Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Državne nagrade ne smiju biti trofeji u rukama onih koji tu državu preziru, a njen nacionalni identitet poništavaju

Ima neka destruktivna fasinacija ružnim, kao i mazohistički poriv za banalnim i retrogradnim u politici i radnjama koje čini četnički vojvoda Andrija Mandić. Onih nekoliko fotografija sa onog sramnog, bestijalnog i estestski vulgarnog skupa u Vili Gorica, đe su dodijeljene nacionalne penzije nekim likovima, ostavilo je utisak da je čak i njemu bilo malo neprijatno.
Ali kao da postoji neka viša, mračna sila koja ga tjera da sebe smješta u te i takve habitate i prostore, o kojima kao da danas piše genijani Danilo Kiš, čija proza nije izgubila ni truknku autentičnosti u vremenu - U toj sobi vladao je zadah buđi i starog znoja, miris vlage i raspadnutih papira…
Kada kažem neprijatno ne mislim na efekat koji je dodjela izazvala, ili ideju kojoj teže. Samo kompletnim političkim idiotima (da se poslužim Vučićevom frazom) nije jasno da je cilj da se obesmisli, ponizi, zatruje i vulgarizuje sve što ima veze sa tekovinama oslobilačke borbe Crnogoraca. I, onih koji su stvorili i branili prvu i jedinu slobodnu državu na Balkanu tokom Otomanske imperije, i onih koji su je oslobodili od fašista, nacista i domaćih saradnika okupatora tokom drugog svjetskog rata.
Treba đeci i unucima objasniti da im đed nije bio saradnik okupatora već junak – oslobodilac, i da to što je ubijao Crnogorce za njemačke i italijanske interese nije bio zločin, već oslobodilačka borba, borba u kojoj su slobodoumne Crnogorce oslobađali od života.
No u svoj toj želji da se što više zaprlja ovaj sveti jubilej, izgleda da su se malo preigrali. Malo su im se ruke i suviše duboku zarile u sopstveni glib.
Kaže narod – nije mi čudo kako ih Bog stvori, nego kako ih sastavi (mada je veoma upitno koliko je Bog imao veze sa stvaranjem ona dva nagrađena entiteta). A, za sastavljanje one dvojice dobitnika državne penzije (namjerno ne pišem Trinaestojulske nagrade jer oni imaju veze sa njom isto koliko i onaj što im je uručio sa veganskom ishranom) je zaista trebao neki jako zaprljani um.
I, sve su oni to u osnovi lijepo zamislili. Napravićemo žiri koji će imati dovoljno ovih „naših“ da izglasaju/preglasaju ono šta želimo, sve ćemo to maskirati u neku formu višeumlja i transparentnosti, naći ćemo jednog njihovog za laureata, a onda ćemo i dvojici naših dati nagradu. Ove naše ćemo lako naći, čim im pomenemo da se dobijaju pare i penzija ima da navale ko ludi na brašno, bitno je samo da su negatori i antipodi svega crnogorskog, i da ne priznaju ni naciju, ni državu, ni tekovine 13. jula, ni ništa šta ta nagrada predstavlja, a takvih, od kako je budžet kod nas, ima „na kile“. 
Sve bi ovo bilo kako treba, da nisu ozbiljno zeznuli kod odabira ove dvojice „njihovih“. Imali su čak i prošlu godinu za primjer kako se to može korektno odraditi, evo danas niko više na pominje kako je lani nagradu za životno djelo dobio amaterski glumac, samonametnuti pjevač i priučeni harmonikaš Dragan Koprivica. 
I, biće da su ih po mraku birali, i jesu sigurno je čudo je genetika, kažu uđe u gen taj neki naslijeđeni refleksa predaka, a oni su samo mogli naslijediti naviku da se ukrivaju i po mraku čuda čine. Pa su po noći izabrali onu dvojicu, pored kojih je, ako dobro pogledate, Mandiću bilo neprijatno da stoji, a stajao je pored (i slikao sa njim) pečenog praseta na platou ispred Skupštine. No, ovo je izgleda bilo previše čak i za njega.
A kako i ne bi, kada je jedan od njih dobio nagradu za roman/knjigu/svesku/nešto/bilo šta, za šta Nacionalna biblioteka nema saznanja da je publikovana u bilo kojem formatu. 
Dragica Lompar, direktorica Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“, nije ostavila prostor za nedoumice: „Na osnovu izuzetno preciznih podataka, nemamo saznanja da je ova publikacija u bilo kojem formatu objavljena. Obzirom da nije evidentirana u našim bazama, a nijesmo je dobili ni u fizičkom obliku, nije ni mogla biti kataloški obrađena“. 
Dakle, Bećir Vuković i izdavač Radomir Uljarević su falsifikovali podatke o objavljivanju knjige. Na osnovu ovoga se bez ikakve pogreške može reći da djela nema, makar ne onoga o kojem je žiri odlučivao. Jedino djelo koje zaista postoji je krivično, ali da to ostavimo našem tužilaštvu koje nepogriješivo zna da prepozna, organoleptičkom metodom, ko je za krivično gonjenje i zašto ovi neće biti. 
Bećira Vukovića su nagradili ni za šta, ukoliko naravno izuzmemo to da je Bećir Vuković i da je to bilo za vojvodu sasvim dovoljno da mu pokloni nacionalnu penziju, ili mu je možda autor neđe uz čašicu prepričao cijelu knjigu. Ukoliko zna lijepo da pripovijeda o knjizi, koliko zna grdno da govori o Crnoj Gori, onda za Mandića nije bilo dileme.
I, dok je cijela intelektualna Crna Gora tražila poništenje te odluke, usljed nedostojnosti osobe i nedostatka glavnog dokaza – knjige ili makar pojašnjenja đe bi mogla da bude, ili da se makar autor obaveže da će je dostaviti, zamalo rekoh napisati, do sljedeće godine, on Bećir, rekao je da je ovo antisrpska histerija i da je on, pazite sada, ugroženi Srbin. Zamislite taj nivo ugroženosti đe vam se, ni za šta, daje najveća nacionalna nagrada i nacionalna penzija države koju pljunete đe stignete, koju ne prizajete i koju bi rado poklonili, pardon, prodali prvome koji naiđe. 
O ovom drugom korisniku nacionalne penzije, tražite sami na internetu, sigurno ćete nešto pronaći, neće to biti nešto puno, svakako nedovoljno za ovu nagradu ali makar postoji za razliku od Bećirove knjige. Ono šta ne postoji je, očigledno, kultura. Kultura koja jedan od postulata za dobijanje ove nagrade. Ukoliko poslušate šta je drugo-iskeširani Veljo Stanišić izjavio o postupku Miloša Karadaglića, onda ćete shvatiti da je u sudaru sa njim svaka kultura poginula. Kao i empatija i ljudskost, koja se najviše ogleda u zaštiti manjinskih i marginalizovanih grupa, za Stanišića su jedni od njih, Romi, sinonim za nešto ružno i prljavo. Šta je na kraju dana prljavo u ružno prosudite sami.
Sve je ovo bila reakcija na odluku sjajnog Karadaglića da vrati Trinaestojulsku nagradu, u uslovima kada je ona obesmišljena. Zapeklo je to Stanišića, izleda puno jače od onog biber-spreja kojim su prskani građani dok su oni kusali, pili i „otimali“ se sa Slavenom Radunovićem oko jagnjetine. Zapeklo jer je istinito i časno, ispravno i ljudski, lijepo i gospodski. 
Bravo i hvala ti, Miloše! Hvala, jer ostavljaš nadu. I uvijek je lakše biti čovjek nego nečovjek. Puno lakše. Dovoljno je u svom prezimenu nositi crnogorsko ime, pa da ti ovo prvo nikada ne bude teško.
Sve ostalo je samo otimanje oko komada mesa.

1084x550

Ljudi i neki drugi

Ako postoji najpodmukilji, trgovac, sluga i apanažista, politicki svih velikosrpskih režima to je onda folirant obični i pozer Želidrag Nikčević, poručio je u osvrtu na proces izbora dobitnika Trineastojulske nagrade Novak Adžić, akademik i potpredsjednik DANU.
- Apanaža je važna. Demagog obični, književni kritičar, a pravnik, po struci, koji je pogazio ono za što se školovao, a koliko znam, a znam, on je bio u žiriju za dodjelu Ratkovićeve nagrade Radovanu Karadziću 1993. i glasao za njega kao i 2025. za Bećira Vukovića i Velja Stanišića, četnik glasao za četnike. Ovo su činjenice- poručio je Adžić.

Adžić: Četnik glasa za četnike, važna je apanaža

Dodjela Trinaestojulske nagrade bila je prava slika današnje Crne Gore. &nbsp;
Poželjni Srbi na dvoru slavili su crnogorski dan državnosti. Poželjni Bošnjaci i Albanci – oni koji su u vlasti - bili su odsutni sa dodjele nagrada. Poželjna Vlada i premijer su, izgleda, imali nekih drugih obaveza. A stotinjak metara od državne proslave – u noći državnog slavlja – crnogorska policija je postavila blokade, barikade i spremila biber sprej za Crnogorce i antifašiste. &nbsp;
Da, na dodjeli Trinaestojulske nagrade nepoželjni su bili - Crnogorci antifašisti i antifašisti svih drugih nacija. Svi drugi su bili poželjni, osim njih. Zato ih je Bečićeva, Šaranovćeva i Bogdanovićeva policija napala odmah - izbiberovala ih je da dobro zaplaču i da zapamte da su nepoželjni u svojoj državi. &nbsp;
Trinaest povrijeđenih na dodjeli Trinaestojulske, od njih petoro u sedmoj, dvojica zagazili u osmu deceniju života. &nbsp;
Da, to je slika sadašnje Crne Gore. &nbsp;&nbsp;&nbsp;
NEPOŽELJNE RIJEČI &nbsp;
I zato su domaćini u bašti Vile Gorica bili birani srpski političari, uglavnom prvoborci nekadašnjeg Demokratskog fronta. A glavni zabavljači na državnom slavlju bili su - pojci iz Srpskog pjevačkog društva. &nbsp;
I zato u govoru četničkog vojvode - na obilježavanju Trinestog jula, koji je dvostuko obilježje - nezavisne Crne Gore sa Berlinskog kongresa 1878. i antifašističke Crne Gore iz Trinaestog jula 1941 – nije bilo jedne riječi o antifašizmu. Ni pomena o hiljadu godina crnogorske istorije. &nbsp;
I zamislite: za predsjednika crnogorske Skupštine zabranjene riječi na dodjeli Trinaestojulske nagrade države Crne Gore bile su – nezavisnost i antifašizam?!
Njih je vojvoda Mandić – ni malo vojvodski, ni malo serdarski – prećutao. &nbsp;
FRIZIRANJE ISTORIJE &nbsp;&nbsp;
Valjda mu je bilo neprijatno da govori istinu. Ali je zato bio baš spreman da širi lažnu priču o građanskom ratu umjesto borbe protiv fašizma: Da pripovijeda o četnicima koji su ginuli tobože boreći se protiv okupatora, iako nema ni jedne njihove bitke protiv Njemaca ili Italijana. &nbsp;
Ali zato ima toliko mnogo zajedničkih vojevanja četnika i njemačkih i italijanskih okupatora protiv partizana. &nbsp;
Državna laž u zamjenu za istorijske istine. Da, to je današnja Crna Gora koju vlast prezentuje. &nbsp;
PRIZNANJA ZA NEGATORE &nbsp;
I sasvim je logično, sasvim je prirodno, da takva vlast, koja ne poštuje vlastitu državu, dodjeljuje nagrade dvojici koji negiraju Crnu Goru, kojima se u snovima pojavljuje Kominterna, koji ne priznaju postojanje crnogorske nacije. Ili koji, kao Bećir Vuković, čak i nemaju djelo koje je nagrađeno. &nbsp;
I nije se čuditi cinicima koji već obećavaju dobre novčane nagrade svakome ko u Crnoj Gori nađe knjigu Bećira Vukovića ili nađe, u Crnoj Gori ili van nje, neki smisleni rad grafičara Velja Stanišića. &nbsp;
Stvarno, zar nije blamaža, kada Mandić čita nadahute pohvale za, kako je rekao ,,rad četkicom Velja Stanišića” iako je ovaj dobio nagradu kao – grafičar? Je li to predsjednik parlamenta ne razlikuje grafičare od slikara ili mu je taj gaf podmetnuo neki stručnjak opšte prakse koji je pisao govor Mandiću. &nbsp;
Ili, možda, sve to i nije bitno! &nbsp;
Jer obojica – i Bećir Vuković i Veljo Stanišić – nijesu dobili nagrade zbog svoje umjetnosti – nego svog srpskog nacionalnog određenja i politike koja ne priznaje postojanje države Crne Gore. &nbsp;
I sve njih baš briga što neki građani protestvuju
KOJA JE CRNA GORA VEĆINSKA? &nbsp;&nbsp;
Da, i to je crnogorska realnost: između policijskih barikada, u razmaku od samo stotinjak metara, pojavile su se dvije Crne Gore. &nbsp;
Ona organizoavana u vrhu vlasti, koju reprezentuju Andrija Mandić, kao vođa parlamentarne većine, kojoj za sada vjerno služe predstavnici stranaka manje brojnih naroda. Ta Crna Gora ima silu moći i vlasti u svojim rukama. I toj ekipi na vlasti ne smeta što će propagirati reviziju istorije a u isto vrijeme govoriti o vrijednostima, i evropskim integracijama. &nbsp;
Ali neće izglasati Dan sjećanja za Srebrenicu i niko iz pravoslavne većine neće biti u crnogorskoj delegaciji u Potočarima. &nbsp;
Na drugoj strani barikada je, bučna i srčana, ali slabo organizovana Crna Gora; građanke i građani koji znaju i cijene svoju prošlost, koji poštuju onaj osmjeh Ljuba Čupića, onu žrtvu Joke Baletić... Koji ne žele da pristanu na reviziju istorije, na glorifikaciju ideologije krvi i tla i ne prihvataju da je Crna Gora samo jedan dio ,,srpskog sveta”. &nbsp;
U nezavisnoj Crnoj Gori, građanke i građani Crne Gore su tretirani, od policije do vrha vlasti, kao – izgrednici i nasilnici kojima se mora ,,uzimati mjera”. Suzavcem i biber sprejom juče, sjutra možda i palicama, ako to vlasti bude odgovaralo. &nbsp;
Zaista, je li to neka nova Crna Gora na koju se treba navići? Ako većinska Crna Gora nastavi da tihuje, ako većini ne smeta glorifikacija zločinaca i satanizacija slobode govora, oko između zaostavštine Veljka Vlahovića i Mace Vukojičića izaberu sveca Srpske pravoslavne crkve - onda je odgovor jasan. &nbsp;
Stvarno, koja je Crna Gora većinska? &nbsp;
 
&nbsp;
&nbsp;
 
&nbsp;
 
&nbsp;

Draško Đuranović

1250x600

Dvije Crne Gore, koja je većinska?

Izjava grafičara Velja Stanišića izrečena u javnom televizijskom nastupu, predstavlja neprihatljiv diskriminatoran govor koji vrijeđa dostojanstvo pripadnika/ca romske zajednice i podstiče negativnu stereotipizaciju, navodi se u saopštenju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.
- Kao institucija koja se zalaže za zaštitu prava svih građana i građanki, bez obzira na njihovu etničku, rasnu, vjersku ili drugu pripadnost, najoštrije osuđujemo ovakav oblik javnog govora, koji dodatno podstiče diskriminaciju i društvenu otuđenost prema jednoj od najmarginalizovanijih društvenih grupa. Upotreba pogrdnih i uvredljivih izraza prema bilo kojoj manjinskoj zajednici suprotna je ciljevima multikulturalizma i podriva društvenu koheziju - dodaje se u saopštenju.
Kako ističu, iz perspektive Zaštitnika posebno je zabrinjavajuće što ovakvu neprihvatljivu izjavu daje ličnost, koja je dobitnik najvišeg državnog priznanja, što dodatno može stimulisati negativnu društvenu percepciju prema Romima i šalje pogrešnu poruku o tolerisanju govora mržnje u javnom prostoru.
- Zaštitnik očekuje javno izvinjenje Stanišića jer su stereotipizacija, stigmatizacija, uvredljiv i diskriminatoran govor nespojivi sa najvišim vrijednostima demokratskog društva, kojima težimo - zaključuje se u saopštenju Ombudsmana.

Ombudsman: Izjava Stanišića diskriminatorna i neprihvatljiva, podstiče negativnu stereotipizaciju Roma

Nevladina organizacija Romska organizacija mladih “Koračajte sa nama – Phiren Amenca” najoštrije osuđuje izjavu Velja Stanišića izrečenu tokom gostovanja na Gradskoj TV, u kojoj je, komentarišući drugog dobitnika Trinaestojulske nagrade, izgovorio: „Tako Cigani rade“. Ova rečenica, kako navode iz organizacije, predstavlja jasan primjer govora mržnje i duboko uvriježene diskriminacije prema romskoj zajednici. - U trenutku kada govorimo o najvećem državnom priznanju – Trinaestojulskoj nagradi – gospodin Stanišić koristi pripadnike romske zajednice kao pogrdnu metaforu, dodatno učvršćujući negativne stereotipe i predrasude koje Romi svakodnevno trpe u Crnoj Gori - saopštio je Elvis Beriša, izvršni direktor organizacije. Iz ROM-a podsjećaju da ovo nije izolovan slučaj već dio šireg društvenog problema u kojem se Romi i dalje koriste kao sredstvo za omalovažavanje i vrijeđanje u javnom prostoru, bez ikakvih posljedica po one koji to čine. - Korišćenje riječi ‘Cigani’ u ovom kontekstu nije lapsus niti lični stav – to je otvoreni primjer anticiganizma i normalizacije rasizma. Time se romska zajednica dodatno marginalizuje, dok se društvu šalje poruka da su ovakvi ispadi prihvatljivi - navodi se u saopštenju. Zbog toga, simbolično i s ironijom, ova organizacija dodjeljuje gospodinu Stanišiću “nagradu za doprinos normalizaciji rasizma u 2025. godini”. Organizacija poziva nadležne institucije da hitno reaguju, te da se: - Gospodin Stanišić javno izvini romskoj zajednici za izrečenu uvredu; - Komisija za dodjelu Trinaestojulske nagrade preispita kriterijume i odluku u njegovom slučaju; - Medijski radnici dodatno edukuju u prepoznavanju i suzbijanju diskriminatornih izjava u programima koje uređuju i vode. - Crna Gora koja ćuti na rasizam i diskriminaciju nije Crna Gora kojoj težimo - &nbsp;poručuje Beriša.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250708180712_6a2a58fbcea8beb0ad76bc698972ba969e33a6ebe637f994e8da15a1504884c7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250708180712_6a2a58fbcea8beb0ad76bc698972ba969e33a6ebe637f994e8da15a1504884c7" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="nagrada"> </figure>  &nbsp;

“Koračajte sa nama – Phiren Amenca”: Rasistički ispad Velja Stanišića uvreda za cijelo društvo

- Umjesto uručenja najviše državne nagrade, Stanišiću bi vjerovatno trebao da bude uručen poziv Tužilaštva zbog onoga što je juče izjavio- poručio je na mreži X šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza u Skupštini Crne Gore Boris Mugoša.
Mugoša je dodao i da su se partije većine &nbsp;“sakrile u mišiju rupu” iako su predložile članove žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade.
- Članovi žirija su fokusirani na traženje na google-u knjige za koju su dodijelili nagradu; dok će resorno Ministarstvo kulture i medija ostati upamćeno po tome što su požurili da odmah čestitaju ovogodišnjim dobitnicima Trinaestojulske nagrade na kako napisaše “izuzetnom doprinosu crnogorskoj kulturi i umjetnosti” i da se zahvale članovima žirija “na predanom i odgovornom radu- napisao je Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1942593268715262454%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1942593268715262454%7Ctwgr%5Ee4a7beafd81075ae0c0e0a7898df703dec8bdc1f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša o izjavi Stanišića: Umjesto najviše državne nagrade, vjerovatno treba da mu bude uručen poziv Tužilaštva

Romski savjet najoštrije je osudio izjavu grafičara Velja Stanišića, dobitnika Trinaestojulske nagrade, koji je u sinoćnjem gostovanju na Gradskoj RTV rekao: „Tako Cigani rade“, koji je na taj način, kako su kazali iz Romskog savjeta, uvrijedio čitavu romsku zajednicu.
- Ova rečenica je čist oblik govora mržnje, duboko rasistička i potpuno neprihvatljiva - poručili su iz Romskog savjeta.
Iz Romskog savjeta su naglasili &nbsp;da neće ćutati dok se njihov identitet koristi za uvrede i omalovažavanje.
- Tražimo hitnu reakciju Ombudsmana, osudu od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava, javno izvinjenje Velja Stanišića - navode iz Romskog savjeta.
Poručili su i da državna priznanja ne mogu i ne smiju pripadati onima koji šire mržnju prema manjinama.
- Dostojanstvo Roma nije na prodaju. Ćutanje nije opcija - kazali iz Romskog savjeta.
Podsjećamo, Stanišić je sinoć, prilikom gostovanja na Gradskoj RTV, komentarišući potez gitariste Miloša Karadaglića da ne prihvati Trinaestojulsku nagradu izjavio, između ostalog, da on nije dostojan tog priznanja.
- Sa takvom nekom svetinjom tako se poigravati, tako cig***ti, to je malo, pravo da ti kažem, ispod jednog nivoa - rekao je Stanišić.
&nbsp;On je dodao i da je Karadaglić po njegovom mišljenju samo izvođač.
- On je interpretator bre, samo izvođač, ne komponuje - konstatovao je Stanišić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.0695%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkad-progovore-neukus-i-nepostovanje-stanisic-velikana-gitare-proglasio-nedostojnim-priznanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Romski savjet: Stanišićeva izjava je čist oblik govora mržnje, duboko rasistička i potpuno neprihvatljiva

Da je proces srozavanja svih kriterija i bezočnog izrugivanja zakonima ove države uveliko uzeo maha, demonstrirali su nam sinoć na Gradskoj televiziji Mandićevi protivzakoniti laureati Trinaestojulske nagrade, kazali su iz Crnogorskog PEN centra.
Nakon što je prethodnih dana jasno utvrđeno da je žiri prekršio Zakon o državnim nagradama dodjeljujući tri nagrade autorima iz iste oblasti, iako zakon izričito navodi da je za jednu oblast godišnje moguće dodijeliti samo jednu, nakon što je umjetnik svjetskog renomea Miloš Karadaglić odbio primiti nagradu u ovim okolnostima te nakon što je utvrđeno da je Bećir Vuković nagrađen za knjigu koja ne postoji u bibliotečkim bazama, u PEN centru kažu da je nastavljeno brutalno srozavanje najznačajnije državne nagrade nastupom Vukovića i trećeg laureata, grafičara Velja Stanišića na Gradskoj televiziji.
- Da je Bećir Vuković antipod svemu što simbolizuje Trinaestojulska nagrada, znalo se i od ranije, no da je riječ o osobi koja se po svaku cijenu spremna upuštiti u najprljavije prevare kako bi se domogla nagrade, uvjerili smo se sinoć. Vuković je, naime, ustvrdio da njegova knjiga ipak ima CIP i da je registrovana u bibliotečkoj bazi Narodne biblioteke Srbije. U toj se bazi, međutim, nalazi podatak da primjerci knjige ne postoje ni u jednoj biblioteci, a pedantnim istraživanjem Jelene Šušanj utvrđeno je da je CIP Narodne biblioteke Srbije falsifikovan prije svega nekoliko dana kako bi Vukovićevim muljanjima pribavio prividni legitimitet - navedeno je u saopštenju PEN centra.
Dodaju da nastup na Gradskoj televiziji nije ogolio samo Vukovićeve sramne mahinacije, već je, kako ističu, ukazao i na društveno neprihvatljive svjetonazore drugoga laureata – Velja Stanišića.
- U klasičnom repertoaru govora mržnje Stanišić je pokušao uniziti značaj umjetničkog djela Miloša Karadaglića posežući i za klasično rasističkom argumentacijom, nazivajući Karadaglićev visoko moralni gest – ciganjenjem. Nakon što se crnogorska javnost imala prilike neposredno uvjeriti u to koje vrijednosti baštine i na što su sve spremni Mandićevi laureati, jasnije je nego ikad da je reakcija građanske javnosti neophodna da bi se spriječilo dalje degradiranje najznačajnije državne nagrade i unižavanje dostojanstva imena koje reprezentuje - kažu u PEN centru.
Ukoliko Skupština Crne Gore hitno ne načini jedini zakoniti potez i poništi protivzakonitu odluku žirija, PEN centar će poziva građane da u skladu sa svojim ustavnim pravima iskažu večeras u 19:30 ispred Vile Gorica svoje nepristajanje na fašizaciju koje, kako kažu, ovakvim svojim postupanjem i ovakvim svojim laureatima Skupština Crne Gore nameće kao društvenu normu.

PEN centar: Vukovićeve sramne mahinacije i društveno neprihvatljivi svjetonazori Stanišića

Dok gitarista svjetskog kalibra Miloš Karadaglić drži čas o čuvanju dostojanstva Trinaestojulske nagrade i vrijednosti tog datuma time što je odbio da primi najviše državno priznanje zbog okolnosti koje prate njenu ovogodišnju dodjelu, ostala dva laureata ne samo da ne prepoznaju značaj njegovog gesta, već svojim izjavama demonstriraju nerazumijevanje, neukus i duboko nepoštovanje prema jednom od najvažnijih savremenih crnogorskih umjetnika.
Grafičar Veljo Stanišić, jedan od dobitnika ovogodišnje nagrade, otišao je korak dalje i ustvrdio da Karadaglić "nije dostojan priznanja", uz niz paušalnih, problematičnih komentara.
- Ja sam nekako stavio poeziju na prvo mjesto, pa onda muziku. Sad sam totalno razočaran. A inače nešto mislim da ni kapacitet njegov... tačno ta neka viša sila... Skroman je u tom nekom smislu, skromna je i ta naša muzička tradicija, da budemo iskreni, u odnosu na pjesničku, ili ovu našu koja se razvila poslije Drugog svjetskog rata koja je ispred čak u odnosu na narode iz regiona. On nije ni dostojan te nagrade, tako se poigravati sa takvom jednom svetinjom, tako ci***it, to je malo za moj pojam ispod jednog nivoa elementarne kulture - rekao je Stanišić za Gradsku TV, u nastupu koji djeluje zbrkano, ali i otvoreno uvredljivo.
Da situacija bude još poraznija, pridružio mu se i negator svega crnogorskog, pisac Bećir Vuković, koji za muzičara svjetske slave kaže da ne zna "da li je kompozitor ili interpretator".
- On je interpretator bre, samo izvođač, ne komponuje - konstatovao je Stanišić.
Miloš Karadaglić danas važi za jednog od najistaknutijih gitarista svoje generacije i ambasadora klasične muzike na svjetskoj sceni.
Više puta je nastupao u Rojal Albert Holu u Londonu, bio je i u slavnom Karnegi Holu u Njujorku, a snimao je i u legendarnom Ebi roud studiju.
Karadaglić je nastupao i sa najpoznatijim svjetskim orkestrima kao što su Los Angeles Philharmonic, Chicago Symphony Orchestra, Philharmonia Orchestra, Orchestre Philharmonique de Radio France...
BBC Music ga je nedavno uvrstio među šest najvećih imena koja su oblikovala zvuk klasične gitare.
Aktivni je pokrovitelj brojnih dobrotvornih organizacija koje podržavaju mlade muzičare u Velikoj Britaniji i inostranstvu. Nedavno je pokrenuo „Fondaciju Miloš Karadaglić“, a ova filantropska organizacija ima za cilj da djeluje kao regionalni centar uticaja osnaživanjem umjetničke izvrsnosti kroz razne obrazovne mogućnosti, partnerstva i blisko mentorstvo.

Kad progovore neukus i nepoštovanje: Stanišić velikana gitare proglasio nedostojnim priznanja

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“, Odjeljenja bezbjednosti Nikšić, lišili su slobode D.J. (33), koji se potraživao shodno naredbi Osnovnog suda u Nikšiću radi upućivanja na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od tri godine.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, D.J. je pravosnažno osuđen zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Intenzivnim operativnim radom na terenu i preduzimanjem više policijskih aktivnosti, službenici nikšićkog Odjeljenja bezbjednosti locirali su i uhapsili ovo lice, koje je potom sprovedeno u UIKS na izdržavanje kazne.
Uprava policije poručuje da će i dalje nastaviti pojačane aktivnosti na pronalasku lica koja izbjegavaju izvršenje pravosnažnih sudskih odluka.

Nikšić: Uhapšen muškarac koji je izbjegavao izdržavanje trogodišnje kazne zatvora

Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Bijelom Polju, Asmir Pućurica, reagovao je na izjave predsjednika Crne Gore, Jakova Milatovića, ocjenjujući da je riječ o „teatralnom i očajničkom pokušaju političke kampanje“.
Pućurica poručuje da Milatović, ukoliko želi da se bavi političkim nadmetanjem, to ne može činiti iz pozicije predsjednika svih građana Crne Gore.
– Slučajnom predsjedniku Crne Gore treba da bude jasno da kampanju, koju očajnički vodi obijajući pragove, ne smije voditi u ulozi predsjednika svih građana – navodi se u njegovom reagovanju.
On podsjeća Milatovića na odluke iz perioda kada je bio ministar u „apostolskoj“ Vladi.
– Ako se već poziva na „pohare“ i „pljačke“, valja podsjetiti da je on postavio svoju suprugu u CGES, a svog druga u Montenegro Works – kompaniju koja je, prema svim pokazateljima, služila namirenju interesa partijskih prijatelja – poručuje Pućurica.
Nadalje, tvrdi da Milatovićeva ekonomska politika „nije ostavila dobre rezultate“.
– On je kumovao gašenju nacionalnog avioprevoznika, zbog čega i danas trpi crnogorska privreda. Za njegovog mandata nastavljen je i sunovrat KAP-a i rastući pad izvoza, koji aktuelni premijer Spajić samo produbljuje – navodi odbornik DPS-a.
Pućurica podsjeća i na spor sa Aman Resorts-om.
– Milatović je takođe učestvovao u raskidanju saradnje sa renomiranim hotelskim lancem, što je građane koštalo više od pola miliona eura i udaljilo Crnu Goru od svjetskih turističkih trendova – ističe on.
Odbornik DPS-a ocjenjuje da Milatović danas „pokušava da prisvaja teme radnika i propalih fabrika“, dok zanemaruje politički kontekst devedesetih.
– Dok danas glumi zaštitnika radnika, zaboravlja da je politika njegovih ideoloških prethodnika držala Crnu Goru u sankcijama i izolaciji. Da nije Đukanovićeva politika krajem devedesetih istrgla Crnu Goru iz kandži onih kojima se Milatović danas divi, o našoj sudbini bi se pitalo u Beogradu – navodi Pućurica.
Na kraju, poručuje:
– Ako spašava svoju političku karijeru, neka to radi kao lider partije koju godinama osniva, a nikako da dovrši – a ne preko leđa građana, kojima već pet godina nema šta da ponudi.

Pućurica: Milatovićeva „zabrinutost“ za Bijelo Polje još jedan pokušaj političke manipulacije

Uprava Glavnog grada na čelu sa gospodinom Sašom Mujovićem, zbog neefikasne realizacije Budžeta u narednu godinu prenosi 38 miliona, kazao je odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Filip Terzić.
Terzić je na mreži X naveo da bi red bio da Mujović ispoštuje dato obećanje i isplati zimnicu zaposlenima, koji se danas suočavaju sa rekordnim cijenama hrane, stanarina, vode, struje, parkinga, a uskoro i usluga Čistoće.
- Novca ima, volje nema - konstatovao je Terzić

Terzić: Novca za zimnice zaposlenih u Glavnog gradu ima, ali ne i volje

Evropska komisija izrekla je danas kaznu od 120 miliona eura kompaniji X zbog kršenja obaveza transparentnosti prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA), saopštila je Komisija. Ovo je prva odluka Komisije o neusklađenosti sa ovim zakonom.
Prekršaji kompanije X uključuju obmanjujući dizajn njenog „plavog bedža“ (plave oznake za verifikaciju naloga), nedostatak transparentnosti u njenoj arhivi oglasa i neuspjeh da obezbijedi pristup javnim podacima za istraživače, navodi se u saopštenju.
<h2>Obmanjujući dizajn „plavog bedža“</h2>
- Upotreba "plavog bedža" za "verifikovane naloge" obmanjuje korisnike. Ovo krši obavezu iz DSA prema kojoj platforme moraju da zabrane obmanjujuće dizajnerske prakse u svojim uslugama - navodi Evropska komisija.
Kako se pojašnjava, na platformi X svako može da plati da dobije "verifikovani" status bez da kompanija suštinski proveri ko stoji iza naloga, što korisnicima otežava procjenu autentičnosti naloga i sadržaja sa kojima stupaju u interakciju.
- Ova obmana izlaže korisnike prevarama, uključujući krađu identiteta, kao i drugim oblicima manipulacije od strane zlonamjernih aktera. Iako DSA ne zahteva verifikaciju korisnika, on izričito zabranjuje platformama da lažno tvrde da su korisnici verifikovani kada takva provjera nije izvršena - upozorila je Komisija.
<h2>Nedostatak transparentnosti u arhivi oglasa na X</h2>
Arhiva oglasa kompanije X ne ispunjava zahteve DSA u pogledu transparentnosti i pristupačnosti, navodi Evropska komisija.
- Pristupačne i pretražive arhive oglasa od ključnog su značaja za istraživače i civilno društvo u otkrivanju prevara, hibridnih prijetnji, koordinisanih operacija informisanja i lažnih reklama - navodi se u saopštenju.
X uvodi dizajnerske elemente i barijere za pristup, kao što su prekomjerna kašnjenja u obradi, što, kako se ocjenjuje - podriva svrhu arhiva oglasa.
Arhiva takođe ne sadrži ključne informacije, poput sadržaja i teme oglasa, kao ni pravnog subjekta koji ga je platio. Ovo, prema navodima iz saopštenja - otežava istraživačima i javnosti da nezavisno ispitaju potencijalne rizike u onlajn oglašavanju.
<h2>Neuspjeh u obezbejđivanju pristupa javnim podacima za istraživače</h2>
X ne ispunjava svoje obaveze prema DSA u vezi s pružanjem pristupa javnim podacima platforme istraživačima, utvrdila je Komisija.
Na primjer, uslovi korišćenja kompanije X zabranjuju kvalifikovanim istraživačima da samostalno pristupaju javnim podacima, uključujući scraping (scraping je tehnika automatskog prikupljanja podataka sa veb stranica pomoću specijalnih programa).
Pored toga, kako se navodi, procesi za pristup javnim podacima nameću nepotrebne prepreke, čime se efektivno podriva istraživanje sistemskih rizika u Evropskoj uniji.
- Kazna izrečena danas izračunata je uzimajući u obzir prirodu ovih prekršaja, njihovu težinu u pogledu broja pogođenih korisnika u EU, kao i njihovo trajanje. Ovo je prva odluka o neusklađenosti prema DSA - zaključuje se u saopštenju.
<h2>Šta su sljedeći koraci</h2>
X sada ima 60 radnih dana da obavijesti Komisiju o konkretnim mjerama koje namjerava da preduzme kako bi okončala kršenje člana 25(1) DSA, koje se odnosi na obmanjujuću upotrebu plavih bedževa.
Dalje, X ima 90 radnih dana da Komisiji dostavi akcioni plan u kojem će navesti neophodne mjere za rješavanje kršenja članova 39 i 40(12) DSA, koji se odnose na arhivu oglasa i pristup javnim podacima za istraživače. Odbor za digitalne usluge imaće mjesec od prijema akcionog plana kompanije X da iznese svoje mišljenje.
Komisija će zatim imati još mjesec da donese konačnu odluku i odredi razuman rok za sprovođenje.
Neispunjavanje obaveza iz odluke o neusklađenosti može dovesti do periodičnih kazni, ukazuje se u saopštenju i dodaje da Komisija nastavlja da sarađuje sa X "kako bi obezbijedila poštovanje ove odluke i DSA uopšte".
Podsjetimo, 18. decembra 2023. Evropska komisija pokrenula je formalni postupak radi procjene da li je X možda prekršio DSA u oblastima povezanim sa širenjem nezakonitog sadržaja i delotvornošću mjera za borbu protiv manipulacije informacijama, za koje se istraga nastavlja.
Ovi postupci takođe su obuhvatali upotrebu obmanjujućeg dizajna, nedostatak transparentnosti oglašavanja i nedovoljnu dostupnost podataka za istraživače, za šta je Komisija 12. jula 2024. usvojila preliminarne nalaze i danas donijela odluku o neusklađenosti.

Evropska komisija kaznila X sa 120 miliona eura

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: veljo-stanisic