Osnovno državno tužilaštvo u Baru odredilo je zadržavanje do 72 sata Đ.R. zbog sumnje je učinio krivično djelo teška krađa.&nbsp;
Đ.R. se sumnjiči da je 12. eptembra, od ponoći do sedam sati ujutro, podesnim sredstvom otvorio eliksirani prozor na ugostiteljskom objektu "Stara željeznička stanica" u Virpazaru, ušao i izvršio premetačinu, te iz manje kase ukrao oko 1.000 i manju količinu alkoholnog pića i prehrambrenih proizvoda.
Tako je sebi pribavio protivpravnu imovinsku korist u iznosu oduzetih stvari.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Provalio u "Staru željezničku stanicu" u Virpazaru, ukrao 1.000 eura, alkohol i hranu

Osnovno državno tužilaštvo u Baru (ODT) formiralo je predmet protiv Mladena Perovića, vozača ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića zbog izazivanja udesa kod Virpazara – potvrđeno je Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvjestak-utvrduje-ko-je-izazvao-saobracajnu-nezgodu-u-kojoj-je-ucestvovalo-vozilo-saranovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- U Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru formiran je predmet protiv M.P. vozača vozila u kojem je bio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i to zbog krivičnog djela ugrožavanje javnog saobraćaja iz člana 339 Krivičnog zakonika. Nakon sprovedenog izviđaja Osnovno državno tužilaštvo će donijeti odluku u ovom predmetu - rečeno je TV E iz barskog ODT-a.
Saobraćajka u kojoj je učestvovalo i vozilo u kojem je bio ministar Šaranović se desila 16. juna. Kako su mediji tada objavili, spekulisalo se da je Šaranovićev vozač preticao kolnu automobila kada je došlo do sudara sa vozilom koje se kretalo u suprotnom smjeru.
Iz policije su nakon nezgode saopštili da je na magistralnom putu Bar –Podgorica, u mjestu Virpazar, oko 20.30 sati došlo do saobraćajne nezgode u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i jedno službeno vozilo Ministarstva unutrašnjih poslova, u kojem se nalazio ministar.
- Nakon nezgode su dva lica medicinski tretirana. Jedno lice je zadobilo lake povrede, a drugo lice - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći, stabilnog je stanja. Uprava policije će nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za predmetnu saobraćajnu nezgodu o tome obavijestiti javnost - saopšteno je tada iz policije.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) nijesu odgovarali na pitanja TV E da li je vozač Perović i dalje radno angažovan, je li protiv njega pokrenut disciplinski postupak i ako jeste kako je okončan, te što su preduzeli povodom ove saobraćajke.

ODT Bar formiralo predmet protiv Šaranovićevog vozača zbog udesa kod Virpazara

Lančani udes dogodio se večeras, oko 19:17 sati, na putu Podgorica-Bar kod Virpazara, saopšteno je Portalu ETV iz Operativno komunikacionog centra Uprave policije.
Kako nam je rečeno, jedna osoba je primljena u Urgentni centar, ali nije poznat stepen povreda.
Policija vrši uviđaj, a na ovom dijelu puta stvorena je kolona vozila.

Lančani udes kod Virpazara, jedna osoba primljena u Urgentni centar

Adaptacija Osnovne škole (OŠ) „Jovan Tomašević“ u Virpazaru, vrijedna 340 hiljada EUR, uspješno je završena, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
Novac za adaptaciju obezbijedio je taj Vladin resor.
Iz MPNI su objasnili da su adaptacijom objekta obuhvaćeni brojni građevinski i tehnički zahvati koji su značajno unaprijedili uslove za rad i boravak učenika i zaposlenih.
- Urađena je kompletna fasada, sanirano 750 kvadratnih metara krova, zamijenjena su sva vrata na učionicama, okrečen je čitav unutrašnji prostor škole, postavljena je gromobranska instalacija i ugrađeni su novi oluci - navodi se u saopštenju.
Navodi se da je završetkom radova škola spremna da novu školsku godinu dočeka u značajno unaprijeđenom prostoru.
-- To predstavlja još jedan rezultat posvećenosti MPNI unapređenju obrazovne infrastrukture i stvaranju kvalitetnijih uslova za učenje i rad u svim školama širom Crne Gore - rekli su iz MPNI.

Završena adaptacija OŠ "Jovan Tomašević" u Virpazaru

Na magistralnom putu Bar – Podgorica, u Virpazaru, dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala dva vozila.
- U nezgodi su učestvovali J. N. (21) iz Podgorice, koja je upravljala automobilom marke ‘EOS’ i Podgoričanin P. L.(24), koji je vozio ‘Volksvagen Golf’. Do udesa je došlo usljed kontakta dva automobila. Mladić je povrijeđen i transportovan na medicinsko zbrinjavanje- saopšteno je Radio Baru i Bar Infu iz policije.
Saobraćaj na toj dionici bio je u prekidu tokom izviđaja.

Virpazar: U sudaru dva automobila jedna osoba povrijeđena

Novo, 27. izdanje Festivala vina i ukljeve svečano je otvoreno danas u Virpazaru, a okupilo je veliki broj ljubitelja ribe, vina i dobrog provoda.&nbsp;
Festival i ove godine lokalnim vinogradarima i ribarima omogućava prezentaciju proizvoda, dok posjetioci imaju priliku da uživaju u dobrom vinu, tradicionalnim lokalnim proizvodima, muzici i prirodnim ljepotama Virpazara.
Organizatori festivala su MZ Crmnica i Udruženje vinara, a pokrovitelji Opština Bar i Turistička organizacija Bar. Program je svečano otvorio predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević.
- Raduje me činjenica da ovaj festival iz godine u godinu dobija regionalni karakter na čemu smo radili i na šta smo posebno ponosni. Pozivamo vas da uživate u delicijama koje su pripremljene u sklopu festivalskih aktivnosti i probate sva vina koja su vrijedni izlagači iz Crmnice, ali i regiona prezentovali na ovom dijelu izložbenog prostora. Takođe, ponosni smo i na činjenicu da u jednom segmentu festivala on dobija i edukativnu formu gdje proizvođači vina imaju priliku da se upoznaju sa novim trendovima i praksama, da razmijene iskustva, da budu još uspješniji, a da njihovi proizvodi budu plasirani i u region - kazao je Raičević.
Raičević je ovom prilikom istakao podršku koju Opština Bar pruža kako vinarima i vinogradarima, tako i ostatku poljoprivrednog sektora.
- Opština Bar u kontinuitetu podržava poljoprivredne proizvođače. Zaključno sa sredstvima koja su planirana u ovoj godini - direktan plasman kroz mjere subvencija poljoprivrednoj proizvodnji sa nivoa lokalne samouprave prešao je million eura. Proizvođači vina i vinogradari su iskoristili sve one benefite koji su ponuđeni kroz ove mjere podrške i upravo smo u ovoj oblasti, kao i u oblasti maslinarstva, postigli najveće uspjehe - saopštio je Raičević.
Edukativni segmenat ovogodišnjeg izdanja Festivala vina i ukljeve istakao je i predsjednik MZ Crmnica, Tomislav Ukšanović.
- U sklopu programa smo organizovali okrugli sto sa aktuelnim temama, te se tu moglo čuti više o novostima oko proizvodnje, etiketiranja i akciza, a imali smo i dobre sagovornike - naveo je Ukšanović.
Festival je poznat i po svom takmičarskom karakteru, te će drugog dana 27. Festivala vina i ukljeve biti dodijeljene nagrade za najkvalitetnija vina.
- Ove godine imamo 28 izlagača, posebno smo ponosni da imamo šest izlagača iz regiona i 59 uzoraka. Ocjenjivanje je po sistemu 100 bodova, broj medalja je ograničen na jednu trećinu. Možemo se pohvaliti kvalitetom vina koja su izložena ove godine - istakao je predsjednik MZ Crmnica.
Veliki značaj Festivala vina i ukljeve ističu i predstavnici vinarija koji već tradicionalno učestvuju na ovoj manifestaciji i osvajaju nagrade za svoja vina.
- Vrlo rado se odazivam Festivalu vina i ukljeve i tu prezentujem moja bijela, crvena i roze vina. Mogu da kažem da su moja vina pobudila veliko interesovanje i dobila nagrade. Prije dvije godine bio sam šampion sa mojim bijelim vinom Istarska Malvazija. Nadam se da će i ove godine biti nagrada, ali sam prije svega tu da se družimo i da uživamo u vinu i ribljim specijalitetima - kazao je Budimir Miranović iz vinarije Miranović.
Po deseti put na Festivalu vina i ukljeve predstavlja se vinarija Jokaš.
- Ovaj festival je veoma značajan za nas, sve više ga posjećuju strani državljani koji žive u našoj zemlji. Počeli smo kao gosti na poziv Crmničana, a posljednjih godina smo stalni izlagači. I ove godine smo u konkurenciji za nagrade. Jako smo zadovoljni - poručio je Peko Sekulić iz vinarije Jokaš.
Posjetioci su u zabavnom dijelu programa danas uživali u nastupima Folklornog ansambla ,,Rumija”, uvijek zanimljivog pjesnika i humorista Rajka Joličića, Čardak benda, popularnog Petra Mitića, kao i pjevača crnogorskih pjesama Nikole Buškovića.
Bogat program 27. Festivala vina i ukljeve biće nastavljen sjutra, drugog marta, kada će osim uživanja u ribljim specijalitetima i kvalitetnom vinu posjetioci moći da se zabave uz nastupe KUD “Jedinstvo”, Dina Beharovića i Nikole Buškovića, ali i uz koncert Emira Aličkovića iz Lapsus benda.

Svečano otvoren 27. Festival vina i ukljeve u Virpazaru

Festival vina i ukljeve biće održan 1. i 2. marta u Virpazaru.
Tradicionalna manifestacija ove godine slavi svoje 27. izdanje, a lokalnim vinogradarima i ribarima omogućava prezentaciju svojih proizvoda.
Iz Turističke organizacije (TO) Bar su kazali da će posjetioci moći da uživaju u dobrom vinu, tradicionalnim lokalnim proizvodima, muzici i prirodnim ljepotama Virpazara.
Svečano otvaranje zakazano je za 1. mart u 11 sati. Osim zabavnog, manifestacija je i takmičarskog duha. Dodjela nagrada za najbolje vino biće održana drugog dana festivala.
- Virpazar je mjesto sa bogatom istorijom i tradicijom, pa posjetioci pored vrhunskih vina i lokalnih specijaliteta, imaju priliku da istraže lokalnu kulturnu baštinu i obiđu znamenitosti ovog kraja - navodi se u saopštenju.
Organizatori festivala su Mjesna zajednica Crmnica i Udruženje vinara, a pokrovitelji Opština Bar i TO Bar.
Oni su pozvali sve da dođu na Festival vina i ukljeve i da u prelijepom prirodnom ambijentu, u srcu Skadarskog jezera, uživaju uz čuveno crmničko vino, riblju čorbu i svježu i suvu ukljevu.

Festival vina i ukljeve u Virpazaru početkom marta

Uže jezgro Virpazara, jedne od nezaobilaznih turističkih tačaka u Crnoj Gori, ove sezone dočekalo je goste natrpano štandovima i info-punktovima, od kojih je većina postavljena nepropisno i bez potrebnih dozvola. Ekipa portala ETV izašla je na teren 10. oktobra i uvjerila se da se oko 20 tezgi, namijenjenih uglavnom izdavanju karata za krstarenje Skadarskim jezerom, nalazi pored puta na samom ulazu u centar malog ribarskog naselja, kojim gazduje ovaj Nacionalni park na čijem je čelu Belma Šestović. Sudeći prema odgovorima koje je portal ETV dobio iz Nacionalnih parkova, samo za šest ovih objekata su potpisani ugovori o zakupu – za četiri 2023, a za dva ove godine. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZGn327s054w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Sliku ruži i činjenica da se ovi privremeni objekti nalaze na prostoru nepredviđenom za ovu namjenu – pješačkom trotoaru, ispred ugostiteljskih objekata, stare česme…  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015221052_a8f6b9d0e3af2a4095c97b2f57956d9fef9c954bdd2269c5718af51f7556a9e9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241015221052_a8f6b9d0e3af2a4095c97b2f57956d9fef9c954bdd2269c5718af51f7556a9e9" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Virpazar štandovi"> </figure>  Jedan čak opstaje na improvizovanom postolju od paleta uz most koji vodi ka jednom od simbola slobode - Spomeniku herojima trinaestojulskog ustanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015221052_495ad72f443f456ce2b56a07242e628914d839321b24827f3f423bf4a7802f2b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241015221052_495ad72f443f456ce2b56a07242e628914d839321b24827f3f423bf4a7802f2b" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Virpazar štandovi"> </figure>  <h2>Narušavanje ambijenta</h2> Pojedini mještani požalili su se našem portalu na otežano funkcionisanje i narušavanje kompletnog ambijenta prostora prepoznatom po kulturno-istorijskim spomenicima, autentičkoj arhitekturi, hladovini starih i visokih platana…&nbsp; Naša kamera Domaće stanovništvo i turisti, kojih ima i u oktobru u ovom mjestu, prinuđeni su da hodaju ulicom jer je trotoar uzurpiran sada već praznim štandovima kojima, očigledno, ne prijeti uklanjanje jer izostaje reakcija nadležnih. Iz Nacionalnih parkova Crne Gore nijesu konkretno odgovorili na pitanje ETV kako je moguće da na ovako malom prostoru postoji ovoliki broj privremenih objekata. Našem portalu su kazali da je važećim Programom objekata privremenog karaktera za područje Nacionalnog parka “Skadarsko Jezero” za period 2020-2024. godina, predviđeno postavljanje 18 štandova i informacionih punktova na tri lokacije u Virpazaru, od kojih nijedna nije ona na koju ukazuju mještani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015231016_9f25e3ad1e6dc7c503d1660120e6b5da897287bbb5bbab7f59db096a40ee0bee.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241015231016_9f25e3ad1e6dc7c503d1660120e6b5da897287bbb5bbab7f59db096a40ee0bee" data-rendition-name="original" width="3264" height="2129" loading="lazy" alt="skice"> <figcaption>Predviđene pozicije za štandove označene žutim poljima(Photo: Nacionalni parkovi Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Prema važećem Programu objekata privremenog karaktera za područje Nacionalnog parka Skadarsko jezero za period 2020-2024. na području Virpazara planirano je pet štandova na lokacijama broj 17.1-17.5 na dijelu KP 271 KO Virpazar, šest informacionih punktova na lokaciji 20.9 na dijelu KP 232 KO Virpazar i sedam na lokaciji 22.2 planiranih na dijelu KP 225 i dijelu KP 227 KO Virpazar – odgovorili su nam iz Nacionalnih parkova, uz priložene skice obilježenih katastarskih parcela sa mjestima previđenim za privremene objekte.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015231016_1ffa6fef605c8d6d511b4bdf3376032cf45db39119ccc8ec83805eccf423f9f0.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241015231016_1ffa6fef605c8d6d511b4bdf3376032cf45db39119ccc8ec83805eccf423f9f0" data-rendition-name="original" width="3264" height="2127" loading="lazy" alt="skice"> <figcaption>Predviđene pozicije za štandove označene žutim poljima(Photo: Nacionalni parkovi Crne Gore)</figcaption> </figure>  Napomenuli su da su u 2023. godini, shodno javnom pozivu od 11. avgusta 2023. godine, zaključili ugovore o zakupu za četiri štanda, koji su aneksima ugovora produženi i za 2024. Za lokacije planirane za postavljanje informacionih punktova, kako su kazali u NP-u, nije niko licitirao.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015221052_b109301ba0fcd49525476af0829bcc6d314f6c9507af4fe07d4ba10e008ff8c9.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241015221052_b109301ba0fcd49525476af0829bcc6d314f6c9507af4fe07d4ba10e008ff8c9" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Virpazar štandovi"> </figure>  - Tokom 2024. godine Javno preduzeće je raspisalo dva javna poziva za davanje u zakup zemljišta u državnoj svojini radi postavljanja objekata privremenog karaktera i to 31. maja i 11. jula. Sa Javnog poziva od 31. maja zaključen je jedan Ugovor o zakupu za lokaciju 20.9 IP5 za postavljanje informacionog punkta, kao i sa Javnog poziva od 11. jula za lokaciju IP 4 – saopštili su iz Nacionalnih parkova, uz napomenu da se lokacije daju u zakup za vrijeme trajanja Programa objekata privremenog karaktera, odnosno do 31. decembra.&nbsp; Trenutno važećim Programom na lokaciji, na kojoj se danas nalazi niz od 15 “na svoju ruku” postavljenih štandova, planirano je, kako su rekli iz Nacionalnih parkova, privremeno parkiralište, koje bi bilo vlasništvo Javnog preduzeća.&nbsp; Međutim, iz Nacionalnog parka još nijesu odgovorili na dopunska pitanja portala ETV o izgledu predviđenog parkirališta u srcu Virpazara i teritoriji koju će zauzeti. <h2>Odgovornost</h2> Takođe, izostao je odgovor na pitanja da li su službe Nacionalnog parka Skadarsko jezero izlazile na teren i evidentirale bespravno postavljene objekte, kao i šta će preduzeti po pitanju suzbijanja ovakvih nelagalnih aktivnosti i sankcionisanja odgovornih. Pojedini mještani tvrde da Nacionalni park Skadarsko jezero nije postupio po službenoj dužnosti i obavijestio nadležne o nelegalnim aktivnostima, niti pozvao inspekciju da izađe na teren.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015221052_e107a82fae8aed094ad18d9477d2837b902706c500e2598fbd5f53bc25241946.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241015221052_e107a82fae8aed094ad18d9477d2837b902706c500e2598fbd5f53bc25241946" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Virpazar štandovi"> <figcaption>Auta parkirana na ulici pored štandova(Photo: Tamara Klikovac/Portal ETV)</figcaption> </figure>  Program objekata privremenog karaktera donosi Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine po prethodno pribavljenom mišljenju jedinice lokalne samouprave, organa državne uprave nadležnog za turizam, zaštitu kulturnih dobara i životne sredine, kao i organa uprave nadležnog za saobraćaj u odnosu na privremene objekte uz državni put i organa lokalne uprave nadležnog za saobraćaj u odnosu na privremene objekte uz opštinski put. Ovim povodom portal ETV je pisao i Opštini Bar iz koje su nam nezvanično rekli da ovo pitanje nije u njihovoj nadležnosti, već Nacionalnog parka Skadarsko jezero kojem pripada ovaj prostor Virpazara. Nedavno je raspisan poziv za novi Program privremenih objekata za područje NP Skadarsko jezero za period 2025-2029. godine. - U cilju pripreme i izrade što kvalitetnijeg Programa, a polazeći od potrebe da se obezbijedi transparentnost i omogući prethodno učešće javnosti Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine poziva zainteresovane korisnike prostora da dostave svoje zahtjeve najkasnije do 24. oktobra 2024. godine – navedeno je u pozivu Nacionalnih parkova.

Tamara Klikovac

Ljepote Virpazara u sjenci tezgi na koje nadležni žmure

Osnovna škola "Jovan Tomašević" upisala je ove školske godine samo jednog đaka prvaka, a nalazi se u regionu koji &nbsp;je kolijevka crnogorske pismenosti, jer je prva škola otvorena davne 1831.godine u Brčelskom manastiru - istakao je u Budilniku direktor ove škole Miodrag Šćepanović.
Od 1832. do 1951.godine, kako je dodao u jutarnjem programu Televizije E, otvoreno je jedanaest škola u crmničkoj regiji, dok je OŠ "Jovan Tomašević" sedamdesetih godina prošlog vijeka brojala 650 učenika.
- Nažalost, od tada do danas se deset puta smanjio broj učenika. Imamo jednog prvačića malog Mihaila Pekića, i to nije iz Crmnice, nego iz Vranjine. Imamo vozača koji prevozi djecu s ovih prostora i očekujemo, nadamo se, da će se ubuduće povećati broj učenika, zato što, moram da naglasim, da crmnica i Virpazar privlače turiste. Iz godine u godinu raste broj turista, ali sve manje i manje Crmničana - rekao je Šćepanović.
Ovih dana će biti raspisan tender za renoviranje škola, kaže Šćepanović, i zahvaljujući Ministarstvu prosvjete već je urađeno dosta na obnovi enterijera same škole.
- Imam nagovještaj da će iduće godine biti više prvaka, makar četiri, pet. Trebalo bi da bude, jer imamo ovdje područno odjeljenje vrtića, u vrtiću su četiri učenika, koji će dogodine krenuti u prvi razred. Nadam se uzlaznom trendu, ubuduće, što se tiče broja učenika - naglasio je Šćepanović.
Škola "Jovan Tomašević" &nbsp;trenutno broji šezdeset šest učenika, objašnjava Šćepanović dodaje da je u školi zaposleno sedamnaest nastavnika i učitelja, domar, bibliotekar, sekretar, dvije higijeničarke i dva vozača.
- Imamo osam odjeljenja, a prvi i drugi razred je spojen, upravo zbog tog jednog učenika, pa smo ga pripojili drugom razredu, zato što smatramo da su mu oni najbliži po godinama, te da će se najbolje uklopiti sa njima - istakao je Šćepanović.
Sagovornik Budilnika se nada, pošto se škola oprema i osavremenjava, da će se promijeti situacija, i, ističe on, obzirom i na porast turista, da će se ljudi vraćati u ove krajeve, te kako kaže, škola imati bar duplo više učenika.
<h2>Popović: Ako ugasimo neku školu, budućnost tog mjesta više ne postoji&nbsp;</h2>
Svjedoci smo da posljednjih decenija imamo, u kontinuitetu, smanjivanje broja đaka u seoskim školama, a sa druge strane, i isti takav trend u gradskim školama u sjevernom dijelu Crne Gore - kazala je za jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, demografkinja Mileva Brajušković Popović.
- Problem smanjivanja broja đaka možemo posmatrati na regionalnom, opštinskom i na lokalnom nivou. Nestanak djece sa jednog prostora, i zatvaranje škola u nekom mjestu, znači zamiranje tog mjesta. Jer, ako ugasimo školu budućnost nekog mjesta praktično ne postoji, jer, tek ko će se onda vratiti tu da živi i ko će tu osnovati porodicu - rekla je Popović.
Crna Gora je zašla u posttranzicionu &nbsp;demografsku etapu, objašnjava Popović, a tu etapu karakteriše niska stopa nataliteta, i, dodaje ona, niskom, ali u blagom porastu stope mortaliteta, zbog sve većeg, kako kaže, učešća starijih generacija u ukupnoj populaciji.
U osnovi smanjenja prirodnog priraštaja, podsjeća Popović, je stopa smanjenom rađanja &nbsp;ili fertiliteta, a ta stopa je, na primjer, 1954.godine iznosila 4,6 što znači, dodaje ona, da su žene u prosjeku rađala četvoro djece, a danas, napominje Popović, ona iznosi 1,8, što ne obezbjeđuju ni prostu reprodukciju, nema ni zamjene generacija.
- &nbsp;Korijen regionalnih razlika,( u prirodnom priraštaju), leži u migracijama. One su uzrokovane jednom centralizacijom, koja je pomjerila sva dešavanja u glavni grad, i dijelom primorski region, što su potvrdili i podaci popisa, jer smo, recimo, imali od 2011.godine do 2023.godine da je stanovništvo sjevernog regiona se smanjilo za preko 18.800, sa druge strane, stanovništvo srednjeg regiona je poraslo za oko 16.000, što jasno potvrđuje tu priču - naglasila je Popović.
Crnu Goru je od 2011.do 2023. godine napuštilo više od 70.000 njenih stanovnika, međutim, &nbsp;poručuje Popović, tačne podatke nemamo o spoljašnjim migracijama, te je realno, dodaje ona, kad Crna Gora uđe u Evropsku uniju, da će doći, kako kaže, do većeg broja iseljenika, jer se slično desilo i Hrvatskoj.
- Demografsko pitanje je veoma komplekso, i rješavanju tog pitanja se mora pristupiti studiozno i multidisciplinarno. To znači da nije ovo pitanje samo za demografe. Ovo je pitanje za čitavu zajednicu, i za sociologe, i za ekonomiste i za obrazovni sistem, i za nevladine organizacije, i tako dalje. Ovo mora biti jedan timski rad, ka rješavanju ovog pitanja, ali prvi korak jeste da mi dobijemo podatke, evo očekuje se da će do 15.oktobra dobiti rezultate popisa. Onda će ići analiza tih podataka, zatim izrada nacionalne demografske strategije, koja je najavljena, ja se zaista nadam da će biti kvalitetna i da će pružiti odgovore na ova pitanja o kojima govorimo - istakla je Popović.
Regionalna strategija je dobra, poručuje Popović, ali je problem u implementaciji iste, i, dodaje ona, gdje god da se strategije sprovode, one se, kako kaže, moraju zasnivati na slobodnoj volji pojedinca o broju njegovih članova porodice.
- O ovim stvarima se ne govori dovoljno, i zaista se nadam da sad, kad dođu rezultati popisa, i da se neće fokusirati sva pažnja na pitanja koja tiču etno kulturoloških karakteristika stanovništva, nego da ćemo se pozabaviti ovakvim pitanjima - rekla je Popović.
<h2>Đalović: Učitelj putuje svaki dan 100 kilometara, bez eura naknade za prijevoz&nbsp;</h2>
Moji radnici svakog jutra moraju proći četrdesetak kilometara, a jedan radnik još desetak kilometara, da bi došli do svog mjesta, pošto je potpuna obustava saobraćaja od Ribarevina do Berana, radnici su u mogućnosti da prođu u 14 sati, a ako zakasne moraju čekati 17 sati - kazao je &nbsp;za Budilnik direktor Osnovne škole "Milomir Đalović" iz Sušice Milko Đalović.
Direktor škole kaže da je veliki problem raditi u takvim sredinama, i kao primjer naveo školu koja ima samo jednog učenika, jednog učitelja i domara.
- Zamislite taj čas, od 45 minuta, gdje je učitelj stalno upućen na to dijete, ili to dijete na učitelja. Zamislite učitelja koji putuje 100 km svaki dan, a da mu Ministarstvo prosvete, ili država, ne nadoknađuje ni eura za taj put. Apelovao bih ovom prilikom i na Sindikat prosvjete, i na Ministarstvo, da svim prosvjetnim radnicima izađu u susret i da se nađe neki modul za isplatu prevoza, pa makar i 5 ili 10 km, ko god putuje, a ne samo što je do sada bilo da plaćaju radnicima iz susjednih opština - poručio je Đalović.
Sagovornik problematizuje razliku u odnosu na sjever Crne Gore, u Podgorici je besplatan gradski prevoz za sve učenike, dok na sjeveru, dodaje on, učitelji putuju, svakodnevno, bez ikakve naknade za prevoz.
Škola koja broji samo šezdeset pet đaka ima problem sa obezbjeđivanjem kvalitetnog nastavnog kadra, podsjeća Đalović, jer se škola nalazi na 1200 metara nadmorske visine, i, kako kaže, temperature nekad padaju i do 39° ispod nule, te, ističe da nemaju grijanje.
- Apelovao bih, takođe, na Ministarstvo prosvjete, da i mi uđemo u program toplifikacije ove škole. Pored toga je kombi, kojim se prevoze učenici, kupljen kombi, &nbsp;od strane naših učenika, i ove godine vidim da je u programu da se dobije kombi, te apelujem na ministarku Jakšić da i nama jedan kombi dodijeli da bi i mi mogli funkcionisati - naglašava Đalović.
Bjelopoljska Skupština opštine izlazi u susret, u skladu sa mogućnostima, ističe Đalović, ali te mogućnosti, dodaje on, nijesu velike.

U OŠ "Jovan Tomašević" u Virpazaru u prvi razred upisan samo jedan đak

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: virpazar