Delegacije SOBNOR-a Crne Gore, Organizacije boraca Narodnooslobodilačkog rata 1941–1945. godine Glavnog grada Podgorice i OBNOR-a 1941–1945. godine Opštine Zeta položile su danas vijenac na Spomenik strijeljanim rodoljubima u Farmacima. Skupu su prisustvovali predsjednik SOBNOR-a Crne Gore Radojica Radojević, potpredsjednik SOBNOR-a Aleksandar Maraš i sekretarka Radmila Čagorović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122713124_682cbe021c87e1d53bf088ff904d0cd01f4ac9140d1c5d67eaeafcfb1496482c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025122713124_682cbe021c87e1d53bf088ff904d0cd01f4ac9140d1c5d67eaeafcfb1496482c" data-rendition-name="original" width="2048" height="1525" loading="lazy" alt="sa polaganja vijenca"> </figure>  O ovom značajnom događaju iz istorijske prošlosti govorio je član Upravnog odbora OBNOR-a Podgorica Dragan I. Radović. On je istakao da je obilježena 82. godišnjica strijeljanja 57 rodoljuba iz Nikšića, Podgorice i Danilovgrada, koje su nacisti strijeljali na ovom mjestu. – Okupili smo se danas pred ovim zdanjem, na ovom časnom mjestu, da zajedno obilježimo ovaj bolni dan, kada su prije 82 godine nacisti u Farmacima strijeljali 57 rodoljuba – časnih junaka koji su dali svoje živote za slobodu i ljudsko dostojanstvo, ne pokazujući ni trunku straha pred smrću. Danas smo se poklonili njihovim sjenima i djelu, položili cvijeće i odali počast na ovom ponosnom mjestu – rekao je Radović. On je podsjetio da su 27. decembra 1943. godine njemačke okupacione snage iz zatvora Jusovača izvele 57 vezanih rodoljuba i poveli ih na gubilište u Farmake. Kako je naveo, borci su tokom cijelog puta, od Nikšića do Jusovače, a zatim od Jusovače do Farmaka, prkosili okupatoru prezirom, klicanjem slobodi i pjesmom, čak i ispred uperenih fašističkih cijevi. – Mlade djevojke iz Nikšića pjevale su: „Mi smo mlade partizanke, rodom Nikšićanke“, ali su fašistički rafali zauvijek prekinuli njihove prkosne strofe – kazao je Radović. Podsjetio je na crnogorskog oficira Mata Perova Raičevića, koji je, kako je naveo, ratni put započeo i završio u Lješkopolju. Prema zapisima, Raičević je nad rakom, pred zaprepašćenim fašistima, izdao posljednju zapovijest: „Ova borba zahtijeva, kad se gine, da se pjeva“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122713124_0fc5bf764f8792574929e07c35028067417f5adc3ffd55a2410e4e0506cacc01.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122713124_0fc5bf764f8792574929e07c35028067417f5adc3ffd55a2410e4e0506cacc01" data-rendition-name="original" width="2048" height="2015" loading="lazy" alt="sa polaganja vijenca"> </figure>  Radović je poručio da se nada da će časni i junački životi palih rodoljuba strijeljanih u Farmacima biti trajni uzor mladim generacijama, te da će ovaj spomenik slobode vječno podsjećati na njihovu žrtvu. – Sa željom da se ova nedjela nad nedužnim ljudima i ženama nikada ne zaborave niti ponove, pozdravljam vas i poručujem: Neka vječno žive sjećanja na 57 rodoljuba i slobodara strijeljanih na ovom mjestu i neka vječno živi sjećanje na našu slavnu Narodnooslobodilačku borbu – zaključio je Radović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Časni i junački životi palih rodoljuba u Farmacima trajan uzor mladim generacijama

Predstavnici Udruženja Lješansa luča i Fondacije “Sula Radov” danas su, u čast Crnogorcima, koji su 3. oktobra 1796. godine izvojevali pobjedu u bici na Krusima, položili vijenac na spomen-obilježju, podignutom u njihovu čast.&nbsp; Bitka na Krusima imala je presudan značaj u procesu državne i nacionalne emancipacije Crnogoraca i dovela do punog međunarodnog priznanja državnosti Crne Gore. Današnjim okupljanjem i obilježavanjem ovog značajnog jubileja crnogorske istorije, nastavljena je viševjekovno zajedništvo Lješnjana i Komana, koji su vazda bili u zajedništvu u volji i nevolji i na braniku Crne Gore i njene slobode. Na to zajedništvo su u svom obraćanju podsjetili profesor Miomir Radunović i član Senata Fondacije “ Sula Radov” Boro Pejović. Predstavnici dvije organizacije dogovorili su da se naredne godine, povodom jubileja 230 godina od ove znamenite bitke, organizuje Naučni skup i niz drugih aktivnisti kojima će se ovaj jubilej obilježiti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251003181032_ae80bf306071bb53edd876c845db7fdd05db32358cad3651745051d4dfe03296.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251003181032_ae80bf306071bb53edd876c845db7fdd05db32358cad3651745051d4dfe03296" data-rendition-name="original" width="1066" height="1600" loading="lazy" alt="spomenik"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251003181032_fdffe2f58cc330e347ef2a1715a6101b4432b843ac786534a332bf68d0563973.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251003181032_fdffe2f58cc330e347ef2a1715a6101b4432b843ac786534a332bf68d0563973" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Lješnjani i Komani "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251003181032_bc3dba898457c306c951689ba38b82e902d9c405a1ec8c787fcf52b933b0a334.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251003181032_bc3dba898457c306c951689ba38b82e902d9c405a1ec8c787fcf52b933b0a334" data-rendition-name="original" width="1066" height="1600" loading="lazy" alt="Spomenik"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251003181032_22315297a76309867feceafa2acae228b8762154295ec334be6f1c46ff326737.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251003181032_22315297a76309867feceafa2acae228b8762154295ec334be6f1c46ff326737" data-rendition-name="original" width="1066" height="1600" loading="lazy" alt="Spomenik "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251003181032_d1b41a79e90802859129fc55e748d5f94a1d1f1be16c6b31e727defe51390ba8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251003181032_d1b41a79e90802859129fc55e748d5f94a1d1f1be16c6b31e727defe51390ba8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Spomenik "> </figure>

Lješnjani i Komani vazda bili u zajedništvu i na braniku Crne Gore i njene slobode

Delegacije SOBNOR-a Crne Gore, OBNOR-a 1941-1945 Glavni Grad Podgorica, OBNOR-a 1941 – 1945 Zete, danas su položili cvijeće na spomenik Josipu Brozu Titu u Podgorici. Skupu su prisustvovali predsjednik SOBNOR Crne Gore Radojica Radojevic, potpredsjednik Aleksanadar Maraš i sekretarka Radmila Čagorović.
Nakon polaganja cvijeća Radojević je između ostalog istakao da su danas na ovom časnom mjestu da zajedno obilježe ovaj svijetli dan 25. maj, kada je Josip Broz Tito rođen u Kumrovcu u hrvatskom Zagorju maja 1892. godine. Tokom njegovog života kao datum rođenja obelježavan je 25. maj, i to kao “Dan mladosti”.
“Manifestaciju „Dan mladosti” održavamo tradicionalno ovdje u Podgorici, ovog puta organizovali smo posjetu ovom Spomeniku i položili smo cvijeće. Čast mi da vas sve skupa pozdravim u ime SOBNOR-a Crne Gore i OBNOR-a 1941-1945 Glavni Grad Podgorica i zahvalim Vam se na prisustvu da zajedno obilježimo ovaj značajan datum 
iz naše istorijske prošlosti”, kazao je Radojević.
Tito je, podsjetio je on, simbol jednog vremena u kojem su postizani izvanredni ekonomski, socijalni, društveni i kulturni rezultati koji danas ni iz bliza nijesu takvi kao što su nekad bili.
“Josip Broz Tito, je bio neprikosnoveni vođa i predsjednik Saveza komunista Jugoslavije, maršal, vrhovni komandant i doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, države stvarane u moru krvi tokom 20. vijeka. Bio je lider jugoslovenskih komunista, ličnost koja je obilježila jedan istorijski period na balkanskim prostorima. Tito je predvodio narodnooslobodilački pokret koji je oslobodio Jugoslaviju u Drugom svetskon ratu 1945. i od tada, do smrti, bio je na čelu i države i Komunističke partije/ da posjetim u ovom periodu se navršilo 106. godina od kada je nastala KPJ”, kazao je on.
Bio je prvi predsjednik i osnivač SUBNOR-a SFRJ, umro je 4. maja 1980. godine u Kliničkom centru u Ljubljani. Tito je sahranjen u Beogradu 8. maja, na pogrebnoj svečanosti kakvu svijet u dotadašnjoj modernoj istoriji nije vidio. Četiri dana kasnije u Beograd je, na sahranu doživotnog jugoslovenskog predsjednika, došlo oko 700.000 ljudi, među 
kojima 209 državnih i partijskih delegacija iz 128 zemalja. To je bio najposećeniji pogreb nekog državnika u 20. vijeku.
Posljednju poštu Titu, koji je bio i jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih, tada su odali 31 šef države, 22 premijera, četiri kralja, šest prinčeva i 11 predsjednika skupština. Iz svijeta podijeljenog po hladnoratovskim linijama, došli su državnici iz oba bloka.
“Danas živimo u vremenu kada pojednci i grupe pokušavaju negirati lik i djelo druga Tita i nasu slavnu antifačističku prošlost, kada je fašizam uzeo maha, kada se pokušavaju veličati one ideje onih koji su bili na strani zla i nepravde, kada fašizam, to najveće zlo čovječanstva ubija ljude u cijelom svijetu. U tom smislu izražavamo neslaganje sa svim onim grupama i pojedincima koji ovih dana veličaju oživotvorivanje revanšizma i fašizma. Na ovaj svijetli praznik, želim da opomenem one protogoniste ovakvih i sličnih ataka na slobodarsku tradiciju ovog naroda i da se kane svega onog što vrijadja naša antifašistička osjećanja, kao i svim onim grupama i pojednincima koji negiraju lik i djelo druga Tita, trobojku sa petokrakom a time i naš NOP”, istakao je Radojević.
Prema njegovim riječima Titovo ime ćemo pamtiti kao simbol jugoslovenskog socijalističkog samoupravljanja, nezavisnosti Jugoslavije, ljubavi i jedinstva svih nacionalnosti u zemlji, a takođe kao simbol politike nesvrstavanja.
“Više od 60 godina borbenog iskustva druga Tita, predstavlja ga i kao nepokolebljivog borca u međunarodnom komunističkom pokretu i istaknutog branioca nezavisnosti, suvereniteta i svjetskog mira… Ostavio je dubok istorijski trag kao veliki revolucionar i borac za socijalizam”, zaključio je Radojević.
Na današnjem skupu govorio je i predsjednik Udruženja vojnih penzionera Glavnog Grada pukovnik Pavle Bandović.

Povodom Dana mladosti položen vijenac na Titov spomenik

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić danas je, u svojstvu najvišeg predstavnika zakonodavne vlasti, položio vijenac na spomen-obilježje u Murinu povodom obilježavanja 26 godina od NATO bombardovanja ovog mjesta i pogibije civila.&nbsp;
Na vijencu koji je Mandić položio bila je lenta sa bojama srpske zastave.
Na to je ukazao i predsjednik Crnogorske konzervativne partije Boris Lalović.
- Je li ovo postojeća državna zastava i zvanično zamijenjena trobojkom, a da to ne znamo, jer Mandić ovdje očigledno nastupa ispred Skupštine Crne Gore, kao njen predsjednik, a ne u svojstvu partijskog funkcionera - naveo je Lalović na mreži X.
Ovo nije prvi put da Mandić na ovaj način odaje poštu, koristeći simbole koji nijesu zvanični državni, već imaju snažnu nacionalno-identitetsku konotaciju, što često izaziva podijeljene reakcije u javnosti. 
&nbsp;
Tako je, pored ostalog, i na na spomenik na Bojnoj Njivi u Mojkovcu položio vijenac sa lentom u bojama trobojke.

Mandić u Murinu položio vijenac sa trobojkom; Lalović: Je li ovo postojeća državna zastava i zvanično zamijenjena?

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić položio je danas, zajedno sa potpredsjednikom Vlade Milunom Zogovićem, vijence u kasarnama Masline i Danilovgrad u znak sjećanja na heroje koji su prije 26 godina branili nebo, kopno i more Savezne Republike Jugoslavije, ali i nevine civilne žrtve tog sukoba, saopšteno je iz crnogorskog parlamenta. Mandić je u Maslinama vijence posvetio „Junacima naše zemlje“, ističući da se sa ponosom sjećamo tih hrabrih ljudi koji su vođeni najčistijim osjećanjima patriotizma i ljubavi prema rodnoj grudi, stali u odbranu zajedničke države i njoj dali sve, uključujući i vlastiti život. U Danilovgradu Mandić je vijenac posvetio prvoj žrtvi NATO bombardovanja, mladom vojniku Saši Stajiću, kao i, kako je rekao, svim junacima koji su položili svoje živote u odbrani "naše zajedničke otadžbine ističući da se sa pijetetom sjećamo svih nevinih civilnih žrtava". - Vječan im pomen - poručio je Mandić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032413030_ec7fb5aba0b01a30586328a36848d270bc52d63f2e848b121bc825a8cbeb85f7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025032413030_ec7fb5aba0b01a30586328a36848d270bc52d63f2e848b121bc825a8cbeb85f7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="polaganje vijenaca"> </figure>

Mandić položio vijence u Maslinama i Danilovgradu: S ponosom se sjećamo hrabrih ljudi koji su stali u odbranu zajedničke države

&nbsp;U Albanij opozicione stranke nastavljaju antivladine proteste, dok su istovremeno pozvale na ostavku premijera Edija Ramu i zamjenicu premijera Belindu Balluku, javlja Anadolija.
Demokratska partija Albanije (DP) i Stranka Pokret Zajedno organizovale su odvojene proteste u Tirani.
Protest najveće opozicione stranke, pod nazivom "Foltore", održan je ispred sjedišta Ureda premijera Albanije.
Tokom govora na protestu, lider DP-a Sali Berisha rekao je da protest "svjedoči o našoj volji i otporu".
- Albanija nikada neće imati Ustav i zakon bez trijumfa opozicije, bez trijumfa građana, bez mirnog ustanka Albanaca - rekao je Berisha.
S druge strane, Stranka Pokret Zajedno održala je protest ispred sale za plenarne sjednice albanskog parlamenta, prije i poslije današnjeg parlamentarnog zasjedanja.
Prema riječima pristalica opozicione stranke, protest je organizovan "protiv korupcije i siromaštva".
Stranka Pokret Zajedno je objavila da zahtijeva "ukidanje imuniteta i smjenu zamjenice premijera i ministrice infrastrukture i energetike Belinde Balluku, smjenu premijera Edija Rame, otvaranje puta za prijevremene izbore kao pravi način za izlazak iz krize i usvajanje zakona o minimalnoj plaći i statusu rudara".
Opozicione stranke su upozorile da će se antivladini protesti nastaviti u narednim sedmicama.

U Albaniji nastavljeni antivladini protesti

Jugoslovenska pjevačica i glumica Senka Veletanlić preminula je jutros, saopštio je njen sin Vasil Hadžimov, pijanista i kompozitor.
Kako je naveo, pjevačica je preminula u svom domu u 90. godini.
- Jutros nas je napustila moja majka Senka Veletanlić nakon teške bolesti. Otišla je tiho, dostojanstveno, u snu, kao dama, baš kako joj i priliči. Volim te mama. Hvala ti mama - saopštio je Hadžimanov na društvenoj mreži Fejsbuk.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fvasil.hadzimanov%2Fposts%2F10163420412199192%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Rođena je 27. maja 1936. u Zagrebu, gdje je diplomirala na Ekonomskom fakultetu.
Imala je tri godine kada je počela da pjeva na radiju, a tokom studija pjevala je u poznatim zagrebačkim horovima, gdje je naučila tajnu pjevačkog zanata i ubrzo postala solista.
Obišla je čitavu Evropu, napravila prve snimke, a samostalno kao interpretatorka zabavne muzike nastupila je na nekada čuvenom festivalu u Opatiji. Smatrala je da je ozbiljno počela da se bavi pjevanjem tek kada je došla u Beograd. Zapravo, njena pjevačka karijera počela je 1960. godine, kako ona kaže „kao interpretator lijepih pjesama”.
Zajedno sa suprugom Zafirom Hadžimanovim snimila je mnogo uspješnih televizijskih šou programa, emisije mjuzikla i šansona, a njihov solistički koncert u Ateljeu 212 predstavljao je otvaranje scene u podrumu.
Kao svestrana umjetnička ličnost, Senka Veletanlić se bavila i glumom.
Godine 1972. sa sestrom Biserom pjevala je “Mi znamo sve”. Sestre Veletanlić ostale su u sjećanju kao legende domaćih šlagera.&nbsp;

Preminula Senka Veletanlić

Predsjednik Bugarske Rumen Radev najavio je da će sjutra podnijeti ostavku na tu funkciju.&nbsp;
On je kazao da je ovo njegovo "posljednje obraćanje kao predsjednika", prenosi Anadolija.
&nbsp;Radev je u televizijskom obraćanju naveo da će sjutra podnijeti ostavku na mjesto predsjednika države i izrazio uvjerenje da će potpredsjednica Iliana Iotova biti dostojan šef države.
&nbsp;- Bitka za budućnost naše domovine je pred nama i vjerujem da ćemo se s njom suočiti zajedno sa svima vama - vrijednima, inspirisanima i nepopustljivima! Spremni smo. Možemo i uspjećemo - kazao je Radev, prenosi novinska agencija BTA.
&nbsp;Bugarska se kreće ka prijevremenim parlamentarnim izborima nakon što je Alijansa za prava i slobode (ARF) sredinom januara vratila Radevu treći i posljednji mandat za formiranje vlade koji nije ispunjen.
&nbsp;Radev je rekao da se zemlja nakon toga kreće prema novim izborima.
&nbsp;Bugarska je bez redovne vlade otkako je premijer Rosen Željazkov podnio ostavku 11. decembra prošle godine.
&nbsp;Radev je potom pokrenuo ustavnu proceduru formiranja vlade, održavajući konsultacije sa parlamentarnim grupama 51. saziva Narodne skupštine.
&nbsp;Prvi mandat dao je savezu GERB-UDF, a drugi grupi "Nastavi promjene - Demokratska Bugarska", a oba mandata su vraćena neispunjena.
&nbsp;Prema bugarskom ustavu, ako sva tri pokušaja formiranja vlade propadnu, predsjednik mora imenovati privremeni kabinet i zakazati prijevremene parlamentarne izbore u roku od dva mjeseca.

Predsjednik Bugarske najavio ostavku

Postavljanje pitanja, za koje sam Milan Knežević zna da su u ovom trenutku pravno i politički teško izvodljiva, su dio one agende kojoj on služi iz Beograda - da bi se podigle političke tenzije, a kako bi se radilo na destabilizaciji države i na usporavanju njenog evropskog puta koji ne ide u korist srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću - stava je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.
Ona je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, ocijenila da protesti mještana Botuna nijesu održivi, te da se nalaze u fazi odumiranja, što je, dodaje ona, jasno onima i koji su ih indukovali i koji pokušavaju da održe neku vrstu dinamike.&nbsp;
Kaže da lider DNP-a gubi uticaj u onaj dio biračkog tijela koji ga je podržavao, jer je sve manje pristalica njegovog radikalnog djelovanja.
- Milan Knežević kao glavni politički induktor svega toga djeluje na dvije ravni. Jedna je ona u kojoj pokušava da se izvuče iz te zamke koju je jako dugo pripremao svojim političkim oponentima - a u koju je sam upao i to u za njega najnepovoljnijem trenutku - kada je DNP dio vlasti i kada izlazak može da bude jako skup. Na drugoj strani: mi ne znamo ni kakvu on podršku za tako nešto ima u samoj partiji, jer je jasno - to vidimo na svakom koraku - da se funkcioneri vrlo brzo naviknu na svoje pozicije i na sve ono što dolazi sa njima. Druga ravan ovoga problema je ona koja dolazi u Crnu Goru izvana, odnosno to postavljanje ovih političkih identitetskih &nbsp;pitanja za koje sam Knežević zna da su u ovom trenutku pravno i politički teško izvodljiva - navela je Uljarević.
To je, kaže izvršna direktorica CGO, dio one agende koju on služi iz Beograda.
<h2>Premijerova šutnja nije znak državničke opreznosti nego slabog liderstva&nbsp;</h2>
Smatra da je šutnja premijera Crne Gore Milojka Spajića pokušaj da izbjegne dijalog i sebe sačuva od sukoba sa dijelovima vlasti, što nije karakteristika državničke opreznosti, već je, kako kaže, odlika slabog liderstva.
- Premijer je vrlo često nemoćan u tim komunikacijama i mi zato imamo glomaznu Vladu, jer je on bio loš pregovarač u trenutku kada se to kreiralo, zato imamo to enormno trošenje resursa i ispoljavanje različitih apetita partija, zato imamo te brojne elektronske sjednice jer je njemu lakše da funkcioniše preko WhatsAppa umjesto da vodi argumentovan dijalog i da &nbsp;presječe u određenim situacijama. Ono što je ovdje suština je da mi nemamo suštinsku poljuljanost struktura vlasti, imamo situaciju da svako izađe sa što manje štete a da zaštiti interese koji ih u suštini vežu isprepleteni mrežom trgovačkih i drugih kombinacija, ili oni koji su u najavi, tako da je svako sračunao da bi mu urušavanje te arhitekture &nbsp;poremetilo planove i pozicije - istakla je Uljarević.
<h2>U ovoj godini Mandić kanibalistički kreće na biračko tijelo PES-a i Demokrata&nbsp;</h2>
Vjeruje da je isticanje lidera DNP-a Milana Kneževića od strane Aleksandra Vučića samo prekompozicija koja treba da obuhvati šire biračko tijelo.
Podsjeća i da je Andrija Mandić svojoj Novoj srpskoj demokratiji pripojio neke manje subjekte slične provenijencije, te da će tokom 2026. godine, kako kaže, kanibalistički nastupiti prema Demokratama i PES-u kako bi i tu uzeo dio biračkog tijela.&nbsp;
- Ovo je situacija u kojoj se Andrija Mandić predstavlja kao umjereniji političar naspram radikalnog &nbsp;i svojevoljno politički instrumentalizovanog Kneževića zapravo njemu i otvara taj prostor da preuzima glasačko tijelo PES-a i Demokrata, dok Knežević ostaje zadužen za jedan tvrdokorni dio tog biračkog tijela, radi se samo o promjeni taktike, ne radi se o promjeni strategije, u čijoj osnovi je cilj da se podriva politička stabilnost Crne Gore, jer mi imamo političare koji su na vrlo profilisanim pozicijama i koji svoj politički &nbsp;legitimitet dokazuju na nekoj drugoj adresi, u Beogradu primarno a ne u Crnoj Gori i to je nešto što ugrožava suverenitet i održivost države - naglasila je Uljarević.
<h2>Strukture unutar EU vjeruju da će reforme same da transformišu crnogorsko društvo&nbsp;</h2>
Smatra da Crna Gora nije u fokusu nijednoj od značajnijih međunarodnih adresa, niti su sastanci Andrije Mandića sa stranim političarima značajni, jer se ne radi o ljudima koji donose značajne političke odluke.
- Ono što je Crnu Goru &nbsp;sada pozicioniralo drugačije to je da sada ona bude jedna uspješna priča politike proširenja Evropske unije i u tom pogledu se u mnogim prijestonicama apstrahuju druge stvari koje su vrijednosnog karaktera, što ne znači da one neće doći u jednom trenutku pod lupu i da neće imati svoj uticaj. Na drugoj strani taj pragmatični pristup Evropske unije i država članica trebalo bi da dovede do ubrzanja unutrašnjih reformi vezanih za plan rasta kroz koji Crna Gora crpi određena finansijska sredstva i moj je utisak da jedan značajan broj donosilaca odluka u tim strukturama vjeruje da će reforme same po sebi da transformišu crnogorsko društvo i u toj mjeri da ono odbaci retrogradne političare, nijesam sigurna da su u tome u pravu - rekla je Uljarević.
<h2>Nacionalistički pir na Sastavcima&nbsp;</h2>
Podvukla je da je nedopustivo imati toleranciju prema afirmaciji ratnih zločina i zločinaca, a naročito kada se radi o ljudima koji su dio obrazovnog sistema i koji treba da utiču na oblikovanje stavova kod mladih ljudi. Uljarević je podsjetila na slučaj direktora jedne bjelopoljske škole koji slavi uz četničke pjesme, te dodala da očekuje institucionalnu reakciju, a naročito da će Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija dati odgovor na to pitanje.
- Očekujem da će institucije sankcionisati i sve one koji su ovih dana preko društvenih mreža prijetili Elzi Numanović nastavnici iz te škole koja se otvoreno suprotstavlja takvom činu i koja je ostala &nbsp;nedovoljno zaštićena u svemu tome, pritom nema ničeg hrišćanstkog u takvik napadima i pristupima, a mislim da bi bilo vrijedno istražiti i te profile koji stoje iza tih najprizemnijih i najotrovnijih napada, jer su vrlo često na njima određene religijske oznake. To više nije religija, to je estrada, kao što je bilo ovo danas na Sastavcima - jedan nacionalistički pir gdje smo imali skandiranje i slavljenje jednog ratnog zločinca i imali smo mnogo mladih ljudi - navela je ona.
Misli da oni nijesu svjesni onoga što su činjenice i da im u tome ne pomaže obrazovni sistem.
- Imali smo mnogo manipulacije onih koji su dovodili maloljetnu djecu na tako nešto i to je prosto atmosfera koja nije više incident, uspostavlja se jedan ozbiljan trend - istakla je Uljarević.
<h2>Neophodna je prekompozicija političke scene kao posljednji korak u pristupanju EU&nbsp;</h2>
Podsjeća da vladavina prava podrazumijeva jasan odnos prema ratnim zločincima, radikalizmu i ekstremizmu, pa su postupci političara iz vlasti u nesaglasju sa evropskim stremljenjima.
- Kako se budemo približavali Evropskoj uniji prekompozicija političke scene će postati ne samo nekakva potreba već i ono što je neophodno kako bi zaista napravili taj posljednji korak. Ne zaboravimo da će u konačnici o svemu tome odlučivati države članice, a da u nekima postoji izraženi skepticizam upravo na tom vrijednosnom nivou, a još nas nijesu dobro pogledale ni one baltičke države koje to rade u posljednjoj fazi i kojima je strašno važan odnos prema Rusiji i izostanku vrijednosti koje Rusija pokušava da inkorporira na ovaj prostor - zaključila je Uljarević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Tag: vijenac