Njihov veting je pravda po mjeri partijskih interesa Demokratskog fronta i Demokrata. Ili u najkraćem - BIA veting - poručio je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1971183268344086833%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Za “oslobodioce” pravna država se, cijeni on, svodi na prost koncept - Pravda, to sam ja.
- Na tragu one poznate izreke Luja 14. “ Država to sam ja”, oslobodioci i na ovom primjeru pokazuju da nijesu daleko odmakli od Srednjeg vijeka. Dakle, pravosuđe i institucije rade sjajan posao kad otkrivaju korupciju, kriminal i nezakonitosti bivših vlasti (čega je bilo napretek), a kada taknu u osinjak bezakonja “oslobodilaca” odmah se prijeti krivičnim prijavama i priziva famozni veting. Kada pravosuđe donese odluku protiv pripadnika bivših vlasti tada je to vrhunac vladavine prava, a kada to nije slučaj ili kada se presudi protiv neke vedete iz njihovih redova tada slijedi kukanje i zapomaganje - naveo je Vujović u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
To su, podvlači on, principi od 30. avgusta 2020. godine.
- Treba biti jako glup ili pokvaren pa pasti na njihovu priču o vetingu, odnosno ne uvidjeti kako su oni to zamislili - zaključio je Vujović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vujović: Njihov veting je pravda po mjeri partijskih interesa Demokratskog fronta i Demokrata - odnosno BIA veting

Sprovođenje vetinga u pravosuđu bez izmjena ustava donošenjem zakona nije izvodljivo jer je prema najvišem pravnom aktu sudijska funkcija stalna i može se prekinuti samo u posebnim slučajevima, kazao je Radiju Crne Gore profesor Blagota Mitrić. Pojašnjava da je i do sada bilo mogućnosti da se nadgleda rad nosilaca sudsko-tužilačke vlasti. Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu smatra da je veting neophodan, ali da se sa njime kasni jer je stanje u pravosuđu, kako ocijenjuje, zabrinjavajuće.
Da li se pravosudna reforma, odnosno takozvani veting, može sprovesti bez ustavnih promjena, pitanje je koje se posljednjih dana nametnulo u javnosti. Prema mišljenju Ministarstva pravde, taj proces se može realizovati kroz izradu zakona o spoljnoj procjeni integriteta sudija i tužilaca.
Bila bi, kako pišu mediji, formirana komisija koja bi provjeravala imovinu, životni stil i stručnost nosilaca sudsko-tužilačke vlasti.
Nekadašnji predsjednik Ustavnog suda, profesor Blagota Mitrić, za Radio Crne Gore pojašnjava da je prema Ustavu sudijska funkcija stalna, te da se ne može prekinuti donošenjem nekog zakona.
- Sudiji može prestati funkcija ostavkom, znači kada on to zatraži. Zatim kada ispuni uslove za starosnu penziju i treće ako je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora. Iz ovog proizilazi da nikakav zakon ne dolazi u obzir sa kojim bi se uskratila stalnost suijske funkcije, njegova nezavisnost i samostalnost- rekao je Mitrić.
Rad sudija i do sada je bio pod lupom, ističe Mitrić, tako da veting u tom smislu nije neophodan.
- Nadgledaju rad pojedinih sudija preko takozvanih sudijskih inspekcija i tako dalje, a trebalo je to Ministarstvo pravde, ne znam koji već organ, odmah da provjeri. Stručnost, znanje, profesionalnost, moralnost, što god će, onih sudija koji se za tri godine nisu donijeli prosim- istakao je Mitrić.
Da je veting potreban i to bez izmjena ustava, ali da se sa njime kasni, ocijenila je Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu.
Za televiziju Vijesti je sopštila da je stanje u pravosuđu zabrinjavajuće.
- Mislim da je to jedan od najvećih prioriteta koje nove vlasti nisu isporučile, a obećale su građanima, jer vi prosto kada vidite šta se sve dešava sa raznoraznim sudskim postupcima, na kraju krajeva građani to kao pojedinci najbolje znaju na nekim svojim primjerima i prosto vidite da nema te pravde, ona nije isporučena- rekla je Mrdović.
Podsjetimo, Vladin predlog za promjenu ustava u Skupštinskoj je proceduri od aprila.
Predložena promjena se, kako je ranije saopšteno, odnosi i na odredbe amandmana 8 i 9, kojima se uređuje sastav Sudskog savjeta i odlučivanje ministra pravde u postupcima disciplinske odgovornosti sudija.
Za ustavne promjene potrebno je da glasa dvije trećine, odnosno 54 poslanika u parlamentu.

1250x600

1084x550

Može li veting u pravosuđu bez ustavnih promjena?

Uprkos činjenici da je poljuljano povjerenje u sudstvo, jednoglasan je stav da se ne smije dozvoliti da političari ugrožavaju nezavisnost crnogorskog pravosuđa.
– Vijeće preporučuje Ministarstvu pravde da, u saradnji s Evropskom komisijom, hitno pripremi model za uvođenje vetinga, s posebnim osvrtom na provjeru integriteta, profesionalnosti i stilova života nosilaca pravosudnih funkcija. Model će biti usklađen s Ustavom, najvišim međunarodnim standardima, uz učešće domaćih i međunarodnih stručnjaka – navedeno je, između ostalog, u saopštenju nakon sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost.
Advokat Miloš Vuksanović smatra da zaključci koje je donijelo Vijeće za nacionalnu bezbjednost predstavljaju, prije svega, politički neprimjeren i "diletantski pritisak izvršne vlasti na pravosudne organe, kako na sudove, tako i na tužilaštvo".
– Umjesto da se odgovornost za eskalaciju nasilja i porast kriminalnih djela sagleda u okviru nadležnosti organa bezbjednosti i izvršne vlasti, ovakvim izjavama se odgovornost pokušava prebaciti na sudsku vlast i to na način koji je krajnje neprimjeren u demokratskom društvu zasnovanom na podjeli vlasti. Riječ je o klasičnom političkom spinu – pokušaju da se pred javnošću stvori privid odlučne borbe protiv kriminala, dok se suštinski izbjegava preispitivanje sopstvenih propusta u radu policije, tužilaštva i bezbjednosnih službi. Umjesto stvarnih, planskih i sistemskih reformi, šalje se poruka koja više liči na prijetnju nego na argumentovan i promišljen plan djelovanja. Očekujem i od pravosudnih institucija i od profesionalnih udruženja, posebno Udruženja sudija i Sudskog savjeta, da na ovakav pritisak odgovore odlučnije, a ne tek deklarativno i stidljivo, jer je očigledno da se i u njihovim reakcijama prepoznaje strah i uzmicanje pred ovako grubim miješanjem izvršne vlasti u rad sudova i tužilaštva – kazao je Vuksanović za "Dan".
Nezavisno pravosuđe temelj svake države
Prema riječima advokata Vuksanovića, izvršna vlast bi trebalo da jača institucije sistema umjesto što otvoreno prijeti sudijama.
– Očekivati od pravosuđa brže i efikasnije postupanje, dok mu se istovremeno uskraćuju resursi, a šalju prijetnje masovnih smjena i provjera imovine bez jasnih kriterijuma, predstavlja neozbiljan i opasan pristup. Takvi zaključci mogu dugoročno nanijeti veću štetu vladavini prava i povjerenju građana u pravosuđe nego sama prijetnja kriminalnih aktivnosti. Izvršna vlast bi, umjesto ovakvih javnih pritisaka, trebalo da svoje napore usmjeri na jačanje institucija sistema, stvaranje boljih uslova za rad sudova i tužilaštava, te dosljedno sprovođenje zakona kroz organe koji su za to i nadležni. Nezavisno i odgovorno pravosuđe je temelj svake države zasnovane na vladavini prava, a ovakvi potezi izvršne vlasti idu upravo u suprotnom pravcu – upozorio je Vuksanović.
Prema njegovim riječima, prijeti opasnost od ugrožavanja vladavine prava.
– Političke poruke koje stvaraju atmosferu linča u odnosu na sudije, predstavljaju opasniju prijetnju po vladavinu prava od same eskalacije kriminalnih aktivnosti, jer urušavaju temeljnu nezavisnost sudske vlasti. Umjesto jasnih dokaza o zloupotrebama unutar pravosuđa, za koje već postoje disciplinski i etički mehanizmi razrješenja i odgovornosti, nosioci najviših izvršnih funkcija stavljaju ‘mač nad glavom‘ cijelom pravosuđu, izjednačavajući časne i stručne sudije s eventualnim pojedincima koji ne zaslužuju da budu u sistemu. Ovakav način najavljene ‘reforme‘ više liči na ‘vitrinizaciju‘ nego na stvarni veting – to je još jedno uljepšavanje fasade bez stvarnog rješavanja problema. Najbolji primjer za to je činjenica da se godinama govori o izgradnji posebne zgrade za Specijalno državno tužilaštvo i hvale ultramoderne spoljne fasade za zgradu Vrhovnog, Apelacionog i Višeg suda, dok su unutrašnji uslovi rada tih institucija više nego katastrofalni. Ko god je makar jednom kročio u te prostorije, zna da je teže izbjeći saplitanje o gomile predmeta i kopir-aparate nagurane po hodnicima, nego privesti kraju jedan složen krivični postupak. U svakom smislu se misli samo na fasadu – na vanjski izgled i privid reforme – dok suština ni ne postoji, niti se prepoznaje neko ko je spreman da sistemski i ozbiljno pruži stvarnu podršku pravosuđu. Oni koji šalju ovakve poruke očigledno nemaju uvid u realno stanje u kojem pravosuđe funkcioniše – od hroničnog nedostatka kadrova, loših prostornih i tehničkih uslova rada, do nedostatnog i obeshrabrujućeg materijalnog položaja sudija i tužilaca, koji nose ogromnu odgovornost u sve složenijem krivičnopravnom ambijentu – istakao je Vuksanović.
Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić oglasila se prekjuče povodom zaključaka Vijeća za nacionalnu bezbjednost, navodeći da je sudstvo spremno na objektivan i stručno sproveden svaki proces provjere integriteta i profesionalnosti, ali ne i na političko-medijski ili bilo koji drugi sličan populističko-interesni proces selekcije.

Vuksanović: Umjesto da sprovede reforme, vlast poziva na linč sudija

Iako veting nije utemeljen u Ustavu, vlast u Crnoj Gori najavljuje njegovo hitno uvođenje, ciljajući sudije, tužioce, pa čak i advokate. Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić poručuje da je sudstvo spremno na provjeru integriteta, ali samo u okviru zakona i Ustava, bez političkih pritisaka.
Da li se veting koristi kao političko oružje i da li je cilj reforma ili kontrola nad pravosuđem?
<h2>PARTIJSKA PRAVDA</h2>
Kad ne znaš ko je kriv, sudi sudu. Ako ne znaš šta je problem, uvedi veting. A ako veting nemaš – izmisli ga.
Izvršna vlast u Crnoj Gori optužuje pravosuđe za pogoršanu bezbjednosnu situaciju. Vijeće za nacionalnu bezbjednost najavilo je da će Ministarstvo pravde hitno pripremiti model za uvođenje vetinga u pravosuđu — uprkos činjenici da za to ne postoji osnov.
Dugogodišnji univerzitetski profesor, Čedomir Čupić, objašnjava da su sudije, poput svih građana, podložne preispitivanju u slučaju da nešto rade nezakonito ili zloupotrebljavaju položaj. Međutim, kaže da je to posao tužilaštva, a ne izvršne vlasti.
- Veting se sprovodi poslije revolucija, poslije velikih dramatičnih promjena poredaka. Veting u jednoj demokratskoj zemlji, u kojoj se vrši smjena vlasti posle izbora, je nešto što je nedopustivo. Jedan od demokratskih uslova odnosi se na podjelu vlasti - na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Jedina, koja je potpuno nezavisna, odnosno, treba da bude nezavisna, je sudska. Zakonodavna i izvršna vlast su povezane, zato što većina u parlamentu bira vladu i uvijek stoji iza vladinih predloga. U nekim situacijama to bude i vrsta ucjenjivačkog odnosa. Međutim, dirati u sudsku vlast je jednostavno rušenje demokratskog poretka i to je nešto što je nedozvoljeno - kazao je Čupić.
Iako je jasno da je sprovođenje bilo kakve mjere koja nije predviđena zakonom – nezakonito, a dobri pravnici znaju da u pravnom smislu, to može predstavljati prekoračenje ovlašćenja, zloupotrebu položaja ili povredu ustavnog načela zakonitosti - vetinguju demokrate, policiju, vojsku, sud – pa i buduće sudije.
Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica, targetira kandidatkinju za Ustavni sud Mirjanu Vučinić, jer je bila advokatica firme Bemax.
Reagovali su iz Advokatske komore Crne Gore. Zabrinjava ih, kažu, što Koprivica, bez ikakvog utemeljenja vrlo olako, daje vrlo oštre kvalifikacije prema pojedincima, fizičkim i pravnim licima.
- Poređenja radi, kod obavljanja ljekarske profesije, ljekar ne bi smio, odnosno trebao pružiti ljekarsku pomoć pacijentu koji je iz nekog razloga u nemilosti gospodina Koprivice ili o tom pacijentu ima negativan stav i mišljenje, iz razloga poznatih samo njemu, a što je apsurdno i bespredmetno dalje komentarisati - kazali su iz Komore.
I predsjednik Crne Gore Jakov Milatović brani svoj izbor i poručuje Koprivici da pravda neće biti u rukama političkih stranaka.
- Kada pravnik u vladi targetira advokata samo zato što je radio svoj posao, vidimo istu političku hajku iz prošlosti. A mislili smo da smo s tim završili. Svaki građanin po zakonu ima pravo na advokata. Svaki advokat ima pravo da radi svoj posao po zakonu, bez straha i bez etiketa - napisao je Milatović na mreži X.
<h2>Piperović: Političari iz redova Demokrata ne samo da targetiraju pojedince – već iz sistema dobijaju sudske i tužilačke odluke, koje potom koriste za politički pritisak</h2>
Pojedini pravni stručnjaci, poput advokata Zorana Piperovića, idu korak dalje. Tvrdi da političari iz redova Demokrata ne samo da targetiraju pojedince – već iz sistema dobijaju sudske i tužilačke odluke, koje potom koriste za politički pritisak.
- Neki poslanici Demokrata dobijaju odluke od nekih državnih organa iz sistema pravosuđa. Ja znam recimo, ja znam lično, rečeno mi je ko iz Ustavnog suda dostavlja odluke Momu Koprivici. Dakle, imate iz raznih resora da se Demokratama, ne znam ni još kome sve, dostavljaju odluke, pa onda to uzmu poslanici. Možete zamisliti državu u kojoj poslanik ima sudsku odluku, tužilačku odluku, odluku Ustavnog suda, da on to politički problematizuje. Pa on pođe u Skupštinu i maše i komentariše i kaže – neće više ovo moći, mi ćemo te sudije da vetingujemo sve. Da li znate zemlju u kojoj se to radi? Da li vi znate da su to stvari za koje se u ludnicu ide, da daš nekome u zakonodavnom organu sudsku odluku, da taj parlamentarac iz Skupštine komentariše i da prijeti sudijama, tužiocima, ustavnome ne znam kome sve. Pa to ne postoji - kazao je Piperović.
Podsjećamo, Koprivica je i ranije u više navrata javno targetirao Bemax, jednu od najvećih privatnih kompanija u zemlji, pokušavajući da političkim pritiskom natjera poresku upravu da retroaktivno djeluje i interveniše protiv firme koja redovno izmiruje obaveze i nosi crnogorsku građevinsku industriju na leđima, a sve po njegovim političkim procjenama – mimo zakona i tržišne logike.
Stoga, smatraju sagovornici TVE, nameće se pitanje - da li se veting koristi kao sredstvo pritiska - da li Koprivica zapravo poručuje sudstvu i tužilaštvu – evo vam meta, znate šta vam je činiti… a ako se ne povinujete – slijedi veting, a možda i javna diskvalifikacija i politički obračun.
Jer, ako se u obzir uzmu ocjene struke, pravnika koji su karijeru gradili u institucijama posvećenim zaštiti zakonitosti, a ne na partijskim govornicama, onda je jasno: veting, kakav političari danas zagovaraju, nije zakonski alat.
To potvrđuju i iz Udruženja sudija, koje je poručilo da ne bježe od provjera, ali odbacuju neutemeljena etiketiranja i politizaciju pravosuđa.
Slično je poručila i predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić. Saopštila je da je sudstvo spremno na provjeru integriteta - veting u okviru zakona i ustava, ali ne i na ucjene i pritiske.
Pavličić je istakla da sudska vlast nije protiv reformi, već da mora biti ravnopravan i neizostavan partner u svakom procesu, jer istinsko partnerstvo ne može postojati ako se sudstvo izopšti iz komunikacije.
Takav stav iznijela je i mjesec ranije.
<h2>20. jun 2025</h2>
- Ja nemam problem i ne želim da diskutujem sa populističkim pričama političara koji svaki svoj nastup počinju i završavaju tvrdnjom da je sudstvo rak rana sistema i da ga treba vetingovati. Ne možemo sprovoditi veting sudija onako kako to nekome trenutno odgovara, već isključivo u skladu sa standardima. Prvi preduslov je promjena Ustava, pa donošenje posebnog zakona sa ustavnim garancijama. Mislim da je to više neka priča kojom se popunjavaju praznine u medijima - kazala je Pavličić ranije.
A upravo to "popunjavanje praznina" – bez ustava, bez zakona, bez garancija, sve češće prerasta u praksu.
U zemlji koja teži da izgradi pravnu državu, selektivna primjena zakona već je ozbiljan problem, ali je još opasnija situacija u kojoj se zakoni oblikuju prema političkim interesima.
Kad pravni osnov izostane, ostaje samo pravda po partijskoj mjeri — i sistem u kojem je politička volja iznad zakona.

Piperović: Političari iz redova Demokrata iz sistema dobijaju sudske i tužilačke odluke koje potom koriste za politički pritisak

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić saopštila je da je sudstvo spremno na provjeru integriteta i profesionalnosti nosilaca pravosudnih funkcija, ali isključivo u okviru zakona i Ustava, bez političkih pritisaka, medijskih kampanja i jednostranih odluka.
- Sudstvo Crne Gore nije protiv provjere integriteta nosilaca pravosudnih funkcija. Naprotiv, otvoreni smo za svaki reformski proces koji doprinosi jačanju povjerenja javnosti u pravosuđe i ukupnoj stabilnosti države – poručila je Pavličić.
Komentarišući zaključke Savjeta za nacionalnu bezbjednost, koji predviđaju uvođenje vetinga u pravosuđu, Pavličić je upozorila da takve inicijative, bez konsultacija sa sudskom vlašću, otvaraju brojna ustavnopravna pitanja i prijete da dovedu do institucionalne disfunkcionalnosti.
- Kao predsjednica najvišeg suda i čelnica sudske vlasti u Crnoj Gori, smatram da se pitanja ove prirode i težine ne mogu i ne smiju rješavati ishitrenim, jednostranim potezima, van institucionalnog okvira i bez uvažavanja Ustavom utvrđene podjele vlasti – istakla je ona.
Pavličić je naglasila da se sudska vlast ne protivi reformama, ali da mora biti uključena kao ravnopravan partner u svakom procesu.
- Sudska vlast nije prepreka vetingu, niti bilo kojoj reformi. Ona je njihov nužan i legitiman partner. No, istinsko partnerstvo ne može se graditi izopštavanjem sudstva iz komunikacije - navela je.
Predsjednica Vrhovnog suda je ocijenila da je neprimjereno i neoprezno povezivati sudstvo sa organizovanim kriminalom bez uvida u sudske podatke i statistiku.
- Smatram da je neprimjereno povezivati rad sudova sa ubistvima izvršenim na organizovani način, a posebno bez uvida u podatke iz nadležnosti sudova koji postupaju u više od 160 hiljada predmeta - upozorila je Pavličić.
Ona je podsjetila da su međunarodne institucije, poput Venecijanske komisije, GRECO-a i Evropske komisije, jasno stavile do znanja da veting mora biti vremenski ograničen, zakonski utemeljen i sproveden uz poštovanje svih pravnih standarda.
- Svaka odluka o utvrđivanju integriteta mora proći kroz transparentan i zakonima zasnovan postupak, prvo na nacionalnom, a zatim i na međunarodnom nivou - naglasila je ona.
Govoreći o rezultatima sudstva, Pavličić je ukazala da su u prvoj polovini godine postignuti značajni pomaci, posebno u procesuiranju organizovanog kriminala i korupcije.
- Donijeli smo 30 prvostepenih presuda iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije, organizovali 38 suđenja u jednom danu u Višem sudu, i imamo prvu pravosnažnu presudu u regionu koja uključuje kriptovanu komunikaciju - navela je.
Na kraju, pozvala je izvršnu i zakonodavnu vlast da odmah otvore dijalog sa sudstvom i time omoguće ustavno zasnovan i inkluzivan proces reforme.
- Svako drugačije postupanje je protivustavno i nelegitimno i može proizvesti dalekosežne posljedice za koje sudska vlast ne može nositi odgovornost - poručila je Pavličić.

Pavličić: Sudstvo spremno na veting u okviru zakona i Ustava ali ne i na ucjene i pritiske

Dok episkopi i sveštenici Srpske pravoslavne crkve, kako navodi Građanska inicijativa “21. maj”, javno vode kampanju za rehabilitaciju četničkog pokreta i šire velikosrpski nacionalizam i mržnju, crnogorsko tužilaštvo uglavnom ćuti ili se oglašava nenadležnim.
U saopštenju GI “21. maj” oštro se kritikuje nedjelovanje državnog tužilaštva u slučajevima govora mržnje, ističući da “čak ni otvorena afirmacija ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata, kao ni simpatije prema akterima agresorske beogradske politike iz devedesetih, nisu bile dovoljan povod za institucionalnu reakciju”.
- Način na koji se crnogorski tužioci odnose prema političkim krivičnim djelima postao je primjer institucionalnog oportunizma i otvorenog podilaženja interesima Srpske pravoslavne crkve i aktuelne izvršne vlasti - &nbsp;navodi se u saopštenju.
Iz ove građanske inicijative podsjećaju da se takvim pristupom direktno ignoriše član 7. Ustava Crne Gore, kojim se zabranjuje širenje mržnje i netrpeljivosti, kao i član 370. Krivičnog zakonika, koji se odnosi na izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.
- To samo potvrđuje tvrdnju da je vladavina prava u Crnoj Gori postala nezamisliva bez sveobuhvatnog vetinga i reizbora u pravosuđu i javnoj upravi - navode u saopštenju.
Na kraju, GI “21. maj” poručuje da je Crnoj Gori potrebna institucionalna obnova i profesionalizacija, uz kadrove koji će pošteno, hrabro, nepristrasno i stručno raditi svoj posao – bez obzira na političke ili crkvene pritiske.

GI 21. maj: Ćutanje tužilaštva na četničku propagandu pokazuje institucionalno podilaženje SPC i vlastima

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković saopštio je da je donio odluku da Povelja „Ivan Crnojević“ za 2026. godinu bude dodijeljena Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.
- Čestitam upravi, profesorima, istraživačima i studentima ove ustanove - naveo je Đurašković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fn_djuraskovic%2Fstatus%2F1996881083162558952%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996881083162558952%7Ctwgr%5E114343bea514c8cbe4a30b472b430d57464f15de%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Povelja „Ivan Crnojević“ Fakultetu za crnogorski jezik i književnost

Umjesto što tamo zaustavljaš kamione smrznute piletine na Bulevaru Revolucije jer ti smrde pileća krilca, dođi ovdje u ujčevinu da sa ovim časnim, poštenim narodom braniš njihovo pravo na zdravu životnu sredinu - poručio je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću koji ga je juče pozvao da napusti vlast.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3406%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D694213877096739&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
Knežević je rekao da će to učiniti „kad budu udarili na jednog Botunjanina i Zećanina“.
Pitao je Milatovića hoće li on učiniti isto.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.0115%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-knezevicu-napustite-vladu-vec-danas&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević Milatoviću: Umjesto što zaustavljaš kamione smrznute piletine jer ti smrde krilca, dođi u ujčevinu da braniš pravo na zdravu životnu sredinu

Tunel Sozina večeras će biti zatvoren od 22 do 23:30 sati.
Tunel će biti zatvoren zbog vježbe za slučaj požara i saobraćajnog udesa u tunelu.

Tunel Sozina biće zatvoren večeras sat i po

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: veting-u-pravosudu