Više državno tužilaštvo u Podgorici saslušaće danas M.M, trećeg uhapšenog koji se dovodi u vezu sa ubistvom Cetinjana Petra Lipovine i Žarka Pejakovića, rečeno je Portalu ETV iz tog Tužilaštva. Prethodno je zbog ovog zločina viša državna tužiteljka Ana Kalezić odredila zadržavanje do 72 sata Aleksandru Daciću i prvobitno uhapšenom Savu Kaluđeroviću. &nbsp;Kaluđeroviću je juče određen i pritvor do 30 dana. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.2735%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fosumnjiceni-u-slucaju-ubistva-lipovine-i-pejakovica-na-saslusanju-u-visem-drzavnom-tuzilastvu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Na saslušanje će u Tužilaštvo danas u 10 sati biti priveden M.M. - rečeno nam je iz Višeg tužilaštva, neposredno uoči privođenja osumnjičenog.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241112101136_dcace15bcf7414f0a8bb43291adb058e05f619ea9464931129a563a6302e93d5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241112101136_dcace15bcf7414f0a8bb43291adb058e05f619ea9464931129a563a6302e93d5" data-rendition-name="original" width="520" height="386" loading="lazy" alt="Privođenje osumnjičenog u Tužilaštvo"> </figure>  Lipovina i Pejaković ubijeni su 6. novembra oko 15:20 sati, kada su maskirani napadači iz automatskog oružja ispalili više od 30 metaka u vozilo u kojem su se nalazili. Podsjećamo, vršilac dužnosti pomoćnika direktora Sektora za borbu protiv kriminala Lazar Šćepanović saopštio je sinoć u emisiji "Naglas" na Televiziji Crne Gore da su uhapšene dvije osobe koje se dovode u vezu sa ovim zločinom.&nbsp; Kako je kazao, a prenosi Portal Javnog servisa, jedna osoba je učestvovala neposredno u ubistvu, a druga osoba je pomagala. - Slijedi krivična prijava. Nakon pet dana uspjeli smo da razriješimo ovaj slučaj i to nadljudskim naporima. To je slučaj koji je uznemirio građane, a kriminalne grupe su pokazale bezobzirnost usred bijela dana. Preko 30 projektila je ispaljeno. Više detalja ne mogu saopštiti, a sveobuhvatni epilog biće nakon policijskih i tužilačkih aktivnosti - rekao je Šćepanović.&nbsp; Ovo krivično djelo, prema njegovim riječima, karakteriše i inostrani element. - Ubistvo usred bijela dana me i te kako zabrinjava, a policija čini sve da neutrališe organizovane kriminalne grupe - uvjerava Ščepanović.&nbsp;

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tužilac danas saslušava trećeg uhapšenog zbog ubistva Lipovine i Pejakovića, Dacić zadržan, Kaluđeroviću pritvor

Političko djelo Vidoja Žarkovića ugrađeno je u temelje Crne Gore. Bolje je što ne vidi ponovna nasrtanja na državnost i na crnogorski nacionalni identitet sa istih pozicija sa kojih se krenulo na rušenje Jugoslavije, ocijenio je ugledni kosovski advokat i nekadašnji visoki državni funkcioner iz doba Jugoslavije Azem Vlasi.
Vlasi, koji trenutno boravi u Sjedinjenim Američkim Državama, obratio se pismom Međunarodnom simpozijumu posvećenom životu i djelu Vidoja Žarkovića.
- Kao i vi, imao bih šta da kažem o Vidoju Žarkoviću. Poznavali smo se, a od 1986. do 1988, smo bili članovi Predsjedništva CK SKJ i blisko sarađivali. Po mnogim pitanjima tog burnog vremena dijelili smo slična &nbsp;mišljenja i stavove. Vidoje Žarković je bio političar i državnik jugoslavenskog formata uz to uvijek odan i u službi svojoj Crnoj Gori. Mislili smo da Jugoslavija može opstati kao zajednica ravnopravnih naroda i federalnih &nbsp;jedinica. Vidoje je vjerovao da je to na dobrobit Crne Gore, ja sam vjerovao da je to na dobrobit Kosova, zapravo smo bili uvjereni da je to za dobrobit svih nas zajedno. Međutim, doživjeli smo isto razočarenje - naveo je Vlasi u pismu.
Vlasi dodaje da se nad Jugoslavijom tada nadvila tamna avet velikosrpskog klero-nacionalizma.&nbsp;
- Kad se sa tih pozicija nasrnulo na Kosovo, drugi su još vjerovali da će te mračne snage stati na tome. Komandna struktura JNA kao zajedničke vojske u kojoj su služili mladići iz svih krajeva zemlje svrstala se uz rušitelje SFRJ, uz agresivni velikosrpski nacionalizam - naveo je on u pismu.&nbsp;
Tako je, konstuje Vlasi, raspad Jugoslavije postao neminovan uz velike žrtve i tragedije, a ne civilizacijski i dogovorno. Vidoje Žarković je, ističe on, bio duboko razočaran zbog toga. &nbsp;
- O tome je javno progovorio. Njegova Crna Gora je obnovila nezavisnost. Vidoje, nažalost, to nije dočekao. Ali u njene temelje ugrađeno je i njegovo političko djelo. Ponovna nasrtanja na državnost Crne Gore i na crnogorski nacionalni identitet sa istih pozicija sa kojih se krenulo na rušenje Jugoslavije, kojim sada svjedočimo, bolje je što ne vidi. No, uprkos tome, vjerujem, opstaće Crna Gora na dobrobit crnogorskog i svih drugih naroda i građana koji tu žive - poručio je Vlasi.

Portal ETV

Vlasi: Političko djelo Vidoja Žarkovića ugrađeno je u temelje Crne Gore

Ljudi poput Vidoja Žarkovića Crnoj Gori potrebniji su sada možda više nego ikada u njenoj modernoj istoriji. U situaciji kada imamo brutalne nasrtaje na državne institucije i lokalne samouprave, koje su pod snažnim političkim i finansijskim uticajem drugih država i njihovih autokratskih režima, i koji su se &nbsp;usudili da pokušaju da izvrše restauraciju davno poraženih političkih programa i ideologija, u kojima Crnu Goru ne gledaju kao državu nego je posmatraju isključivo kao teritoriju, negirajući njeno autentično nacionalno biće i sadržaje što &nbsp;je nepobitna karakteristika Crne Gore vjekovima, ocijenio je bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić.
U Podgorici je danas održan Međunarodni simpozijum „Vidoje Žarković, život i djelo“, a kako nije mogao prisustvovati događaju, Mesić je uputio pismo koje je pročitano na skupu.
- Veseli me, da se organizuje današnji simpozijum, jer bez podsjećanja na istoriju, posebno na ljude, koji su je obilježili u najpozitivnijem značenju te riječi - naveo je Mesić u pismu.
Mesić je istakao da je Vidoje Žarković bio sinonim jednom vremena. To je, kako je rekao, potrebno posebno isticati i naglašavati zbog današnje situacije ne samo u Crnoj Gori nego uopšte u regiji i svijetu. &nbsp;&nbsp;
- Humanističke ideje, borba za slobodu, nezavisnost naroda, univerzalna jednakost i pravda i beskompromisna borba protiv fašizma su osobine koje su krasile Vidoja &nbsp;Žarkovića - ocijenio je Mesić.
On je konstatovao da Crna Gora proživljava najturbulentnije razdoblje od njene nezavisnosti i samostalnosti. Napadi na njenu nezavisnost i samostalnost su, smatra on, svakodnevni.
- Žele se afirmisati poražene politike i ideologije, koje su usmjerena ka samom negiranju bića Crne Gore i u suprotnosti su sa njenim temeljnim vrijednostima kao što je antifašizam, građansko društvo, multietničnost te se želi negirati postojanje crnogorske nacije. Za sve ono za šta se u svom životu i političkom djelovanju zalagao Vidoje Žarković može se uklopiti u strateška opredjeljenja Crne Gore, a to je članstvo u &nbsp;Evropskoj uniji i njena evropska perspektiva - istakao je Mesić.
Konstanta u političkom djelovanju Vidoja Žarkovića, kaže, bila je &nbsp;državotvornost, ravnopravnost, sveopšti razvoj, cjelovit i inkluzivan pristup &nbsp;ukrašen humanističkim idejama i okrenutost ka budućnosti. &nbsp;
- Zato nisam slučajno rekao da je Crnoj Gori u ovom trenutku potreban Vidoje Žarković i njegove ideje i pogledi više nego ikada. Duboko sam uvjeren da Crna Gora ima mnogo više ljudi poput Vidoja nego onih koji predstavljaju njegovu suštu suprotnost. Budimo ustrajni u stvaranju ujedinjene Evrope kao kontinente trajnog mira i dugoročne stabilnosti - poručio je Mesić.
<h2>EU zajednički dom</h2>
On je poručio da je Evropska unija naš zajednički dom, a NATO je zajednički sigurnosno-odbrambeni kišobran.&nbsp;
- Upravo to naglašavam danas, ovdje u Crnoj Gori zbog svih nasrtaja na nju i zbog toga što se žele anulirati sva ona dostignuća u proteklih nekoliko decenija, posebno njena nezavisnost i samostalnost i multietnički karakter - naglasio je Mesić.
On je poručio da je arhitektura granica u regionu završena.&nbsp;
- Niko nikada nije napao državu članicu NATO-a, a Crna Gora je članica NATO-a i duboko inkorporirana u sistem zapadnih vrijednosti i integracija. Raditi protiv Crne Gore i njenog bića je uzaludan posao. Oni neće uspjeti u svojim nakanama sve dok postoje novodobni Vidoje Žarkovići i sljedbenici njegovih nastojanja i vrijednosti u Crnoj Gori - poručio je Mesić.
<h2>Moramo se suočiti sa "redizajniranim" izazovima</h2>
Prema njegovim riječima, potreba za djelovanjem i prisutnošću međunarodne zajednice u regionu još postoji - ne samo na Kosovu, nego i u Bosni i Hercegovini.&nbsp;
- Još uvijek moramo biti spremni da se suočimo sa novim izazovima, u stvari starim izazovima, koji su redizajnirani u nove. Iako je arhitektura granica u regionu završena proglašenjem nezavisnosti Kosova još uvijek postoje prijetnje i opasnosti od velikodržavnih projekata. Mir i stabilnost moraju biti naše demokratske svetinje, koje moraju osigurati prosperitet svih nas - ocijenio je Mesić.
Najbolji odgovor na sve izazove i prijetnje je, smatra on, evroatlantska perspektiva zemalja regije.&nbsp;

Mesić: Afirmišu se ideologije usmjerene ka negiranju bića CG, više nego ikad zemlji potreban jedan Vidoje Žarković

Skup posvećen liku i djelu Vidoja Žarkovića ima i dodatnu vrijednost zbog toga što se održava u vremenu prebrzog zaborava velikih rezultata blistave pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu. U vremenu krize ideje ujedinjene Evrope, vremenu arogantnog nasrtaja desničarskih politika i jeftinog populizma u Evropi i svijetu, što je zapljusnulo i Crnu Goru i naš region, kazao je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. Đukanović je na Simpozijumu o Vidoju Žarkoviću, jednom od najistaknutijih Crnogoraca 20. vijeka, kazao da je Žarković sebe, još u najranijoj mladosti, uvrstio u legendarni spisak crnogorskih 13. julskih ustanika i oslobodilaca zaslužnih za uspjeh Narodonooslobodilačke borbe jugoslovenskih partizana, kao i za obnovu crnogorske države i crnogorskog nacionalnog identiteta u okviru Jugoslavije.&nbsp; Žarkovića ističe kao jednog od najzaslužnijih za ekonomski preporod, institucionalni i demokratski razvoj Crne Gore, kao i za prosperitet i afirmaciju SFRJ. - Imao sam privilegiju da kao student, član CK SKJ upoznam Vidoja Žarkovića u vremenu kada je obavljao najodgovornije partijske i državne dužnosti u Jugoslaviji i Crnoj Gori, i da iz takve blizine svjedočim njegovom samoprijegornom radu i odgovornosti. Jugoslovensko društvo je već uveliko ulazilo u duboku ekonomsku i političku krizu, ali još uvijek se nije slutio krvavi raspad zajedničke države, niti su se jasno nazirali i razumjeli procesi koji će uskoro promijeniti političku konfiguraciju evrope i svijeta. Splet okolnosti je učinio da ti procesi obilježe i kraj blistave političke karijere Vidoja Žarkovića i veoma uspješne generacije poslijeratnih političkih &nbsp;podvižnika u Crnoj Gori. &nbsp;Neposredno potom ja sam se našao u najužem partijskom, uskoro i državnom rukovodstvu Crne Gore, nakon tektonskih političkih procesa koji su se dogodili 90-tih. Takve promjene neizbježno nose osjećaj gorčine za ljude koji napuštaju političku pozornicu, ali i opomenu i razumljiv strah kod onih koji na nju tek stupaju. Posebno u ambijentu kakav je &nbsp;tradicionalno crnogorski, sklon revolucionarnim preokretima, s manjkom poštovanja prema onima koji odlaze i viškom neutemeljenog povjerenja &nbsp;prema onima koje ne poznaje i koji tek dolaze. Ambijentu koji ne pogoduje razvijanju kulture zahvalnosti čak ni prema najzaslužnijima - naveo je Đukanović u govoru. Veliki ljudi su i u odlasku veliki, a Vidoje Žarković je, ističe, jedan od najboljih primjera za to. Kako kaže, nastavio je život vođen vjerom u iste ideale koji su ga i kroz rat i u godinama mira i prosperiteta pokretali na velika pregnuća, bezrezervno posvećen dobru i napretku svoje Crne Gore, razborito sjetan zbog epiloga kakav je doživjela jugoslovenska ideja. - Mogu s ponosom reći da smo se, iako generacijski udaljeni, poslije kratkog vremena zbližili i izgradili prijateljski odnos, uz puno uzajamno uvažavanje. Nije to bilo teško, jer sam imao osjećaj da Vidoje željno isčekuje prvi nagovještaj da Crna Gora izlazi iz političkog košmara u kojem se našla zahvaljujući neodgovornim nacionalističkim politikama većih i uticajnijih u tom zlom vremenu kraja jugoslovenske države, kao i zbog &nbsp;apsolutnog neiskustva novog državnog rukovodstva da se adekvatno pozicionira u procesima koji su bili generisani krupnim geopolitičkim promjenama, prvenstveno na evropskom kontinentu - naglasio je Đukanović. Kad je, kako ističe, vidio prvi takav signal nije se ustezao da pokaže spremnost da podrži to buđenje i otrežnjenje Crne Gore, da joj stavi na raspolaganje svo svoje ogromno političko iskustvo, da pomogne da u iskušenja, za koja je znao da ih nosi okretanje svojim nacionalnim interesima, uđemo što spremniji i da izvedemo Crnu Goru iz njih sa što manje novih ožiljaka.&nbsp; - Osjećao sam, nije pretjerano reći, neku vrstu političkog roditeljstva kojom je Vidoje zračio tada prema &nbsp;meni i svakom ko je bio akter tog zahtjevnog i rizičnog zaokreta &nbsp;u koji je Crna Gora ulazila krajem prve polovine poslednje decenije 20. vijeka - naveo je Đukanović. Čitajući knjige znamenitih Crnogoraca tih generacija, Đukanoviću nije promakla još jedna Vidojeva ljudska osobina za koju misli da je manje karakteristična za naše sunarodnike.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240911140944_b7ee3c8147c2ecb7d6f2293e86fa6db02b28976d118fdaec265c64c558e69c53.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240911140944_b7ee3c8147c2ecb7d6f2293e86fa6db02b28976d118fdaec265c64c558e69c53" data-rendition-name="original" width="12000" height="9000" loading="lazy" alt="Simpozijum Vidoje Žarković"> </figure>  - Milovan Đilas u dnevniku, u knjizi ''Raspad i rat'' piše o susretu sa Jovom Kapićićem polovinom 1991. I o čemu bi dva Crnogorca, pa i takve veličine kakve su bili Đilas i Kapičić, kad se nadju u Beogradu mogli govoriti prije nego o Crnoj Gori. Jovo je rezignirano pričao o izdaji kao nacionalnoj crti, navodeći primjere za to. Đilas je na to reagovao opaskom: ''nadje se čovjek''... i zaključio: pa Crna Gora i jeste ''nadje se čovjek''; ti rijetki ljudi i čine sliku o Crnoj Gori, o njenom čojstvu i junaštvu. A Vidoje Žarković u svom dragocjenom ratnom dnevniku ''Stazama slobode'' demantuje oštrinu njihove kritike opisujući cijelu galeriju ličnosti iz njegovog rodnog kraja i čitave Crne Gore, onih koji su položili živote za slobodu i onih koji su imali sreću da prežive i da časno daju doprinos &nbsp;izgradnji i obnovi zemlje, sugerišući da bi svako od njih mogao biti baš taj izuzetak iz Đilasove knjige. Hoću reći, uz ostalo što je manje – više opšte poznato, Vidoje je imao širinu da razumije da su ne samo pojedinici nego i narodi i države satkani od vrlina i mana, da se u životu svih smjenjuju usponi i padovi. On je posjedovao i emitovao optimizam da se tamo gdje postoji moralna supstanca kao u Crnoj Gori, poslije posrnuća opet mora obnoviti uzlet. Da ne govorim o duboko emotivnim opisima njegovog odnosa sa majkom, rano preminulim bratom Lukom, ujacima Jevremom i Radojem Dakićem, koji otkrivaju drugačiju osjećajnost od partizanske i državničke - napomenuo je Đukanović. Đukanović je istakao da, nažalost, živimo u vremenu i u zemlji u kojoj se zaboravljaju primjeri herojstva i čestitosti ljudi kao što je bio Vidoje Žarković. - Čovjeka koji je potekao iz durmitorskog kraja gdje su, kako on piše, ljudi samo poštenja imali u izobilju, čiji je jedan đed poginuo na Skadru, a drugi kao komita. A proglašavaju se svecima četnički koljači, popovi koji su macom ubijali partizane i njihove porodice. Kao da smo, opet vjerujem privremeno, zaboravili na priče koje su bile svojevrsne lekcije o domovini, o slobodi, moralu, o čojstvu i junaštvu i o sramoti izdaje kojima se Vidoje kako piše u djetinjstvu nadahnjivao - naglasio je bivši predsjednik države. <h2>I kao dječak veliki čovjek</h2> Đukanović kaže da je Žarković i kao dječak, najmlađi borac Četvrte crnogorske proleterske brigade, i kao jedan od najistaknutijih političkih i vojnih rukovodilaca Jugoslavije, i kao bivši funkcioner nakon njenog raspada - bio veliki čovjek. - Kao 14-ogodišnjak, s puškom u ruci dok su ga tjerali da se vrati kući znao je da odbrusi i Moši Pijade i Savi Kovačeviću i Ivanu Milutinoviću i Savu Oroviću i Stani Tomašević; da odbije ponudu svog ujaka Radoja Dakića da ga pošalje na školovanje u Sovjetski Savez, iako bi, kako kaže, bio srećan da je ta ponuda došla od nekog drugog. Kako je samo aktuelno njegovo svjedočanstvo o crnogorskim podjelama u ratu čije refleksije i danas živimo. O tome kako su u Bosnu dolazili i crnogorski partizani i crnogorski četnici. Kako su i jedni i drugi nosili kape crnogorske i pjevali iste crnogorske pjesme, citirali Njegoša... ali su po svemu drugom bili dva različita svijeta - kazao je Đukanović. Kao državnik Vidoje Žarković je, ističe Đukanović, pripadao možda i najplodnijoj crnogorskoj političkoj generaciji. Naravno, kako kaže, na ruku im je išlo poslijeratno vrijeme stabilnosti i neupitnog autoriteta vlasti kojoj su pripadali.&nbsp; - No, to ne dovodi u pitanje činjenicu da je Crna Gora od 1945. do 1990, predvodjena tom generacijom ostvarila gigantski napredak u ukupnom društvenom razvoju i u značajnoj mjeri savladala ogroman jaz zaostajanja u odnosu na druge republike u &nbsp;SFRJ. To se posebno odnosi na izgradnju državnih, naučnih, akademskih, obrazovnih, zdravstvenih, kulturnih, medijskih i drugih institucija koje su doprinosile prevazilaženju teških posledica nasilničkog prisajedinjenja i državnog diskontinuiteta s kraja Prvog svjetskog rata. Bilo je to i vrijeme medjunarodne afirmacije Crne Gore i njenih prvaka. Vidoje Žarković je bio medju članovima jugoslovenskih delegacija koje je predvodio Tito u posjetama Americi, Kanadi, Velikoj Britaniji, na šestom samitu nesvrstanih u Havani, bio njegov specijalni izaslanik sa posebnim misijama u nizu zemalja - rekao je Đukanović. Ponovio je da je Žarković bio veliki kada je uzavreli nacionalizam i lutanje Crne Gore 90-tih pokušalo da sve to ospori.&nbsp; - Kao neupitnu ljudsku veličinu, rezignacija ga nije &nbsp;odvela u sukob sa Crnom Gorom. Naprotiv, sve je učinio da joj pomogne da se što brže dozove. Zbog svega toga Vidoje Žarković zaslužuje najljepše sjećanje i najdublje poštovanje njegove Crne Gore. A politička generacija kojoj je pripadao neizmjernu zahvalnost za pouzdane temelje antifašističke, gradjanske, evropske i prosperitetne Crne Gore čiju arhitekturu će nadograđivati njena nova pokoljenja - poručio je Đukanović. <h2>Na političkoj sceni incident koji će proći</h2> Đukanović je na panelu ocijenio da je Crna Gora u periodu od 1995. do 2020. godine prešla važnu dionicu emancipacije. - Mislim da je danas u Crnoj Gori više identifikacije sa evropskim sistemom nego u bilo kojoj drugoj državi na zapadnom Balkanu. &nbsp;Padovi su sastavni dio života - kazao je Đukanović. On je ocijenio da je ono što imamo na političkoj sceni incident koji će proći. - Crna Gora ima dobre antifašističke, građanske i proevropske temelje. Pokazuje sposobnost da se odupre potpuno pomahnitalom velikodržavnom nacionalizmu i imperializmu. Da se odupre površnosti zapadne politike koju je generisao monopol jedne supersile nakon kraja Hladnog rata. Crna Gra, ipak, opstaje u tom vrtlogu. Siguran sam da će smoći snage da izađe iz tog vrtloga - kazao je Đukanović.

1250x600

1084x550

Đukanović: Živimo u vremenu u kom se zaboravljaju heroji, a svecima proglašavaju četnički koljači

Udruženje Pivljana u Podgorici, Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore organizuje međunarodni simpozijum „Vidoje Žarković, život i djelo“ koji će se održati sjutra u Podgorici - u hotelu Hilton sa početkom u 10 sati.
Na prvoj sesiji tematskih radova govoriće: doc. dr Dragan V. Žarković, general major Dragutin Drakić, Milan Kučan, prof. dr Živko Andrijašević, Branislava Žarković i akademik Radovan Radonjić.
Na drugoj sesiji, panel diskusiji, učestvovaće: Milan Kučan, Milo Đukanović, Radovan Radonjić...
Učesnici međunarodnog simpozijuma biće: dr Damjan Šećković, dr Adnan Prekić, Jovanka Babić, dr Tatjana Koprivica, Aleksandar Popov, dr Dragan Žarković, me Milojica Drakić, prof. dr Mirosav Doderović, prof. dr Dragutin Papović, mr Jadranka Selhamović, dr Nebojša Čagorović i Vladimir Šibalić, mr Zlatoje Martinov, akademik Goran Sekulović, Snežana Rakonjac, dr Slavko Burzanović. Učestvovaće i admiral u penziji Mihailo Žarković, prof. dr Šerbo Rastoder, akademik Zlatko Bulić, Radoš Šućur, akademik Nenad Vuković, dr Milivoj Bešlin, Vlado Keković, Marko Špadijer, akademik Blagota Eraković, Radmilo Žarković, Slavko Žarković, Jelena Marković, Milinko Bojat, Stevo Vučinić, prof. dr Husnija Kamberović, Nenad Čanak, mr Miluša Bakrač i Azem Vlasi.
Organizatori su objasnili da je cilj simpozijuma da se osvijetli život i djelo Vidoja Žarkovića, koji spada u najistaknutije političke, partijske i državne funkcionere Crne Gore i SFRJ od sredine šezdesetih do kraja osamdesetih godina dvadesetog vijeka.
- Jedan je od najmlađih učesnika NOR-a kao četrnaestogodišnjak. Član je KPJ od 1943. godine. Obavljao je najodgovornije funkcije u Vojsci, Crnoj Gori i Jugoslaviji. Pamtimo ga kao čovjeka izuzetnih ljudskih i moralnih kvaliteta koji je svoj život posvetio najhumanijim idealima čovječanstva, boreći se za slobodu, nezavisnost naroda, univerzalnu jednakost, pravdu i promociju antifašizma. Dao je značajan doprinos međunarodnom ugledu i razvoju Jugoslavije, Crne Gore i posebno njegove Pive - naveli su organizatori.
U Organizacionom odboru su: doc. dr Dragan V. Žarković, Dragan S. Žarković, Miodrag Bakrač, Radoš Šućur i akademik Zlatko Bulić.
U Naučnom odboru su: prod. Dr Radenko Pejović, akademik Nenad Vuković, akademik Zuvdija Hodžić. Prof. dr Živko Andrijašević, Slobodan Delić, doc. dr Dragan Žarković i mr Milojica Dakić.
Moderator panela biće dr Adnan Prekić, a voditeljica programa Snežana Buzan.

Međunarodni simpozijum „Vidoje Žarković, život i djelo“ sjutra u Podgorici

Moldavska policija sprovela je više od 50 pretresa širom zemlje u okviru akcije protiv organizovane grupe koja je navodno planirala destabilizaciju i masovne nerede u Moldaviji, a prethodno je obučavana u Srbiji.
Nakon prikupljenih dokaza, sprovedeni su pretresi koji su obuhvatili više od 35 osoba, starosti između 21 i 54 godine, a akciju su sproveli pripadnici Inspektorata za borbu protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju moldavske policije.
Zaplijenjeni su mobilni telefoni sa relevantnim informacijama za istragu, SIM kartice, bankarske kartice (neke izdate od finansijskih institucija Rusije), strane valute (uključujući 3.350 dinara), više od 20 biometrijskih pasoša sa pečatima za prelaz granice sa Srbijom, radio stanice, daljinski prsten, puška, meci različitih kalibara, kao i drugi relevantni dokazi za slučaj, dodali su.
Moldavska policija tvrdi da je njihov cilj bio da izazovu društvenu napetost, što bi dovelo do nasilnih protesta, prijeteći time javnom redu i sigurnosti građana Moldavije, navodi se u saopštenju i dodaje da su obuke grupe sprovedene pod nadzorom stranih instruktora u kampu u Banji Koviljači, u Srbiji.
Prema informacijama iz istrage, od jula ove godine organizovana grupa djelovala je s namjerom da, u zamjenu za finansijsku naknadu, sprovede ilegalne aktivnosti velikih razmjera.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije saopštilo je 26. septembra da je policija u saradnji s Bezbjednosno-informativnom agencijom (BIA) i nadležnim tužilaštvima, uhapsila dvije osobe zbog sumnje da su u blizini Loznice obučavale grupu od oko 150 do 170 državljana Rumunije i Moldavije za pružanje fizičkog otpora moldavskoj policiji u slučaju nereda tokom izbora u toj zemlji.
Po navodima Ministarstva, borbeno-taktička obuka grupe državljana Rumunije i Moldavije sprovedena je od 16. jula do 12. septembra.

U Moldaviji policija pretresa članove grupe obučavane u Srbiji da pravi nerede u toj zemlji

Građanska inicijativa „21. maj“ oštro je reagovala na, kako navode, primitivne i uvredljive komentare predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša upućene direktorici CIN-CG Milki Tadić Mijović, nakon njene javne kritike njegovih stavova o istorijskim temama.
Iz ove inicijative saopštavaju da je riječ o „mizogenim i revizionističkim istupima koji predstavljaju sliku politike koju promovišu aktuelni politički savezi“.
– Ovdje nije samo riječ o odsustvu lične i političke kulture, već o djelovanju koje je suprotno evropskim vrijednostima i građanskom konceptu društva – navode iz GI „21. maj“.
Ističu da antifašistički i građanski orijentisani dio društva ne smije ostati nijem na ovakve napade, bez obzira na, kako navode, manjak reakcije nadležnih institucija.
– Na ovakve ispade mora se odgovoriti jasno i odlučno, jer oni predstavljaju dio šire kampanje koja ugrožava multietnički karakter Crne Gore – poručuju.
U saopštenju dodaju da je politička izolacija „velikosrpskih koncepata i diskriminatorne retorike ključna za dalji napredak Crne Gore ka EU“.
– Sveobuhvatan poraz takvih politika postaje uslov oporavka i napretka države – zaključuje se u reagovanju GI „21. maj“.

GI „21. maj“: Nedopustivi mizogini napadi, antifašistički dio društva mora reagovati

Uprkos zakonodavnom napretku, rodno zasnovano nasilje i dalje je široko rasprostranjeno, što ukazuje na dubinu rodnih stereotipa i sistemskih prepreka pristupu pravdi. Od 2017. godine u Crnoj Gori, 22 žene ubili su partneri ili članovi porodice, iako je većina njih prijavljivala nasilje. Tri od četiri žene koje dožive seksualno nasilje nikada ne potraže pomoć, dok više od 60 odsto žena strahuje da prijavi nasilje zbog stigmatizacije i odmazde. Istovremeno, svaki treći građanin vjeruje da žene ponekad izmišljaju tvrdnje o psihološkom nasilju, dok samo četiri osto prepoznaje prisiljavanje na seksualne odnose kao oblik zlostavljanja. Ovi podaci predstavljeni su na današnjem događaju koji je Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori organizovao u saradnji sa Vladom Crne Gore, Savjetom Evrope, Vrhovnim državnim tužilaštvom i Ženskom liderskom mrežom, kako bi ojačao međusektorski dijalog, partnerstva za unapređenje rodne ravnopravnosti i reforme pravosudnog sektora. Dijalogom koji je moderirala liderka tima UNDP-a za rodnu ravnopravnost Kaća Đuričković poručeno je da Crna Gora može dostići društvo nulte tolerancije na rodno zasnovano nasilje samo kroz promjenu duboko ukorijenjenih stavova, snažniju institucionalnu odgovornost i dosljednu primjenu Istanbulske konvencije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205141216_e01cb36a792effe2205f431e36576d3aefe9d493aa4f3d0c22f40c66d49517d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205141216_e01cb36a792effe2205f431e36576d3aefe9d493aa4f3d0c22f40c66d49517d7" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="događaj u podgorici"></figure>  Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova istakla je da rodno zasnovano nasilje opstaje jer ga podupiru štetni stereotipi, normalizovani obrasci ponašanja i institucionalne slabosti. - Reformski procesi se ne mogu posmatrati odvojeno od promjene organizacione kulture – unutar institucija koje treba da štite građane mora vladati nulta tolerancija na nasilje, diskriminaciju i zloupotrebu moći. UNDP snažno podržava ove promjene kroz jačanje integriteta, odgovornosti i kapaciteta pravosudnog sistema, ali i kroz unapređenje sopstvenih standarda, politika i praksi - kazala je Paniklova. Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić kazala je da je jedno ubistvo žene poraz države, a još jedno ubistvo nemar države, dodajući da sudovi moraju biti linija na kojoj nasilje prestaje, odlučno, brzo i bez izuzetka. - To je naša obaveza prema pravdi i prema svakom životu koji možemo zaštititi - istakla je Pavličić. Milorad Marković, vrhovni državni tužilac, istakao je da je u rad državnih tužilaštava uveden novi model postupanja tužilaca koji je doprinio kvalitetnijem prikupljanju dokaza, boljoj zaštiti žrtava i bržem donošenju odluka. - Sve institucije sistema moraju raditi na unapređenju svog djelovanja, a za Državno tužilaštvo će u narednoj godini prioritet biti dalje unapređenje primjene uspostavljenih standarda i stvaranje boljih uslova za podršku i zaštitu žrtava, uz dalje podizanje svijesti o rodnoj ravnopravnosti, u samoj instituciji - naglasio je Marković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205141216_bf6bff75ec5d7b6c3bea0d084b494c6c0554f1736b5a7794f4e35a7801170357.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251205141216_bf6bff75ec5d7b6c3bea0d084b494c6c0554f1736b5a7794f4e35a7801170357" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="događaj u podgorici"></figure>  Ministar pravde Bojan Božović podsjetio je da Crna Gora intenzivno radi na usklađivanju zakonodavstva sa savremenim evropskim standardima: - Uveli smo strože sankcije i predvidjeli nova krivična djela, koja će uskoro biti sastavni dio krivičnopravnog sistema Crne Gore. Naša obaveza je da zakonodavni okvir odgovori na realne izazove društva, uključujući i one koji se najdublje tiču bezbjednosti žena i djevojaka - poručio je Božović i naglasio da su ove reforme posebno važne u trenutku kada se Crna Gora suočava sa porastom rodno zasnovanog nasilja, uključujući i slučajeve femicida. Podaci iz istraživanja UNDP-a o rodnoj dimenziji u pravosudju koje je podržao Savjet Evrope, ukazuju da iako žene čine većinu u pravosuđu, i dalje se suočavaju sa preprekama u napredovanju, rukovođenju. Istovremeno, institucionalni mehanizmi rodne ravnopravnosti ostaju slabi što zahtijeva prelazak sa deklarativne na stvarne, sistemski podržane mjere. Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka poručio je da je rodno zasnovano nasilje test povjerenja u državu, te da sistem ne funkcioniše dobro ako žene ne vjeruju institucijama i ne prijavljuju nasilje. - Cilj nam je da rodna ravnopravnost ne bude samo zakonski princip već realnost. Nijedna žena ne smije ostati nevidljiva i nezaštićena. Najranjivije žene ne stavljamo na kraj, već u središte naših politika i mjera - kazao je Đeka.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205141216_ba0bdfd59b1a24ef75f9dd29d302f2815201836a7a67e4dc2173f24d6db0d0f8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251205141216_ba0bdfd59b1a24ef75f9dd29d302f2815201836a7a67e4dc2173f24d6db0d0f8" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="događaj u podgorici"></figure>  Naida Nišić, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga kazala je da svaka žena u društvu, a i na radnom mjestu mora da se osjeća dostojanstveno i uvaženo a prije svega bezbjedno. Nišić je ukazala da unaprjeđenjem radnog zakonodavstva Ministarstvo kreira sigurno i dostojanstveno radno okruženje, doprinosi uskladjivanju privatnog i poslovnog života i osnaživanju žena za ravnopravno učešće na tržištu rada. Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić istakao je da se intenzivno radi na novom Protokolu o postupanju u slučajevima nasilja nad ženama, čija će dosljedna primjena biti obavezna za sve nadležne institucije, kako bi se spriječilo prebacivanje žrtava „od vrata do vrata“ i obezbijedila brza i pouzdana reakcija sistema. - Novi Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti jasno će prepoznati žrtve rodno zasnovanog nasilja i obezbijediti im ekonomsku podršku te prepoznati nove usluge. Ovaj proces mora biti prioritet institucija kako bi bio sproveden do kraja, bez odlaganja - kazao je Gutić i dodao da će poseban fokus biti stavljen na jačanje medjusektorske saradnje. Iako institucionalni odgovori na nasilje još uvijek nijesu dovoljno snažni, više od 65 odsto zaposlenih u javnoj upravi smatra da je rodno zasnovano nasilje veoma ili donekle prisutno u Crnoj Gori, dok takav stav ima više od 97 odsto tužilaca i tužiteljki, pokazuje najnovije istraživanje UNDP-a o percepciji zaposlenih u javnoj upravi o rodno zasnovanom nasilju. Prema svjedočenju zaposlenih, različiti oblici nasilja prisutni su i u javnim institucijama - psihičko 30 odsto, političko 28 odsto i seksualno uznemiravanje pet odsto, što dodatno ukazuje na potrebu za efikasnijim institucionalnim mehanizmima zaštite. Na događaju su govorile i ambasadorka Italije, Andreina Marsela, državna sekretarka MUP-a, Dragana Kažanegra Stanišić, predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović, kao i predstavnice civilnog društva, aktivistkinje i ekspertkinje: Aida Petrović, Branka Žigante - Mašić, Duška Pejović, Sabina Muratović i Marija Pešić. Učesnice i učesnici su poručili da se napredak u borbi protiv nasilja može postići samo udruženim djelovanjem – pravosuđa, policije, socijalne zaštite, civilnog društva, medija, međunarodnih partnera i lokalnih institucija. Izgradnja društva u kojem svaka žena živi bezbjedno i dostojanstveno zajednička je odgovornost svih.

Pavličić: Jedno ubistvo žene je poraz države, drugo je nemar; Božović: Obaveza da akonodavni okvir odgovori na realne izazove

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“, Odjeljenja bezbjednosti Nikšić, lišili su slobode D.J. (33), koji se potraživao shodno naredbi Osnovnog suda u Nikšiću radi upućivanja na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od tri godine.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, D.J. je pravosnažno osuđen zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Intenzivnim operativnim radom na terenu i preduzimanjem više policijskih aktivnosti, službenici nikšićkog Odjeljenja bezbjednosti locirali su i uhapsili ovo lice, koje je potom sprovedeno u UIKS na izdržavanje kazne.
Uprava policije poručuje da će i dalje nastaviti pojačane aktivnosti na pronalasku lica koja izbjegavaju izvršenje pravosnažnih sudskih odluka.

Nikšić: Uhapšen muškarac koji je izbjegavao izdržavanje trogodišnje kazne zatvora

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: vidoje-zarkovic