Zašto se slavi Vidovdan. Nakon čega je uslijedilo petovjekovno ropstvo u okviru Otomanske Imperije. Ovaj dan je jedinstven iz najmanje dva razloga. Jedan je što se odnosi na kult Sv. Vida, dječaka sa Sicilije, koji je početkom trećeg vijeka nove ere, svirepo ubijen u ključalom ulju zbog svoje privrženosti Hristu.
Ovaj svetac sa Srbima nema ama baš nikakve veze, a drugi kuriozitet što nema na svijetu naroda koji slavi izgubljenu bitku i svoje petovjekovno podaništvo. No, svako ima pravo slaviti ono što smatra prikladnim svom narodnom i nacionalnom biću i tu ne smije biti dileme.&nbsp;
U povodu Vidovdana predsjednik Republike Srbije uručio priznanje pojedinim političkim liderima u Crnoj Gori.
Odanost susjednoj državi, a na štetu vlastite se mora nagraditi i to upravo na dan kada se organizuju masovni studentski protesti protiv Vučića. Time se valjda želi pokazati studentima kakvu moć ima nad političarima iz susjedstva i do koje granice može ići njihova servilnost. Zašto onda i studenti ne bi preispitali svoj bunt?
Sa druge strane, mitropolit Crkve Srbije u Crnoj Gori, Joanikije II, poručuje da među vjerujućim Srbima nema onih koji smatraju da je Kosovo izgubljeno. Među vjerujućim Srbima i srpskim sveštenstvom ima i onih koji vjeruju da je Zemlja ravna ploča.
Vjerovanje je potpuno legitimno! Očigledno da je mit o Kosovu i dalje moćna alatka za kontrolu mase i brutalnu manipulaciju, gdje se mitoligija pretvara u političku dogmu!
Kosovo je međunarodno priznata država. Stoga je drska i bezočna laž reći da je ono dio Srbije.
To je potvrdio i Aleksandar Vučić, kada je prihvatio kosovska dokumenta i registarske oznake automobila za Sjeverno Kosovo, samo to još nije rekao Srbima ni na Kosovu ni u Srbiji!
Nema više prostora za bilo kakve eufemizme o Kosovu. Nema prostora za uopštavanje i nepreciznosti o stvarnosti koja nam je već godinama pred očima, izuzev u mitomanskom vjerovanju srpskih političara čiji su oni instrument.
Možda je i obratno ali to se sve uklapa u teoriju o „Nebeskom narodu“! Osim jedne stvari. Ako su zaista „Nebeski narod“, zašto im uopšte treba Kosovo ili bilo koja druga teritorija. Nažalost danas je Srbija pataloški sukobljena sa stvarnošću.
Lideri Srbije trebaju ponuditi ovozemaljsku, realnu viziju Srbije u kojoj su pale sve laži o Kosovu. Treba vizija Srbije kojoj je u najvećem interesu da i Srbija i Kosovo budu slobodne, normalne, demokratske i evropske zemlje sa dobrosusjedskim odnosima.
Srbiji treba Srbija kojoj Kosovo nije vječita frustracija i ne budi osjećanje poraza, već želja da se priznaju greške i istinski suoči sa nedavnom prošlošću.
Mora se prestati sa praksom nesuočavanja. Isto tako, mora se javno osuditi svačije učešće u lažima koje daju podstrek nasilju i sveopštoj moralnoj i političkoj sluđenosti. Zato bi bilo dobro da i vlast i opozicija u Srbiji prestanu da pričaju bajke o očuvanju teritorijalnog integriteta nad teritorijom koju je Srbija nepovratno izgubila u jednom sramnom ratu, i čiju državnost će brzo i sama priznati.
Nova Srbija mora da promijeni svoju politiku! Nije dovoljno samo promijeniti Vučića. Treba promijeniti politički, živi organizam, koji je nastavio da živi i nakon vojnog poraza Slobodana Miloševića, i samo se nadograđivao u sulidim imperijalnim pretenzijama.
Srbija treba da gradi strategiju uspostavljanja dobrih odnosa sa susjedima. Ako im je Kosovo prvi susjed i budu nastavili istu politiku Srbija će biti suočena sa nesagledivim posljedicama po svoj evropski put. Uvjeren sam, bez priznanja realnosti da je Kosovo nezavisna država Srbija će godinama tapkati u mjestu, a istovremeno biće zaustavljeno i njeno pristupanje članstvu EU.
Samo da podsjetim na riječi Dobrice Ćodića: "laž je vid srpskog patriotizma".
Autor je bivši poslanik u Skupštini Crne Gore i u Skupštini Državne zajednice Srbija i Crna Gora

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vidovdan kao politička manipulacija

Više nego ikada, danas, naša je obaveza da čuvamo ono za šta su naši preci ginuli - identitet, naš srpski narod. Ne pristajemo na zaborav, na prekrajanje istorije, niti na poniženje pod izgovorom modernosti - poručio je ministar sporta i mladih u Vladi Crne Gore i potpredsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) Dragoslav Šćekić povodom Vidovdana.
Na današnji dan 1389. godine na Kosovu Polju, kaže on, njihovi preci nijesu išli u smrt - već u besmrtnost.
- Naš narod, gdje god da živi, ima pravo da živi slobodno i sa dostojanstvom - dodao je Šćekić.
Vidovdan, kaže on, nije samo dan sjećanja.
- To je dan zavjeta, poručio je potpredsjednik SNP-a Dragoslav Šćekić. Zavjeta vjeri, slobodi i pravu da budemo svoji na svome. Vidovdan je zavjet – a zavjet se ne izdaje! Nazdravlje Vidovdan! - naveo je Šćekić.
Preci su im, kaže, ostavili su putokaz.
- Nema slobode bez žrtve, niti države bez dostojanstva. Kao mnogo puta kroz istoriju, i tada smo bili na kapiji i braniku Evrope, svojim životima čuvajući vrijednosti slobode, kulture i trajanja. To se mora znati i poštovati - jer se tako najbolje čuva i gradi zajedništvo, koje je često narušavano među narodima Evrope - rekao je on.
Prethodno je i predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić poručio da je "Vidovdan, kako danas, tako i kroz istoriju, dan kada se šalje poruka jedinstva, sloge i zajedništva srpskog naroda".

1084x550

Šćekić: Naša obaveza je da čuvamo srpski narod, ne pristajemo na zaborav i prekrajanje istorije

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nagradio je, ponovo, predsjednika Skupštine Crne Gore, prosrpskog političara i neformalnog lidera parlamentarne većine Andriju Mandića. Tako je na Vidovdan dobio priznanje za „izuzetan doprinos jačanju prijateljskih odnosa Crne Gore i Republike Srbije i posvećenost očuvanju srpskog identiteta, kulture i tradicije u Crnoj Gori“.
Mandić se na društvenim mrežama pohvalio poručujući da „kao srpski političar u Crnoj Gori želi da istakne da u ovim turbulentnim vremenima za cijeli svijet, srpski narod treba da bude ujedinjen“.
- Vidovdan je, kako danas, tako i kroz istoriju, dan kada se šalje poruka jedinstva, sloge i zajedništva srpskog naroda i upravo zbog toga ovog jutra u Beogradu, kao srpski političar u Crnoj Gori, želim da istaknem da u ovim turbulentnim vremenima za cijeli svijet, srpski narod treba da bude ujedinjen oko onoga što su nam u amanet ostavili naši veliki i slavni preci. Kako sam povodom Vidovdana 2021. godine odlikovan ordenom Srpske zastave prvog stepena, danas želim da iskažem iskrenu zahvalnost predsjedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću na uručenju počasnog priznanja za izuzetan doprinos jačanju prijateljskih odnosa Crne Gore i Republike Srbije i posvećenost očuvanju srpskog identiteta, kulture i tradicije u Crnoj Gori - naveo je Mandić.
Ovo priznanje, kaže, doživljava kao potvrdu rezultata politike pomirenja za koju se zalaže.
- Ne samo u Crnoj Gori i želim da nastavimo da gradimo mostove saradnje Crne Gore i Srbije jer spoljnopolitički ciljevi ove dvije stare države su usmjereni ka zajedničkoj evropskoj budućnosti - dodao je Mandić.

Vučić ponovo nagradio Mandića: „Kao srpski političar u Crnoj Gori ističem da srpski narod treba da bude ujedinjen u ovim turbulentnim vremenima“

U Beogradu se danas organizuje veliki protest studenata u blokadi pod nazivom „Vidimo se na Vidovdan“ koji počinje u 18 sati na Slaviji, a trajaće do 21 sat. Paralelno sa tim, studenti „koji žele da uče“ najavili su da će održati književno veče u Pionirskom parku.
U okviru programa današnjeg protesta studenata u blokadi biće 16 minuta tišine za nastradale pri padu nadstrešnice u Novom Sadu, intoniranje himne, govora studenata, dodjele Crvenog božura, kao i gostiju iznenađenja.
U 21 sat je završni rok za ispunjenje zahtjeva koji su ispostavljeni Vladi Srbije, a program se završava u 21.20.
Studenti su objavili i savjete.
- U slučaju bačenog suzavca spremite krpicu natopljenu rastvorom vode i sode bikarbone.
&nbsp;
U slučaju bilo kakvog incidenta snimite ga mogilnim telefonom i ostanite pribrani – poručili su oni.
Studenti su, kako su kazali, iz provjerenih izvora dobili informaciju da će se prije skupa i na skupu dijeliti određeni flajeri koji nijesu zvanični flajeri studenata u blokadi.
- Jedini flajeri koje ćemo mi dijeliti sadrže informacije o mejling listi preko koje ćemo imati direktniji kontakt sa građanima, obavještavati ih o svim budućim akcijama, organizaciji izbora i slično – naglasili su oni.

1250x600

Srbija: Danas protest „Vidimo se na Vidovdan“, studenti koji žele da uče paralelno organizuju književno veče

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: vidovdan