Svijet
Desetine hiljada Kubanaca, među kojima i predsjednik Kube Migel Diaz-Kanel, danas su na trgu prekoputa Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Havani potestovale zbog "ubistva 32 kubanska vojnika" u Venecueli, zahtevajući da SAD oslobode njenog zarobljenog predsjednika Nikolasa Madura.
Trideset dva vojnika Kube iz obezbjeđenja Madura su poginula tokom američkog upada u njegovu utvrđenu rezidenciju u Karakasu, odakle je otet i odveden u SAD da bi mu se sudilo zbog "narko-terorizma".
Kremirena tijela vojnika su na Kubi svečano dočekana juče.
Demonstracije na trgu kojeg nazivaju "Antiimperijalistička tribina" je organizovala Vlada, u vrijeme još jednom rastuće napetosti sa SAD.
- Cijela zemlja se digla. To je snažan odgovor onima koji se usude da prijete miru i suverenitetu za koji smo se toliko teško borili - napisalo je Ministarstvo spoljnih poslova Kube na mreži Iks.
Predsjednik SAD Donald Tramp je pozvao Kubu da "sklopi dogovor sa SAD prije ne što bude suviše kasno", ali nije rekao kakav bi to dogovor bio.
Vašington drži Kubu pod sankcijama od 1962. godine zbog dolaska komunista na vlast tri godine ranije, a tokom Trampovog presjedništva sankcije su zaoštrene, čime je ugušena privreda Kube, što je cilj koji je Bijela kuća otvoreno priznala.
Tramp je rekao da "Kuba neće više živjeti od venecuelanske nafte i novca", ali stručnjaci kažu da bi to, ako se desi, moglo da ima katastrofalne posljedice po nju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Demonstracije na Kubi zbog napada SAD na Venecuelu, traže oslobađanje Madura

Republikanci u američkom Senatu odbacili su rezoluciju o ratnim ovlašćenjima koja bi ograničila američkom predsjedniku Donaldu Trampu mogućnost daljih napada na Venecuelu, nakon što je Bijela kuća izvršila pritisak na nekoliko republikanskih senatora koji su prvobitno podržali mjeru.
Republikanski senatori Džoš Holi iz Misurija i Tod Jang iz Indijane promijenili su juče stav, nakon što su prvobitno glasali za usvajanje rezolucije, prenosi CBS news.
Američki potpredsjednik Džej Di Vens morao je da interveniše kako bi prelomio neriješeni rezultat 50-50. Republikanci su iskoristili proceduralni manever da blokiraju rezoluciju, tvrdeći da ona više ne bi trebalo da ima status "prioritetne", što joj daje prednost na sjednici, jer SAD trenutno nisu uključene u "ratne aktivnosti" protiv Venecuele.
Vođa senatske većine Džon Tun iz Južne Dakote najavio je ovaj argument u obraćanju Senatu.
- Danas očekujemo glasanje o rezoluciji koja nalaže povlačenje američkih snaga iz sukoba u ili protiv Venecuele, iako SAD trenutno nisu uključene u ratne aktivnosti tamo. Nemamo trupe na tlu u Venecueli. Trenutno ne sprovodimo vojne operacije tamo - istakao je Tun.
Senatori su prošle nedjelje usvojili rezoluciju koju je predložio demokrata Tim Kein iz Virdžinije, nakon što su SAD uhapsile predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i njegovu suprugu Siliju Flores, a Tramp je tvrdio da SAD sada kontrolišu zemlju.
Pet republikanskih senatora pridružilo se svim demokratama u podršci rezoluciji, čime je ona prošla nakon dvije prethodne neuspješne inicijative u Senatu da se ograniče Trampove vojne akcije u regionu.
Republikanski senatori koji su glasali sa demokratama bili su Holi, Jang, Liza Mirkovski sa Aljaske, Suzan Kolins iz Mejna i Rend Pol iz Kentakija. Prošle nedjelje, Tramp je kritikovao republikance, rekavši da "nikada više ne bi trebalo da budu izabrani na funkciju".
Ponovo ih je kritikovao u utorak tokom govora u Detroit ekonomik klubu, nazivajući ih "pravim gubitnicima".
Pojedini senatori su rekli da su pre jučerašnjeg glasanja primili pozive od Trampa i američkog državnog sekretara Marka Rubija.

Republikanci u Senatu blokirali rezoluciju o ratnim ovlašćenjima Trampa u Venecueli

Vršiteljka dužnosti predsjednice Venecuele Delsi Rodrigez danas je najavila da će vlast nastaviti da oslobađa zatvorenike iz doba dok je vladao svrgnuti predsjednik Nikolas Maduro.
Rodrigez koja je od 2018. godine bila potpredsjednica Venecuele, rukovodila je zloglasnom obavještajnom službom i naftnom industrijom.
Na prvoj konferenciji za novinare pošto su SAD zarobile i odvele Madura, ona je danas rekla novinarima u Predsjedničkoj palati da je proces oslobađanja zatvorenika počeo za vrijeme vladavine Madura i da „još nije okončan“.
- Taj proces ostaje otvoren - dodala je napomenuvši da oslobađanje zatvorenika znači da Venecuela „počinje novi politički put koji omogućava razumijevanje za razlike, kao i političku i ideološku raznovrsnost“.
Rodrigez (56), bivša advokatica, položila je zakletvu kao prelazna predsjednica dva dana pošto je američka vojska po komandi predsjednika SAD Donalda Trampa otela Madura iz njegovog utvrđenog kompleksa. Potom je Tramp izjavio da će SAD upravljati Venecuelom.
Njena današnja izjava očito se odnosi na zatvorenike za koje organizacije za ljudska pravu kažu da su iza rešetaka iz političkih razloga.
Vodeća venecuelanska organizacija za prava zatvorenika „Foro Penal“ kaže da je 68 političkih zatvorenika oslobođeno otkako je vlast, sada pod kontrolom Rodrigez, obećala da će pustiti „značajan broj“.
To se tumači kao nastojanje da se udovolji zahtjevima Vašingtona.
Tramp je u svom prvom predsjedničkom mandatu od 2017. do 2021. godine stavio Rodrigez na listu sankcionisanih osoba zbog kršenja ljudskih prava. Sada, međutim, računa upravo na nju za obezbjeđivanje američke kontrole nad izvozom venecuelanske nafte.
Ako se ne bude povinovala, zaprijetio joj je „situacijom gorom od one u kojoj je Maduro“ koji je u zatvoru u Njujorku, optužen za „narko-terorizam“.
Dok sarađuje s Rodrigez, Tramp je gurnuo u stranu predvodnicu venecuelanske opozicije Mariju Korinu Mačado koja je dobila Nobelovu nagradu za mir boreći se za povratak demokratije u Venecuelu.
Tramp i Mačado imaće ipak sjutra sastanak u Bijeloj kući.

Rodrigez obećala nastavak oslobađanja političkih zatvorenika u Venecueli

Državni sekretar SAD Marko Rubio izjavio je danas, 14. januara, da trenutno nema američkih vojnih snaga u Venecueli, a da će, ukoliko dođe do promjena, Kongres biti obaviješten.
- Ukoliko dođe do bilo kakvih novih vojnih operacija koje uključuju neprijateljsko angažovanje Oružanih snaga SAD, one će biti preduzete u skladu sa Ustavom Sjedinjenih Država i mi ćemo poslati pisana obavještenja u skladu sa Zakonom o ratnim ovlašćenjima - napisao je Rubio u pismu predsjedavajućem Odbora za spoljne odnose Senata SAD Džimu Rišu, prenosi NBC News.
Riš je prethodno tražio od Stejt departmenta da pojasni status američkih snaga u Venecueli poslije vojne operacije u kojoj je uhapšen predsjednik te zemlje, Nikolas Maduro i njegova supruga Silija Flores, ranije ovog mjeseca.
- Molim vas da Kongresu SAD dostavite zvaničnu prepisku kojom se potvrđuje da je operacija "Apsolutna odlučnost" završena i da američko vojno osoblje više nije uključeno u neprijateljsko prisustvo u Venecueli - naveo je Riš u pisanom zahtjevu.
Većina republikanaca u Senatu, uz podršku Trampove administracije, pokušava da nagovori nekoliko republikanskih senatora da povuku podršku rezoluciji kojom bi se ograničile dalje američke vojne akcije u Venecueli bez odobrenja Kongresa. Konačno glasanje moglo bi da se održi već danas, prenosi Tanjug.

Rubio: Trenutno nema američkih vojnih snaga u Venecueli, obavijestićemo Kongres ako dođe do promjena

Američki predsjednik Donald Tramp sugerisao je danas Kubi da sklopi dogovor sa Sjedinjenim Državama, upozorivši da ta ostrvska država u suprotnom neće više dobijati naftu ili novac.
- Neće više nafta ili novac dolaziti u Kubu - nula! Snažno sugerišem da sklope dogovor prije nego što bude suviše kasno - poručio je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social, javlja <a href="https://www.reuters.com/world/americas/trump-suggests-cuba-should-strike-deal-with-us-2026-01-11/" target="_blank">Rojters</a>.
Prema navodima Trampa, Kuba je godinama živjela na "velikim količinama nafte i novca od Venecuele".

Tramp zaprijetio Kubi: Bez dogovora sa SAD nema više ni nafte, ni novca

Stotine ljudi učestvovalo je u protestima u švedskoj prijestolnici Stokholmu, izražavajući nezadovoljstvo zbog američke vojne akcije u Venecueli i obnovljenih izraelskih napada na Pojas Gaze, javlja Anadolu.&nbsp;
Protest je održan na trgu Odenplan, a organizovale su ga brojne organizacije civilnog društva. Učesnici su optužili Izrael za kršenje primirja koje je stupilo na snagu 10. oktobra 2025. godine, nakon što su ponovo započeti napadi na Gazu.&nbsp;
Takođe su kritikovali Sjedinjene Američke Države zbog vojne intervencije u Venecueli i pritvaranja predsjednika Nikolasa Madura i njegove supruge Silie Flores. Demonstranti su pozvali Izrael da zaustavi vojne operacije u Gazi i zatražili oslobađanje Madura i njegove supruge.&nbsp;
Govoreći za Anadolu, švedska aktivistkinja Sigrun Meder rekla je da je cilj protesta osuditi, kako je navela, genocidne postupke Izraela u Gazi, ali i nezakonito pritvaranje venecuelanskog rukovodstva. Prema njenim riječima, uprkos tvrdnjama o primirju, nasilje u Gazi se nastavlja.&nbsp;
- Dok svjedočimo ovom užasnom genocidu koji se odvija pred našim očima u Palestini, vidimo kako se bombardovanja nastavljaju i mnogi ljudi su ubijeni- rekla je Meder, ističući da međunarodno pravo često nije poštovano u aktuelnim sukobima, ali da demonstranti „brane međunarodno pravo, demokratiju i ljudska prava“.&nbsp;
Sjedinjene Američke Države izvele su vojnu operaciju u Venecueli 3. januara, tokom koje su zarobljeni Maduro i Flores. Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će njegova administracija upravljati Venecuelom i njenim naftnim resursima tokom prelaznog perioda. Maduro i Flores potom su prebačeni u Njujork gdje su imali prvo sudsko ročište po optužbama za drogu i oružje, a izjasnili su se da nisu krivi po svim tačkama optužnice.&nbsp;

Stokholm: Protesti protiv napada SAD-a na Venecuelu i Izraela na Gazu

Broj političkih zatvorenika koje je Venecuela oslobodila popeo se na 18, saopštile su organizacije za ljudska prava u subotu, u odnosu na devet otpuštenih u petak poslijepodne.&nbsp;
Puštanje na slobodu političkih zatvorenika dugo su zahtijevale grupe za zaštitu ljudskih prava, međunarodne organizacije i opozicioni političari, uključujući i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Maríu Corinu Machado.&nbsp;
Američki predsjednik Donald Tramp i venecuelanski zvaničnici, među kojima i Horhe Rodrígez, predsjednik Narodne skupštine i brat vršioca dužnosti predsjednice Delsi Rodrígez, ocijenili su ovo gestom mira i napretkom u bilateralnoj saradnji.&nbsp;
Tramp je na društvenoj mreži saopštio da je otkazao očekivani drugi talas napada na Venecuelu nakon što je Karakas počeo da sarađuje sa Vašingtonom, naročito u pitanjima koja se tiču oslobađanja zatvorenika i obnove naftne i gasne infrastrukture.&nbsp;
Nema službenog spiska oslobođenih niti potvrde identiteta svih koji su pušteni, ali nevladina organizacija Foro Penal procjenjuje da u zemlji i dalje ima oko 811 političkih zatvorenika, uključujući više od 80 stranaca.&nbsp;
Oslobađanje zatvorenika događa se u kontekstu dramatičnih političkih promjena u Venecueli: nakon što su američke snage uhapsile predsjednika Nikolása Madura i on se našao pred sudom u Njujorku po optužbama za narkoterorizam, dolazi do novih inicijativa i pritisaka za političku tranziciju.&nbsp;

Venecuela oslobodila 18 političkih zatvorenika

Organizovane kriminalne grupe sa Balkana imaju razvijene veze u Venecueli, što potvrđuju brojne zapljene kokaina, hapšenja i sudski postupci. Međunarodne agencije, poput EUROPOL-a i INTERPOL-a, označavaju ih kao ključne aktere u krijumčarenju kokaina iz Latinske Amerike u Evropu. Venecuela ima značajnu ulogu kao tranzitna država, jer predstavlja strateški izlaz ka Atlantiku, odakle se droga transportuje direktno u Evropu ili preko Zapadne Afrike.
Ipak, kako ističe Saša Đorđević iz Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC), Venecuela nije primarna tačka za balkanske grupe. Daleko važniju ulogu imaju Kolumbija, Brazil i u posljednje vrijeme Ekvador. Hapšenje venecuelanskog lidera Nikolasa Madura i akcije SAD-a, prema njegovoj procjeni, neće bitno poremetiti ove mreže, jer su izuzetno prilagodljive i brzo pronalaze alternativne rute.
Veze balkanskih kriminalnih grupa s Venecuelom posebno su razotkrivene zapljenom pet tona kokaina kod Arube 2020. godine, kada je uhapšeno 11 crnogorskih državljana. Istrage su tu pošiljku povezale sa kriminalnom mrežom iz Srbije, bliskom kavačkom klanu iz Crne Gore. Međunarodni izvještaji ukazuju da Venecuela ostaje ključna tranzitna zona zbog slabe kontrole, kombinovanja pomorskog i avio-saobraćaja i duboke infiltracije kriminala u državne strukture.

Venecuelanske veze kriminalnih grupa sa Balkana i šverc kokaina

Američke vlasti su danas saopštile da su u Karipskom moru zaplijenile tanker „Olina“, što je peti brod koji je zauzet u akciji Vašingtona čiji je cilj ograničavanje izvoza nafte iz Venecuele.
Tvrde da je „Olina“ plovila pod lažnom zastavom Istočnog Timora, javlja Rojters.
Američka vojska je saopštila da su marinci sa nosača aviona „Džerald Ford“ zauzeli „Olinu“ „bez incidenata“, čime je upućena jasna poruka: „Nema sigurnog utočišta za kriminalce“.

Amerikanci zaplijenili još jedan tanker u Karipskom moru

Vlade SAD i Venecuele saopštile su danas da istražuju mogućnost obnavljanja diplomatskih odnosa i da je delegacija američke administracije stigla u južnoameričku državu.
Američki Stejt department je saopštio da je mali tim američkih diplomata i bezbjhednosnih zvaničnika otputovao u Venecuelu radi preliminarne procjene potencijalnog ponovnog otvaranja ambasade SAD u Karakasu.
Vlada Venecuele je danas potvrdila da su američke diplomate doputovale u tu zemlju i najavila da će poslati delegaciju u SAD, ne navodeći kada.
Venecuelanska vlada, na čijem je čelu privremena predsjednica države Delsi Rodriges, navela je da je “odlučila da pokrene istraživački proces diplomatske prirode sa vladom SAD, u cilju ponovnog uspostavljanja diplomatskih misija u obje zemlje”.
Višegodišnje napetosti u odnosima dvije zemlje kuliminirale su 3. januara, kada je američka vojska izvela vojnu operaciju u Karakasu, tokom koje je zarobila predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i prebacila ga u SAD radi suđenja za narko-terorizam.

Američki tim stigao u Karakas, SAD i Venecuela rade na obnovi diplomatskih odnosa

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da, prema ukrajinskim obavještajnim podacima, Rusija sprema nove masovne udare na tu zemlju.
- Imamo informacije od obavještajnih službi da se Rusi spremaju za nove masovne udare. Iskreno razgovaramo sa partnerima i o raketama i o sistemima protivvazdušne odbrane koji su nam toliko potrebni. Snabdijevanje nije dovoljno. Trudimo se da ubrzamo, i važno je da nas partneri čuju - rekao je Zelenski u video-obraćanju, prenosi Ukrinform.
On je kazao da vlada sarađuje sa energetskim kompanijama i partnerima kako bi imala više opreme i više rezervi.
Vrhovni komandant Oružanih snaga Ukrajine Aleksandar Sirski izjavio je da su tokom decembra 2025. godine, i od početka januara, ruske snage izvršile šest masovnih raketnih i bespilotnih napada na teritoriju Ukrajine, prenosi Tanjug.

Zelenski upozorava: Rusija sprema nove masovne udare na Ukrajinu

Nova globalna arhitektura međunarodnih odnosa polako se oblikuje, a u tom kontekstu politika sa pozicije sile sve više dobija na značaju, kazao je u informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, vojni analitičar Marinko Ogorec, dodajući da u regionu postoje zemlje s različitim imperijalnim ambicijama gdje će koncentracija vojne moći biti ključni način odvraćanja.
Ogorec kaže da je situacija u Iranu vrlo neizvjesna, da je veoma malo informacija koje dolaze iz te zemlje, jer su iskopčane svi informatički i informativni sistemi koji su bili dostupni. 
Smatra da su sve opcije moguće jer se režim u Iranu pokazao kao vrlo žilav i fanatičan. Već nekoliko puta je uspješno prevazišao slične, ali ne ovako, kako kaže, dramatične situacije. 
- Postoji velika vjerovatnoća da iranski režim može preživjeti i ovu situaciju. S druge strane, i sam sistem je dosta destabilizovan i postoji mogućnost da bi došlo i do urušavanja samog sistema. Mogao bi se dogoditi i građanski rat koji bi bio najgora moguća opcija - rekao je Ogorec. 
On je istakao o da Sjedinjene Američke Države imaju vojno operativne mogućnosti da napadnu Iran, a velika je nepoznanica, navodi on, šta bi se tada dogodilo.
- Vidimo da je već sada situacija destabilizovana, cijeli prostor Bliskog istoka je dosta pogođen cijelom ovom situacijom. Da li bi situacija dodatno eskalirala - vjerovatno da, a na koji način, kako, šta bi se dogodilo, da li bi Iran reagovao udarom na američke vojne baze na Bliskom istoku u susjednim zemljama, da li bi odgovorio raketnim udarom na Izrael - to su sad sve hipotetičke pretpostavke. Svakako da bi došlo do ozbiljne eskalacije - istakao je Ogorec.
On vjeruje da vlasti u Moskvi i Pekingu redefinišu svoje međunarodno političke odnose i pozicije na globalnoj sceni, na šta se može gledati kao na stvaranje, kako kaže, određenih interesnih sfera.
- Možemo reći da su u pitanju strateški interesi tih dviju velikih sila, sasvim drugačije nego što bi im ovakva situacija inače mogla biti od koristi - naglasio je Ogorec.
On ističe da je došlo do promjene međunarodnog poretka, zbog čega smatra da je Konferencija na Jalti (Krimska konferencija iz februara 1945.) i sve što je uspostavljeno nakon Drugog svjetskog rata - prošlo svršeno vrijeme.
- Konferencija na Jalti je završena međunarodna storija. Počinje se formirati nova globalna međunarodna zajednica, počinje se formirati nova arhitektura međunarodnih odnosa i u tom kontekstu politika sa pozicije sile, nažalost igra sve značajniju ulogu - istakao je Ogorec. 
Ukazuje na potrebu redefinisanja strateških interesa, naročito kod malih zemalja. U drugom koraku, cijeni on, moraju početi razmišljati, o mogućim strateškim savezništvima i na koji način se mogu zaštiti i opstati u tim okolnostima. 
- Male države i njihove vodeće strukture moraju i te kako razmišljati svojom glavom šta i kako dalje. S druge strane, na prostoru jugoistočne Evrope vidimo da postoje određene tenzije, apetiti pojedinih zemalja koje imaju još uvijek manje ili više imperijalne ambicije. To se isto tako treba redefinisati u nekom novom kontekstu, novom segmentu. Mislim da će tu određena koncentracija vojne sile biti faktor odvraćanja. Nažalost, na to se moramo pripremiti - zaključio je Ogorec.

Ogorec: Polako se oblikuje nova globalna arhitektura međunarodnih odnosa

U blizini Grenlanda nema kineskih ili ruskih vojnih brodova, saopštio je šef Zajedničke arktičke komande danske vojske Soren Andersen.
- Ne vidjimo nikakve ruske ili kineske brodove oko Grenlanda. Postoje kineski i ruski brodovi u Sjevernom ledenom okeanu, ali ne blizu Grenlanda - rekao je on, prenosi Rojters.
On je rekao da je uputio poziv Sjedinjenim Američkim Državama da se pridruže vojnim vježbama planiranim na Grenlandu.
- Danas smo imali sastanak sa mnogo partnera iz NATO-a, uključujući SAD, i pozvali smo ih da učestvuju u ovoj vježbi - rekao je on, a na pitanje novinara da li će se SAD pridružiti, rekao je: "Ne znam".
Danska Zajednička arktička komanda sprovodi suverenitet i vrši nadzor, inspekciju ribarstva i potragu i spasavanje širom Grenlanda i Farskih Ostrva, koristeći patrolne brodove, avione, helikoptere i satelitsko praćenje.
Odgovarajući na kritike američkog predsjednika Donalda Trampa da Danska čini premalo da odbrani Grenland, Kopenhagen je prošle godine najavio arktički odbrambeni paket od 42 milijare danskih kruna, odnosno od oko 6,54 milijarde dolara.
Tramp je prethodno izjavio da je Grenland od vitalnog značaja za bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država i da nije isključio upotrebu sile kako preuzeo kontrolu nad tim ostrvom.

Tramp ne mora da brine: U blizini Grenlanda nema kineskih ili ruskih vojnih brodova

Košarkaši Podgorice Bemaks savladali su ekipu Radničkog iz Kragujevca 92:90 u 6.kola ABA 2 lige. Podgorica je u derbiju začelja regionalnog takmičenja do prve pobjede u sezoni došla nakon velikog preokreta, jer su gosti iz Kragujevca u 24. minutu imali +16 (58:42), ali je domaći tim velikom energijom uspio da izađe iz minusa, preokrene i na kraju dođe do trijumfa. Pobjeda nema preveliki značaj u rezultatskom smislu u ABA 2 ligi, ali sigurno da će mnogo značiti na psihološkom planu mladoj ekipi Miodraga Kadije, koja već u nedjelju gostuje Kotoru u još jednom bitnom meču u domaćem takmičenju.
Podgorica Bemaks je dobro otvorila meč – nakon pet i po minuta vodila je 12:4, ali su gosti serijom 10:3 uspjeli da priđu (15:14), a nakon trojke Marelje u 11. minutu i da povedu (24:23). Bilo je jasno da slijedi još jedan težak meč za Podgoricu. Poenima Prodanovića, Radnički je u 17. minutu stigao do prve dvocifrene razlike (43:32), a s obzirom da je u drugoj dionici postigao čak 29 poena, uspio je da u finišu prvog poluvremena dođe do 16 poena viška (50:34) i već tada najavi još jedan poraz za crnogorskog predstavnika.
Nakon trojki Tatića i Filipovića, Stević je pogodio za +16 (58:42) u 24.minutu, ali je onda uslijedio vele obrt. Miodrag Kadija odlučio je da zaigra sa nižom petorkom, a da ulogu ,,petice“ preuzme mladi Brajović, koji je bio ,,x“ faktor. I, Podgorica je polako topila razliku – serijom 12:0 prišla je na 54:58, da bi u finišu treće četvrtine Ivanović pogodio trojku uz faul za egal – 65:65.
Bio je to momenat koji je dodatno ,,upalio“ domaće da se energetski podignu i daju svoj maksimum. Na startu četvrte četvrtine, Radetić je pogodio trojku za preokret – 68:65, a u 34.minutu gosti su uspjeli posljednji put da stignu do egala – 72:72. Nije to uplašilo Podgoricu – tri trojke u dva minuta, Ćurevac Ivanović i Vrbica za prednost 85:78 na tri minuta prije kraja. Istina, Radnički je pokušao da priprijeti, a nakon trojke Filipovića prišao je na 90:87, ali je Ivanović sa linije bacanja ,,odbranio“ trijumf domaćina...
Danilo Ivanović bio je najefikasniji sa 25, Lazar Radetić dodao je 16, Haris Ćurevac ubacio je 14, a dvocifren je bio još Mašan Vrbica 12. U strijelce su se upisali još Brajović 8, Lacmanović 6, Rakočević 4, Krnić 1.
U narednom kolu Podgorica Bemaks gostuje MZT-u 28.januara.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.pobjeda.me%2Fclanak%2Fpodgorica-bemaks-od-16-do-prvijenca&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Tag: venecuela