Odlazeća ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke kazala je da se suspenzija američkih viza ne odnosi na radne, studentske i vize za putovanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fsad-obustavljaju-obrade-zahtjeva-za-imigrantske-vize-gradanima-crne-gore-kosova-bih-albanije-s-makedonije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Rajnke je kazala da odluka Stejt Departmenta da suspenduje procesuiranje imigrantskih viza za 75 zemalja, među kojima je i Crna Gora, ima za cilj da pomogne SAD da snažnija zemlja.
- Procesi se dešavaju posljednjih nekoliko godina i želim da vas podsjetim da je riječ o imigraciji u SAD. Dakle, to se ne odnosi na regularne vize za putovanje i za turizam. Ja želim da kažem da je Crna Gora dobrodošla i žeelimo dobrodošlicu svim ljudima koji su kvalifikovani da dobiju vizu i želim da vas ohrabrim da putujete u našu zemlju - kazala je Rajnke i pojasnila da odluka SAD-a ne uključuje radne, studentske i vize za putovanje.
Nije mogla da odgovori koju vrstu pomoći vlada Sjedinjenih Američkih Država daje imigrantima, s obzirom na to da je predsjednik Donald Tramp najavio na svojim društvenim mrežama da se veliki novac izdvajao za tu namjenu.
- Voljela bih da imam sve te informacije i vjerujem da ste zaista zainteresovani za to, ali vjerujem da ćemo uskoro dobiti ove informacije s obzirom na to da su ovo posljednje vijesti - kazala je Rajnke.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Suspenzija američkih viza se ne odnosi na radne, studentske i vize za putovanja

Crna Gora će pooštriti vizna pravila za ruske državljane kako bi bila usklađena sa politikom EU. To proizilazi iz izjave premijera Milojka Spajića koji je, u emisiji <a href="https://www.euronews.com/my-europe/2025/11/20/montenegro-pm-vows-visa-restrictions-on-russian-travellers">The Europe Conversation na Euronewsu</a>, rekao da namjeravamo da uvedemo odgovarajuće mjere „veoma uskoro“.
Ranije ovog mjeseca, EU je najavila stroža vizna pravila za ruske državljane kako bi se poboljšala bezbjednost nakon hibridnih dron napada pripisanih Rusiji.
Od sada, ruski državljani više neće imati pravo na vize za više ulazaka u EU. Umjesto toga, moći će da dobiju samo jednokratne vize, što zahtijeva novu aplikaciju za svaku posjetu. Međutim, u Crnoj Gori je situacija drugačija: ruski državljani mogu da putuju u zemlju bez vize do 30 dana uz važeći pasoš, što dovodi do velikog broja ruskih posjeta.
Spajić je istakao da Crna Gora u potpunosti prati Zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku EU (CFSP) — ključni uslov za članstvo u EU — uključujući i u ovom pitanju.
CFSP je okvir EU za koordinaciju spoljne politike i bezbjednosnih aktivnosti, koji uključuje sankcije EU protiv Rusije.
- Čak i prije nego što imamo status i benefite članstva, ponašamo se kao država članica - rekao je premijer.
Očekuje se da Crna Gora prilagodi svoju viznu politiku onoj EU kako bi se pridružila bloku od 27 članica.
Zemlja je takođe ukinula bezvizne režime za državljane Jermenije, Uzbekistana, Kuvajta i Egipta u oktobru, kako bi se uskladila sa politikom EU.
Vlada se nada da će zemlja postati 28. članica EU do 2028. &nbsp;Spajić je priznao da je postignut brz napredak, ali da se može učiniti još više.
- Potrebno je da svih 27 država članica osjete i istinski veruju da je u njihovom nacionalnom interesu da vide Crnu Goru kao dio EU - rekao je Spajić.
Moramo, kaže, da ih u to ubjedimo.
- Ne smijemo da se opuštamo - naveo je on.
Spajić vjeruje da bi se Crna Gora sada trebalo fokusirati na izgradnju i jačanje odnosa sa drugim državama članicama.
- Postoje države članice koje su malo konzervativnije prema proširenju kao konceptu. Zato moramo veoma naporno da radimo sa tim zemljama - naveo je on.
Na ovom mjestu, Spajić je naglasio značaj vladavine prava: „Zemlje Balkana tradicionalno su bile fokus u pogledu ovog aspekta.“
Dodao je da je Crna Gora sprovela reforme na ovom polju, što dokazuje zatvaranje poglavlja pet o javnim nabavkama. Ovo se odnosi na skup zakona i propisa EU koje zemlje kandidati moraju da usvoje prije nego što mogu postati članice.
- Opet, moramo uraditi mnogo više. Moramo pokazati da radimo odličan posao kada je riječ o vladavini prava - istakao je on.
Generalno, sa tehničke strane, Spajić je rekao da Crna Gora treba da obavi „svoj dio zadataka i bude spremna za pristupanje“.
- To je u našem interesu, u interesu cijele unije, jer očigledno, kada se pridružimo EU, želimo da dodamo vrijednost. Ne želimo da oduzimamo vrijednost - zaključio je Spajić.

Spajić: Brzo ćemo uvesti vize za državljane Rusije

Sjedinjene Američke Države će ubrzati izdavanje viza za strane posjetioce koji imaju karte za utakmice FIFA Svjetskog prvenstva koje će se sljedeće godine održati u 11 američkih gradova, saopštio je sinoć američki predsjednik Donald Tramp.
Vašington će uspostaviti sistem zakazivanja termina za intervjue za vizu koji će prioritetno tretirati strane navijače koji prisustvuju utakmicama Svjetskog prvenstva, koje će se održavati od 11. juna do 19. jula. Meksiko i Kanada će takođe biti domaćini pojedinih utakmica.
Tramp je novinarima u Ovalnom kabinetu rekao da su vladine agencije radile "kako bi osigurale da fudbalski fanovi iz cijelog svijeta budu pravilno provjereni i da sljedećeg ljeta lako mogu doći u SAD".
Predsjednik SAD je naveo da je njegova administracija ubrzala izdavanje viza za ljude iz većine zemalja, sa vremenom čekanja sada od 60 dana ili manje. Rekao je da bi Svjetsko prvenstvo moglo donijeti 30 milijardi dolara i stvoriti 200.000 radnih mjesta.
Državni sekretar Marko Rubio rekao je da je Stejt department dodao 400 konzularnih službenika za obradu viza, čime je u nekim zemljama udvostručena prisutnost.
- SAD nude prioritizovane termine kako bi fanovi mogli obaviti svoje intervjue za vizu i pokazati da ispunjavaju uslove - rekao je Rubio.
U Bijeloj kući, predsjednik FIFA Đani Infantino rekao je da će pet do 10 miliona ljudi doći u SAD zbog utakmica.
FIFA je saopštila da je više od milion karata već kupljeno od strane fanova iz 212 zemalja.
U saopštenju, fudbalska upravljačka organizacija navela je da će vlasnici karata početkom 2026. dobiti više informacija o sistemu prioritizovanih termina za vize.

Za sve koji imaju kartu za Svjetsko prvenstvo u SAD: Tramp uvodi prioritetne vize

Državljani Turske koji posjeduju obični pasoš od četvrtka će biti podložni viznom režimu prilikom putovanja u Crnu Goru, objavila je Ambasada Turske u Podgorici.
Iz ambasade su podsjetili da u skladu s odlukom Vlade Crne Gore, režim bezviznog putovanja za državljane Turske privremeno suspendovan.
- Prema informacijama dobivenim od Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore, državljani Turske koji posjeduju običnu (bordo) putovnicu od 30. oktobra biće podložni viznom režimu prilikom putovanja u Crnu Goru - navodi se u objavi ambasade na mreži X.
Dodaje se da se zahtjevi za vizu mogu podnijeti putem Ambasade Crne Gore u Ankari ili Generalnog konzulata u Istanbulu.
- S druge strane, osobe koje imaju pasoš i boravišnu dozvolu koja važi najmanje tri mjeseca, i rezidenti Australije, Kanade, Japana, Novog Zelanda, Irske, Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i zemalja Šengenskog prostora i posjeduju važeću višekratnu vizu, mogu ući u Crnu Goru bez vize, pod uslovom da njihov boravak ne prelazi 30 dana - piše u objavi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTC_PodgoritsaBE%2Fstatus%2F1983180473414365597%2Fphoto%2F1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Crna Gora od četvrtka uvodi vize za državljane Turske

Ljudi koji apliciraju za život ili rad u SAD-u sada će biti provjeravani i zbog mogućeg “antiamerikanizma”, uključujući provjeru njihovih profila na društvenim mrežama, saopštile su vlasti, u sklopu pooštravanja restrikcija koje su zabrinule zagovornike imigracije i advokate.
Imigracioni službenici moći će provjeravati da li su podnosioci zahtjeva imali “bilo kakvo učešće u antiameričkim ili terorističkim organizacijama” ili da li postoji “dokaz o antisemitskoj aktivnosti”, navodi se u ažuriranoj politici Američke službe za državljanstvo i imigraciju (USCIS), piše N1.
Provjere društvenih mreža, koje je administracijaDonalda Trampaveć uvela u proces imigracione provjere u junu, bit će proširene kako bi obuhvatile i traganje za bilo kakvom “antiameričkom aktivnošću”, stoji u saopštenju.
Stejt Department je ove godine poništio više od 6.000 studentskih viza, rekao je u ponedjeljak jedan zvaničnik.
A u junu je Stejt Department saopštio da ambasade i konzularna predstavništva moraju provjeravati aplikante za studentske vize zbog “neprijateljskih stavova prema našim građanima, kulturi, vladi, institucijama ili temeljnim principima.”
- Američke beneficije ne bi trebale biti date onima koji preziru ovu zemlju i promovišu antiameričke ideologije - rekao je glasnogovornik USCIS-aMathju Trageseru saopštenju za javnost.
On je dodao da je imigraciona agencija “posvećena implementaciji politika i procedura koje iskorjenjuju antiamerikanizam i podržavaju sprovođenje rigoroznih mjera provjere i nadzora u najvećoj mogućoj mjeri.”
Ažurirana politika nije dala tačnu definiciju “antiamerikanizma,” već je samo navela da se to odnosi na one koji podržavaju “antisemitski terorizam, antisemitske terorističke organizacije i antisemitske ideologije.”
Međutim, ukazala je na jedan dio Zakona o imigraciji i državljanstvu iz 1952. godine (INA) kao primjer “antiameričkih” ideologija.
Taj dio zakona, koji predstavlja glavni pravni okvir SAD-a za imigraciju, zabranjuje određenim osobama da postanu naturalizirani državljani, uključujući članove različitih komunističkih partija, one koji se zalažu za “svjetski komunizam”, one koji pišu ili distribuiraju materijale protiv “svake organizovane vlade”, ili one koji žele nasilnim putem srušiti američku vladu.
Ova objava odmah je izazvala zabunu i uzbunu, a na online forumima povela se rasprava o tome šta se zapravo smatra “antiamerikanizmom”.
Mnogi su izrazili zabrinutost da bi nejasna formulacija i izostanak jasne definicije mogli imigracionim službenicima dati ovlasti da dodatno pooštre imigraciju, bez obzira na postojanje stvarne prijetnje.

Stejt Department će u aplikacijama za vizu pregledati društvene mreže zbog „antiameričkih poruka“

Američka ambasada u Podgorici upozorila je studente da im vize mogu biti poništene, ali i da mogu izgubiti pravo na buduće američke vize ukoliko prekrše uslove studentskog boravka u Sjedinjenim Američkim Državama.
- Ako odustanete od studija, preskačete časove ili napustite program bez obavještavanja škole, vaša studentska viza može biti poništena, a to može uticati i na vaše šanse za dobijanje budućih američkih viza - navodi se u objavi na X-u Ambasade SAD u Podgorici.
Iz Ambasade savjetuju studente da striktno poštuju uslove svoje vize i održavaju status redovnog studenta kako bi izbjegli probleme sa imigracionim vlastima.

Američka ambasada upozorila studente na moguće posljedice u slučaju kršenja uslova boravka u SAD

Prvi konkretni koraci na unapređenju saradnje između Crne Gore i Bahreina evidentirani su samo dva mjeseca po zvaničnoj posjeti predsjednika Vlade Milojka Spajića Manami, poruka je današnjeg susreta predsjednika Vlade sa delegacijim Bahreina na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.&nbsp; Tokom susreta premijera Milojka Spajića i delegacije Bahreina predvođene ministrom finansija i nacionalne ekonomije Salmanom bin Kalifom i predsjednikom Fonda rada (Tamkeen) Isa bin Salmanom bin Hamadom Al Kalifom, poručeno je da građanima Bahreina neće biti potrebne vize za dolazak u Crnu Goru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250123150132_c0d07a42c29730b8a283f5ae121b3289faea5db17b1fbd338aa03479f48946e5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250123150132_c0d07a42c29730b8a283f5ae121b3289faea5db17b1fbd338aa03479f48946e5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Spajić u Davosu"> <figcaption>Spajić u Davosu(Photo: Spajić u Davosu)Vlada Crne Gore</figcaption> </figure>  To bi, kako su ocijenili, trebalo da ima pozitivne implikacije po crnogorsku ekonomiju imajući u vidu da postoji značajno interesovanje za posjetu i inevstiranje u Crnu Goru. U tom kontekstu već se intenzivno radi na spajanju dvije zemlje avio linijom.&nbsp; Tokom posjete premijera Spajića Bahreinu u novembru prošle godine, što je ujedno i bila prva posjeta na najvišem nivou od uspostavljanja diplomatskih odnosa, potpisan je Memorandum o razumijevanju sa Fondom rada (Tamkeen), na temelju koje će se u prvoj polovini 2025. započeti i aktivnosti na diverzifikaciji tržišta rada i &nbsp;dokvalifikaciji radne snage u Crnoj Gori. - Prekvalifikacije i obuke urađene od strane Tamkeen fonda, potpuno su promijenile naše tržište rada. Čak 95 odsto Bahreinaca, koji sada rade u privatnom sektoru, prošli su &nbsp;Tamkeen obuke što najbolje pokazuje koliki su benefiti za domaću privredu. Rado ćemo sa Crnom Gorom podijeliti iskustva i znanje u ovoj oblasti. Vaša posjeta Manami bila je kjučni korak za jačanje saradnje naše dvije zemlje - podcrtao je Isa bin Salman. Tokom susreta bilo je riječi i o prilikama za dolazak bahreinskih investitora u Crnu Goru, što bi, kako su ocijenili, moglo da generiše i jačanje ekonomske saradnje dvije zemlje. - Brojne naše kompanije ozbiljno razmatraju da investiraju i šire poslovanje. Posebno smo oprezni u izboru zemalja, ali Crnu Goru smatramo pouzdanim partnerom. Ukidanje viza nesporno će se pozitivno odraziti u tom smislu - kazao je ministar Salman bin Kalifa. Na sastanku je ocijenjeno da će najavljena posjeta krunskog princa i predsjednika Vlade Bahreina, šeik Salman Bin Hamad Al Kalife, Crnoj Gori dati snažan imuls realizciji zajedničkih ciljeva i jačanju ukupne saradnje dvije zemlje.

Spajić: Odluka o ukidanju viza građanima Bahreina značajan impuls za investicije i dalji razvoj turizma u Crnoj Gori

Evropska komisija je danas predložila ukidanje bezviznog režima putovanja u EU za gruzijske zvaničnike u odgovoru na represiju vlasti nad demonstrantima, dan pošto su SAD i Velika Britanija uvele sankcije protiv ministra unutrašnjih poslova i još nekoliko zvaničnika.
U saopštenju se navodi da je Evropska komisija predložila da se suspenduje dio sporazuma EU i Gruzije o olakšavanju izdavanja viza a da će, ako Savjet usvoji taj prijedlog, gruzijskim diplomatama, zvaničnicima i članovima njihovih porodica koji imaju diplomatske i službene pasoše biti potrebna viza za putovanje u EU za boravak do 90 dana u šestomjesečnom periodu.
Vizne olakšice, kao što su kraće vrijeme podnošenja zahtjeva, niže takse za vizu i podnošenje manjeg broja pratećih dokumenata, takođe se više ne bi primjenjivale na gruzijske nosioce diplomatskih i službenih pasoša.
Gruzijski državljani koji imaju obične pasoše i dalje će moći da bez viza putuju u EU na kraći boravak.
- Ovaj prijedlog je odgovor na nasilnu represiju gruzijskih vlasti nad mirnim demonstrantima, političarima i nezavisnim medijima, koja je počela nakon što su vlasti 28. novembra objavile da neće nastaviti sa otvaranjem pregovora sa EU do 2028. godine - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da se u Gruziji, usvajanjem zakona o transparentnosti stranog uticaja u maju i o porodičnim vrednostima i zaštiti maloljetnika u septembru, krše osnovna prava koja su u srži evropskih vrijednosti.
- Usklađenost sa osnovnim pravima, kao što je efikasna primena antidiskriminacionih politika, ključni je uslov za odobravanje vizne liberalizacije - saopštila je EK.
U saopštenju se podsjeća da je EU već preduzela mjere u odgovoru na „ozbiljno demokratsko nazadovanje Gruzije“, a pošto je situacija nastavila da se pogoršava, poslije rasprave Savjeta za spoljne poslove 16. decembra, Komisija je odlučila da predloži suspenziju izuzeća od viza za gruzijske diplomate i zvaničnike.
Prijedlog Komisije o djelimičnoj suspenziji Sporazuma o viznim olakšicama treba da odobri Savjet EU, poslije čega će države članice morati da primjenjuju nove mjere.
Svakodnevni protesti u Gruziji zbog odluke vlasti da odloži pristupne pregovore s EU traju više od 20 dana, okupljajući hiljade demonstranata koji takođe traže ponavljanje parlamentarnih izbora na kojima je pobjedu proglasila partija Gruzijski san.
Velika Britanija i SAD su 19. decembra uvele sankcije za nekoliko gruzijskih zvaničnika, uključujući ministra unutrašnjih poslova, zbog nasilja policije nad učesnicima uličnih protesta.
Britansko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da su na meti sankcija pet zvaničnika za koje je navelo da su odgovorni za nasilne napade na novinare i mirne demonstrante.
Ministarstvo finansija SAD je saopštilo da je uvelo sankcije dvojici zvaničnika koje je optužilo da su nadgledali nasilno razbijanje demonstracija i nesrazmjerno nasilje nad građanima, novinarima i liderima opozicije.

EK predložila uvođenje viza za gruzijske zvaničnike

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: vize