Snage koje zaista jesu za ulazak u Evropsku uniju i evropsku Crnu Goru se moraju okupiti zajedno kako bi pobijedili na izborima - ocijenila je bivša ministarka vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Vesna Pusić na Cetinjskom forumu. Cetinje je danas domaćin Cetinjskog foruma – FORCE2025, međunarodne konferencije pod nazivom „Oblikovanje nereda: demokratija, sigurnost i liderstvo u doba globalne transformacije“, koja okuplja istaknute intelektualce, političare, diplomate, novinare i aktiviste iz Crne Gore, regiona i svijeta. Pusić je, na panelu "Oblikovanje nereda – Demokratija, sigurnost i liderstvo u doba globalne transformacije", kazala da u politici trenutak ili vrijeme predstavljaju sve. - U ovom trenutku postoji veća spremnost u EU da Crnu Goru ubrza na putu ka EU. U vlasti Crne Gore imamo dvije formacije. Svaki put kad se Crna Gora približi EU kreira se neki incident jednog dijela političkih aktera, postavlja se pitanje: Da li Crna Gora ima šansu da završi pregovore iako nije u mnogim dimenzijama spremna za ulazak - upitala je Pusić. Smatra da se treba ugrabiti trenutak. Pusić je rekla da učlanjenje u EU nije moguće bez pritiska društva.&nbsp; - Da bi se društvo uvjerilo da je moguće ući u EU to treba pokazati, Crna Gora može biti taj primjer - ističe Pusić. Dekanica Panevropskog univerziteta u Bratislavi, te bivša premijerka i ministarka odbrane Republike Slovačke, Iveta Radičova navodi da Crna Gora može biti dio Evrope samo ako ujedini snage s ciljem bolje budućnosti. - Evropska unija se takođe sučava sa krizom povjerenja &nbsp;a pored toga postoje unutrašnji problemi sa jačanjem populističkih i autokratskih režima. Ako demokratski režimi ne daju brz odgovor onda će populistička politika uzeti maha. Oporavak povjerenja je teži nego početi od nule. Kada govorimo o Crnoj Gori imate dvoličnog predsjednika Vlade i koja je cijena dvolične plitike? Cijena je da nijeste adekvatan partner za diskusiju na različitim nivoima u EU...Najbogatija Unija u svijetu se ponaša kao rob, zašto? Čemu stalno stroga politika, suočavamo se sa smanjnejm demokratije što ne znači da građani ne žele da žive slobodu i to je naša dužnost da garantujemo - kazala je Radičova. Bivši ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj Piter Galbrejt &nbsp;ocijenio je da je Dejton nepravedan sporazum, ali najbolji od svih ostalih alternativa. On dalje navodi kako živimo u neobičnim vremenima, te da je Evropa danas mnogo jača. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJfs-VoLfws8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <h2>Hrebičkova: Ruska agresija na Ukrajinu pokazala značaj ZB za Evropu</h2> Ambasador Rumunije u Crnoj Gori Matei-Viorel Ardeleanu, na panelu "Diplomatija u kriznim vremenima", navodi kako je civilno društvo u Rumuniji prije institucija ukazali dobrodošlicu građanima Ukrajine, to je bilo iznenađujuće čak i za njih. Ambasador Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić rekao je da je jako teško biti sam. - Diplomatija se borila da preko ratne Hrvatske dođe do demokratske Hrvatske...- istakao je on. Ambasadorka Češke Republike u Crnoj Gori Janina Hrebičkova ističe da je jako važno da ne samo Vlade, nego i civilno društvo, akademska zajednica, guraju Crnu Goru u EU.&nbsp; - Ljudi koji su znali što je diplomatija govorili su da ona ima jedan primarni ciilj, a to je očuvanje mira. Ja sam shvatila da ne mora svaka diplomatija biti uspješna da postoje neke strane koje ne žele dogovor. Bez veze sa medijima, intelektualcima, civini društvom diplomatija nije moguća..Ovaj rat kojem svjedočimo, Putinova agresija meni pokazuje tri značaja. Jedan je značaj Zapadnog Balkana za Evropu, drugo agresija Rusije pokazuje da članice NATO i ove druge države koje nijesu htjele postati sada shvataju taj značaj, a treće moramo se truditi da izbalansiramo vrijednosti i interese - rekla je Hrebičkova.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121140_b0bae9f887fc96ff10a8f3902348d2eda29014f74b1844055bb4621b5f2f1aa2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251114121140_b0bae9f887fc96ff10a8f3902348d2eda29014f74b1844055bb4621b5f2f1aa2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="Sa Cetinjskog foruma"> <figcaption>Sa Cetinjskog foruma(Photo: Anđela Milović/Antena M)</figcaption> </figure>  Ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleg Herasimenko kazao je da diplomatija može zaustaviti ratove i haos, ali na primjeru Ukrajine to nije uspjelo. - Kada nije slučaj da diplomatija radi kako treba imamo agresiju, imamo ratove. Ne moramo razgovarati samo sa Vladama moramo angažovati cjelokupno društvo i međunarodnu zajednicu, kada pozicija i vlada zavise od volje građana to je slučaj u demokratskim društvima - naveo je on. <h2>Hrda: Geopolitički razvoj iziskuje odluke</h2> Izaslanica Vlade Republike Češke za Zapadni Balkan Edita Hrda je, na panelu "Proširenje Evropske unije: Realnost ili privid?", navela da geopolitički razvoj iziskuje donošenje odluka. - Albanija je za samo godinu otvorila pet od šest poglavlja i to je nešto što nijesmo prije gledali, što svakako daje entuzijazam. Ozbiljno se razgovara u Briselu da se počene raditi na nacrtu ugovora o pristupu Crne Gore u EU...Datumi treba da budu ciljevi, jasno je da će doći taj trenutak. Proširena EU znači stabilniju Evropu, prošerenje je najbolje što možemo da učinimo za našu budućnost - rekla je Hrda.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121140_cef0fdbc80ebe23ecac299503d7ec6893f5d13828b445e80f0a928faf23eb7b2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251114121140_cef0fdbc80ebe23ecac299503d7ec6893f5d13828b445e80f0a928faf23eb7b2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="Sa Cetinjskog foruma"> <figcaption>Sa Cetinjskog foruma(Photo: Anđela Milović/Antena M)</figcaption> </figure>  Ona je istakla da se ne treba zaustaviti i da je ovo dobra prilika koja se otvorila, te da postoji dobra volja u Briselu kada je u pitanju Crna Gora. <h2>Jakič: Sigurnost bez demokratije je represija; Uljarević: Imamo institucije, ali ne institucionalizam</h2> Jakub Klepal, izvršni direktor Fondacije Forum 2000, objašnjava da je i društvo u Češkoj podijeljeno, ali, kako kaže, na sreću dobili su pozitivne vijesti da antievropska struja slabi. - U programu nove Vlade u Češkoj skoro pa da po prvi put vidimo jasne dokaze napada na instutucije - rekao je Klepal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114141156_62b10e1a0d485262905ab2f979b9eda7766cc92da702a91fa0eed3027672b6cb.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251114141156_62b10e1a0d485262905ab2f979b9eda7766cc92da702a91fa0eed3027672b6cb" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Cetinjski forum"> </figure>  Roman Jakič, počasni predśednik mreže liberala Jugoistočne Evrope LIBSEEN navodi da se u 2025. suočavamo sa paradoksom, jer se "nikad nije glasnije govorilo o EU vrijednostima, a one nikada nijesu bile ugroženije". - U Crnoj Gori smo u skorijim događajima bili svjedoci nove fašizacije kada se na ulicama vodila hajka protiv turskih državljana. Ne smije biti političke moći bez odgovornosti. Sigurnost bez demokratije je represija, regionu ne treba stabilokratija nego sekularna demokratija - istakao je Jakič. Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje u svom izlaganju ističe da imamo institucije, "ali nemamo institucijalizam.&nbsp; - Na drugoj strani imamo talas ideološkog revitionizma koji se treba posmatrati kao ozbiljno političko-bezbjednosno pitanje, vidimo to na svakodnevnoj ravni. Ne smijemo pritati na normalizaciju nečega što nije normalno. Ne smijemo pristati da su ratni zločinci heroji. Ulazimo u krizu da rizikujemo povjerenje EU - kazala je ona. Elira Luli, predavačica i naučna istraživačica iz oblasti međunarodnih odnosa na Univerzitetu „Luarasi“ u Tirani odgovarajući na pitanje kaže da se često mora razgovarati o EU.&nbsp; - Proces tranzicije nailazio je na prepreke od raspada Jugoslavije. Nijesu u pitanju samo interni benefiti, već i regionalni, najveći izazovi su poremećeni odnosi unutar jednog društva - naglasila je ona. Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu kaže da se uvijek boji istorijskih iskoraka. - Onoga trenutka kada elita napravi konsenzus napredovaćemo, sve do tada bićemo kao i ostatak regije. Oni koji žele da unište jednu državu, uništavaju srednji sloj u toj državi, uništavaju se institucije i sve što je povezano sa institucionalnim pamćenjem - ocijenio je on.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Radičova: Imate dvoličnu politiku pedsjednika Vlade i to ima svoju cijenu; Pusić: Snage koje su za evropsku Crnu Goru se moraju okupiti i pobijediti na izborima

Ako Crna Gora želi da ostane vjerodostojan kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, neophodno je da političke snage koje istinski dijele evropske vrijednosti sarađuju i zajednički predvode reforme.
To je poručeno na prvoj sesiji Regionalnog plenuma „Pukotine u demokratiji: nacionalizam i klerikalizam na Zapadnom Balkanu“, koji zajednički organizuju Centar za građansko obrazovanje (CGO), Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD) iz Novog Sada, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu (FPN) i njemačka Fondacija Friedrich Ebert (FES).
Bivša ministarka vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić, na noćnoj sesiji „NON-paper za Crnu Goru”, ocijenila je da Izvještaj Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori pokazuje veći optimizam EU da primi Crnu Goru, nego cijele koalicije na vlasti da država uđe u Uniju.
Ona je ukazala i da su tri grupe tema apostrofirane kao problematične, iako to nije dobilo veliku pažnju javnosti: carinske službe i carinska politika, zatim zaštita životne sredine, hrana, poljoprivreda i ribarstvo, kao i socijalna politika i zapošljavanje.
Ona je ocijenila da mnogi u institucijama EU misle da će ulaskom Crne Gora pokazati da proširenje nije mrtvo, a sa druge strane smatraju da je Crna Gora dovoljno mala da neće praviti previše problema, što se tiče budžeta i slično.
Pusić je, govoreći o non pejperu čiji je jedan od autora, rekla da je ideja bila da se pokaže zašto je Crna Gora relevantna i da je mnogo značajnija od svoje veličine zbog geopolitičkog položaja.
Kako je navela, jedna od prepreka na putu Crne Gore je to da se vladajuća većina sastoji od jednog dijela koji je za ulazak Crne Gore u EU i drugog dijela za koji je vrlo upitno da je za ulazak u Uniju.
- Formalno cijelo vrijeme taj dio ponavlja da jeste, a vuče poteze koji uvijek zasmetaju Crnoj Gori da napravi napredak. Gotovo uvijek kad napravi napredak se napravi nešto što taj korak prema članstvu osujeti - rekla je Pusić.
Istakla je da je jedno od rješenja, koje je elaborirano u non pejperu, mentorstvo, kao u slučaju ulaska tri baltičke države sa kojima su partnerstvo uspostavile Danska, Švedska i Finska.
- Od administratora, do najvišeg nivoa državne uprave, radili su sa njima na pripremanju zakona i ljudi, kako bi što spremniji ušli u EU - &nbsp;rekla je Pusić i navela da bi trebalo da bude šest država koje ulaze u partnerske odnose sa šest država iz regiona.
Pusić smatra da je ulazak Crne Gore u EU skoro neophodan signal za region da je to moguće.
Ona je istakla da se nakon zatvaranja svih poglavlja čeka potpisivanje i ratifikacija, prije članstva.
- To je veliki posao iza toga. Zato u non pejperu piše da se one političke stranke koje zaista žele da Crna Gora uđu u EU moraju povezati. Izbori su 2027. godine i do tada nećete završiti cijeli posao, čak i da završite pregovore. Za te izbore se treba pripremiti, jer Crnoj Gori treba evropsko vođstvo - poručila je ona.
Naučni saradnik na Institutu za istoriju Češke akademije nauka i vanredni profesor na Fakultetu društvenih nauka Karlovog univerziteta u Pragu, František Šistek, mišljenja je da je Crna Gora lider u procesu pristupanja.
- Ljudi koji su radili mnogo da Crna Gora napreduje na evropskom putu sada su optimistični, ali to se ne može smatrati definitivnom pobjedom, jer ima još preporuka i put ispred Crne Gore je dugačak“, objasnio je Šištek.
On je istakao da je važno pitanje da li će Crna Gora biti na dobrom glasu, jer sve članice moraju da se izjasne da država može ući u EU. „Važno je da ne uđe članica koja nije spremna, koja je na unutrašnjem nivou ranjiva, podložna stranim uticajima“, kazao je Šištek.
On je, govoreći o probnom članstvu, naveo da je to realno u praksi teško sprovodivo. „Imamo iskustvo da je Mađarska, uzorna liberalna država koja je ušla bez većih problema, poslije više godina počela da se ponaša drugačije, zato to nije adekvatno rješenje“, kazao je Šištek.
On je kazao i da ne vidi efektivnu volju u Crnoj Gori da se negatvan uticaj Vučićeve Srbije prekine. „Jedan dio aktuelne vlasti je za Vučićev režim. I zašto bi oni bili neko ko to želi da ograniči? - zapitao se Šištek i dodao da je i veći dio medijske scene u Crnoj Gori pod direktnim uticajem Beograda.
Šištek je ocijenio da pad povjerenja u evropske integracije nije drastičan i da je cijela politička scena za ulazak u EU, osim minornih partija koje su otvoreno protiv.
Upozorio je da rast uticaja iz Beograda ili crkve može voditi daljem osipanju te podrške.
Bivši predsjednik Vlade Crne Gore Igor Lukšić ne vidi problematičnim heterogenost Vlade.
- Mislim da to nužno ne mora biti loše, pogotovo što su u opoziciji stranke koje su podrška procesu pristupnja i spremni su da podrže svaku inicijativu koja nas vodi korak bliže EU - objasnio je Lukšić.
On je naveo da se osjeća zasićenost procesom pregovora koji jako dugo traje, a što bi trebalo biti dodatni razlog da se naprave hrabriji potezi i iskoristi specifičan geopolitički trenutak.
- Uostalom, ne završava se posao time što ste ušli u EU, za mnoge oblasti će sigurno postojati tranzicioni period. Dok god su jasno postavljeni zadaci, dok imamo jasan nadzor nad procesom, mislim da je to moguće - rekao je Lukšić.
On je upozorio i da ne bi bilo dobro se oni koji vode sada proces opuste zato što im iz EU govore da će Crna Gora biti članica EU 2028. godine, iako je jasno da je sada sve mnogo lakše i brže nego u nekim ranijim fazama.
- Kako je loše ako se zatvori određeno poglavlje, a onda ne ispunjavaju obaveze koje proizilaze iz njega. Tu bi i EU trebalo da opominje, kako bi se pravac održao - kazao je on.
Lukšić je kazao da je u redu imati u Vladi sve partije proevropski orijentisane, pa makar i rektorički.&nbsp;
- Drago mi je da vidim predstavnike aktuelne vlasti koji su zainteresovani za progres u okviru NATO-a, iako se sjećamo da nije tako bilo uoči članstva u NATO. Drago mi je i danas u vlasti oni ljudi koji dočekivali Šešelja iz Haga sada pričaju neku drugu priču - &nbsp;rekao je Lukšić.
Lukšić je istakao da u probnom periodu članstva, kao modelu, ne vidi „ništa sablasno“, navodeći da se zaboravlja da je proces EU integracija i proces emancipacije društva.&nbsp;
- Mislim da bi taj proces išao brže ako bi bili dio jedne šire zajednice, u kojoj ne bi imali dileme makar kada su pitanja vanjske i bezbjednosne politike - rekao je Lukšić.
Izlaganja panelista pratila je i živa diskusija u kojoj su učestvovale diplomate, predstavnici akademske zajednice i civilnog sektora iz Crne Gore i regiona.
Večerašnju sesiju, koja je okupila preko 70 učesnika, moderirala je direktorka za strategiju i komunikacije CGO-a Zvezdana Kovač.

Za ulazak u EU Crnoj Gori potrebno evropsko vođstvo i političko jedinstvo

Ona stara teorija po kojoj će prvo ući Srbija, pa će onda ući svi drugi je držala vodu prije 20, a možda i prije 10 godina, danas to apsolutno više ne stoji. Politika je jedna živa stvar koja se mijenja i u politici nema važnije stvari od vremena, od tajminga. Vrijeme je promijenilo odnose, prema tome u ovom trenutku mislim da je za cijelu regiju postoji neka nada i neka šansa - rekla je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, bivša ministarka vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić.&nbsp;
U Hrvatskoj, kaže Pusić, postoji mnogo veće razumijevanje za političku situaciju u Crnoj Gori nego što je ona očekivala, jer se na neki način Hrvatska u posljednje vrijeme nije previše bavila regionom, ali je pokazala interes da Crna Gora u dogledno vrijeme, kako kaže, postane članica Evropske unije.&nbsp;
- U Hrvatskom je interesu da Crna Gora apsolutno u tome uspije. Moje je mišljenje, a ja nijesam u vlasti više, naravno, ali je to u interesu cijelog regiona, jer iskreno rečeno ako Crna Gora ne uđe u Evropsku uniju Srbija nikad neće ući u Evropsku uniju. Ona stara teorija po kojoj će prvo ući Srbija, pa će onda ući svi drugi je držala vodu prije 20, a možda i prije 10 godina, danas to apsolutno više ne stoji. Politika je jedna živa stvar koja se mijenja i u politici nema važnije stvari od vremena, od tajminga. Vrijeme je promijenilo odnose, prema tome u ovom trenutku mislim da je za cijelu regiju postoji neka nada i neka šansa - rekla je Pusić.&nbsp;
 
U dijelu crnogorske vlasti, smatra Pusić, koalicija koja cinično nosi ime Za budućnost Crne Gore su protiv ulaska Crne Gore u Evropsku uniju. &nbsp;Podsjeća da oni( ZBCG) i Demokrate u trenutku kad se Crna Gora približi trenutku napretka na putu prema članstvu izmisli ili, kako kaže, izfabrikuju neki incident ili konflikt.
- Izmisle neku politiku koja ide protiv temeljnih nekih stavova Evropske unije, ili jedne od država članica, a to je najčešće Hrvatska, koja inače ne bih rekla da ima ogromnu ulogu u Evropskoj uniji, ali što se Crne Gore tiče ima vrlo veliku ulogu i u tome će biti vrlo važna. Hrvatska službena politika razumije da je i za Hrvatsku i za cijelu regiju bi bilo važno da Crna Gora uđe, ne u uslovima u kojima vam, što bi se kolokvijalno reklo, guraju prst u oko, malo treba pokazati neku želju da se uđe. Sad Crna Gora ima jedan dio vlasti, koja čini se nije samo protiv ulaska Crne Gore u Evropsku uniju, jer bez obzira šta govore njihove politike, prijedlozi i inicijative uvijek idu kontratoga i udaljuju je, danas je Crna Gora udaljenija od Evropske unije nego što je bila 2020. godine - zaključila je Pusić.
 
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAO3DkLlOcsw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Pusić: U Hrvatskom je interesu da Crna Gora apsolutno uspije i uđe u EU, u politici nema važnije stvari od tajminga

Bivša ministarka vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić u intervjuu za "Večernji.hr" upozorava na opasnosti normalizacije ustaštva u Hrvatskoj. Ona je kazala i da je Srbija neko vrijeme preuzela ulogu disruptora na Balkanu, naročito prema Crnoj Gori i u manjoj mjeri Bosni i Hercegovini, zbog čega je platila određenu cijenu.
Večernji.hr: Što će biti sa Srbijom?
Pusić: Jedno se vrijeme činilo da je Srbija od Rusije preuzela ulogu disruptora na Balkanu, naročito u odnosu prema Crnoj Gori, a u nešto manjoj mjeri i prema BiH, zbog čega je platila određenu cijenu. Potpora članstvu u EU u Srbiji sa 60 odsto na početku pregovora pala je na današnjih 30-ak. U međuvremenu se vlast u Beogradu počela suočavati s građanskom pobunom, što takođe mijenja perspektivu Srbije.
Večernji.hr: Premijer Plenković tvrdi da je Srbija na rubu građanskog rata. Slažete li se s tom ocjenom?
Pusić: Nadam se da do toga neće doći jer to je uvijek tragedija za zemlju i društvo, kako god završila. Mislim da je Srbija na rubu ozbiljnog prevrata, a mislim da to misle, bez obzira na to što govore, i vrhovi vlasti u Srbiji, koji se organizacijski i finansijski pripremaju za to. Iako se često kao problem spominje činjenica da su i studentski protesti obilježeni nacionalističkom ideologijom, ne treba zaboraviti da je temeljna ideja ovog pokreta rođena u okrilju mlade, građanske Srbije. To je važan znak. Često se čuje i kritika da u tom pokretu nema vođa, što otvara pitanje ko će preuzeti vlast. Mislim da je tu riječ o promjeni novog doba. U vrijeme naše mladosti nije bilo društvenih mreža i takvih mogućnosti komunikacije, što znači da su takvi pokreti uvijek morali imati nekoga prepoznatljivog lidera poput Havela ili Walesa, a kad bi vlasti zatvorile Havela, time bi blokirale i pokret. To danas više ne postoji. Današnje tehnologije otvaraju posve nove mogućnosti organizovanja, a u tom pokretu u Srbiji postoji niz potencijalnih lidera, koje ćemo i vidjeti kada budu raspisani izbori.
Večernji.hr: Očito je da EU ima dvostruka mjerila kada je riječ o Ukrajini i Gazi. Kako se to odražava na vjerodostojnost Evropske unije, koja se pokušava profilirati kao glavna globalna zaštitnica međunarodnog prava i poretka temeljenog na pravilima?
Pusić: Jako loše. To dovodi u pitanje principijelnost i dosljednost EU. Kada je o Gazi riječ, najveća i najvažnija evropska zemlja, Njemačka, boji se zbog traume holokausta osuditi Netanjahuov režim i genocid što ga taj režim provodi u Gazi. Zahvaljujući ekstremističkim snagama u sadašnjoj izraelskoj vladi, Izraelu se dogodilo valjda najveće prokletstvo koje ga je moglo snaći. Izrael je počeo provoditi politiku kakvu su prema Židovima provodili njihovi smrtni neprijatelji. Zbog kolektivne odgovornosti za genocid nad Židovima u Evropi, jer taj genocid nisu provodili samo nacisti nego i njihovi pomagači, među kojima je i ustaški režim u Hrvatskoj, Evropa nije imala hrabrosti osuditi jedan režim s obzirom na to da je ovo djelo konkretnog režima, a ne izraelskog naroda u cjelini. Možda će imati snage za to jednom u budućnosti, ali onda će, na žalost, biti prekasno, a Evropa će ponovno nositi breme kolektivne krivnje zbog nečinjenja.
Večernji.hr: Možemo li dolazak šefice palestinske diplomatije u Hrvatsku i njen prijem na najvišoj razini protumačiti kao početak postupnog prestrojavanja hrvatske politike prema priznanju Palestine?
Pusić: Činjenica da se Vlada odlučila za takav potez upućuje na to.
Večernji.hr: Treba li Hrvatska priznati Palestinu?
Pusić: Moram priznati da sam promijenila mišljenje o tom pitanju. Prije sam smatrala da je najprije potrebno realizovati rješenje s dvije države, a onda donijeti odluku o priznanju. Međutim, danas, kada se to rješenje čini nedohvatljivim, čin priznanja više ne predstavlja insistiranje na promjeni empirijske situacije, nego je to simbolički čin potpore narodu koji je ostavljen na milost i nemilost režimu koji ga uništava.
Večernji.hr: Spomenuli ste ustaški režim. Kako objašnjavate aktuelnu normalizaciju ustaštva i ustaške simbolike u zemlji?
Pusić: Mislim da je to apsolutni eksces koji šteti Hrvatskoj i hrvatskim građanima. Nema pristanka i prihvatanja normalizacije ustaštva. Mislim da je u toj situaciji iznimno važno to što je Hrvatska u svojoj istoriji imala alternativu, antifašizam, na koji se mora osloniti i koji joj je donio pobjedu u Drugom svjetskom ratu. Pokušaji rehabilitacije ustaštva, po mom mišljenju, nemaju nikakve veze s istorijom, NDH, Pavelićem i ustašama, nego s ekstremnom desnicom danas u Hrvatskoj. To je povezano s tipom politike koja se pokušava progurati u Hrvatskoj, politikom bigotnosti, isključivosti, agresije, nasilja i straha, svega onoga što narušava pristojno demokratsko društvo, u kakvom građani ove zemlje imaju pravo živjeti. Rehabilitacija ustaštva danas je zagovaranje takve budućnosti, a ne opravdavanje prošlosti. A takvu budućnost nećemo i ne želimo!
Večernji.hr: Ima li to veze s Plenkovićevim koaliranjem s radikalnom desnicom i izbacivanjem Srba iz vladajuće većine?
Pusić: Pretpostavljam da će Plenković i HDZ reći da je to bila nužda iako takvu nuždu ne priznajem, ali činjenica je da je Plenković koaliranjem s ekstremnom desnicom, odnosno Domovinskim pokretom, koji se uglavnom sastoji od bivših HDZ-ovaca, tu stranku razbio i bitno oslabio. Međutim, kada su oni koji finansijski i organizacijski stoje iza toga vidjeli da priča s Domovinskim pokretom nije uspjela, odlučili su ideju prepakirati u određenu vrstu kontrakulture, ponovno okupljenu iza popularnog pjevača. I sada je sličan sadržaj umotan u atraktivniji celofan. U naše vrijeme imali smo rock, punk i druge oblike kontrakulturne, a danas na sceni ne postoji ništa slično. I taj prostor sada pokušava popuniti ovaj pobunjenički kontrakulturni pokret, koji se okuplja oko jednog pjevača. Iako na Hipodromu sigurno nije bilo pola miliona ljudi, nego dvostruko manje, a i polovina njih stigla je iz inostranstva, stvorena je fama kao da je pola hrvatskog društva i cjelokupna mladost Hrvatske dio tog pokreta, premda to nije tačno.
I Plenković je napravio pogrešan potez kada su se on i njegovi saradnici pokušali ukrcati na taj voz, koji je poprimio oblike novog društvenog fenomena. Umjesto da predvodi, činilo se da slijedi, čime je poslao poruku da nema kontrolu nad situacijom, što je stvorilo atmosferu nesigurnosti i straha u društvu. Koliko god je Plenković napravio uslugu Hrvatskoj neutralizirajući ekstremnu desnicu kao političku stranku, sada je isti politički i ideološki projekt u formi kontrakulturnog pokreta preplavio Hrvatsku.

Vesna Pusić: Rehabilitacija ustaštva danas nije opravdavanje prošlosti, već zagovaranje budućnosti straha, nasilja, agresije

Crna Gora se danas nalazi na raskrsnici: ili će jasno krenuti putem Evrope, uz podršku prijatelja i saveznika, ili će dozvoliti da unutrašnje snage koje rade protiv njenog identiteta i državnosti zakoče proces - poručila je liderka Crnogorskog foruma Jelena Marković.
Zato je podvukla da je vrijeme praznih priča prošlo - te da je potrebna odlučna akcija i odgovornost.
U tom kontekstu je podsjetila na riječi bivše ministrice Vesne Pusić koja je ukazala i vlasti i opoziciji da: bez jasne i odlučne borbe za očuvanje Crne Gore i njen evropski put, ne može se očekivati da međunarodni partneri pruže punu podršku demokratskim snagama u Crnoj Gori.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpusic-nadam-se-da-u-crnoj-gori-postoji-dovoljno-snage-i-volje-da-se-sprijeci-diverzija-iznutra&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Pusić naglašava da najveća opasnost dolazi iznutra - od onih koji formalno učestvuju u vlasti, a suštinski rade protiv evropskog i državnog puta Crne Gore. Ističe da unutar vladajuće koalicije postoje političke snage koje pokušavaju da usporavaju ili čak blokiraju integraciju Crne Gore u EU, što čini unutrašnju diverziju kritičnim problemom. Zato je nužno da opozicija pokaže snagu i odlučnost - i kroz političko djelovanje i kroz proteste - kako bi međunarodni partneri vidjeli da Crna Gora ima kapacitet da promijeni vlast i da evropski put istinski gradi sa onim subjektima koji ga mogu iznijeti - jasna je Marković.
Zato je pozvala opoziciju da jasno predoči građanima ozbiljnost trenutka u kojem se Crna Gora nalazi.
- I da ih pozove na demokratske proteste, kao jedini način da se pošalje snažna poruka i vlasti i međunarodnoj zajednici da Crna Gora ima snage da ide putem Evrope - zaključila je Marković.

Marković: Nužno da opozicija pokaže snagu da bi međunarodni partneri vidjeli da Crna Gora ima kapacitet da promijeni vlast i da evropski put istinski gradi

Nekadašnja potpredsjednica hrvatske Vlade i šefica diplomatije te države Vesna Pusić kazala je da, iako je globalno situacija vrlo teška, za Crnu Goru nije najgori trenutak da preuzme inicijativu na putu ka Evropskoj uniji.
- Da li će to Crna Gora iskoristiti, da li za to ima snage, motivacije, to će se, po mom mišljenju, vidjeti baš sad. Do kraja ove godine ja mislim da ćemo vidjeti da li će Crna Gora ugrabiti taj trenutak, da li će politički subjekti u Crnoj Gori prepoznati taj carpe diem i snažno krenuti prema evropskim standardima i integracijama ili će ponovo oni, koji su direktno protiv ulaska Crne Gore u EU i koji dovode u pitanje Crnu Goru kao samostalnu državu, uspjeti da prevladaju - kaže Pusić za Antenu M.&nbsp;
Problem je, objašnjava, što postoje dva modela proširenja. Jedan je, kako kaže, kopenhaški model koji podrazumijeva proširenje sa demokratskim institucijama, slobodne medijie, funkcionalno pravosuđe i usklađenost sa politikama Evropske unije.
- A drugi je nešto što ja zovem orbanovski model proširenja, a to je dovedite u Uniju što više Orbana i na taj način defakto je destabilizujte. To je model koji, ne samo da ne odgovara Uniji, on ne odgovara ni građanima država kandidatkinja - kaže Pusić.
Crna Gora, ocjenjuje, mora ući u Evropsku uniju zbog svoje izuzetne geopolitičke važnosti i to isključivo po kopenhaškim kriterijumima.
- Moj je utisak da je situacija u Crnoj Gori takva da postoji koalicija između Pokreta Evropa sad i, uslovno rečeno, organizacije Evropa nikad. Dakle, jedne koalicije, bez obzira što je ublažila retoriku, a koja je ušla u vladajuću koaliciju, čija svaka odluka, inicijativa, ide u suprotnom pravcu. Odvlači Crnu Goru dalje od tog članstva i dalje od svih kriterijuma koji se podrazumijevaju za ulazak u Evropsku uniju - ističe Pusić.
Na tom putu su, naglašava Pusić, saveznici važni i potrebni. Hrvatska je, dodaje, saveznik Crne Gore, ali, upozorava, do određenih granica izdržljivosti, koje podrazumijevaju normalne susjedske odnose i mogućnost dogovora i komunikacije.
- Ako toga nema, onda će Hrvatska tu teško biti onaj element ili faktor koji će Crnu Goru pogurati naprijed prema evropskim integracijama. A Hrvatskoj je to i u interesu i može i načelno hoće, pod predpostavkom normalnih odnosa - ističe Pusić.
Pusić smatra i da Crna Gora može doći u situaciju da Hrvatska blokira zatvaranje poglavlja 31, te da u ovom procesu nije ništa zagarantovano.
- Jasno je da može, ali mislim da to nije glavni problem. Mislim da je glavni problem da unutar vladajuće koalicije postoje određene političke snage koje su protiv toga da Crna Gora uđe u EU. I budući da su protiv toga, oni će raditi sve što je u njihovoj moći da to osujete. Toga treba biti svjestan i vidjeti da li u Crnoj Gori postoji, a ja se nadam da postoji, dovoljno snage, volje, odlučnosti da se to spriječi. Da se takva jedna diverzija iznutra spriječi. Nije riječ samo o Demokratama, već i o koaliciji Za budućnost Crne Gore, koja je po mnogim pokazateljima doprinijela dosta da se uspori, ako ne i s vremenom zaustavi bilo kakvo razmišljanje o članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji - smatra Pusić.
Pitanje je, naglašava Pusić, da li u Crnoj Gori ima dovoljno snage, volje i odlučnosti da se to spriječi.
Vjeruje ipak da Crna Gora to može učiniti, ali je, kako zaključuje, sve u rukama građana Crne Gore.

Pusić: Nadam se da u Crnoj Gori postoji dovoljno snage i volje da se spriječi diverzija iznutra

Nekadašnja potpredsjednica hrvatske Vlade i šefica diplomatije te države Vesna Pusić kaže da polako sazrijeva svijest kako je došao kraj poretku stvorenom nakon Drugog svjetskog rata, koji je počivao na transatlantskom partnerstvu SAD i Evrope.&nbsp;
Ona u razgovoru za Antenu M ukazuje da se, zapravo, sada okončava proces koji je trajao vrlo dugo, a čije početke prepoznaje u dolasku Vladimira Putina na čelo Rusije i izbijanju svjetske finansijske krize 2006/7.&nbsp;
Samo je utisak, navodi, da su se promjene desile odjednom.
- Danas taj proces dolazi na vidjelo, a niko se za njega nije u pravom smislu pripremio. Prije svega Evropa se, kao naše relevantno okruženje, nije pripremila i danas pokušava da se na brzinu prilagodi novim okolnostima i da, istovremeno, sačuva taj transatlantski savez - kazala je Pusić.&nbsp;
<h2>Evropa je apsolutno sposobna da se odupre</h2>
Pusić, međutim, smatra da taj savez, u trgovinskoj i bezbjednosnoj sferi, faktički više ne postoji i da se više neće vratiti u obliku koji je stvoren nakon Drugog svjetskog rata.
Na pitanje da li je Evropa sposobna za konsolidaciju u novim okolnostima, izazvanim Trampovim potezima na početku njegovog drugog mandata, sagovornica Antene M odgovara rezolutno:
- Apsolutno je sposobna, nema govora da neće biti sposobna. Pitanje je samo ko je ta Evropa, ko se tu ubraja? - kazala je Pusić.&nbsp;
Gošća DRV i objašnjava pitanje koje je otvorila.&nbsp;
Ističe da najprije treba koordinirati odbranu kojom Evropa sada raspolaže, a koji nije razvijen jer se oslanjala na sigurnosni štit NATO, predvođen SAD.&nbsp;
Nakon što je Tramp pokazao da ta garancija više ne postoji, vrlo brzo su reagovali lideri Francuske i Velike Britanije, Makron i Starmer, priključio se i "dolazeći njemački kancelar jake proevropske retorike" Merc, koji su okupili tzv. "savez voljnih", u koji nijesu pozvani "Putinovi proksiji" Orban i Fico, lideri Mađarske i Slovačke.
- Stvara se jedan, ja bih rekla, novi NATO! Dok 'stari' NATO polako postaje marginalizovan, u prvom redu zbog ponašanje nove američke administracije. Stvara se, dakle, novi NATO koji je i dalje transatlantski, jer je tu i dalje Kanada, u kojem će Turska igrati vrlo važnu ulogu, a u kojem bi, s vremenom, mogle biti i nama neke geografski daleke demokratije - ističe Pusić.&nbsp;
<h2>Brine što u savez "voljnih" nije pozvan niko sa Zapadnog Balkana</h2>
Pusić podsjeća da vojni savezi ne postoje samo radi odbrane teritorije, nego i radi zaštite demokratije i drugih vrijednosti.
- Budući da je Amerika, čini se barem za sada, od toga u priličnoj mjeri odustala, Evropa je, prvi put nakon Čerčila, u prilici da taj proces vodi - kazala je Pusić.&nbsp;
Gošća DRV napominje da na taj sastanak nijesu bile pozvane tri baltičke države, ali je britanski premijer Kir Starmer pozvao njihove čelnike i kazao da će Litvanija, Letonija i Estonija biti uključene u to partnerstvo.
- Ono što mene brine je da nas u Jugoistočnoj Evropi niko nije zvao!? Koliko znam - ni Slovence, a ni Hrvatsku! A mi smo, da tako kažem, granične zemlje EU i racionalno bi bilo da budemo zainteresovani da učestvujemo u tom novom odbrambenom savezu - navodi Pusić.&nbsp;
<h2>Kina, Rusija, a sada i SAD žele podjelu svijeta na interesne sfere</h2>
Savez Evrope, Kanade i Austarlije bivša šefica hrvatske diplomatije vidi kao alijansu država odanih demokratiji i multilateralizmu. Na drugoj su strani odavno Kina, Rusija a sada i SAD, koje zagovaraju viziju svijeta podijeljenog na interesne sfere, koje geografski "pripadaju" svakoj od te tri sile. Pusić, međutim, napominje da Putin ne vidi kao partnera SAD, nego Trampa koji, dodaje ona, ne radi u interesu Amerike, nego u svom i interesu oligarha koji ga podržavaju.
Vesna Pusić ocjenjuje da se najmudrije u toj igri ponaša Kina, koja se ne razmeće snagom i polako ulazi na sva područja koja je napustila Amerika. Peking će, vjeruje, najviše i ekonomski profitirati iz rata carinama koji je započeo Tramp.
Na pitanje đe su granice uticaja svake od tri sile, ako pobijedi njihov koncept "silobika", prije svega iz ugla budućnosti Zapadnog Balkana, Pusić kaže da, što se Evrope tiče, vjerovatno slične onima iscrtanim na Jalti, prije osam decenija. Utješnim smatra to što je Rusija geografski najbliža ne samo Zapadnom Balkanu, nego i cijeloj Evropi, tako da "nijesmo sami" u toj poziciji.&nbsp;
- U prvom telefonskom razgovoru Putina i Trampa bilo je vrlo zanimljivo, ko god ga je htio malo detaljnije pročitati, da su njih dvojica govorili o dvije različite stvari. Tramp je govorio o miru u Ukrajini i, naravno, profitu koji on i oni koji ga okružuju mogu ostvariti iz eksploatacije ukrajinskih ruda i rijetkih metala, a da Rusija zadržava teritoriju koju je ratom osvojila. Putin je, međutim, o tome govorio vrlo površno. Putin je prvenstveno govorio o potrebi da Rusija vrati svoj uticaj u srednjoj i Istočnoj Evropi. I to je za mene najveća opasnost i ono što nama najviše prijeti - dodaje Pusić koja smatra navedeno nimalo utješnim.&nbsp;
<h2>Novi NATO mora da zaštiti Zapadni Balkan</h2>
Bilo kakvo širenje ruskog uticaja na taj prostor znači direktan atak na Evropsku uniju, jer je većina država sa toga prostora članica EU ili kandidat za članstvo, podsjeća nekadašnja potpredsjednica Vlade Hrvatske. Ko god bio u "novom NATO-u" i na koji god se način donoslile odluke ("a to sigurno neće biti konsenzusom"), taj sigurnosni kišobran mora zaštititi sve članice Evropske unije ali i Zapadni Balkan, smatra ona i dodaje:
- Hrvatska i Slovenija, koje pripadaju tom području, kao i Rumunija, Bugarska i Grčka moraju voditi računa kako zaštititi ovaj prostor između, u kojem su Crna Gora i Albanija članice NATO (vidjećemo šta će se s tim NATO-om dogoditi).
Nemoguće je, dodaje, štititi sigurnost tih članica EU novim sigurnosnim kišobranom (novim NATO-om), ako se ne zaštiti i cijeli prostor Zapadnog Balkana."
Gošća DRV ne spori ocjene da Donalda Trampa lično ne zanim previše ovaj region, jer ima "veće i ekstravagantnije planove na dnevnom redu". No, takav njegov odnos "ohrabruje trampove iz našeg sokaka", kakav je Ričard Grenel i njegova posjeta Kosovu naredne sedmice "nije dobra vijest". Odraz takvih okolnosti je tzv. "ambasadorska politika" čije posljedice ne poznaje "niko bolje od vas" u Crnoj Gori, kaže Pusić i zaključuje:
<h2>Posjeta Grenela je loša vijest</h2>
- Trampa možda ne zanima Zapadni Balkan, ali Grenela zanima. On je, dok je bio diplomata u Njemačkoj, pokušavao da radi neke apsurdne stvari ali bez efekta, bio je prosto nedorastao tamošnjoj situaciji. Ali, na relaciji Srbija-Kosovo načinio je priličan nered i priličnu štetu. Što on, vjerovatno, procjenjuje kao vrhunac svog političkog uticaja. Mislim da se može procijeniti u kom pravcu će sada pokušati da djeluje a to je, svakako - loš pravac! - kazala je Pusić.&nbsp;
Ona naglašava da je, uprkos tome što Tramp, makar i nesvjesno, podilazi Putinovom stavu da je Kosovo dio Srbije, mnogo više brine BiH, "a bogami i Crna Gora".&nbsp;
Zahtjev Rusije da Savjet bezbjednosti UN raspravlja o "krizi u BiH", ona vidi kao još jedan pokušaj Moskve da destabilizuje Zapadni Balkan, a zapravo da preko našeg regiona destabilizuje Evropski uniju.
<h2>U SAD postoje snage koje mogu da spriječe Trampovu "puzajuću diktaturu"</h2>
A na pitanje vjeruje li da protesti protiv Trampa, koji su počeli u Americi nakon opskurnog šikaniranja Volodimira Zelenskog u Ovalnom kabinetu, mogu da pokvare planove novog predsjednika SAD, odgovara:
- Naravno da vjerujem. Apsolutno vjerujem i smatram da je to jedino što, na kraju, može pobijediti tu puzajuću dktaturu koja je na djelu u Americi - kazala je Pusić.&nbsp;
Na retoričko pitanje šta je ispravan odgovor na brutalno rušenje međunarodnog prava, na raskid sa konceprom multilateralizma, na razaranje sistema vrijednosti koji počiva na demokratiji i ljudskim slobodama a na uvođenje zakona jačeg i metoda razbojničke iznude od manjih - naricanje nad zlehudom sudbinom ili otpor, nekadašnja ministarka vanjskih poslova Hrvatske odgovara preciziranjem - kakav otpor:
- Odgovor je novi globalni savez, ovo što se počelo događati u Parizu i Londonu. I uključivanje što je moguće većeg broja zemalja, globalno u savez koji se odupire velikim silama i pravu jačega kao jedinom pravu koje postoji. Od 193 članice UN, 13 se mogu računati kao velike. sve ostale su srednje ili male. Pa valjda smo nas 180 u stanju da nešto napravimo."

Pusić: Stvara se novi NATO

Iako je ministarka evropskih integracija Maida Gorčević juče ponovila kako Vlada optimistično očekuje zatvaranje četiri poglavlja na međuvladinoj konferenciji koja bi, kako je kazala, mogla biti održana već tokom naredne sedmice, informacije koje je juče objavio Večernji list, znatno su drugačije. 
Naime, u tekstu tog medija navodi se da Hrvatska neće dozvoliti zatvaranje četiri, već tri poglavlja Crnoj Gori. Koje bi moglo biti sporno poglavlje, te šta bi mogli biti motivi za odluku da Hrvatska pristupi blokadi, za Portal Analitika govori bivša ministarka vanjskih i evropskih poslova u Vladi Republike Hrvatske Vesna Pusić. 
Pusić ukazuje kako je njena pretpostavka da bi se potencijalna blokada mogla odnositi na poglavlje 31 vanjska i bezbjednosna politika, jer je to poglavlje koje se tiče dobrosusjedskih odnosa. Razlog bi, kako kaže, mogao biti zaoštravanje hrvatsko-crnogorskih odnosa i konstantna trvenja na relaciji dvije zemlje. 
<h2>Glavni kočničar crnogorskog EU puta Andrija Mandić </h2>
Komentarišući nedavnu izjavu Andrije Mandića da je sve što Hrvatska šalje Crnoj Gori rukopis iz Podgorice, Pusić naglašava da ako je neko doprinio stvaranju prepreka na crnogorskom EU putu, onda je to upravo Mandić. 
- Mandić se baš potrudio da zakoči put Crne Gore prema EU. Međutim, u međuvremenu se malo promijenila atmosfera, tako da i nekadašnji tvrdi protivnici EU i ulaska Crne Gore, kao što je recimo Rusija, možda imaju drugu viziju, a to je takozvano Orbanovsko proširenje - pojašnjava Pusić. 
Kako dodaje, to podrazumijeva unutrašnju destabilizaciju EU, i kako navodi, u metaforičkom smislu, što veće uključivanje Orbana u funkcionisanje Unije. 
- Autokrata i država koje će doprinijeti nekoj transformaciji EU prema Rusiji, odnosno konceptu nekog bližeg savezništva sa Rusijom. U tom novom kontekstu, Andrija Mandić mogao bi vidjeti neku novu ulogu za sebe - podvlači Pusić. 
Kako napominje, svi potezi Crne Gore u prethodnom periodu bili su usmjereni na pogoršanje odnosa sa Hrvatskom, odnosno na slabljenje već izgrađenih odnosa. 
- Naravno, za ulazak u EU treba pričekati još neko vrijeme, tako da pitanje hoće li biti zatvorena tri ili četiri poglavlja u ovom trenutku nije presudno značajno. Ono što bi svakako trebalo shvatiti kao veoma ozbiljnu poruku za dalji proces, jeste da je od samog zatvaranja poglavlja važnije to da posao mora biti dobro obavljen - izričita je sagovornica Analitike. 
Pusić smatra da Mandićeve nedavne izjave nijesu uticale na odluku Hrvatske. 
- Njegove posljednje izjave nijesu previše bitne, iako je on sam najviše i direktno doprinio ovakvom stanju i, iskreno rečeno, potrudio se, tako da glavnog krivca svakako treba tražiti u njemu - ponavlja Pusić. 
Ona ocjenjuje da je non paper zapravo nagovještaj toga da se neka poglavlja neće zatvoriti i da će negdje zakočiti. 
- E sad, da li ima nekoga da to ozbiljno shvati, ja ne znam, a ne bi bilo loše da ovakva poruka bude ozbiljno shvaćena - poručuje Pusić. 
<h2>Mandićevo pismo bez odjeka u Hrvatskoj </h2>
Komentarišući poziv koji je Mandić uputio predsjedniku i delegaciji Hrvatskog sabora da posjete Crnu Goru, Pusić ističe da je riječ o pismu bez značaja. 
- To pismo u Hrvatskoj nema neki odjek. Ono se pretjerano ne komentariše, niti se o njemu govori - naglašava Pusić. 
Kako ukazuje, ako je posrijedi i bila nova provokacija od strane Mandića, niko je nije ni primijetio. 
- Ako je u pitanju nešto drugo, bilo bi zaista nevjerovatno da predsjednik Hrvatskog sabora u ovom trenutku odluči da posjeti Crnu Goru - podvlači Pusić. 
<h2>Otkazivanje Mandićevog sastanka sa predsjednicom EP neće donijeti dramatične promjene </h2>
Pusić je mišljenja da iznenadno otkazivanje sastanka Andrije Mandića sa predsjednicom EP Robertom Metsolom neće donijeti dramatične promjene, ali će, svakako usporiti dinamiku samog procesa, u odnosu na brzinu kojom je izgledalo da će se stvari odvijati.
- Bilo bi važno da se razumije o čemu se tu radi. To cijelo vrijeme govorim. Bilo bi važno da postoji želja i interes da Crna Gora uđe u Evropsku uniju - naglašava Pusić. 
Problematičnim smatra to što o ovom pitanju nema jedinstvenog stava, odnosno različiti su stavovi i mišljenja koalicionih partnera koji su dio aktuelne vlasti. 
- Evropa sad je tome sklonija ne zbog nekih proevropskih stavova, već da bi to proglasila kao Vladin uspjeh. I tada bi to bilo iz nekih pragmatičnih razloga, odnosno koristi - kategorična je Pusić.
Ističe da se prekretnica na EU putu ne bi lako dogodila, čak i kad bi PES svojim stavovima i vrijednosnom orijentacijom istinski bio okrenut procesu pristupanja. 
- Što se tiče ove druge strane koju ja zovem „Evropa nikad“, za njih nisam sigurna koliko su zainteresovani da Crna Gora uspije u tome, ma koliko ponavljaju mantru da su za građansku Crnu Goru i ulazak u EU kao izraz volje građana. Jednom kad se izgubi podrška građana i ljudi se obeshrabre, a za to postoji puno razloga, poput željenih promjena, onda se stalno mogu očekivati još neke komplikacije - ističe Pusić. 
<h2>Pitanje da li PES ima snage da se odupre Mandiću </h2>
Pusić ukazuje da je pitanje ima li partija Milojka Spajića snage da se odupre Mandićevom uticaju. 
- Nije tu pitanje samo da li bi oni htjeli. Vi ste vidjeli proces koji se dogodio nakon izglasavanja Rezolucije o Srebrenici, a zatim forsiranjem Rezolucije o Jasenovcu - podsjeća Pusić. 
Ukazuje da je to urađeno s očitim ciljem narušavanja odnosa sa Hrvatskom, te izjednačavanja genocida u Srebrenici sa, kako je rezolucijom okarakterisan, genocidom u Jasenovcu. 
Podsjeća da se genocid u Srebrenici i dalje negira, dok hrvatski zvaničnici svake godine odaju počast jasenovačkim žrtvama. 
- Interes pokreta Evropa sad bio je da ne dođe do izglasavanja te rezolucije u Parlamentu, ako ni zbog čega drugog, onda iz razloga što umanjuju šansu za put prema Evropskoj uniji. Ja ne mislim da oni to rade zato što ne razumiju posljedice takvih poteza, već da jednostavno nemaju snage da se suprotstave Mandiću, koji ih de fakto šikanira - zaključuje Pusić.

Pusić: Non paper nagovještaj blokade, Mandić se baš potrudio da zakoči put Crne Gore prema EU

Inicijativa predsjednika Skupštine Andrije Mandića za promjenom ustavne prirode države Crne Gore, najvjerovatniji je razlog zbog čega je u „pet do 12“ iz konačne verzije Izvještaja o napretku izostao prijedlog osnivanja tehničke radne grupe za sastavljanje Ugovora o pristupanju, kako je to bilo predviđeno nacrtom, ocijenila je nekadašnja šefica hrvatske diplomatije Vesna Pusić.
Premijer Milojko Spajić je tokom premijerskog sata, dan uoči predstavljanja Izvještaja o napretku, saopštio da će Evropska komisija predložiti Savjetu EU sastavljanje ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom i apelovao na poslanike da sav politički fokus usmjere ka tom cilju.
No, dan kasnije Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji, tokom predstavljanja Izvještaja, kazao je da će ugovor o pristupanju sa Crnom Gorom na red doći kada se stvore svi uslovi.
Pusić je, odgovarajući na pitanje Portala ETV koliko je realna teza nekih analitičara da je Hrvatska u posljednjem trenutku intervenisala na Izvještaj, a u svjetlu činjenice da su Mandić, njegov koalicioni partner Milan Knežević, ali i potredsjednik Vlade Aleksa Bečić u toj zemlji proglašeni personama non grata, kazala da je to malo vjerovatno.
- Nisam dio vlade, tako da nisam bila direktno uključena u donošenje bilo kakvih odluka, ali je malo vjerovatno da je Hrvatska imala bilo kakve veze s ovim. Hrvatska je zapravo reagovala vrlo blago na inicijative crnogorske Vlade, posebno one koje je započeo sadašnji predsjednik Skupštine i koje je on definitivno podržao – kazala je Pusić odgovarajući na pitanje tokom spejsa na platformi X pod nazivom „Stanje proširenja EU“.&nbsp;
Prema njenim riječima, te inicijative su gotovo uvijek bile tempirane da se dešavaju kada je trebalo donijeti važne odluke u vezi sa napretkom Crne Gore ka Evropskoj uniji.
- Ni sada nije bilo drugačije. U nacrtu je postojala formulacija koja bi bila povoljnija za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, a u posljednjem trenutku je predsjednik Skupštine inicirao izmjene Ustava Crne Gore i promjenu ustavne prirode države. Ako je išta imalo uticaja, onda je to uticalo na promjenu formulacije – kazala je Pusić.&nbsp;
Ona je, govoreći uopšteno o stanju proširenja na Zapadnom Balkanu, kazala da je danas na tom području situacija dramatično drugačija u odnosu na vrijeme kada su političke elite, kao i cijela društva, u ogromnoj većini podržavale članstvo u Evropskoj uniji.
- Međutim, to više nije slučaj u regionu. Ona opšta atmosfera, u kojoj svi žele i očekuju članstvo u Evropskoj uniji, sada je prošlost. Mislim da moramo promijeniti pristup u svih šest zemalja takozvanog Zapadnog Balkana, ali i u Evropskoj uniji prema ovom regionu, koji je evropsko dvorište okružen teritorijom EU, što ga čini previše opasnim za ignorisanje – kazala je ona.&nbsp;
<h2>Nevidljivo u izvještajima</h2>
Pusić je rekla da ono što je iznenađuje u ovogodišnjim izvještajima činjenica da gotovo ništa novo nema u njima.&nbsp;
- Oni su manje-više isti kao prošle godine i godine prije toga, ali su region i zemlje regiona doživjeli dramatične promjene – ocijenila je Pusić.&nbsp;
Prema njenim riječima, u Srbiji više ne postoji većinska podrška za članstvo u EU, več je, prema istraživanjima, svedena između 36 i 38 odsto. Kaže da vladajuće strukture u Sjevernoj Makedoniji nijesu posebno naklonjene EU, a da je u Crnoj Gori na vlasti koalicija čija polovina se protivi članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji
- Oni rade sve što je u njihovoj moći, predvođeni predsjednikom Skupštine, koji je nedavno najavio inicijativu za izmjenu Ustava kako bi Crna Gora izgledala više kao, na primjer, Bosna i Hercegovina. To je veoma zabrinjavajuće. Ništa od ovoga nije vidljivo u izvještajima – kazala je Pusić.
Ovo bi, kako je rekla, trebalo da bude poziv na buđenje za EU.&nbsp;
- Definitivno postoji nova realnost. Postoji novi geopolitički kontekst, sa dosta uplitanja, posebno iz Rusije, kroz različite medijske, ekonomske pritiske i saveze sa lokalnim elitama. Sve je to na djelu. Ali, tu je ono što nazivam „istorijom malih tragedija“, što znači da su propuštene prilike u svakoj zemlji regiona u prošlosti. Sjeverna Makedonija je možda najbolji primjer, ali su i u drugim zemljama načinjene greške – ocijenila je nekadašnja šefica hvatske diplomatije.
<h2>Frustrirajuće prazne priče</h2>
Međutim, kako kaže, nema smisla žaliti za prošlošću.
- Moja poenta je da smatram da proevropske elite u ovim zemljama, koje još uvijek postoje, čak i u zemljama poput Srbije gdhje nijesu na vlasti i nijesu nužno ni vodeće opozicione snage, ali postoje u srpskom društvu. Takve elite postoje i u drugim zemljama i njima je potrebna podrška. Nije im potrebna prazna priča – ocijenila je Pusić.
Ta prazna priča je, kako kaže, izuzetno frustrirajuća, jer se proevropski političari i elite zapravo bore za vladavinu prava, slobodu medija.&nbsp;
- Vladajuće elite u ovim zemljama suzbijaju slobodu medija i sarađuju sa mnogo stranih uticaja iz Rusije. Čuti prazne priče od evropskih institucija zapravo postaje kontraproduktivno i obeshrabrujuće, posebno jer postoji duga istorija takvih priča bez ikakvog napretka. Treba zaista proaktivan pristup, jer ne mislim da ove zemlje treba i mogu, iz perspektive evropske bezbjednosti, da budu ostavljene po strani – navodi Pusić.&nbsp;
Pod proaktivnim pristupom ona misli na nešto slično onome što su nordijske zemlje radile sa baltičkim državama - imati partnere iz demokratski stabilnih članica EU koje bi bile partneri zemalja Zapadnog Balkana i radile sa njima na usklađivanju sa evropskim standardima, reformi zakonodavstva, reformi pravosudnog sistema, usklađivanju njihovog unutrašnjeg poretka sa evropskim kriterijumima.
- Ovo se trenutno ne dešava. Mislim da bi dobro odabrani partneri, stabilne demokratske zemlje članice EU koje rade sa zemljama Zapadnog Balkana, ubrzalo procese. Mislim da bi to bilo u interesu same Evropske unije, a da ne govorimo o društvima zemalja Zapadnog Balkana, za koje je to jedini put do dostojanstvenog postojanja – zaključila je Pusić.

Duško Mihailović

Pusić: Mandićeva incijativa o promjeni ustavne prirode države najvjerovatnije dovela do izmjena Izvještaja EK u posljednjem trenutku

Postavljanje Tonina Picule za izvjestioca u Evropskom parlamentu odlična je vijest za dio Srbije koji želi da uđe u Evropsku uniju, jer zaista smatram da je potrebno da Srbija postane članica - ocijenila je bivša ministarka spoljnih poslova Hrvatske Vesna Pusić.
Govoreći o novoizabranom izvjestiocu Evropskog parlamenta za Srbiju, Vesna Pusić je za N1 rekla da je Tonino Picula, bez obzira što su se neki iznenadili i šokirali, odlična vijest za Srbiju u prvom redu, kako ističe, zato što je iz Hrvatske.
- On je vrlo respektabilna osoba u Evropskom parlamentu. On je vrlo ozbiljan čovjek i mislim da upravo zato što dolazi iz Hrvatske će se posebno truditi i posebno paziti da bude apsolutno objektivan da uzme u obzir sve elemente i sve faktore koji opisuju i čine ono što je situacija u Srbiji u odnosu na evropske zahtjeve i kriterijume. Mislim da ne samo da poznaje region, nego je i svjestan da je, ako hoćete, i u hrvatskom interesu da države iz našeg okruženja naprosto se usklade sa tim evropskim standardima i postanu članice Evropske unije - objašnjava Pusić.
Na pitanje šta bi mogli da budu prioriteti Picule u odnosu na Srbiju, Pusić, koja je nekada i blisko sarađivala sa njim, ocenjuje da će se držati apsolutno čvrsto prioriteta Evropske unije.
- Što se političkih kriterijuma tiče, to su ljudska prava, sloboda medija, funkcioniranje pravosuđa, pravna država. Sve ono što de facto pomaže građanima Srbije da imaju državu koja funkcioniše bolje i koja daje bolje usluge svojim građanima. Mnoge vlasti nisu naravno oduševljene sa insistiranjem na tim kriterijumima, ali mislim da vlasti u Srbiji moraju razumjeti da je zaista interes Srbije, s obzirom na geografsku lokaciju gdje se nalazi, okruženje u kojem se nalazi, da je budućnost Srbije Evropska unija - navela je Pusić.
Nekadašnja ministarka spoljnih poslova Hrvatske ističe i da bi ukoliko Srbija uvede sankcije Rusiji i na neki način prizna Kosovo, to bi bila dva velika koraka.

Pusić: Postavljanje Picule za izvjestioca odlična vijest za dio Srbije koji želi da uđe u EU

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković saopštio je da je donio odluku da Povelja „Ivan Crnojević“ za 2026. godinu bude dodijeljena Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.
- Čestitam upravi, profesorima, istraživačima i studentima ove ustanove - naveo je Đurašković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fn_djuraskovic%2Fstatus%2F1996881083162558952%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996881083162558952%7Ctwgr%5E114343bea514c8cbe4a30b472b430d57464f15de%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Povelja „Ivan Crnojević“ Fakultetu za crnogorski jezik i književnost

Umjesto što tamo zaustavljaš kamione smrznute piletine na Bulevaru Revolucije jer ti smrde pileća krilca, dođi ovdje u ujčevinu da sa ovim časnim, poštenim narodom braniš njihovo pravo na zdravu životnu sredinu - poručio je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću koji ga je juče pozvao da napusti vlast.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3406%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D694213877096739&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
Knežević je rekao da će to učiniti „kad budu udarili na jednog Botunjanina i Zećanina“.
Pitao je Milatovića hoće li on učiniti isto.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.0115%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-knezevicu-napustite-vladu-vec-danas&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević Milatoviću: Umjesto što zaustavljaš kamione smrznute piletine jer ti smrde krilca, dođi u ujčevinu da braniš pravo na zdravu životnu sredinu

Tunel Sozina večeras će biti zatvoren od 22 do 23:30 sati.
Tunel će biti zatvoren zbog vježbe za slučaj požara i saobraćajnog udesa u tunelu.

Tunel Sozina biće zatvoren večeras sat i po

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: vesna-pusic