Krivično vijeće Višeg suda, kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović, odbilo je prijedlog advokata Zorana Piperovića da se njegovom branjeniku bivšem viskom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću ukine pritvor. Prema ocjeni suda, razlozi za pritvor "još postoje". Advokat Piperović i njegov kolega Stefan Jovanović detaljno su obrazložili zbog čega bi trebalo da bude ukinut pritvor njihovom branjeniku i predložili da se Lazoviću odredi - mjera zabrane napuštanja stana, oduzimanja putne isprave i elektronski nadzor. Piperović je ukazao da je na pravosnažno rješenje Višeg suda u Apelacionom sudu dodata tačka 4 što je pravni nonsens. - Znao sam da je cilj nečiji da Zoran Lazović umre u Istražnom zatvoru jer se drugačije to ne može obrazložiti. Kada sam vidio da tužilac Miloš Šoškić nije postupio po odluci Vijeća za kontrolu optužnice i kada je vratio bez ispravki znao sam da optužnica mora biti potvrđena. Tada je, kako kaže, znao da je cijela operacija osmišljena da Lazoviću i Katniću figurativni rečeno i " bez imalo patetike" kosti ostanu u Spužu. - Ovaj prijedlog upućujem jer cijenim vijeće i posebno Vas kao predsjednika ovog vijeća jer sam siguran da nećete razmišljati da li će odluka dopasti Aleksi Bečiću, Momu Koprivici i naravno Borisu Bogdanoviću. U to sam siguran što god da odlučite - bio je jasan Piperović. On je dodao da se za Lazovića navodi da će napustiti porodicu i pobjeći.&nbsp; - Da li možete da zamislite da bi Zoran Lazović mogao da pobjegne i ostavi unučad, djecu. Da li neko može da pomisli da bi čovjek od skoro 70 godina pobjegao ostavio porodicu i krio se kod Belivuka i Miljkovića - upitao je Piperović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251224121244_0fdc1b2ed6861458310319f6995fbe6a154405b2e4804e4b4bda8a09897cb075.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251224121244_0fdc1b2ed6861458310319f6995fbe6a154405b2e4804e4b4bda8a09897cb075" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Zoran Piperović"> <figcaption>Zoran Piperović(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  Siguran je, kako kaže, da vijeće zna da bi Lazović i Katnić i bez jedne mjere bili u sudnici. On je ukazao da nije htio da traži ukidanje pritvora bez određivanja ijedne mjere jer kako je naveo to bi " izazvalo juriš na sudsko vijeće". - Znate od koga bi to bilo i bili bi prve vetingovane sudije - kategoričan je Piperovič. Njegov kolega, advokat Jovanović podsjetio je vijeće da u spisima predmeta postoji dokaz kada je Lazović čuo da će biti uhapšen da je preko advokata poslao podnesak glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću i vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću da je na raspolaganju Tužilaštvu i ostavio je broj telefona. - Stvoren je opasan narativ. Lazović i njegova porodica su odavno targetirani - kazao je Jovanović. Tužilac Miloš Šoškić protivio se prijedlogu odbrane za ukidanje pritvora. Nakon pauze od 10 minuta sudsko vijeće je odbilo prijedlog.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Sud odbio da ukine pritvor Zoranu Lazoviću

Suđenje bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, nekadašnjem visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću i tužiocu Saši Čađenoviću i danas je u Višem sudu odgođeno zbog bolesti predsjednika vijeća Višeg suda Veljka Radovanovića.
Podsjećamo, jučerašnje ročište nije održano zbog bolesti sudije, te je odloženo za danas. Novo ročište u podgoričkom Višem sudu zakazano je za 22. septembar.
Katnić je trebalo da završi iznošenje odbrane. On se tereti da je bio član kriminalne grupe koju je navodno formirao Lazović, a čiji član je bio i Čađenović.
Terete sa du zloupotrijebili službene položaje u interesu kavačke kriminalne grupe.
Katnić i Lazović kategorično su negirali navode optužnice.
Lazović je na ročištu 9. maja kazao da specijalni tužilac Miloš Šoškić protiv njega i Katnića vodi politički proces koji su osmislili moćnici van Crne Gore iz svijeta politike, diplomatije, biznisa i kriminala a izvođača tih "radova" su u Crnoj Gori.
Portal ETV i Televizija E objavili su brojne poruke sa kriptovanih telefona pune prijetnji protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića upravo od osoba iz redova kavačke kriminalne grupe. Te komunikacije nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici tužioca Šoškića podignutoj protiv Lazovića, Katnića ali ni u potvrđenoj optuženoj protiv Čađenovića.&nbsp;
Nijedna od poruka u kojima se direktno prijeti likvidacijom Katniću, Lazoviću i Čađanoviću nijesu sadržane u 300 strana ispravljenoj optužnici tužioca Šoškića.

Portal ETV

Ana Šofranac

500x500

1250x600

1084x550

Ponovo odgođeno suđenje Katniću, Lazoviću i Čađenoviću zbog bolesti sudije

Vijeće Višeg suda kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović odbilo je danas prijedlog advokata Zorana Piperovića da ukine pritvor nekadašnjem visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću i bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću koje Specijalno državno tužilaštvo tereti da su svoje službene položaje navodno poredili kavačkoj kriminalnoj grupi.
Sud nije prihvatio ni zahtjev advokata Vasa Bečanovića da se tužiocu Saši Čađanoviću ukine zabrana napuštanja stana jer, prema stavu vijeća, prijedlog je neosnovan.
Prijedlogu advokata Piperovića koji je detaljno obrazložio zbog čega treba da bude ukinut pritvor Katniću i Lazoviću usprotivio se tužilac Miloš Šoškić.
Advokat Piperović istakao je da je korektno i profesionalno da vijeće ukine pritvor.
- Molim Vas sve što možemo da uradimo i ispravimo u slučaju Lazovića i Katnića je da ih pustite da idu kod svojih porodica. Napravili bi stručno i profesionalno djelo - kazao je Piperović.
On je dodao da sud sigurno zna da Katnić i Lazović nigdje neće &nbsp;pobjeći i nikome kao njima nije stalo da dokažu svoju nevinost. Ipak, stav vijeća je bio da i dalje postoje razlozi zbog čega im je pritvor produžavan.
I na današnjem ročištu optuženi Katnić je detaljno iznosio odbranu i demontirao sve navode optužnice koja njega, Lazovića Čađenovića i suspendovanog službenika policije Petra Lazovića terete da su radili u korist mafije.
Katnić je naglasio da je optužni akt protiv njih plod tužioca Miloša Šoškića i političkih struktura. Ukazao je na izjave poslanika Demokrata Momčila Leković koji je mašući njegovom fotografijom na kojoj je sa lisicama zaprijetio sudijama da će ih stići veting do kraja godine a sve je to, kako je objasnio Katnić, po "volji Andrije Mandića".
- Mislio je na ovo sudsko vijeće - kazao je Katnić.
On je i danas četiri sata iznosio odbranu izjašnjavajući se o svakoj stavci iz optužnica i predočio vijeću da tako opširno mora jer je protiv njega država.
- Cilj tužioca je da ostanem u Spužu dok sam živ, ali se držim još - rekao je Katnić.
On se, u nastavku odbrane, fokusirao na navode iz optužnice koja ga tereti da je zamajavao javnost "iznošenjem neistina o Petru Lazoviću da je bio doušnik i da je iz tog razloga komunicirao na skaj aplikaciji sa osobama iz kavačke kriminalne grupe".
Katnić je naveo na desetine predmeta koje su realizovali zahvaljujući upravo informacijama Petra Lazovića -procesuirane su mnoge osobe iz kavačke kriminalne grupe, više od deset predmeta za šverc cigareta je realizovana na osnovu njegovih podatak ali i spriječene su likvidacije osoba iz škaljarske i kavačke grupacije.
Katnić je ponovio da je Petar Lazovića dao veliki doprinos u prikupljanju informacija o osobama iz kriminalnih grupa. Ukazao je da su na osnovu tih podataka zaplijenjene hiljade paketa cigareta ali i osujećena teška krivična djela.
- Kada sam donio odluku da nema osnovane sumnje da je Petar Lazović počinio krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti do tog zaključka sam došao na osnovu slobodnog tužilačkog uvjerenja i tada raspoloživih dokaza. Jasno je da je Lazović kumunicrao sa osobama iz kavačkog klana da bi dolazio do informacija. Zbog toga sam donio pravi zaključak da nema dokaza da je Petar Lazović počinio krivično djelo - kazao je Katnić.
On se u iskazu osvrnuo i na svjedočenje bivšeg šefa SPO Dragana Radonjića koji je naveo da je od Petra Lazovića dobio podatke o mnogim slučajevima koji su rezultirali enormim zapaljenja cigareta.
Izjava Radonjića potvrđena je i iskazom nekadašnjeg načelnika Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminal Milorada Žižića.
- Utvrđeno je i da je Petar Lazović kreirao lažni nalog čat grupe, navodnih službenika ANB i obavještavao Radoju Zviceru saopšatavjući mu određene podatke da bi ga obmanjivao - kazao je Katnić.
A, koliko je , kako kaže, štitio kavački klan, govore i podaci da je SDT, na čijem je čelu bio, samo u 2021. godini procesuiralo sve visokorangiran članove te grupacije -Radoja Zvicera, Slobodana Kašćelana, Milana Vujotića, Radoja Živkovića, Duška Roganovića. Te godine raspisana je, kako je objasnio, prva crvena potjernica za Zvicerom.
Katnić se u odbrani osvrnuo i na porijeklo svoje imovine u Novom Selu i Barjmavici, ističući da je sve zakonito stekao.
Finasijskom istragom, kako je rekao u Barjamovici, od sedam objekata blokirana su četiri i zabranjeno je korišćenje ali nijesu naveli koja četiri objekta.
On je naveo da su dva objekta i cistijerna u njegovom vlasništvu i njegovog sina, dok su ostala četiri u vlasništvu njegova dva brata i sinovca.
-Supruga Nataša i ja smo od 2005. do 2024. godine od plata i penzija zaradili 824.000 eura. Od tog iznosa ja sam prihodovao 693.000. U gradnju objekata u Barjamovici i Novom Selu uložio sam 435.000 eura gotovine. Uložio sam i 72.000 eura koje sam dobio od kuma i ušteđevinu od 37.000 eura koju su djeca sakupljala - rekao je Katnić.
Za sve što je iznio, kako kaže, postoje dokazi - izvodi iz banke.
Kategorično je odbacio tvrdnju SDT-a da je svih sedam objekata u Barjamovici u njegovom vlasništvu, što će, kako je objasnio, potvrditi svjedoci a postoje i pisani dokazi njihovih ulaganja.
Nastavak suđenja zakazan je za 10. septembar. Tada će Katnić završiti iznošenje odbrane i očekuje se da tužilac Čađenović počne sa davanjem odbrane.
Podsjećamo, Lazović je na ročištu 9. maja iznio odbranu i negirao sve navode optužnice. Naglasio je da specijalni tužilac Miloš Šoškić protiv njega i Katnića vodi politički proces koji su osmislili moćnici van Crne Gore iz svijeta politike,diplomatije biznisa i kriminala a izvođača tih "radova" su u Crnoj Gori.

Katnić: Protiv mene je država, cilj tužioca je da ostanem u pritvoru dok sam živ

Danas u sudnici podgoričkog Višeg suda počinje jedan od najvažnijih procesa u istoriji crnogorskog pravosuđa - najavila je u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E novinarka Svetlana Đokić.
Počinje, kako je rekla, pravna bitka kako bi se utvrdila istina da li je postupak protiv nekada ključnih ljudi za borbu protiv organizovanog kriminala politički montiran proces po nalogu tridesetoavgustovske većine ili su bivši visoki policijski funkcioneri Zoran Lazović, penzionisani glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović organizovali kriminalnu grupu kako bi, kako to tvrdi Specijalno državno tužilaštvo, zloupotrebljavajući službeni položaj pomagali jednoj od najmoćnijih mafijaških organizacija na Balkanu - kavačkom kriminalnom klanu.
- Optužnica protiv Lazovića i Katnića, podsjetimo, nakon što je vraćena na popravni, potvrđena je sredinom marta. Ovaj optužni akt zastupa specijalni tužilac Miloš Šoškić, a Vijeće Višeg suda potvrdilo je njegov prijedlog i tu optužnicu sjedinilo sa ranije formiranim predmetom protiv Čađenovića, koji još od oktobra 2023. čeka početak suđenja. Čađenović je uhapšen u decembru 2022. godine, pod sumnjom da je bio saradnik kavačkog klana. U pritvoru u Spužu držali su ga duže od 18 mjeseci, nakon što je pušten da se brani sa slobode nalazi se u kućnom pritvoru - ističe Đokić.
Lazović i Katnić uhapšeni su u aprilu prošle godine, a tokom ročišta na kojima je razmatrana optužnica, kategorično su odbacili sve navode ovog optužnog akta.&nbsp;
- Lazović je tada naglasio da optužnica nije zasnovana na dokazima, već da je riječ o političkom procesu koji protiv njega i članova njegove porodice vode i u Skupštini pojedine političke partije i kvazi-bezbjednjaci. Poručio je i da zna zbog čega i zbog koga je on centralna meta, ali i da ga njihova demonstracija moći neće baciti na koljena, već će dokazati svoju nevinost - podsjeća Đokić.&nbsp;
Dodaje i da je tokom višesatnog osvrta na optužnicu, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji je nakon hapšenja duže vrijeme štrajkovao glađu, a potom i žeđu, bio je kategoričan da je pritvoren voljom političkih moćnika.&nbsp;
- On je ujedno optužio tužioca Šoškića za prikrivanje i mijenjanje sadržine dokaza. Katnić je predočio sudu i sadržaj komunikacija koje Šokić nije uvrstio u dokaze, a riječ je o porukama u kojima članovi kriminalne grupe, sa kojom su navodno sarađivali, planiraju njegovu, Lazovićevu i Čađenovićevu likvidaciju - ističe Đokić.&nbsp;
Katnić i Čađenović, kako dodaje, novim crnogorskim vlastima su trn u oku još iz vremena kad su bili opozicija, a nakon što su podigli optužnicu za pokušaj državnog udara u izbornoj noći 2016. godine u organizaciji ruskih službi bezbjednosti.&nbsp;
- Na optužnici su se tada, pored ruskih agenata i ostalih okrivljenih, našli i aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i jedan od lidera aktuelne parlamentarne većine Milan Knežević. Prvostepena presuda u ovom predmetu izrečena je baš na današnji dan prije šest godina, a tada su Mandić i Knežević poručili Katniću i Čađenoviću da će im se osvetiti. Ovu presudu oborio je Apelacioni sud, pa su u ponovljenom postupku svi optuženi oslobođeni krivice. Ta presuda još nije pravosnažna - naglasila je Đokić.
Interesantno je i to da je optužnicu protiv Lazovića, Katnića i Čađenovića potvrdilo Vijeće kojim je predsjedavao predsjednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović.
- A baš on je i sudija koji je oslobodio Mandića, Kneževića, dvojicu ruskih agenata i ostale okrivljene u slučaju "državni udar" - podsjeća Đokić.&nbsp;
Na danas zakaznom ročištu u podgoričkom Višem sudu, kako je planirano, nakon čitanja optužnice odbranu će iznijeti bivši visoki policijski funkcioner Lazović, koji se tereti da je organizovao kriminalnu grupu, zloupotrijebio službeni položaj, prao novac i nelegalno držao oružje.&nbsp;
- Lazović je tražio da ovo suđenje bude javno prenošeno jer, kako je naveo u svom zahtjevu, nema šta da krije. Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić odobrila je samo da neki djelovi procesa budu objavljeni na zvaničnom Jutjub kanalu Višeg suda. Crnogorska javnost sudski proces protiv Lazovića, Katnića i Čađenovića iščekuje sa pažnjom. Proces vodi sudija Veljko Radovanović, a da li će na zvaničnom Jutjub kanalu Višeg suda biti prikazana kompletna odbrana okrivljenih u ovom trenutku nije poznato - navela je Đokić.&nbsp;
Suđenje možete pratiti na našem portalu, a više detalja ćemo imati i u narednoj informativnoj emisiji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPb4VKwQUPGI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Počinje suđenje Lazoviću, Katniću i Čađenoviću, optuženi tvrde da je postupak politički montiran proces

Viši sud u Podgorici prihvatio je prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva da se postupak protiv nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića spoji sa postupkom koji se vodi protiv suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića, potvrdila je za Portal ETV samostalna savjetnica za odnose sa javnošću u Višem sudu, Ivana Vukmirović.
Rješenje o spajanju postupaka donijelo je krivično vanraspravno vijeće Višeg suda. Kako nam je rekla Vukmirović, predmet je zadužio sudija Veljko Radovanović.
Čađenoviću se na teret stavljaju krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i šest krivičnih djela zloupotreba službenog položaja.
Lazoviću se na teret stavljaju krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja, produženo krivično djelo pranje novca i produženo krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Katnić se tereti da je počinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
- Postupci su spojeni tako da se ima sprovesti jedinstveni postupak i donijeti jedna odluka - rečeno je Portalu ETV iz Višeg suda.
Krivično vijeće Višeg suda u Podgorici je prije dva dana potvrdio optužnicu protiv Lazovića i Katnića.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpotvrdena-ispravljena-optuznica-protiv-lazovica-i-katnica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Po nalaženju vijeća, dokazi predloženi u optužnici opravdavaju postojanje osnovane sumnje da su okrivljeni Z.L i M.K izvršili krivična djela koja im se optužnicom stavljaju na teret, do onog stepena koji je neophodan i dovoljan za potvrđivanje optužnice i iznošenje ove krivične stvari na glavni pretres - navedeno je u saopštenju Višeg suda.
<h2>Nejasnoće i kontradiktornosti</h2>
Podsjećamo, Specijalno državno tužilaštvo u oktobru prošle godine je Višem sudu u Podgorici predalo optužnicu protiv Lazovića i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića.
Vijeće Višeg suda je, krajem januara, vratilo SDT- u optužnicu na ispravku, ukazujući na ključne propuste. Optužni akt osporen je iz više pravnih razloga, dovodeći u pitanje čak i optužbu za stvaranje kriminalne organizacije u kojoj nijesu poznate ni njeni članovi, niti vrijeme stvaranja. Osporen je i dio optužnog akta kojim se Lazoviću stavlja na teret zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću u Crnu Goru jer takva pisana zabrana nije ni postojala u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Umjesto prvobitnih 297 stranica tužilac Miloš Šoškić je predao optužnicu ispravljenu ali sada na 300 strana.
Iz ispravljenog optužnog akta, kako je naš mediji pisao, očigledne su brojne nejasnoće i kontradiktornosti.&nbsp;
Skoro 10 mjeseci nakon što su uhapšeni Katnić i Lazović postupajući tužilac naprasno je saznao kada je navodno formirana kriminalna organizacija jer mu je sudsko vijeće ukazalo da u optužnom aktu nema vrijeme stvaranja kriminalne organizacije, da se ne zna broj članova u ispravljenoj optužnici. Šoškić je utvrdio datum, ali ne baš precizno. U ispravljenom optužnom aktu navodi da je Lazović u martu 2020. godine organizovao kriminalnu organizaciju čiji su pripadnici istovremeno postali Katnić, optuženi tužilac Saša Čađenović, Petar Lazović kao i druga neidentifikovana lica a koje je djelovala od organizovanje pa nadalje. Šoškić je nedavno tražio spajanje optužnice protiv Lazovića i Katnića sa onom protiv tužioca Čađenovića.&nbsp;
Katnić i Lazović terete se da su svoje službene položaje podredili kavačkoj kriminalnoj grupi i da su i radili u njihovom interesu.
Portal ETV i Televizija E, ekskluzivno su objavili brojne poruke sa kriptovanih telefona pune prijetnji protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića upravo od osoba iz redova kavačke kriminalne grupe. Te komunikacije nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima optužnici tužioca Šoškića podignutoj protiv Lazovića, Katnića ali ni u potvrđenoj optuženoj protiv Čađenovića. &nbsp;
Nijedna od poruka u kojima se direktno prijeti likvidacijom Katniću, Lazoviću i Čađanoviću nijesu sadržane u 300 strana ispravljenoj optužnici tužioca Šoškića.
<h2>Piperović: Motivisan proces</h2>
Advokat Zoran Piperović je nakon odluke o potvrđivanju optužnice kazao za Televiziju E da je ovaj proces motivisan, tvrdeći da postoje brojne nelogičnosti koje je Viši sud zanemario u procesu Lazovića i Katnića.
Podvukao je da ne postoji država u regionu, ni u svijetu, koja bi potvrdila ovakvu optužnicu.
- Neko bi mogao da kaže: „Ej, nemoj da se angažuješ. Neko je odlučio da će da bude osuđen i on će biti osuđen“. I sad sam siguran: ako bilo u ko u sudu, a mislim da ima časnih sudija, bude sudio - ja ću biti sa kolegama potpuno relaksiran - jer sam siguran da tu nema ničega. Za mene i po Zorana Lazovića postoji druga opasnost: Apelacioni sud. Ne pitajte me zašto jer je priča preduga - naveo je Piperović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fne-postoji-sud-u-svijetu-koji-bi-potvrdio-optuznicu-za-zloupotrebu-polozaja-nekoga-ko-u-tom-momentu-nije-bio-na-poziciji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tamara Klikovac

Katniću, Lazoviću i Čađenoviću sudiće se u jednom postupku, predmet zadužio Veljko Radovanović

U podgoričkom Višem sudu izrečena je oslobađajuća presuda svim optuženima u postupku povodom oružane pljačke nikšićke pošte i ubistva radnika obezbjeđenja Ljubiše Mrdaka 20. novembra 2021. godine.
Presudu je izrekao sudija Veljko Radovanović, koji je naveo da je sud doveden pred svršen čin i da je zbog ovakve optužnice sud morao da preuzme ulogu istražnog organa.
Optužnicom tužilaštva bili su obuhvaćeni Mitar Knežević, Stojan Albijanić, Nemanja Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac i Stefan Regojević.
Na završnim riječima državna tužiteljka Radmila Gačević predložila je da sud optužene osudi na kaznu zatvora od po 30 godina.
Prema navodima te optužnice, okrivljeni su po prethodnom dogovoru i razrađenom planu uz prijetnju oružjem od pokojnog Ljubiše Mrdaka, Dragiše Dendića i Igora Ivanovića oteli novac namjenjen za isplatu penzija. Tom prilikom su ukrali 423.000 eura.&nbsp;
Istraga je pokazala da je ova grupa sa pripremama oružane pljačke krenula 9. avgusta 2021. godine.&nbsp;
Tako je, kako se navodi, optuženi Miljković po unaprijed utvrđenom se sa optuženim Svjetlanovićem iznajmio dva stana u Nikšiću u kojima su se krili prije i nakon pljačke Pošte.

Ivona Đokić

Oslobođeni optuženi za ubistvo Ljubiše Mrdaka i pljačku Pošte

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: veljko-radovanovic