo i koji je po svim bezbjednosnim postulatima skup visokog rizika, policija nije imala uvid - ukazao je Vasiljević.
<h2>KLJUČNO - A ZANEMARENO</h2>
Ključna stvar, kako je naglasio, je pitanje ko je organizator ovog skupa - a naše institucije se time ne bave.
- Valjda bi tužilaštvo prvo trebalo da utvrdi ko je organizator. Mene prvo interesuje onaj koji je svojim nečinjenjem omogućio da se napad desi - poručio je Vasiljević cijeneći da bi prije napadača odgovornost trebalo da snosi upravo organizator skupa.
Nadležni se za identifikaciju napadača, kako je rekao, oslanjaju na to da će ih fotoreporteri identifikovati.
- Oni pokušavaju da nađu ljude koji su nas napali tako što ću ja da ih identifikujem. A kako ja da identifikujem nekoga ko me udarao sa leđa? U situaciji kada 20 ljudi juriša na vas, posljednja stvar je da ih gledate u lica. Pokušao sam da se zaštitim i posmatram ono odakle mi prijeti opasnost - a ne da pamtim lica ljudi. Čitavo prijepodne sam bio u komunikaciji sa istim tim ljudima, od kojih nas je jedan dio njih popodne napao. Kako mogu da razlučim da li se nečijeg lica sjećam od prijepodne ili popodne? - jasan je Vasiljević.
Sve što se desilo, prema njegovom mišljenju, omogućio je predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac pošto je sa predstavnicima Srpske pravoslavne crkve dogovorio da se spomenik privremeno postavi u Gornjem Zaostru.
- Mi konstantno pričamo o „podizanju spomenika“. Taj spomenik nije podignut nego privremeno postavljen. To ne odgovara istini jer je bio privremeno iznesen i to uz dozvolu legitimnih predstavnika države Crne Gore. Đole Lutovac je sa sveštenim licima, predstavnicima SPC promijenio odluku koja je došla sa vrha države i dozvolio da taj spomenik privremeno postavi - naveo je Vasiljević.
<h2>&nbsp;„OPERATIVNA OBRADA“ OPREME</h2>
Vasiljević je, tokom gostovanja na TV E, saopštio da se Tužilaštvo ne bave ni činjenicom da je njegov aparat „operativno obrađen“ – odnosno da je ostao netaknut iako su kartice i baterija izvađeni.
- Gospodin Femić je meni opremu vratio - aparat je bio netaknut: samo izvađene kartice i baterije. Po njegovim riječima i svjedočenju - to je uradio jer je samouk. Moj kolega Boris Pejović ne bi umio da izvadi bateriju - pa na osnovu koje obuke, iskustva i ekspertize je Femić to znao? Da je aparat bio razvaljen - razumio bih - ali ovo je operativno obrađena oprema. Zašto je vađena baterija? Moju opremu, a i Borisovu je neko na licu mjesta operativno obradio. To zasigurno nije bio neki pristalica četničkog pokreta iz sela Gornje Zaostro u Beranama. To je vrlo interesantan detalj. Tužilaštvo se ni time ne bavi - ukazao je Vasiljević.
<h2>DRŽAVA DA JEDNOM STANE ISPRED - A NE IZA REPORTERA</h2>
Nakon svega toga što se dogodilo niko iz vrha države Crne Gore, bez obzira na političku pripadnost, nije se, kaže Vasiljević, izuzev onih protokolarnih reakcija – tkz. „templejt osuda“, udostojio da ih pozove da porazgovaraju i zainteresovao da „iz prve ruke“ čuje što se desilo, i jesu li negdje pogriješili kao izvršna vlast.&nbsp;
- Ništa apsolutno. A sa druge strane vidimo da se u drugim slučajevima nasilja, odnosno prijetnji novinarima, ne može živjet. Nije nama potrebno da neko non-stop stoji iza nas i govori da je iza nas. Dajte, jedan put: stanite ispred nas. Nemojte da budete iza nas. Stanite jednom, kao država i izvršna vlast, ispred nas i omogućite da radimo ono što nam Ustav garantuje - poručio je Vasiljević.
<h2>PRESUDA DA BUDE PRIORITETNA</h2>
Osvrnuvši se na to što je pritvor ukinut Podgoričaninu Danku Femiću, koji se sumnjiči da je njemu i kolegi iz „Vijesti“ Borisu Pejoviću oteo opremu, Vasiljević je poručio da nikome, što god da je učinio, pritvor ne bi trebalo da se pretvori u kaznu.&nbsp;
- A imalo je naznake da će to sa gospodinom Femićem da se desi. On je priznao to za što ga terete, mi smo svjedočili... Zašto je onda potrebno dva ili tri mejseca da se toliko čist slučaj rasteže i da sve vrijeme oni nekoga drže u pritvoru? Zašto to ne može da se riješi onako kaošto je bilo i obavezujuće uputstvo vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića - odnosno da slučajevi napada na novinare moraju prioritetno da se rješavaju? Prvo ročište po toj optužnici je bilo poslije dva mjeseca. Zašto je bilo potrebno čekati dva mjeseca za nešto što je on priznao i što smo mi svjedočili? To mi nije jasno - istakao je Vasiljević.
Nakon toga, kako je rekao, glavni pretres nije završen nego je produžen do 24.&nbsp;
- Pa će to opet da se produži, a za sve to vrijeme neko treba da sjedi u pritvoru? Mislim da je gospodin Femić kriv i da nema razloga da se pritvor rastreže - nego da presuda mora da se donese prioritetno po tom uputstvu - jer nema potrebe ni za kakvim dokazivanjima i rastezanjima – jasan je Vasiljević.
Na konstataciju novinara da je Femić na suđenju rekao da je fotoaparat oduzeo jer mu je to naložio sveštenik i pitanje ko i kako ima pravo da zabrani obavljanje novinarskog posla na javnoj površini, Vasiljević je rekao da ne zna na kojeg sveštenika je Femić mislio jer se o tome nije precizno izjasnio.
- Ne iznenađuje me što je postupio po tom nekom, da kažem, mekom uputstvu. Mi nijesmo bili tamo kad je taj sveštenik to rekao. Mi smo došli u momentu kad smo procijenili da će da počne uklanjanje spomenika - kad nas je jedan od sveštenika koji je očigledno, na osnovu nekakvog položaja, imao neko učešće u organizaciji, sproveo i rekao da se parkiramo uzbrdo. Tek kasnije, kad je prošla frka, saznajem da je neko svešteno lice reklo da niko ne slika i ne snima uklanjanje spomenika - naveo je Vasiljević dodajući da niko, osim policije, ne može da novinarima uskrati rad i kretanje na teritoriji države.
Njihove fotografije o dešavanjima u Gornjem Zaostru, kako je rekao, pokazuju pravu istinu.
- Da je spomenik privremeno postavljen uz saglasnost države – rekao je fotoreporter.
<h2>NEMA VREMENA ZA STRAH</h2>
Naša profesija je, kako je rekao, specifična.
- Nama se ovakve stvari, možda ne u ovom obimu i sa ovolikom dozom agresije, dešavaju svakodnevno. Mi smo neprestano, zbog posla koji radimo, izloženi nekakvoj vrsti agresije i nepoštovanja od svakoga ko se nalazi u situaciji koja nije povoljna - ispred sudova, na mitinzima.. No, ne plašimo se mi za život jer nemamo kad o tome da razmišljamo. Mi razmišljamo kako da pacifikujemo situaciju i kako da se izvučemo. Za to smo obučavani i o tome znamo mnogo i u tom momentu nemamo vremena za strah. Jedino imamo vremena da se izvučemo - pa ćemo poslije da razmišljamo što se desilo - naveo je Vasiljević.
On je procjenu bezbjednosti tražio 20. avgusta, sedmicu nakon napada.&nbsp;
- Zbog pitanja da li, kad idući put neko napravi skup iz tog ideološkog miljea, smijem da pođem na taj skup i mogu li da izvještavam nesmetano ili da očekujem da će neko sa leđa da mi otvori glavu i da se izgubi u masu - naglasio je Vasiljević.
<h2>DRASTIČAN PORAST NAPADA</h2>
On je stava da je sloboda medija u Crnoj Gori trenutno na jako jako niskom nivou.
- To će pokazati i izvještaji. Broj napada na novinare je drastično porastao - konstatovao je Vasiljević.
Mediji su, poručuje on, slobodni onoliko koliko i radnici - a plaši se, kako je rekao, da je to jako malo.
- I da smo, prije svega, egzistencijalno ugroženi - ne u smislu da nemamo od čega da živimo - ali da svaka prodavačica telefona u „Delti“ prima veću platu od nas. A gdje nemate egzistencijalnu sigurnost - ne možete da pričate o slobodi - decidan je Vasiljević.&nbsp;
Cijeni i da je, ono što je naša primarna djelatnost - proizvodnja informativnog sadržaja, svedeno na apsolutni minimum.
- Jer su tu funkciju počele da preuzimaju razne PR službe i agencije, a mi to gutamo i ćutimo. Dok se ponašamo tako - slobode medija u Crnoj Gori neće biti. Ovo što razne državne ili paradržavne organizacije rade, taj pritisak koji od njih trpimo je ništa u odnosu na pritisak unutar našeg esnafa. Ništa od onoga u Beranama se ne bi desilo da nas je bilo 15, ali nas nije bilo - jer se plašimo. Ljudi neće da se izlažu riziku - rekao je fotoreporter.

Anja Ivanović

Vasiljević: Aparat koji mi je oduzet nije vještačen, nadležni ne mogu pronaći napadače jer nijesu ispoštovali procedure za nadziranje skupova visokog rizika

Vještačenje eksploziva i oružja pronađenog u novembru 2022. godine u kući Aca Martinovića, koji je 1. januara na Cetinju ubio 13 osoba, trajalo je duže od godinu dana.
To je u intervjuu emitovanom u emisiji "Načisto" na Televiziji Vijesti kazala rukovoditeljka Osnovnog državnog tužilaštva na Cetinju Sanja Radunović.
Na pitanje novinara i urednika emisije Petra Komnenića zašto je vještačanje oružja i eksploziva koje je nađeno u kući Aca Martinovića toliko dugo, Radunović je odgovorila da su dva puta slali urgenciju Forenzičkom centru u Danilovgradu, odakle im je odgovoreno da to nije prioritet.
- Tužilaštvo je nakon akcije tražilo od Forenzičkog centra u Danilovgradu pet neophodnih vještačanja. Mi smo posljedni izvještaj dobili 26. decembra 2023. godine, godinu dana nakon što smo izdali naredbu Forenzičkom centru. U međuvremenu smo uputili dvije urgencije, međutim dobili smo odgovor u kojem oni objašnjavaju da svakomjesečno dobijaju veliki broj predmeta, da imaju zaostatak, i da su im prioritet u radu teška krivčna djela - kazala je Radunović.
Radunović je rekla da je Martinović posjedovao privredni eksploziv težine 797 grama (mješavina TNT i amonijum-nitrata prim.aut), za koji nije imao dozvolu, te da se nije radilo o eksplozivu velike razorne moći, prema nalazu Forenzičkog centra.
Na pitanje zašto je suđenje do prvostepene presude trajalo godinu dana, Radunović ističe da kao jedini razlog može da navede da je advokatica okrivljenog imala zdravstvenih problema, usljed kojih nije mogla da prisustvuje na više zakazanih ročišta.
Kazala je da ovakvi postupci uobičajeno traju "dva ili tri mjeseca".
Radunović je rekla da je sud kao olakšavajuće okolnosti za presudu, naveo zdravstveno stanje okrivljenog, kao i činjenicu da ranije nije osuđivan.
Dodala je da se tužilaštvo nije žalilo na kaznu.
Radunović je istakla da izvještaj specijaliste psihijatra nije pokazao potrebu da okrivljeni bude podvrgnut psihijatrijskom vještačenju.
Nije odgovorila da li su ispoštovane preporuke izvještaja specijaliste psihijatra
Radunović je rekla da od 1. januara do 1. septembra 2023. bila jedina tužiteljka na Cetinju, u odjeljenju koje po sistematizaciji zahtjeva četiri tužitelja.
Kazala je da po njenim informacijama, za vrijeme tragedije na Cetinju nije bilo više od sedam policajaca, uz dva policajca koji stoje ispred Cetinjskog manastira.
Istakla je da misli da broj policajaca koji se stalno nalaze na Cetinju nije adekvatan.

Radunović: Vještačenje oružja i ekspoloziva nađenog u kući Aca Martinovića trajalo duže od godinu

Bivša predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, Vesna Medenica, zatražila je danas, na suđenju u Višem sudu u Podgorici, angažovanje vještaka da pred svim strankama u postupku otvori telefon, koji joj je oduzet nakon hapšenja, 17. aprila 2022. godine, i pokaže poruke, ukoliko ih nađe u njemu.
- Telefon, koji mi je oduzet, u upotrebi je od septembra 2021. godine. U tom telefonu nema nikakvih poruka. Postojala je naredba pretresanje tog aparata, za koji sam šifru dala u tužilaštvu 26. aprila, devet dana nakon hapšenja. Međutim, naredbe nije bilo i za pretresanje Iclouda (programa za skladištenje podataka, prim.a) - kazala je danas Medenica, u nastavku suđenja njoj i suspendovanoj sudiji Privrednog suda Milici Vlahović-Milosavljević, koje su optužene za protivzakoniti uticaj i zloupotrebu službenog položaja, prenosi portal Libertas.
Zahtjev za ponovno vještačenje Medeničinog telefona danas su podržali i njen branilac, advokat Zvonko Tomanović, kao i njegov kolega, Nikola Martinović, koji zastupa okrivljenu Vlahović-Milosavljević.
Obojica tvrde da se Ajklaudu pristupilo bez neophodne naredbe suda i da se izuzeti materijal, koji se našao u spisima predmeta, ne može koristiti u postupku jer je, navode, pribavljen hakovanjem, što je protivzakonito.
- Zovite vještaka da utvrdi da li je u telefonu bilo poruka - rekao je danas Martinović, obraćajući se sudiji Nadi Rabrenović.
Sud će, odgovorila je ona, naknadno odlučiti o tom prijedlogu.
Martinović je danas ponovio da je telefon Vesne Medenice "otvaran" prije nego je ona dala šifru kako bi to bilo urađeno.
- Šifru za otključavanje telefona sam dala u tužilaštvu, 26. aprila, u 11.25 časova, neko ga je otvarao osam dana ranije, 18. aprila, u pet časova - ponovila je danas Medenica.
Sumnju da je neko koristio telefon bivše šefica pravosuđa, jutro nakon njenog kapšenja, prvi je iznio jedan od zastupnika optužnice protiv nje, državni tužilac Jovan Vukotić, na suđenju krajem prošle godine.
- Neko u policiji, u pet sati ujutro, nakon što je Medenica uhapšena, izbrisao je aplikacije Signal i Telegram iz njenog telefona - rekao je tada tužilac Vukotić.
Advokati Martinović i Tomanović danas su negodovali i jer odbrani, tvrde, nije dostavljena kompletna telefonska komunikacija, već samo nekoliko navodnih poruka, a na osnovu kojih se, pored ostalih, zasniva optužnica protiv njihovih branjenica, Vlahović-Milosavljević i Medenice
- Mi smo sudu dostavili kompletan materijal - nekoliko puta je ponovio jedan od zastupnika optužnice, specijalni tužilac Vukas Radonjić, koji se nije protivio angažovanju vještaka, ukoliko sud procijeni da to treba uraditi.
Prije nego je ponovo aktuelizovan slučaj sa oduzetim telefonom Vesne Medenice, u sudnici je danas saslušan svjedok, Željko Aprcović, koji je u postupku, za koji je bila zadužena sudija Vlahović-Milosavljević, zastupao Rada Arsića, navodnog kuma okrivljene Medenice.
Vlahović-Milosavljević je, 12. jula 2022, u Specijalnom tužilaštvu izjavila da ju je bivša predsjednica Vrhovnog suda, Vesna Medenica, zvala "nekoliko puta i slala poruke, sve dok nije odredila privremenu mjeru kojom je spriječena naplata potraživanja ruske firme od njenog kuma Rada Arsića".
Aprcović je ustvrdio pred Višim sudom u Podgorici da nikada nije imao slobodu da zatraži pravni savjet od bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice o tome kako će postupati u određenim predmetima.
Apcrović je, inače, bio punomoćnik kuma okrivljene Vesne Medenice, Rada Arsića. Specijalni tužilac Vukas Radonjić prilikom današnjeg pretresa pročitao je poruke koje su navodno razmijenili Aprcović I Medenica vezano za korporaciju “Ten”.
- Mogu se životom zakleti da nikada nisam imao slobodu da sa Medenicom pričam o predmetima. Nikada nisam popio kafu sa njom. Poruke ako su poslate sa moga telefona i broja, moje su Jedinu privatnu komunikaciju koju sam mogao imati jeste da joj čestitam praznike ili ako je u prolazu sretnem da pošaljem piće – istakao je svjedok.
Dodao je da je sa nekadašnjom predsjednicom Vrhovnog suda imao korektan odnos.
- Sa njom sam imao prilike ponekad da razgovaram oko nekih zakonskih rješenja, izvještaja, ili Izvještaja Evropske komisije. Znam je preko 20 godina – rekao je.
Na upit tužioca Vukasa Radonjića da li su se Aprcović i Medenica dopisivali u vezi sa pravnim stvarima, svjedok je odgovorio: “Moguće da jesam”.
<h2>Žustra polemika Radonjića i Martinovića</h2>
Tokom odgovaranja svjedoka Željka Aprcovića na pitanja specijalnog tužioca Vukasa Radonjića reagovao je advokat Nikola Martinović.
Martinović je naveo da prigovara postavljenim pitanjima, na šta je Radonjić burno reagovao.
- Nemate pravo da prigovarate na pitanja. Sada je faza kad postavljam pitanja. Sudija, poštujte procesna pravila- istakao je Radonjić
Sutkinja Nada Rabrenović ipak je dozvolila da advokat ima riječ.
Martinović je tokom žustre rasprave rekao da je sudija pristrasna i iznio primjedbu na vođenje postupka dodajuću da je sudija zabranila njegova elementarna prava na prigovor.
- Ovo nije korektno, pristrasni ste. Svaka privremena mjera je ista po sadržaju – naveo je on.
<h2>Optužnica</h2>
Vlahović-Milosavljević se tereti da je kao službeno lice i javni funkcioner, sudija Privrednog suda Crne Gore krajem 2018. i početkom 2019. godine pod pritiskom bivše predsjednice Vrhovnog suda zloupotrebila službeni položaj.
Ona je kako se navodi u optužnici, suprotno Zakonu o izvršenju i obezbjeđenju, donijela privremenu mjeru u korst kuma okrivljene Vesne Medenice, Rada Arsića i njegove kompanije, čime su teže povrijeđena prava druge parnične stranke.
Suprotno stavu SDT-a, odbrana Vlahović Milosavljević tvrdi da se radi o zakonitoj odluci.
Specijalno tužilaštvo Vesnu Medenicu terete I da je kao pripadnik kriminalne organizacije koju je formirao njen sin Miloš Medenica, koristeći položaj preko Vlahović Milosavljević ali I pojedinih sudija Vrhovnog i Osnovnog suda u Herceg Novom uticala na ishod odluka u korist stranaka koje su zauzvrat dale mito ili su sa njom u kumovskim vezama.
Pored Milice Vlahović Milosavljević, Vesne i Miloša Medenice na optužnici su Darko Lalović, Vasilije Petrović, Bojan i Marko Popović, Marko Vučinić, Milorad Medenica, Luka Bakoč, Petar Milutinović, Ivana Kovačević, Radomir Raičević, Marjan Bevenja, Stevo Karanikić i Goran Jovanović kao i kompanija „Kopad Company“ DOO Nikšić.
Prema stavu SDT-a Miloš Medenica je 2019. godine, formirao kriminalnu organizaciju radi sticanja nezakonite dobiti i moći kroz šverc cigareta i protivzakoniti uticaja na sudsku vlast.

Vesna Medenica traži da se njen telefon vještači u sudnici

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković saopštio je da je donio odluku da Povelja „Ivan Crnojević“ za 2026. godinu bude dodijeljena Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.
- Čestitam upravi, profesorima, istraživačima i studentima ove ustanove - naveo je Đurašković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fn_djuraskovic%2Fstatus%2F1996881083162558952%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996881083162558952%7Ctwgr%5E114343bea514c8cbe4a30b472b430d57464f15de%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Povelja „Ivan Crnojević“ Fakultetu za crnogorski jezik i književnost

Umjesto što tamo zaustavljaš kamione smrznute piletine na Bulevaru Revolucije jer ti smrde pileća krilca, dođi ovdje u ujčevinu da sa ovim časnim, poštenim narodom braniš njihovo pravo na zdravu životnu sredinu - poručio je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću koji ga je juče pozvao da napusti vlast.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3406%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D694213877096739&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
Knežević je rekao da će to učiniti „kad budu udarili na jednog Botunjanina i Zećanina“.
Pitao je Milatovića hoće li on učiniti isto.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.0115%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-knezevicu-napustite-vladu-vec-danas&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević Milatoviću: Umjesto što zaustavljaš kamione smrznute piletine jer ti smrde krilca, dođi u ujčevinu da braniš pravo na zdravu životnu sredinu

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: vjestacenje