Zahtjevi za vize za stalni boravak u Sjedinjenim Američkim Državama iz 75 zemalja svijeta biće suspendovani od 21. januara, objavila je administracija Donalda Trampa.
Među pogođenima su zemlje Afrike, Azije, Latinske Amerike, Bliskog istoka i Evrope – a među njima i sve zemlje Zapadnog Balkana, osim, na iznenađenje mnogih, Srbije.
Administracija Donalda Trampa tu mjeru predstavlja kao pokušaj smanjenja, kako kažu, prevelikog tereta koji imigranti predstavljaju za američki sistem socijalne pomoći.
- Predsjednik Tramp jasno je stavio do znanja da useljenici moraju biti finansijski samostalni i da ne smiju da predstavljaju finansijski teret za Amerikance - navodi se u saopštenju američkog Stejt departmenta, uz tvrdnju da je cilj politike osigurati da „imigranti iz 75 visokorizičnih zemalja ne koriste socijalnu pomoć u Sjedinjenim Državama i da ne postanu tzv. javni teret“.
<h2>Šta znači suspenzija viza?</h2>
Suspenzija se odnosi na obradu zahtjeva za vize državljana tih 75 zemalja koji žele trajno da žive u SAD. Tehnički, zahtjevi i dalje mogu da se podnose, a intervjui i termini zakazuju, ali postupak neće napredovati do faze izdavanja viza.
Već izdate vize državljanima pogođenih zemalja ostaju važeće. Stejt department navodi da je jedini izuzetak od suspenzije slučaj „dvojnih državljana, koji apliciraju s važećim pasošem zemlje koja nije na listi“.
Trajanje suspenzije nije poznato, a postoji bojazan da bi ona mogla da bude neograničena.
<h2>Zašto je uvedena suspenzija?</h2>
Američka vlada tvrdi da će ova mjera da smanji troškove socijalne pomoći, jer imigranti, kako se navodi u drugom saopštenju Stejt departmenta, „izvlače bogatstvo od američkog naroda“.
U stvarnosti, SAD već imaju pravila koja omogućavaju zabranu ulaska imigrantima za koje se procijeni da bi mogli da budu zavisni od državne pomoći. Ako postoji osnova za tzv. „public charge“, odnosno ako vlasti procijene da je neka osoba teret za javni budžet i socijalni sistem, to je onda razlog da ne dobije stalni boravak. Procjena da li bi migrant mogao da bude odbijen na osnovu ovog pravila vrši se od slučaja do slučaja, a sprovode je imigracioni službenici. Međutim, broj razloga odnosno uslova koji dovode do primjene pravila „javnog tereta“ je limitiran.
- Mnogi programi ne izazivaju zabrinutost uključujući zdravstvene programe poput programa Medicaid i njege koja se odnosi na kovid 19, stambene i prehrambene programe, kao i mnoge druge ključne usluge. Samo kandidati za koje se procijeni da će vjerovatno postati primarno zavisni od novčane pomoći za osnovno izdržavanje ili imati dugotrajnu njegu o trošku države mogu biti odbijeni - navodi američka organizacija Centar za pravne resurse imigranata (ILRC).
Trampova administracija je tokom njegovog prvog mandata pokušala da proširi primjenu tog pravila na više faktora i programa, ali su te izmjene poništene tokom mandata Džoa Bajdena 2022. godine.
<h2>Promjena pravila</h2>
Za sada i dalje važe pravila iz 2022. godine. Međutim, prošlog novembra američko Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost ponovo je predložilo izmjene i vjerovatno će do kraja januara da suspenduje važeća pravila o „javnom teretu“.
U obrazloženju tih promjena, Ministarstvo je navelo da pravila iz 2022. previše ograničavaju imigracione službenike u procjeni da li bi migrant mogao da postane teret za državu, jer im je dozvoljeno da procjenu zasnivaju samo na ograničenom broju faktora.
<h2>Kako još Taumpova administracija ograničava imigraciju?</h2>
Prva godina Trampovog drugog mandata obilježena je snažnim fokusom na ograničavanje imigracije. U junu je uvedena potpuna zabrana putovanja u SAD za građane 12 zemalja. Ta mjera potom je proširena posljednji put u decembru na ukupno 39 zemalja s potpunom ili djelimičnom zabranom putovanja. Većina tih zemalja nalazi se u Africi, uz neke iz Latinske Amerike i Azije.
Bijela kuća je, prilikom najave proširenja zabrana, navela nedostatak pouzdanih evidencija, zabrinutost zbog prekoračenja dozvoljenog boravka i potrebu da se „sprovode imigracioni zakoni“.
Trampova administracija takođe je postavila najnižu kvotu za prijem izbjeglica u istoriji SAD: samo 7.500 izbjeglica za 2026. godinu, u poređenju s godišnjom kvotom od 125.000 koju je postavila Bajdenova administracija.
Vlada je takođe pokušala da ograniči useljavanje kvalifikovane radne snage povećanjem naknada na najmanje 100.000 dolara za tzv. H-1B vize – koje američke kompanije koriste za zapošljavanje stranih radnika na određeno vrijeme.
Značajan porast broja agenata Imigracione i carinske službe (ICE) takođe je bio ključan faktor u smanjenju imigracije. Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost, pod čijom nadležnošću djeluje ICE, navodi da je tokom 2025. deportovano 605.000 ljudi, dok je dodatnih 1,9 miliona osoba zemlju napustilo dobrovoljno.
Čak i putnici iz zemalja koje nisu ni na jednoj od lista zabrana, mogli bi da se suoče s provjerom aktivnosti na društvenim mrežama, ukoliko se bude sproveo prijedlog američke vlade iz decembra. Te provjere bi mogle uskoro da se odnose na državljane 42 zemlje koje su tradicionalno imale pravo na bezvizno putovanje u SAD, uključujući Australiju, Francusku, Njemačku, Japan i Veliku Britaniju. Iako to nije direktno povezano s imigracijom, dodatno pokazuje u kojoj mjeri SAD postaju sve neprijateljske prema strancima.
<h2>Da li će ovo uticati na Svjetsko prvenstvo ili turistička putovanja u SAD?</h2>
Najnovija suspenzija neće direktno uticati na navijače koji planiraju dolazak na Svjetsko prvenstvo u fudbalu koje se tokom juna i jula u najvećoj mjeri održava u SAD. Takođe neće uticati na turiste ili ljude koje planiraju kratkotrajan boravak uz turističku vizu.
Međutim, navijači iz Haitija i Irana neće moći da putuju kako bi bodrili svoje reprezentacije, jer se te zemlje nalaze na listi zabrane za putovanja u SAD. Navijači iz Senegala i Obale Slonovače, zemalja koje su se takođe kvalifikovale za turnir, suočiće se s ozbiljnim ograničenjima zbog djelimične zabrane putovanja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pet stvari koje treba da znate o suspenziji viza za SAD

Stejt department obustavlja obradu imigrantskih viza za 75 zemalja, među kojima i za građane Crne Gore, Kosova, Bosne i Hercegovine, Albanije i Sjeverne Makedonije, u pokušaju da se obračuna sa podnosiocima zahtjeva za koje se smatra da bi vjerovatno "postali teret za javne fondove". Interni memorandum Stejt departmenta, u koji je prvi imao uvid Foks njuz didžital (Fox News Digital), nalaže konzularnim službenicima da odbijaju vize u skladu sa postojećim zakonom, dok Stejt department ponovo procjenjuje procedure provjere i bezbjednosne kontrole. Među zemljama su Somalija, Rusija, Avganistan, Brazil, Iran, Irak, Egipat, Nigerija, Tajland, Jemen i druge. Obustava će početi 21. januara i trajaće neodređeno, sve dok Department ne sprovede ponovnu procjenu obrade viza. U novembru 2025. godine, depeša Stejt departmenta poslata diplomatsko-konzularnim predstavništvima SAD-a širom svijeta naložila je konzularnim službenicima da primjenjuju široke nove smjernice za provjeru u okviru takozvane odredbe o „javnom teretu“ u imigracionom zakonu. Smjernice nalažu konzularnim službenicima da odbiju vize podnosiocima zahtjeva za koje se procijeni da će se vjerovatno oslanjati na javne beneficije, uz razmatranje širokog spektra faktora, uključujući zdravstveno stanje, starost, znanje engleskog jezika, finansije, pa čak i potencijalnu potrebu za dugoročnom medicinskom njegom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260114180128_447a51e3c1e93bd97cc9ae91fd1abd3119ed5e4018ef8c7a5f1fb3293d69359c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260114180128_447a51e3c1e93bd97cc9ae91fd1abd3119ed5e4018ef8c7a5f1fb3293d69359c" data-rendition-name="original" width="900" height="360" loading="lazy" alt="Lista zemalja"> <figcaption>Lista zemalja(Photo: Foks njuz)</figcaption> </figure>  Stariji ili gojazni podnosioci zahtjeva mogli bi biti odbijeni, kao i oni koji su u prošlosti koristili državnu novčanu pomoć ili bili institucionalizovani. Iako odredba o javnom teretu postoji već decenijama, njena primjena se značajno razlikovala između administracija, pri čemu su konzularni službenici istorijski imali široka diskreciona ovlašćenja u njenoj primjeni. Izuzeci od nove obustave biće „veoma ograničeni“ i dozvoljeni samo nakon što podnosilac zahtjeva prođe procjenu u vezi sa javnim teretom. Foks njuz piše da kompletna lista zemalja obuhvata: Avganistan, Albaniju, Alžir, Antigvu i Barbudu, Jermeniju, Azerbejdžan, Bahame, Bangladeš, Barbados, Bjelorusiju, Belize, Butan, Bosnu i Hercegovinu, Brazil, Burmu, Kambodžu, Kamerun, Zelenortska Ostrva, Kolumbiju, Obalu Slonovače, Kubu, Demokratsku Republiku Kongo, Dominiku, Egipat, Eritreju, Etiopiju, Fidži, Gambiju, Gruziju, Ganu, Grenadu, Gvatemalu, Gvineju, Haiti, Iran, Irak, Jamajku, Jordan, Kazahstan, Kosovo, Kuvajt, Kirgistan, Laos, Liban, Liberiju, Libiju, Makedoniju, Moldaviju, Mongoliju, Crnu Goru, Maroko, Nepal, Nikaragvu, Nigeriju, Pakistan, Republiku Kongo, Rusiju, Ruandu, Sent Kits i Nevis, Sent Luciju, Sent Vinsent i Grenadine, Senegal, Sijera Leone, Somaliju, Južni Sudan, Sudan, Siriju, Tanzaniju, Tajland, Togo, Tunis, Ugandu, Urugvaj, Uzbekistan i Jemen.

SAD obustavljaju obrade zahtjeva za imigrantske vize građanima Crne Gore, Kosova, BiH, Albanije, S. Makedonije...

Administracija Donalda Trampa pauzirala je sve imigracijske aplikacije, uključujući obradu zahtjeva za zelenu kartu i američko državljanstvo, koje su podnijeli imigranti iz 19 neevropskih zemalja, navodeći zabrinutost zbog nacionalne sigurnosti i javne bezbjednosti.
Pauza se odnosi na osobe iz 19 zemalja koje su već bile djelimično obuhvaćene zabranom putovanja u junu, uvodeći dodatna ograničenja na imigraciju, jednu od glavnih tačaka političke platforme američkog predsjednika Donalda Trampa.
Na listi zemalja se nalaze Afganistan i Somalija.
Službeni memorandum koji navodi novu politiku poziva se na napad na pripadnike Nacionalne garde SAD-a u Vašingtonu prošle sedmice u kojem je uhapšen Afganistanac kao osumnjičeni. Jedan pripadnik Nacionalne garde je ubijen, a drugi je teško ranjen u pucnjavi. U memorandumu se navodi nekoliko nedavnih zločina za koje se sumnja da su ih počinili imigranti, uključujući i napad na pripadnike Nacionalne garde, navodi Rojters.
Tramp je posljednjih dana pojačao retoriku protiv Somalijaca, nazivajući ih "smećem" i govoreći da ih ne žele u njihovoj zemlji.
Otkako se u januaru vratio na funkciju, Tramp agresivno stavlja prioritet na sprovođenje imigracijskih zakona, šaljući savezne agente u velike američke gradove i odbijajući tražioce azila na granici SAD-a i Meksika. Njegova administracija često je isticala akcije deportacije, ali je do sada manje naglašavala napore da preoblikuje legalnu imigraciju.
Talas najavljenih ograničenja nakon napada na pripadnike Nacionalne garde nagovještava povećan fokus na legalnu imigraciju, uokvirenu kroz zaštitu nacionalne sigurnosti i prebacivanje krivice na bivšeg predsjednika Džoa Bajdena zbog njegovih politika.
Lista zemalja obuhvaćenih memorandumom u srijedu uključuje Afganistan, Burmu, Čad, Republiku Kongo, Ekvatorijalnu Gvineju, Eritreju, Haiti, Iran, Libiju, Somaliju, Sudan i Jemen koje su već bile pod najstrožijim imigracijskim ograničenjima u junu, uključujući potpunu suspenziju ulazaka uz nekoliko izuzetaka.
Druge zemlje na listi 19 država, koje su imale djelimična ograničenja u junu, su Burundi, Kuba, Laos, Sijera Leone, Togo, Turkmenistan i Venecuela.
Nova politika stavlja blokadu na obradu već podnesenih aplikacija i nalaže da svi imigranti iz navedenih zemalja "prođu detaljan proces ponovne provjere, uključujući i, ako je potrebno, ponoviti intervju, kako bi se u potpunosti procijenile sve prijetnje nacionalnoj sigurnosti i javnoj bezbjednosti".
Šarvari Dalal-Deini, viša direktorica za odnose s vladom pri Američkom udruženju imigracijskih advokata, rekla je da je organizacija dobila izvještaje o otkazanim ceremonijama polaganja zakletve, intervjuima za naturalizaciju i intervjuima za prilagođavanje statusa za pojedince iz zemalja koje se nalaze na listi zabrane putovanja.

Amerika pauzirala sve imigracijske zahtjeve iz 19 zemalja: Moraju proći provjere da se uklone prijetnje

Konzulat SAD u Lagosu otkazao je vizu piscu Voleu Sojinki, glasnom kritičaru predsjednika Donalda Trampa, izjavio je književnik, dobitnik Nobelove nagrade 1986. godine.
- Želim da uvJerim konzulat... da sam veoma zadovoljan otkazivanjem moje vize - rekao je poznati nigerijski dramski pisac i autor na konferenciji za novinare.
Sojinka je ranije tokom ove godine rekao je da ga je američki konzulat pozvao na razgovor u vezi sa obnavljanjem vize.
Prema pismu konzulata Sojinki, u čiji je uvid imala agencija AFP, zvaničnici su naveli propise Stejt departmenta koji dozvoljavaju "otkazivanje neimigrantske vize u bilo kom trenutku, po sopstvenom nahođenju".
Čitajući pismo naglas novinarima u Lagosu, dobitnik Nobelove nagrade je rekao da su ga zvaničnici zamolili da donese pasoš u konzulat kako bi viza mogla bila poništena.
Dramaturg, koji ima 91 godine, predavao je i dobio nagrade na vodećim američkim univerzitetima, kao što su Harvard i Kornel.
Trampova administracija je učinila otkazivanje viza ključnim dijelom svoje represije protiv imigracije, posebno usmjerene na studente koji govore o palestinskim pravima, prenio je Frans pres.

1084x550

Otkazana viza SAD dobitniku Nobelove nagrade za književnost, Nigerijcu Voleu Sojinki

Crnogorski karatisti nijesu uspjeli da se, preko kvalifikacionog turnira u Parizu, plasiraju na Svjetsko pojedinačno prvenstvo u Kairu.
Najbliži plasmanu na šampionat, posljednjeg takmičarskog dana, bio je Nemanja Jovović u kategoriji preko 84 kilograma, koji je zaustavljen na startu nokaut faze.
Jovović je, sa dva trijumfa i porazom, prošao takmičenje po grupama, ali ga je od plasmana na šampionat odvojio poraz od Ivana Kudžinaua iz Bjelorusije 5:2.
Isti učinak u grupi nije bio dovoljan Nikoli Maloviću da se domogne nokaut faze u kategorjii do 84 kilograma.
Crna Gora u Kairu neće imati predstavnice u ženskoj konkurenciji, nakon što su kvalifikacio i turnir u grupi završile Helena Backović i Jovana Stojanović.
Pojedinačno prvenstvo svijeta na programu je od 27. do 30. novembra u Kairu, a nastup su ranije obezbijedili Nenad Dulović, Balša Vojinović i Nemanja Mikulić u borbama i Vladimir Mijač u katama.

Crnogorski karatisti u Parizu bez vize za SP

Američka administracija je 22. avgusta saopštila da provjerava više od 55 miliona ljudi koji imaju važeće američke vize zbog bilo kakvih prekršaja koji bi mogli dovesti do deportacije
To je dio sve oštrijih mjera protiv stranaca kojima je dozvoljen boravak u SAD.
U pisanom odgovoru na pitanje AP-a, Stejt department je saopštio da su svi koji imaju vize, uključujući i strane turiste, podložni stalnoj provjeri da li su zbog nečega nepodobni za dozvolu ulaska ili boravka u SAD.
Ako bi se takve informacije našle, viza bi bila ukinuta, a, ako je nosilac vize već u SAD, on ili ona će biti deportovani, dodao je Stejt department.
Od kada je predsjednik Donald Tramp preuzeo dužnost, njegova administracija usmjerila se na deportaciju migranata koji su ilegalno u SAD kao i nosilaca studentskih viza i viza za razmjenu posjetilaca.
Poruke iz Stejt departmenta ukazuju na to da je stalni proces provjere, za koji zvaničnici priznaju da uzima dosta vremena, značajno uzeo maha i da čak i onima koji imaju dozvolu za boravak u SAD, ona može naglo biti ukinuta.
Prošle godine je u SAD bilo 12,8 miliona ljudi sa zelenim kartama i 3,6 miliona ljudi na privremenim vizama, prema Ministarstvu za domaću bezbjednost.
Cifra od 55 miliona ukazuje da bi neki od ljudi koji su predmet revizije mogli biti van SAD sa turističkim vizama za višekratni ulazak, rekla je Džulija Gelat iz Instituta za migracionu politiku. Ona je dovela u pitanje vrijednost trošenja resursa na ljude koji se možda nikad neće vratiti u SAD.
Stejt department je saopštio da usmjerava pažnju na indikatore za nepodobnost, uključujući ljude koji su ostali duže od dozvoljenog roka datog u vizi, na kriminalnu aktivnost, prijetnje javnom redu, na uključenost u bilo kakvu terorističku aktivnost, ili pružanje podrške terorističkoj organizaciji.
- reispitujemo sve dostupne informacije u okviru naše provjere, uključujući podatke policije ili imigracije ili bilo kakve druge informacije koje se pojave poslije izdavanja vize koje mogu da ukažu na potencijalnu nepodobnost - saopštio je Stejt department.
SAD će prestati da izdaju i radne vize za komercijalne vozače kamiona, objavio je državni sekretar Marko Rubio juče na mreži Iks.
- Povećan broj stranih vozača koji voze velike kamione sa prikolicama na američkim putevima dovode američke živote u opasnost i ugrožavaju mogućnost zarade američkim kamiondžijama - napisao je Rubio.

SAD preispituju podobnost više od 55 miliona stranaca koji imaju vize

Administracija predsednika Donalda Trampa zahtijevaće od podnosilaca zahtjeva za vize iz Zambije i Malavija da plate kauciju do 15.000 dolara za neke turističke i poslovne vize u okviru pilot-programa koji počinje za dvije nedjelje, saopštio je Stejt department u utorak.
- Počev od 20. avgusta 2025. svaki građanin ili državljanin koji putuje s pasošem koji je izdala jedna od ovih zemalja, za koga se utvrdi da inače ispunjava uslove za vizu B1/B2, mora da položi depozit u iznosima od 5.000, 10.000 ili 15.000 dolara, što će se utvrditi tokom razgovora za vizu - naveo je Stejt department.
Obavještenje o programu, koji daje američkim konzularnim službenicima širom svijeta diskreciono pravo da nametnu depozite posjetiocima iz zemalja s visokim stopama prekoračenja boravka po vizi, pojavilo se u Federalnom registru u ponedjeljak, ali imena zemalja nisu pomenuta.
Portparol Stejt departmenta je u ponedjeljak rekao da će zemlje biti identifikovane na osnovu "visokih stopa prekoračenja boravka, nedostataka u proveri i provjeri, zabrinutosti u vezi sa sticanjem državljanstva investicijom bez uslova prebivališta i spoljnopolitičkih razmatranja".
Portparol, koji je govorio pod uslovom da mu se ne objavljuje ime, rekao je da se lista zemalja može povremeno ažurirati.
Depozit će biti vraćen podnosiocu zahtjeva ako podnosilac zahtjeva napusti SAD u dozvoljenom vremenskom roku u skladu sa svojom vizom i ispuni sve uslove svog viznog statusa.
Predsjednik Donald Tramp je suzbijanje ilegalne imigracije stavio u fokus svog predsjedničkog mandata, povjećavajući resurse za obezbejđivanje granice i privođenja ljudi koji su ilegalno u SAD.
U junu je izdao zabranu putovanja koja u potpunosti ili djelimično blokira građane 19 zemalja da uđu u SAD iz razloga nacionalne bezbjednosti.
Brojne zemlje u Africi, uključujući Burundi, Džibuti i Togo, takođe su imale visoke stope prekoračenja dozvoljenog boravka, pokazuju podaci Američke carinske i granične zaštite iz 2023. godine.
Ljudi s vizama koji su položili depozit moraju da uđu u SAD i izađu iz te zemlje preko tri određene tačke – aerodrom Boston Logan, Međunarodni aerodrom Džon F. Kenedi u Njujorku i aerodrom Vašington Dales, navodi se u obavještenju Stejt departmenta u utorak.
Upozoreno je da tim putnicima ako uđu u zemlju ili izađu iz nje preko neke druge tačke, da im može biti odbijen ulazak ili da njihov odlazak možda neće biti pravilno registrovan.

SAD traže od građana Zambije i Malavija da polože depozit do 15.000 dolara za dobijanje vize

Državni sekretar SAD Marko Rubio koji je, piše France 24, kontroverzno ukinuo vize aktivistima koji kritikuju Izrael i pojačao provjeru društvenih mreža stranih studenata, izjavio je da djeluje protiv „grubih akcija cenzure“ u inostranstvu usmjerenih protiv američkih tehnoloških kompanija.
Nije javno imenovao nijednog zvaničnika kojem bi nova politika mogla uskratiti vizu. Međutim, prošle nedjelje je sugerisao zakonodavcima da planira sankcije protiv sudije Vrhovnog suda Brazila, Aleksandra de Moraesa, koji je u sukobu sa vlasnikom platforme X i Trampovim saveznikom, Ilonom Maskom, zbog navodne dezinformacije.
Administracija Donalda Trampa takođe je oštro kritikovala Njemačku i Veliku Britaniju zbog ograničavanja onoga što vlade tih američkih saveznika nazivaju govorom mržnje i uvrjedljivim sadržajem.
Rubio je rekao da će Sjedinjene Države početi da ograničavaju vize stranim državljanima koji su odgovorni za „cenzuru zaštićenog izražavanja u Sjedinjenim Državama.“
- Nije prihvatljivo da strani zvaničnici izdaju ili prijete hapšenjem američkim građanima ili stanovnicima SAD zbog objava na društvenim mrežama na američkim platformama dok se ti ljudi fizički nalaze na tlu SAD. Podjednako je neprihvatljivo da strani zvaničnici zahtijevaju od američkih tehnoloških platformi da usvoje globalne politike moderiranja sadržaja ili da se bave cenzurom koja prelazi njihova ovlašćenja i miješa se u unutrašnje stvari Sjedinjenih Država - rekao je on.
Rubio je poručio da SAD neće tolerisati narušavanje američkog suvereniteta, naročito kada takva narušavanja ugrožavaju ostvarivanje osnovnog prava na slobodu govora.
Rubio je rekao da je ukinuo vize hiljadama ljudi, uglavnom studentima koji su protestovali protiv izraelske ofanzive u Gazi.
Jedan od najistaknutijih slučajeva bila je Rumejsa Ozturk, turska doktorka na univerzitetu Tafts, koja je napisala članak u studentskim novinama kritikujući stav škole prema Gazi.
Maskirani agenti su je uhapsili na ulici u Masačusetsu i odveli. Sudija je nedavno naložio njeno puštanje na slobodu.
Rubio je u utorak obustavio dalje zakazivanje termina za studente koji traže vize za Sjedinjene Države dok Stejt department ne izradi nove smjernice za pojačanu provjeru objava podnosilaca zahtjeva na društvenim mrežama.
Njemačka – čiji je ministar spoljnih poslova u srijedu razgovarao sa Rubiom – ograničava govor mržnje i dezinformacije na internetu, navodeći da je naučila lekciju iz svoje nacističke prošlosti i da će izopštavati ekstremiste.
Zamjenik predsednika SAD, Džej Di Vens, u govoru u Minhenu u februaru kritikovao je Njemačku zbog odbacivanja krajnje desnice, primjećujući popularnost njene anti-imigrantske poruke.
U eseju u utorak, jedan zvaničnik Stejt departmenta ukazao je na regulacije društvenih mreža i rekao da Evropljani sprovode „sličnu strategiju cenzure, demonizacije i birokratskog naoružavanja“ kao što je viđeno protiv Trampa i njegovih pristalica.
- Ono što ovo otkriva jeste da globalni liberalni projekat ne omogućava procvat demokratije - napisao je Samjuel Samson, viši savjetnik u kancelariji za ljudska prava Stejt departmenta.
Naprotiv, on gazi demokratiju, kao i zapadno nasljeđe, u ime dekadentne vladajuće klase koja se boji sopstvenog naroda.“

Rubio: Nema vize za SAD onima koji kritikuju Izrael

Za više od 1.000 stranih studenata u Sjedinjenim Američkim Državama ukinute su vize ili pravni status posljednjih nedjelja.
Nekoliko studenata podnijelo je tužbe protiv administracije američkog predsjednika Donalda Trampa, tvrdeći da im je vlada uskratila odgovarajući proces kada im je iznenada oduzela dozvolu da borave i studiraju u SAD.
Akcije američke savezne vlade da ukine pravni status studenata dovele su stotine akademaca u opasnost od pritvora i deportacije. U tužbama protiv Odjeljenja za unutrašnju bezbjednosti, studenti tvrde da vlada nije imala opravdanje da im ukine vizu, ili njihov pravni status.
Vize se mogu ukinuti iz više razloga, ali fakulteti kažu da su neki studenti izdvojeni zbog manjih prekršaja, kao što su saobraćajni i to oni koji su počinjeni u davnoj prošlosti. U nekim slučajevima, studenti kažu da uopšte nije jasno zašto su meta.
U slučaju pritvaranja aktiviste sa Univerziteta Kolumbija u Njujorku Mahmuda Halila, Trampova administracija ja tvrdila da bi trebalo da bude dozvoljeno da se deportuju i oni koji su učestvovali u propalestinskim demonstracijama.
Ulaznim vizama upravlja Stejt department. Kada dođu u SAD, pravni status stranih studenata nadgleda Odjeljenje za unutrašnju bezbjednost.
Ranije studentima kojima su ukinute vize bilo je dozvoljeno da zadrže svoj status legalnog boravka i da završe studije. Nedostatak važeće ulazne vize samo je ograničio njihovu mogućnost da napuste SAD i da se vrate, ali su za to mogli ponovo da podnesu zahtjev Stejt departmentu.
Ali, ako je student izgubio status legalnog boravka, rizikuje da ga pritvore imigracione vlasti. Neki studenti su već napustili zemlju, napuštajući studije kako bi izbjegli hapšenje. Predstavnici visokog obrazovanja brinu da bi hapšenja i ukidanje viza mogli obeshrabriti studente u inostranstvu da nastave studiranje u SAD.

1250x600

Američka vlada ukinula vize za više od 1.000 stranih studenata

Danas formirana vladajuća crno-crvena koalicija konzervativnih demohrišćana i socijaldemokrata Njemačke se u koalicionom ugovoru sporazumjela da ukine ubrzanu dodjelu državljanstva imigrantima, koji su se dobro integrisali u njemačko društvo.
Ipak, u danas predstavljenom koaliconom sporazumu demohrišćanske Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i njene sestrinske bavarske Hrišćansko-socijalne unije (CSU) ostaje se pri ranijoj odluci o skraćenju roka za sticanje državljanstva sa osam na pet godina, a ostaje i odluka vlade o priznavanju dvojnog državljanstva. Mogućnost posjedovanja dvojnog državljanstva u Njemačkoj nije postojala do dolaska na vlast SPD, Zelenih i FDP pod kancelarom Olafom Šolcom.
Koalicionim sporazumom buduće vladajuće koalicije predviđeno je, međutim, ograničenje migrantima za spajanje s porodicom ako u Njemačkoj uživaju supsidijarnu zaštitu, dakle nisu azilanti, piše agencija DPA. Takva mogućnost da dovedu porodice postojaće u mandatu nove vlade samo u „izrazito važnim slučajevima“.
Do sada je za najbižu rodbinu osoba s nekom vrstom međunarodne zaštite postojao kontingent od 1.000 dozvola mjesečno za ulazak u Njemačku.
Supsidijarna zaštita nije isto što i izbjeglički status ili azil, ali dozvoljava boravk u Njemačkoj osoba kojima bi povratak u matičnu zemlju mogao da bude opasan ili kojima prijeti nepravda ili tortura.
Sredinom marta ove godine Austrija je donijela odluku da azilantima ukine pravo na spajanje s porodicom, iako je sporno koliko je to u skladu s pravom Evropske unije, konvencijama o ljudskim pravima i uprkos kritikama stručnjaka i nevladinih organizacija.

Njemačka ukida ubrzanu dodjelu državljanstva, ograničava spajanje porodica migranata

Jugoslovenska pjevačica i glumica Senka Veletanlić preminula je jutros, saopštio je njen sin Vasil Hadžimov, pijanista i kompozitor.
Kako je naveo, pjevačica je preminula u svom domu u 90. godini.
- Jutros nas je napustila moja majka Senka Veletanlić nakon teške bolesti. Otišla je tiho, dostojanstveno, u snu, kao dama, baš kako joj i priliči. Volim te mama. Hvala ti mama - saopštio je Hadžimanov na društvenoj mreži Fejsbuk.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fvasil.hadzimanov%2Fposts%2F10163420412199192%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Rođena je 27. maja 1936. u Zagrebu, gdje je diplomirala na Ekonomskom fakultetu.
Imala je tri godine kada je počela da pjeva na radiju, a tokom studija pjevala je u poznatim zagrebačkim horovima, gdje je naučila tajnu pjevačkog zanata i ubrzo postala solista.
Obišla je čitavu Evropu, napravila prve snimke, a samostalno kao interpretatorka zabavne muzike nastupila je na nekada čuvenom festivalu u Opatiji. Smatrala je da je ozbiljno počela da se bavi pjevanjem tek kada je došla u Beograd. Zapravo, njena pjevačka karijera počela je 1960. godine, kako ona kaže „kao interpretator lijepih pjesama”.
Zajedno sa suprugom Zafirom Hadžimanovim snimila je mnogo uspješnih televizijskih šou programa, emisije mjuzikla i šansona, a njihov solistički koncert u Ateljeu 212 predstavljao je otvaranje scene u podrumu.
Kao svestrana umjetnička ličnost, Senka Veletanlić se bavila i glumom.
Godine 1972. sa sestrom Biserom pjevala je “Mi znamo sve”. Sestre Veletanlić ostale su u sjećanju kao legende domaćih šlagera.&nbsp;

Preminula Senka Veletanlić

Predsjednik Bugarske Rumen Radev najavio je da će sjutra podnijeti ostavku na tu funkciju.&nbsp;
On je kazao da je ovo njegovo "posljednje obraćanje kao predsjednika", prenosi Anadolija.
&nbsp;Radev je u televizijskom obraćanju naveo da će sjutra podnijeti ostavku na mjesto predsjednika države i izrazio uvjerenje da će potpredsjednica Iliana Iotova biti dostojan šef države.
&nbsp;- Bitka za budućnost naše domovine je pred nama i vjerujem da ćemo se s njom suočiti zajedno sa svima vama - vrijednima, inspirisanima i nepopustljivima! Spremni smo. Možemo i uspjećemo - kazao je Radev, prenosi novinska agencija BTA.
&nbsp;Bugarska se kreće ka prijevremenim parlamentarnim izborima nakon što je Alijansa za prava i slobode (ARF) sredinom januara vratila Radevu treći i posljednji mandat za formiranje vlade koji nije ispunjen.
&nbsp;Radev je rekao da se zemlja nakon toga kreće prema novim izborima.
&nbsp;Bugarska je bez redovne vlade otkako je premijer Rosen Željazkov podnio ostavku 11. decembra prošle godine.
&nbsp;Radev je potom pokrenuo ustavnu proceduru formiranja vlade, održavajući konsultacije sa parlamentarnim grupama 51. saziva Narodne skupštine.
&nbsp;Prvi mandat dao je savezu GERB-UDF, a drugi grupi "Nastavi promjene - Demokratska Bugarska", a oba mandata su vraćena neispunjena.
&nbsp;Prema bugarskom ustavu, ako sva tri pokušaja formiranja vlade propadnu, predsjednik mora imenovati privremeni kabinet i zakazati prijevremene parlamentarne izbore u roku od dva mjeseca.

Predsjednik Bugarske najavio ostavku

Postavljanje pitanja, za koje sam Milan Knežević zna da su u ovom trenutku pravno i politički teško izvodljiva, su dio one agende kojoj on služi iz Beograda - da bi se podigle političke tenzije, a kako bi se radilo na destabilizaciji države i na usporavanju njenog evropskog puta koji ne ide u korist srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću - stava je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.
Ona je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, ocijenila da protesti mještana Botuna nijesu održivi, te da se nalaze u fazi odumiranja, što je, dodaje ona, jasno onima i koji su ih indukovali i koji pokušavaju da održe neku vrstu dinamike.&nbsp;
Kaže da lider DNP-a gubi uticaj u onaj dio biračkog tijela koji ga je podržavao, jer je sve manje pristalica njegovog radikalnog djelovanja.
- Milan Knežević kao glavni politički induktor svega toga djeluje na dvije ravni. Jedna je ona u kojoj pokušava da se izvuče iz te zamke koju je jako dugo pripremao svojim političkim oponentima - a u koju je sam upao i to u za njega najnepovoljnijem trenutku - kada je DNP dio vlasti i kada izlazak može da bude jako skup. Na drugoj strani: mi ne znamo ni kakvu on podršku za tako nešto ima u samoj partiji, jer je jasno - to vidimo na svakom koraku - da se funkcioneri vrlo brzo naviknu na svoje pozicije i na sve ono što dolazi sa njima. Druga ravan ovoga problema je ona koja dolazi u Crnu Goru izvana, odnosno to postavljanje ovih političkih identitetskih &nbsp;pitanja za koje sam Knežević zna da su u ovom trenutku pravno i politički teško izvodljiva - navela je Uljarević.
To je, kaže izvršna direktorica CGO, dio one agende koju on služi iz Beograda.
<h2>Premijerova šutnja nije znak državničke opreznosti nego slabog liderstva&nbsp;</h2>
Smatra da je šutnja premijera Crne Gore Milojka Spajića pokušaj da izbjegne dijalog i sebe sačuva od sukoba sa dijelovima vlasti, što nije karakteristika državničke opreznosti, već je, kako kaže, odlika slabog liderstva.
- Premijer je vrlo često nemoćan u tim komunikacijama i mi zato imamo glomaznu Vladu, jer je on bio loš pregovarač u trenutku kada se to kreiralo, zato imamo to enormno trošenje resursa i ispoljavanje različitih apetita partija, zato imamo te brojne elektronske sjednice jer je njemu lakše da funkcioniše preko WhatsAppa umjesto da vodi argumentovan dijalog i da &nbsp;presječe u određenim situacijama. Ono što je ovdje suština je da mi nemamo suštinsku poljuljanost struktura vlasti, imamo situaciju da svako izađe sa što manje štete a da zaštiti interese koji ih u suštini vežu isprepleteni mrežom trgovačkih i drugih kombinacija, ili oni koji su u najavi, tako da je svako sračunao da bi mu urušavanje te arhitekture &nbsp;poremetilo planove i pozicije - istakla je Uljarević.
<h2>U ovoj godini Mandić kanibalistički kreće na biračko tijelo PES-a i Demokrata&nbsp;</h2>
Vjeruje da je isticanje lidera DNP-a Milana Kneževića od strane Aleksandra Vučića samo prekompozicija koja treba da obuhvati šire biračko tijelo.
Podsjeća i da je Andrija Mandić svojoj Novoj srpskoj demokratiji pripojio neke manje subjekte slične provenijencije, te da će tokom 2026. godine, kako kaže, kanibalistički nastupiti prema Demokratama i PES-u kako bi i tu uzeo dio biračkog tijela.&nbsp;
- Ovo je situacija u kojoj se Andrija Mandić predstavlja kao umjereniji političar naspram radikalnog &nbsp;i svojevoljno politički instrumentalizovanog Kneževića zapravo njemu i otvara taj prostor da preuzima glasačko tijelo PES-a i Demokrata, dok Knežević ostaje zadužen za jedan tvrdokorni dio tog biračkog tijela, radi se samo o promjeni taktike, ne radi se o promjeni strategije, u čijoj osnovi je cilj da se podriva politička stabilnost Crne Gore, jer mi imamo političare koji su na vrlo profilisanim pozicijama i koji svoj politički &nbsp;legitimitet dokazuju na nekoj drugoj adresi, u Beogradu primarno a ne u Crnoj Gori i to je nešto što ugrožava suverenitet i održivost države - naglasila je Uljarević.
<h2>Strukture unutar EU vjeruju da će reforme same da transformišu crnogorsko društvo&nbsp;</h2>
Smatra da Crna Gora nije u fokusu nijednoj od značajnijih međunarodnih adresa, niti su sastanci Andrije Mandića sa stranim političarima značajni, jer se ne radi o ljudima koji donose značajne političke odluke.
- Ono što je Crnu Goru &nbsp;sada pozicioniralo drugačije to je da sada ona bude jedna uspješna priča politike proširenja Evropske unije i u tom pogledu se u mnogim prijestonicama apstrahuju druge stvari koje su vrijednosnog karaktera, što ne znači da one neće doći u jednom trenutku pod lupu i da neće imati svoj uticaj. Na drugoj strani taj pragmatični pristup Evropske unije i država članica trebalo bi da dovede do ubrzanja unutrašnjih reformi vezanih za plan rasta kroz koji Crna Gora crpi određena finansijska sredstva i moj je utisak da jedan značajan broj donosilaca odluka u tim strukturama vjeruje da će reforme same po sebi da transformišu crnogorsko društvo i u toj mjeri da ono odbaci retrogradne političare, nijesam sigurna da su u tome u pravu - rekla je Uljarević.
<h2>Nacionalistički pir na Sastavcima&nbsp;</h2>
Podvukla je da je nedopustivo imati toleranciju prema afirmaciji ratnih zločina i zločinaca, a naročito kada se radi o ljudima koji su dio obrazovnog sistema i koji treba da utiču na oblikovanje stavova kod mladih ljudi. Uljarević je podsjetila na slučaj direktora jedne bjelopoljske škole koji slavi uz četničke pjesme, te dodala da očekuje institucionalnu reakciju, a naročito da će Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija dati odgovor na to pitanje.
- Očekujem da će institucije sankcionisati i sve one koji su ovih dana preko društvenih mreža prijetili Elzi Numanović nastavnici iz te škole koja se otvoreno suprotstavlja takvom činu i koja je ostala &nbsp;nedovoljno zaštićena u svemu tome, pritom nema ničeg hrišćanstkog u takvik napadima i pristupima, a mislim da bi bilo vrijedno istražiti i te profile koji stoje iza tih najprizemnijih i najotrovnijih napada, jer su vrlo često na njima određene religijske oznake. To više nije religija, to je estrada, kao što je bilo ovo danas na Sastavcima - jedan nacionalistički pir gdje smo imali skandiranje i slavljenje jednog ratnog zločinca i imali smo mnogo mladih ljudi - navela je ona.
Misli da oni nijesu svjesni onoga što su činjenice i da im u tome ne pomaže obrazovni sistem.
- Imali smo mnogo manipulacije onih koji su dovodili maloljetnu djecu na tako nešto i to je prosto atmosfera koja nije više incident, uspostavlja se jedan ozbiljan trend - istakla je Uljarević.
<h2>Neophodna je prekompozicija političke scene kao posljednji korak u pristupanju EU&nbsp;</h2>
Podsjeća da vladavina prava podrazumijeva jasan odnos prema ratnim zločincima, radikalizmu i ekstremizmu, pa su postupci političara iz vlasti u nesaglasju sa evropskim stremljenjima.
- Kako se budemo približavali Evropskoj uniji prekompozicija političke scene će postati ne samo nekakva potreba već i ono što je neophodno kako bi zaista napravili taj posljednji korak. Ne zaboravimo da će u konačnici o svemu tome odlučivati države članice, a da u nekima postoji izraženi skepticizam upravo na tom vrijednosnom nivou, a još nas nijesu dobro pogledale ni one baltičke države koje to rade u posljednjoj fazi i kojima je strašno važan odnos prema Rusiji i izostanku vrijednosti koje Rusija pokušava da inkorporira na ovaj prostor - zaključila je Uljarević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Uljarević: Knežević pokušava da se izvuče iz zamke koju je jako dugo pripremao svojim političkim oponentima

Three indictments for two different criminal offences - yet the same messages on the same dates! How is that possible? An analysis of the materials used by the prosecution to indict Aleksandar Mijajlović for cigarette smuggling and later for narcotics trafficking suggests that special prosecutors unlawfully manipulated SKY material and inserted messages of identical content, delivered by Europol, as alleged evidence in multiple separate investigations. The investigative team of Television E, by comparing three different prosecutorial acts, identified at least twelve sentences in the messages that are identical across different indictments and investigation orders.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011920018_2b433b6fcb9a25c03780db3072b4725532304e26097fa84d127d0b4429b9ff4b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026011920018_2b433b6fcb9a25c03780db3072b4725532304e26097fa84d127d0b4429b9ff4b" data-rendition-name="original" width="1600" height="946" loading="lazy" alt="EVIDENCE OF MANIPULATION: Comparison of messages from the indictment for cigarette smuggling and cocaine smuggling from Ecuador"> <figcaption>EVIDENCE OF MANIPULATION: Comparison of messages from the indictment for cigarette smuggling and cocaine smuggling from Ecuador(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  <h2>„THE MAGIC NUMBER 12“</h2> (30 Nov 2020) 5S7GLO: Wherever ships from Ecuador go, I can send. Is there anywhere extraction can be done safely… Is there control at any port? &nbsp;(30 Nov 2020) DN3GOV: Are Bulgaria and Greece interesting? Most likely extraction can be done there. It’s sent in a container with other goods, then the whole container is taken. &nbsp;(30 Nov 2020) 5S7GLO: That would be perfect, in a container with other goods. From Bulgaria it has to be sent to another place. But that’s not a problem, we’d organize it. &nbsp;(01 Dec 2020) DN3GOV: Can Macedonia work as well? &nbsp;(01 Dec 2020) 5S7GLO: Where is there a port in Macedonia? It used to be sent to the Netherlands from Bulgaria by truck. This is allegedly a communication exchanged over two days between fugitive police officer Ljubo Milović and then undercover agent Petar Lazović. And it appears in two cases - planning cocaine trafficking from Ecuador, but also planning cigarette smuggling from the same country. <h2>MULTIPLE MANIPULATIONS OF THE SAME MESSAGES</h2> These exact messages were included by state prosecutor Miroslav Turković on 10 June last year in the indictment against Aleksandar Mijajlović and seven other individuals for cigarette smuggling. Not once, but twice - the same messages are quoted on page 114 and again on page 160. And that is not all: the same 12 sentences were used in the investigation against Radoje Zvicer, Vuk Vojinović, Petar Lazović, Aleksandar Mijajlović and seven other individuals for a different criminal offence - cocaine trafficking. Only the page number changed, in that indictment the messages appear on page 20.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011920018_645a96217e401ac8cf21b0294fdfb94e025d1c7cf6d6ac02d83d7523040d3d5e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026011920018_645a96217e401ac8cf21b0294fdfb94e025d1c7cf6d6ac02d83d7523040d3d5e" data-rendition-name="original" width="3000" height="1943" loading="lazy" alt="WHO INSERTED SKY MESSAGES: Signatures of three prosecutors - Medojević, Vukotić and Janković"> <figcaption>WHO INSERTED SKY MESSAGES: Signatures of three prosecutors - Medojević, Vukotić and Janković(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;In the order to conduct the investigation, signed by special prosecutors Ivan Medojević, Jovan Vukotić and Maja Janković, there is no explanation as to how it is possible that the same messages, on the same days and in the same year, were allegedly exchanged by Ljubo Milović and Petar Lazović both for cocaine trafficking and for cigarette smuggling. These facts raise suspicion that someone within the Special Police Department or the Special State Prosecutor’s Office unlawfully inserted the SKY messages. Apart from minor typographical differences, the same messages appear in the indictment for cigarette smuggling dated 10 June 2025, in the order to conduct an investigation into cocaine smuggling dated 5 December 2022, and in a criminal complaint dated 31 July 2022.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250325230316_1d632656424909b9937a48ec5a39ba3e66f95c7b82c7b4e013a933977bd3f608.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250325230316_1d632656424909b9937a48ec5a39ba3e66f95c7b82c7b4e013a933977bd3f608" data-rendition-name="original" width="1417" height="945" loading="lazy" alt="Predrag Šuković"> <figcaption>IS THERE AN EXPLANATION OR IS SILENCE A SIGN OF APPROVAL: Predrag Šuković, head of the SPD(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  All of this appears to have been accompanied by alterations to data from the Europol Intelligence Document sent on 16 July 2021 to Predrag Šuković, head of the Special Police Department. <h2>WHO „ALTERED“ THE EUROPOL DOCUMENT?</h2> The Europol document reviewed by the ETV investigative team does not mention Aleksandar Mijajlović anywhere, nor does the nickname „Aco“ appear in the available documentation. A crucial detail - how this nickname suddenly appears in investigation orders and later in indictments - did not interest the judges of the High Court who confirmed the indictments of the Special Prosecutor’s Office. According to the indictment and the investigation order, Aleksandar Mijajlović allegedly joined the exchange of messages with Petar Lazović regarding cigarette smuggling from Ecuador, allegedly using an encrypted phone and the code 50IQOW. According to special prosecutor Turković, Petar Lazović then relayed 18 messages from Ljubo Milović’s communication from the previous day and attempted to determine whether the person is hidden behind the code 50IQOW. - I am - Lazović’s interlocutor replied briefly.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011920018_a10861baffaaa3ded24064d84df05ddcf9ab5985ee00fb45ca160a75751c6e6e.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2026011920018_a10861baffaaa3ded24064d84df05ddcf9ab5985ee00fb45ca160a75751c6e6e" data-rendition-name="original" width="1013" height="762" loading="lazy" alt='SPECIAL READING OF THE EUROPOL DOCUMENT: Detail where the nickname "Miki" and "New Mickey" are identified'> <figcaption>SPECIAL READING OF THE EUROPOL DOCUMENT: Detail where the nickname "Miki" and "New Mickey" are identified(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  <h2>WHEN „MIKI“ BECOMES „ACO“</h2> The indictment records only one short message allegedly confirming Aleksandar Mijajlović’s presence on the network. Across 403 pages of the indictment, there is no further communication by Mijajlović, allegedly hidden behind the code 5OIQOW, with either Petar Lazović or Ljubo Milović. Moreover, Europol does not mention Aleksandar Mijajlović anywhere, nor does the nickname „Aco“ appear. On the contrary, it mentions a user who uses two nicknames: „Miki“ and „New Miki“. There is no explanation as to how the nickname „Aco“ ended up in the prosecutorial files. These important details, these fundamental questions about the work of the prosecution, did not concern the judges of the High Court, nor the judges of the Supreme Court who extended Mijajlović’s detention before the New Year. Or perhaps no one, not even the judges of the High Court and the Supreme Court, read the indictment carefully. Had anyone seriously reviewed the prosecutorial acts, the key contradictions would have been obvious.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011920018_f4bd9c97afe23dda9bdbc4caa7301cf53fcbfdff66cda9be592dd9b1798fb7af.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2026011920018_f4bd9c97afe23dda9bdbc4caa7301cf53fcbfdff66cda9be592dd9b1798fb7af" data-rendition-name="original" width="810" height="540" loading="lazy" alt="SPPO ONLY KNOWS ABOUT CIGARETTE SMUGGLING FROM ECUADOR: Port of Guayaquil"> <figcaption>SPPO ONLY KNOWS ABOUT CIGARETTE SMUGGLING FROM ECUADOR: Port of Guayaquil(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>WHO INVENTED THE STORY OF CIGARETTE SMUGGLING FROM ECUADOR?</h2> Either the Europol document was not read, or it was not provided by the SSPO to the judges. Thus, in section 3.36, titled „Cocaine Smuggling from Ecuador“, the essence of the SKY conversation allegedly conducted by Ljubo Milović and Petar Lazović is explained. - On 30 November 2020, Ljubo Milović (SKY 5S7GLO) asked SKY user DN3GOV Petar Lazović whether he had anyone with access to any port, as he could send a shipment from Ecuador to any port. Lazović asked whether the drug packages could be unloaded safely. Milović replied that he currently operates only in Rotterdam, and that previously he had operated in Istanbul, Hamburg and Antwerp - states the accompanying Europol document related to the allegedly exchanged messages. One does not need to be an expert to conclude: it is not possible that messages allegedly exchanged prior to the realization of a cocaine-smuggling operation are repeated verbatim in messages supposedly preparing cigarette smuggling. And from Ecuador, specifically from the port of Guayaquil, from which cigarette smuggling has not been recorded to date.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241231081244_2651786e076fde0428b6aa9f927476d1a0d1dede20279201a2be776335f53033.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241231081244_2651786e076fde0428b6aa9f927476d1a0d1dede20279201a2be776335f53033" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vladimir Novović"> <figcaption>WILL THERE BE A REACTION, FINALLY: Vladimir Novović(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  A comparative analysis of multiple prosecutorial documents calls into question the validity of the work of special prosecutors, the credibility of the indictments, and warns of the existence of reasonable suspicion that Europol data were used inaccurately and thus unlawfully. Whether there was also an abuse of official position is something that should be examined by the leadership of the Special State Prosecutor’s Office, headed by Vladimir Novović. If the Chief Special Prosecutor remains silent, as occurred in the case of message manipulation uncovered by the legal team of attorney Ante Nobilo during the trial of Milivoje Katnić, Zoran Lazović and Saša Čađenović, then the Prosecutorial Council should react. In the reports that Television E will broadcast, and that the ETV Portal will publish in the coming days, additional manipulations of SKY documents sent by Europol will be precisely documented.&nbsp;

SKY SET-UP: How did the Special State Prosecutor’s Office use the same messages in investigations of cigarette smuggling and cocaine trafficking in the case of Aleksandar Mijajlović?

Tag: viza