Rano, sivo, oktobarsko jutro, u bezličnoj, sivoj sali za sastanke u Savjetu Evrope u Strazburu, u Francuskoj. To okruženje je Džulijan Asanž odabrao za svoj povratak u javni život u vrijeme kad se postavlja pitanje šta on sljedeće planira da uradi.
Govorio je tiho, ali samouvjereno tokom jednoipočasovnog saslušanja – 53-godišnji Australijanac, obučen u obično plavo odijelo, s kravatom na kojoj je njegov potpis, upadljivo bijele kose, uredno začešljane na stranu. Obratio se poslanicima iz 46. država-članice te evropske organizacije za ljudska prava.
- Iskustvo višegodišnje izolacije u maloj ćeliji teško je prenijeti. To čovjeku oduzima osjećaj samog sebe - rekao je osnivač Vikiliksa.
Četrnaest godina proveo je što u ambasadi Ekvadora u Londonu, što u britanskom zatvoru Belmarš, suočen s mogućnošću ekstradicije u Švedsku i SAD. Sve do puštanja na slobodu u junu ove godine.
Asanžova supruga Stela sjedjela je pored njega tokom saslušanja i mučila se oko dugmeta za uključivanje i isključivanje mikrofona, pokazujući i na taj način da mu je potrebna podrška onih oko njega.
Saslušanje je prekinuto deset minuta prije predviđenog vremena, nakon što je Asanž rekao da se umorio od odgovaranja na pitanja.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjackeparrock%2Fstatus%2F1841004180070105298%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1841004180070105298%7Ctwgr%5E28bee6a7e5b3ec7635269f003daec4d4cb89b300%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Nosilac slobode govora</h2>
Govor u Savjetu Evrope bio je izuzetak u vrijeme njegovog oporavka od višegodišnjih iskušenja i on će se sada ponovo posvetiti rehabilitaciji.
Ali, nakon ovog javnog nastupa nameće se pitanje da li će se Džulijan Asanž vratiti kao lider svjetskog pokreta za slobodu govora?
- Mislim da je na tom sastanku uvidio koliko je njegova uloga važna. Mislim da će odvojiti vrijeme za svoju porodicu, ali je on ujedno zaista važna ličnost kada je riječ o slobodi govora - kazao je za Dojče vele poslanik Ljevice u njemačkom Bundestagu Andrej Hunko.&nbsp;
Upitan tokom saslušanja šta namjerava dalje, Asanž je bio neodređen. Rekao je da želi da provodi vrijeme s porodicom i da mu je teško da se prilagodi modernoj stvarnosti, recimo zvuku električnih automobila.
<h2>Izjava o priznanju krivice</h2>
Detalji sporazuma o priznanju krivice koji je omogućio njegovo puštanje na slobodu za sada ostaju nejasni. Njime su ukinute optužbe s kojima se suočio prema američkom Zakonu o špijunaži zbog objavljivanja strogo čuvanih dosijea iz američkih ratova u Iraku i Avganistanu, uključujući i dokaze o potencijalnim ratnim zločinima.
- Na kraju sam izabrao slobodu umjesto neostvarljive pravde. Želim da budem potpuno jasan: Ja danas nisam slobodan zato što sistem funkcioniše. Slobodan sam jer sam se izjasnio krivim zbog bavljenja novinarstvom - rekao je Asanž poslanicima u Strazburu, objašnjavajući zašto je prihvatio dogovor:
Zahtjev SAD za izručenjem Asanža vršio je pritisak na vlasti u Londonu tokom 14 godina njegovog boravka u Britaniji, a jedan britanski parlamentarac upozorio je Asanža na neke od njegovih izjava.
- On je oslabio svoj slučaj napadom na kompletan pravosudni sistem britanskog establišmenta. Mislim da je to pokazalo njegovu temeljnu predrasudu, za koju mislim da ne jača Asanžov slučaj - rekao je za Dojče vele ser Kristofer Robert Čop, član Konzervativne stranke u britanskom parlamentu, dok se hodnikom udaljavao od sale za sastanke
<h2>Žestoke reakcije na mrežama</h2>
Asanžov govor okončan je ovacijama parlamentaraca u sali za saslušanja, uz pedesetak novinara koji su se vrpoljili, utrenirani da ne aplaudiraju na konferencijama za štampu, čak i ako se slažu s Asanžovim imperativom za slobodu govora.
- Dobro je biti među ljudima kojima je stalo. Dobro je biti među prijateljima - zaključio je Asanž, dok su van sale mnogi ugledni stručnjaci brzo kuckali objave na platformi Iks.
- Totalno bolesno, odlijepiću - objavio je tako saradnik filadelfijskog trusta mozgova Institut za spoljnu politiku Maksimilijan Hes.
- Ah – pretpostavljam da je jedini razlog zašto štampa prati ono što ova ruska imovina izgovara, jeste to što će poslije moći da mu postavljaju pitanja - objavio je viši saradnik u briselskom trustu mozgova Brojgel Jakob Kirkegor.
Asanž je odmah nakon saslušanja ubačen u lift i nije odgovarao na pitanja novinara.
<h2>Efekat hlađenja</h2>
Za organizacije za slobodu govora, slučaj Asanž istovremeno je i simbol globalne borbe za slobodu medija i razlog straha za novinare.
- Nikada nećemo saznati koje su priče ostale neispričane zbog onoga kroz šta je on prošao - kaže direktorka kampanja u organizaciji „Reporteri bez granica“ Rebeka Vinsent.
Kada su ljudi poput Asanža na meti, to, prema njenim riječima, veoma jasno ima efekat hlađenja.
- Taj efekat postoji i sada, iako je on pušten - rekla je Vinsent.
Ona dobro poznaje Asanža. Šest puta ga je posjetila u zatvoru Belmarš tokom kampanje za njegovo oslobađanje. Vjeruje da je razlog zbog kojeg je govorio u Strazburu značajan.
- Mogao je, umjesto toga, da izabere da se obrati preko bilo kojeg medija. Odabrao je da prvi put govori u Savjetu Evrope, što meni signalizira da je Džulijan još svjestan da se njegov slučaj doživljava šire od onoga što mu se dogodilo. Da je ovo produžetak njegove borbe za sva naša prava - zaključila je Vinsent.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Dojče vele: Kuda ide Džulijan Asanž?

Osnivač sajta Vikiliks Džulijan Asanž izjavio je da je na slobodi zato što se izjasnio da je kriv jer se bavio novinarstvom.
- Danas nisam slobodan zato što je sistem funkcionisao, već što sam priznao da sam tražio informacije od izvora i o njima obavijestio javnost - rekao je Asanž 1. oktobra u Savjetu Evrope (SE) u Strazburu.
Govoreći pred Odborom za pravna pitanja i ljudska prava Parlamentarne skupštine SE, u prvom javnom nastupu nakon što je pušten iz pritvora, naveo je da se po drugim optužbama nije izjasnio krivim.
Dodao je da u svijetu vidi autocenzuru i odmazdu protiv onih koji govore istinu.
- Nadam se da će moje svjedočenje istaći slabosti zaštitnih mjera i pomoći onima čiji su slučajevi manje vidljivi - rekao je Asanž.
Rasprava u Parlamentarnoj skupštini SE o slučaju Asanža zakazana je za srijedu.
Džulijan Asanž (53) vratio se u Australiju u junu nakon 14 godina provedenih u evropskim zatvorima, u ambasadi Ekvadora u Londonu i potom u britanskom pritvoru u Belmaršu kod Londona.
Pravosuđe Sjedinjenih Američkih Država (SAD) gonilo je Asanža nakon što je objavio više od 700.000 povjerljivih dokumenata o američkim vojnim i diplomatskim aktivnostima, posebno u Iraku i Avganistanu.
Pošto se u junu izjasnio krivim za pribavljanje i otkrivanje informacija o nacionalnoj odbrani SAD kažnjen je sa pet godina zatvora. Kako je toliko proveo u ekstradicionom pritvoru u Velikoj Britaniji pušten je na slobodu.
Asanžove pristalice u njemu vide istraživačkog novinara progonjenog zbog otkrivanja informacija, dok protivnici tvrde da je u pitanju bloger čija je odluka da objavi osjetljive dokumente „dovela živote u opasnost i ugrozila bezbjednost SAD“.

500x500

1250x600

1084x550

Asanž: Na slobodi sam jer sam priznao da sam se bavio novinarstvom

Tender za izradu Glavnog projekta i izgradnju i opremanje Bazne stanice na lokalitetu Ski centra “Hajla – Štedim” u Rožajama objavljen je danas, saopštili su iz Bošnjačke stranke (BS).
Iz te partije su naveli da je procijenjena vrijednost radova 11 miliona EUR.
- Ovim tenderom korak smo bliže dugogodišnjem cilju i zalaganju Bošnjačke stranke – realizaciji projekta izgradnje Ski centra Hajla – Štedim- kaže se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Iz BS su podsjetili da je taj projekat jedan od najznačajnijih u novijoj istoriji Rožaja i sjevera Crne Gore, kojim će se popraviti ekonomsko i socijalno stanje u nedovoljno razvijenim sjevernim opštinama.
- Učešćem u Vladi Crne Gore, kreiramo ambijent koji će građanima svih djelova Crne Gore obezbijediti bolje uslove za život i zaustaviti migracije iz manje razvijenih regiona- rekli su iz BS.
Oni su dodali da pažljivo prate svaki korak realizacije projekta, posebno imajući u vidu da je projekat izgradnje Ski centra na Štedimu bio jedan od ključnih zahtjeva BS za ulazak u rekonstruisanu 44. Vladu.
- Znamo put! Vidimo se na Štedimu! Vidimo se u EU- poručili su iz BS.

BS: Korak smo bliže izgradnji Ski centra Hajla – Štedim

Cijene nafte porasle su danas na međunarodnim tržištima iznad 83 dolara usljed širenja američko-izraelskog sukoba s Iranom i zastoja u tranzitu kroz Hormuški moreuz.
Na londonskom tržištu barel je dostigao 83,30 dolara, a nakratko i 85,12 dolara, što je najviši nivo od jula 2024. Na američkom tržištu cijena je iznosila 76,52 dolara, dok je tokom dana dosezala 77,58 dolara, najviše od juna. U odnosu na petak, prije početka napada na Iran, cijene su više za oko 16 do 17 odsto.
Hormuški moreuz, kroz koji prolazi gotovo petina svjetskih isporuka nafte i tečnog prirodnog gasa, de facto je zatvoren. Iran je poručio da neće dozvoliti izvoz nafte tim pravcem, dok brodari izbjegavaju rutu zbog otkazanog osiguranja i naglog rasta vozarina.
U takvim okolnostima Irak je obustavio proizvodnju na naftnom polju Rumaila, jednom od najvećih na svijetu, koje dnevno proizvodi oko 1,4 miliona barela. Zaustavljen je i utovar nafte iz Kirkuka u turskoj luci Džejhan. Ujedinjeni Arapski Emirati gase požar u luci Fudžaira nakon napada drona, dok je Saudijska Arabija privremeno obustavila preradu u rafineriji Ras Tanura. Sličan potez povukao je i Katar, zaustavivši dio proizvodnje tečnog gasa.
Analitičari kompanije ING upozoravaju da bi eventualni novi iranski napadi na energetsku infrastrukturu u regionu mogli izazvati dugotrajnije poremećaje u snabdijevanju. Podaci Organizacija zemalja izvoznica nafte pokazuju da je barel nafte košarice njenih članica u ponedjeljak poskupio na 78,31 dolar.

Cijene nafte skočile iznad 83 dolara

Uskoro će se saznati o namještenim ugovorima, platnim listima, zapošljenima sa kupljenim diplomama ali i onima koji iz mraka upravljavaju ovim lokalnim javnim servisom, poručio je odbornik DPS-a u podgoričkoj Skupštini, Andrija Klikovac, komentarišući rad lokalnog javnog servisa.
- Primjenom zakona borimo se protiv mraka. &nbsp;&nbsp;Protiv podgoričkog Informera koji se finansira sa 2 miliona eura od novca gradjana Podgorice. &nbsp;RTV Mrak koji zapošljava sijače mržnje, tvorce lažnih optužbi i kojima o moralu i principima govore osudjeni za najgora krivična djela- kazao je Klikovac u objavi na mreži X.
On je upitao da li su to evropski standardi da ''RTV Mrak ne objavljuje izjave niti odluke opozicije''.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijaklikovac%2Fstatus%2F2028878258159194506%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Klikovac: RTV Mrak zapošljava sijače mržnje, uskoro će se saznati o namještenim ugovorima i platnim listama

Ujedinjeni Arapski Emirati razmatraju mogućnost vojnog udara na Iran. Istovremeno, Teheran je upozorio evropske zemlje da se ne uključuju u sukob, poručivši da će se svaki takav potez smatrati „činom rata“, prenosi Axios.
U napadima je pogođena zgrada tzv. Vijeća stručnjaka, tijela koje odlučuje o izboru novog vrhovnog vođe Irana. Grčka, Francuska i Njemačka u međuvremenu šalju vojne snage na Kipar, dok je u Iranu održan masovni sprovod učenica ubijenih u izraelsko-američkom udaru.
Predsjednik SAD-a Donald Tramp izjavio je da Iran sada želi pregovore, ali da je, kako je naveo, „prekasno“. Takođe, pogođeno je iransko nuklearno postrojenje Natanz, što je potvrdila Međunarodna agencija za atomsku energiju.
Axios navodi i da se Donald Tramp obratio Kurdima tražeći pomoć u ratu protiv iranskog režima. Američki predsjednik je potom priznao probleme s dijelom municije, za šta je optužio bivšeg predsjednika Džozefa Bajdena i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Iran tvrdi da je uništio američku bazu u Bahreinu, dok je jedan iranski zvaničnik zaprijetio da će zapaliti brodove u Hormuškom moreuzu. Američki senator Marko Rubio poručio je da najteži udari na Iran tek dolaze.
Američka ambasada u Rijadu pogođena je s dva drona, a Donald Tramp je ocijenio da je rat bio posljednja prilika za zaustavljanje režima. Podjsećamo, Sjedinjene Američke Države i Izrael napali su Iran u subotu, a u napadu je, prema navodima, ubijen ajatolah Ali Hamenei.

UAE razmatra vojni udar na Iran, Teheran upozorio Evropu da će uključivanje smatrati ''ratnim činom''

Društvo

Tender potvrdio da je Rudnik obmanjivao javnost - novo korito Ćehotine je puklo

Kolumne

,,SLUČAJ MEDENICE”: Zloupotreba državne sile u političke svrhe

Politika

Nikolić: Ako policija može čuvati Cetinjski manastir i Botun, može nadzirati i osumnjičene; Šćepanović: Ako nijedan sudija ne bude sankcionisan zbog bjekstva Medenice, neće ni policajac

Tag: vikiliks