Ukidanje bezviznog režima državi koja je veoma značajna za građane Crne Gore nije politička i ekonomska, već bezbjednosna mjera, čiji povod incident na Zabjelu, a reakcija koja je potom uslijedila je sve samo ne viteška i čojska, koja je nanijela veliku štetu i vratila društvo decenijama unazad - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, kriminolog Velimir Rakočević.
Nove mjere Vlade Crne Gore se tiču ukidanja boravka vlasnicima neaktivnih stranih firmi i &nbsp;skraćenje boravka za državljane bezviznih zemalja.
Došlo je do određenih izmjena, kaže Rakočević, u tretiranju boravka stranaca u Crnoj Gori, što je vezano za interese države i ispunjenja obaveza završne etape pristupa Evropskoj uniji.&nbsp;
- Sve mjere, a pogotovu ove vrste, treba uvoditi postepeno. Vidimo kada se ishitreno donose neke odluke one uvijek mogu da izazovu određene i negativne efekte. Sa jedne strane je potpuno jasno da mi kao država aplikant moramo da usaglasimo i vizni režim, pogotovu tu osjetljivu oblast bezviznog režima. Ona mora biti u potpunosti kompatibilna do kraja sljedeće godine, da bi ispunili ta završna mjerila i u tom smislu oni koji su do sada bili na tom bezviznom režimu moraće biti usklađeni sa važećom &nbsp;viznom politikom Evropske unije, u skladu sa Šengenskom konvencijom, da se mi prilagodimo, a veoma je važno da to bude postepeno- rekao je Rakočević.
Ukazuje da je bitno obratiti pažnju koliko stranci, ali i domicilno stanovništvo ispunjava obaveze prema državi, naročito kada je u pitanju plaćanje poreza, jer je očigledno da tu postoje brojni problemi.
- U bilo kojoj zapadnoj državi, ako se gleda odnos građana prema državi, prvo se uzima u obzir da li su poreske obaveze ispunjene. To kod nas očigledno da nije slučaj i u tom smislu je ovdje zaista važno da te firme, bilo da su stranci osnivači ili domaći državljani, da one aktivno posluju, jer vidimo da država ima problema u ubiranju prihoda- istakao je Rakočević.
Smatra da za boravak od 30 dana za strance, umjesto dosadašnjih 90, treba ostaviti neki rok u kom bi se stranci pripremili, jer nagle promjene mogu na neki način šokantno djelovati na one na koje se odnose.
- Bitno je da su jasno definisana pravila igra i dok je igra u toku da nema mijenjanja pravila, jedino ako imamo neke vanredne situacije. Sigurnost poslovanja i sigurnost kako domaćih državljana, tako i stranaca. Imperativ svih je da se očuva bezbjednost, to je na prvom mjestu. Sa druge strane da te promjene u smislu administrativnih mjera da one što manje pogađaju prevashodno strance, jer ključno je da mi budemo dobri domaćini- zaključio je Rakočević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtjASFQxjMfo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rakočević: Reakcija nakon incidenta na Zabjelu je sve samo ne viteška i čojska, vratila nas je kao društvo decenijama unazad

Možemo reći da je prvi put neka situacija ovako eskalirala u nasilje i u sve ono što smo mislili da je odavno za nama, kaže za Antenu M kriminolog Velimir Rakočević.
- Vrlo je važno, stoga, da bude javnost blagovremeno informisana, jer je, vidjeli smo, vrlo opasno ukoliko imamo plasiranje netačnih informacija, odakle god da dolaze, a pogotovo ako dolaze iz političkih krugova, jer to dovodi do uzemirenja javnosti. Vrlo je važno da informacije, pogotovo kad dolaze od državnih organa, sadrže podatke koji odgovaraju stvarnost i koji su istinitie - kaže kriminolog.
Imamo, međutim, dodaje, prilično tenzičnu situaciju.
- Imate ino faktor u smislu da su u izvršenju krivičnog djela učestvovali strani državljani, a sa druge strane imate proteste domaćeg stanovništva. U toj situaciji povišenih tenzija, istina, na neki način, gubi na kvalitetu. Uloga državnih institucija je da, prije svega, pokušaju eliminisati tu netoleranciju i mržnju, koja, na žalost, postoji i, sa nultim stepenom tolerancije da reaguju na sve oblike ksenofobije - naglašava Rakočević.
U prvi mah nijesu se, očigledno, kaže, mogle objektivno sagledati sve činjenice i okolnosti da bi se utvrdilo šta se stvarno dešavalo na primarnom licu mjesta, gdje su se sukobili naši i državljani Azerbejdžana i Turske, a u vezi sa kojim je juče ukazano na novi momenat.
- Nikada ne možemo u prvoj fazi sve činjenice utvrditi do kraja. E sad, naravno, to treba da se utvrdi sve vrlo detaljno i to povlači odgovornost. I u tom smislu ovdje je veoma važno da ne dođe do uznemirenja javnosti sa jedne strane, kroz blagovremene i tačne informacije koje će pružiti nadležni organi, ali isto tako da cijelo društvo reaguje u smislu osude događaja koji nas vraćaju, možemo slobodno reći, cijeli jedan vijek unazad. Jer ksenofobija je krajnje neprihvatljiva u jednom društvu koje teži da bude u društvu razvijenih naroda i država - poručuje Rakočević.
Važno je ističe, da izvučemo pouke, institucije da rade svoj dio posla, a građani da nikada probleme ne rješavaju nasilnim sredstvima.
Upitan za izostanak reakcije policije na parole upućene državljanima Turske, a koje su okarakterisane kao govor mržnje, Rakočevići naglašava da je važno da se nađe balans kad govorimo o ulozi represivnih organa.
- Jer nije lako slušati sve to, ali je vrlo važno da sva ova lica u međuvremenu, i vjerovatno vrlo brzo, sva će biti identifikovana gdje je bilo elementa ne samo krivičnih dijela, nego i prekršaja. I, naravno, ono što je vrlo važno, jer često se to ističe zašto policija nije odmah reagovala kad je došlo do tih izliva mržnje i netolerancije prema jednom narodu itd, dakle, policija mora reagovati sa minimalnim stepenom prinude da bi osvarila cilj. Bitno je da se izbjegne što je moguće više primjena sile prema građanima osim u slučaju kada je neophodno direktno zaštiti život, što znači da u ovoj situaciji ona prati događaje, reaguje onda kada se mora neposredno reagovati na terenu. Ali je bitno da sve te incidente, sva ta protivpravna devijantna i delinkventna ponašanja locira i da ih u zakonskoj proceduri procesuira prema nadležom tužilaštvu - &nbsp;pojašnjava kriminolog.
Policija je ističe izašla odmah sa određenim mjerama upozorenja zbog velikog broja maloljetnih lica, koji su takođe bila učesnici u incidentima minulih dana.
- Mi smo u tom problemu da nemamo mogućnost da na našim granicama identifikujemo sva lica koja su potencijalno opasna po bezbednost, jer nemamo biometričku identifikaciju, mogućnost da koristimo baze podataka, što će se nadam se ubrzo se promijeniti, ali sada policija to mora da radi dubinski da bi prekontrolisala sve strance. Ka uzemirenju javnosti vodilo je spinovanje da imamo stotinu hiljada državljana Turske u zemlji, a ima ih 13.000, vjerojatno i nešto više sa onima koji ilegano borave u državi. Ali veliki broj lica je procesuiran i država mora pokazati snagu, jer ukoliko bismo postali društvo netolerancije i ukoliko bsmo ispoljavali nasilje prema drugima i drugačijima, onda nas vjerojatno ne bi nigdje primili, a kamoli u EU - zaključuje Rakočević.

1250x600

1084x550

Rakočević: U situaciji povišenih tenzija istina gubi na kvalitetu, nadležni da blagovremeno i tačno informišu javnost

Incident koji se desio u podgoričkom naselju Zabjelo nikako ne može biti svrstan u nasilničko ponašanje, smatra profesor kriminalistike Velimir Rakočević.
- Posebno kad se radi o oružju ili oruđu. Svaki moj student zna da je u pitanju ubistvo u pokušaju. To svaki student na prvoj godini prava mora da zna- rekao je Rakočević u emisiji “Klub Aplus”.
Prema njegovim riječima, policija je odradila svoj dio posla udžbenički u skladu sa zakonodavstvom.
- Ali, mene zabrinjava ono što se desilo poslije toga. Crna Gora je uvijek bila satkana od svih onih vrijednosti koje je opisivao Marko Miljanov. To je to čojstvo, da čuvamo drugoga od sebe. Ljude treba dijeliti na dobre i loše, a nikako da se širi mržnja kako bi se jedan narod osjećao ugroženim. To je poražavajuće- ocijenio je Rakočević tokom gostovanja na Aplus televiziji.
Poručio je da ovakvi incidenti nikako nijesu smjeli da se dese.
- U svakoj naciji ima i kulturnih ljudi i devijantnih oblika ponašanja. Navešću i primjer turističkih obilazaka. Ne poznajem nikog ko je bio u Tursku, a da nije bio najljubaznije dočekan- primijetio je Rakočević.
Rakočević je naglasio da je država Crna Gora u obavezi da zaštiti svoje goste, a strane državljane posebno.
- Treba sa stvorimo osjećaj sigurnosti kako bi se u našoj državi svako osjećao bezbjedno- dodao je Rakočević.
Ponovio je da su nedavni incidenti neprijatan niz događaja, ali je naglasio i da je Crna Gora uspostavila takozvane “meke granice” u odnosu sa Turskom.
- Ne radi se samo o tome što je Turska moćna država, već ta država ima značajna ulaganja i brojne humanitarne aktivnosti u Crnoj Gori- zaključio je Rakočević. 

Podsjetimo, Crna Gora se suočava sa najtežim međunacionalnim incidentom u posljednjih nekoliko godina.
Nakon što je u podgoričkom naselju Zabjelo nožem ranjen mladić M.J., situacija je eskalirala u talas nasilja, odmazdi i zapaljenih objekata u vlasništvu stranaca, uglavnom turskih državljana.
Policija je privela desetine ljudi, Vlada je najavila ukidanje bezviznog režima sa Turskom, a Ankara je uputila oštru diplomatsku reakciju.
Incident koji je pokrenuo spiralu događaja dogodio se u noći između petka i subote, kada su tri muškarca – prema nezvaničnim informacijama, turski državljani – napala Podgoričanina M.J. i teško ga povrijedila nožem.
Policija je ubrzo uhapsila državljanina Azerbejdžana Y.G. (31) i državljanina Turske N.D. (54), osumnjičene za krivično djelo nasilničko ponašanje. Oni su se nakon napada zabarikadirali u jednom kazinu.
U nastavku akcije privedeno je 45 osoba, uglavnom iz Turske i Azerbejdžana. Policija je ustanovila više nepravilnosti – osam stranaca je protjerano, a sedam kažnjeno prekršajno zbog kršenja Zakona o strancima.
Dvojici je određena mjera obaveznog boravka i javljanja policiji.

Rakočević: Ne poznajem nikog ko u Turskoj nije bio najljubaznije dočekan, širiti mržnju je poražavajuće

Prijedlogom zakona o izvršenju kazni zatvora obuhvaćeno je kroz nove odredbe i kopiranje standarda način kako da se osuđena lica reintegrišu u društvo. Međutim to je teško ostvariv cilj, jer osuđeno lice je izloženo brojnim negativnim uticajima, pa ukoliko izostane podrška porodice i društva taj začarani krug se nastavlja - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, kriminolog i profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore - Velimir Rakočević.
Novi Prijedlog zakona o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti nalazi se u skupštinskoj proceduri, a propisuje da je cilj izvršenja sankcija da osuđeni kroz sistem programa tretmana usvoji društveno prihvatljive vrijednosti radi ponovnog uključivanja u društvo.&nbsp;
Kad se govori o procesu reintegracije, kaže Rakočević, lica koje je već prekršilo pravne norme je cilj koji je najteže ostvariv, jer je procenat povrata zabrinjavajuće visok, a kod nekih krivičnih djela poput narko delikata čak prelazi, kako tvrdi, 70 posto.&nbsp;
- Cilj resocijalizacije je vrlo teško ostvariv, iako je svrha zatvorskog sistema da popravi ono što je bilo loše i da se ubuduće to ne ponovi. Ovdje jeste obuhvaćeno &nbsp;i kroz te nove odredbe i kopiranje onoga što su standardi, ali pitanje je koliko je to moguće ostvariti u praksi, jer imamo jednu drugu, nažalost, stranu a to je da nerijetko zatvori ostaju škole kriminala. Taj kriminogeni uticaj ostalih zatvorenika, pogotovu na osobe mlađe životne dobi je vrlo razoran i vrlo često tu dolazi do jačanja tog procesa kriminalizacije, odnosno da lice odmah po izlasku iz zatvora ponovo izvrši još teže krivično djelo - rekao je Rakočević.&nbsp;
Podsjeća da je nakon izlaska na slobodu lice izloženo brojnim negativnim uticajima i ukoliko izostane podrška društva i porodice, ističe on, to lice postaje vrlo laka meta i taj začarani krug se nastavlja.
Dodaje i da je u jednom periodu rad bio obaveza osuđenika u zatvorskom sistemu, međutim sada je konačno utvrđeno, ističe profesor, da rad ne može biti disciplinska mjera, već isključivo pravo i okupaciona radna terapija za određenu kategoriju lica.
- Samom osudom lice gubi određena prava i u tom smislu ono ne može kad je u zatvoru da stiče profit, da se bavi biznisom, nego je to dobijanje 25 do 30 posto za puno radno vrijeme od minimalne zarade u državi. Ono što mogu reći na osnovu višegodišnje prakse sva lica koja su bila zdravstveno sposobna bila su i radno angažovana, ali su postojali ti brojni kapaciteti da se lica angažuju, jer to iz nekog mog ugla je vrlo važan segment resocijalizacije lica, da izgubi tih 6 do 8 sati, da spoji ono što je svakako korisno i naročito da izuči određeni zanat, to je pravilno strukturiranje vremena. Međutim, sada su ti kapaciteti ograničeni i u tom smislu se ovdje pojavljuju drugi problemi, taj višak slobodnog vremena i sve to može da usložnjava kompletan proces resocijalizacije - zaključio je Rakočević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Rakočević: Uslovi u zatvorima su ogledalo cijelog društva

Crnogorske ulice posljednjih mjeseci postale su poprišta brutalnih likvidacija koje, po svemu sudeći, ne poznaju strah od zakona. Samo u posljednjih šest nedjelja, četiri osobe povezane s kriminalnim klanovima ubijene su u javnosti, dok je jedna djevojka ranjena. Egzekucije se više ne dešavaju u mraku ni na periferijama gradova, nego i na ulicama u sred dana, u lokalima, pa čak i u neposrednoj blizini zgrade Uprave policije. I dok kriminalne grupe demonstriraju silu, država ostaje bez odgovora, a građani bez osjećaja sigurnosti.&nbsp; <h2>Bezbjednosni ambijent u Crnoj Gori narušen</h2> Kriminolog Velimir Rakočević i bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević za Analitiku ocjenjuju da je bezbjednosna situacija ozbiljno narušena, da policija pokazuje institucionalni umor i da organizovani kriminal raspolaže većim resursima i logistikom od sistema koji bi trebalo da ga suzbije. - Svako ubistvo direktno narušava bezbjednost građana zbog čega se javlja zabrinutost izazvana strahom od ponavljanja zločina. Zbog toga je bezbjednosna situacija izazovna sa povremenim usložnjavanjem generisanim nastavkom obračuna kriminalnih organizacija - ukazuje Rakočević.&nbsp; I Janjušević je stava da je bezbjednosni ambijent u Crnoj Gori značajno narušen.&nbsp; - Ono što karakteriše ova posljednja ubistva je izuzetna svirepost i drskost. Posljedica ovih događaja je uznemirenost građana. Izvršioci ovih najtežih krivičnih djela nemaju strah od policije. Najbolji pokazatelj za to je ubistvo Ivana Milačića koje se dogodilo u ugostiteljskom objektu na par stotina metara od zgrade Uprave policije - ukazuje Janjušević.&nbsp; Navodi i da se službene evidencije Uprave policije ne vode prema broju žrtava već prema broju krivičnih djela ubistava.&nbsp; - Od prvog januara ove godine registrovano je 11 krivičnih djela ubistava i dva krivična djela teško ubistvo u pokušaju, gdje je nakon pravne kvalifikacije nadležnog tužilaštva nastupila smrtna posljedica sa ukupno 24 smrtno stradala lice - iznosi Janjušević zabrinjavajuće podatke. <h2>Propusti bezbjednosnog sektora, kriminalci brži od policije</h2> Većina žrtava bila je poznata bezbjednosnim organima, a neki su se godinama nalazili na potjernicama. Sagovornici Analitike ukazuju gdje nastaju propusti zbog kojih kriminalci „stignu“ do svojih meta brže nego policija. - Radi se o zakonomjernostima razvoja kriminala koji je uvijek bio na korak ispred formalnih struktura što je problem cijele međunarodne zajednice kao i država pojedinačno. Makar do sada nijedna država nije uspjela da efikasno riješi ove probleme, a vrlo su daleko od toga da se u potpunosti obračunaju sa organizovanim kriminalom ovog tipa - navodi Rakočević.&nbsp; I Janjušević smatra da je naručena ubistva teško spriječiti.&nbsp; - Najteža krivična djela, odnosno naručena ubistva od strane kriminalnih klanova, veoma je teško spriječiti, jer ih karakteriše visok stepen organizovanosti a neposredni izvršioci su obično profesionalci, najčešće iz regiona, sa veoma jakom logistikom - kaže Janjušević.&nbsp; Ipak, ukazuje da je bilo propusta bezbjednosnih državnih organa. - Bila su dva ubistva koja su po mojem mišljenju specifična zbog propusta policije. Ubistvo Igora Nedovića, 16. jula u Podgorici, gdje je ubica završio započeto, jer je 17. maja pokušao da ubije isto lice i nanio mu teške tjelesne povrede. Zatim ubistvo Stefana Belade i Andrije Ivanovića 29. septembra pored magistralnog puta Cetinje – Budva, gdje su ubica, ili ubice, završili kravi naum, jer je samo 15-tak dana prije toga pokušano ubistvo Belade kada je ranjena njegova saputnica na motociklu - podsjeća Janjušević. On je stava da je policija u oba ova slučaja morala operativno da pokrije ova dva lica, jer se, kako dodaje sagovornik Analitike, moralo pretpostaviti da će ubica, ili ubice, pokušati da završe svoj krvavi naum. - Specifično je i ubistvo Bobana Sjekloće, koji je dugi niz godina bio u bjekstvu, zbog sumnje da je izvršio više teških krivičnih djela. Ovdje je zakazala potražna služba Uprave policije kao i obavještajni sektor, jer se nažalost ispostavilo da kriminalni klanovi imaju bolje i tačnije podatke gdje se nalazi ovo lice nego bezbjednosne službe - ukazuje Janjušević.&nbsp; <h2>Deficit kadra veliki problem</h2> Rakočević, pak, smatra da bezbjednosne službe nekada uprkos maksimalnim naporima ne uspiju da spriječe obračune kriminalnih klanova. - Mogli su kordoni policije da obezbjeđuju ova lica i ponovo ne bi postojale garancije da ne dođe do najgoreg ishoda. Čak i štićene ličnosti su nerijetko laka meta, ukoliko mafija riješi da ih likvidira - ističe on.&nbsp; Veliki problem je, kako dodaje, deficit kadrova u ovoj oblasti, budući da nedostaje veliki broj policajaca. - Čak i u tako malom broju, ipak, uspijevaju da rasvijetle gotovo sve najteže zločine i spriječe brojne likvidacije. Ilustracije radi, prije nekoliko dana uhapšeno je lice koje je posjedovalo arsenal oružja i eksplozivnih materija, dovoljnih da nanesu razorne posljedice, što je stidljivo medijski propraćeno - kaže Rakočević.&nbsp; <h2>Treba jačati kapacitete sektora bezbjednosti&nbsp;</h2> Osvrućući se na to što kriminalni klanovi bez zazora napadaju na javnim mjestima i u ugostiteljskim objektima, te da počinioci mnogih obračuna do sada nijesu uhapšeni, sagovornici Analitike ukazuju koje konkretne mjere mogu dugoročno prevenirati ovakva dešavanja. - Kriminalni klanovi su bezbroj puta do sada pokazali izuzetnu drskost i bezobzirnost u izvršenju teških krivičnih djela. Da bi se prevenirala ova dešavanja treba jačati kapacitete sektora bezbjednosti u prvim redovima Uprave policije. Izvršna vlast, odnosno Vlada Crne Gore mora da opredijeli značajna finansijska sredstva u prvom redu za jačanje materijalno tehničkih sredstava Uprave policije - kaže Janjušević.&nbsp; On podsjeća da je prethodnih nekoliko godina Uprava policije ostala bez velikog broja policijskih službenika koji su, kako ističe, bili izuzetno kvalitetni i obučeni, a otišli su u penziju. Upozorava da sektor bezbjednosti nije napravio kvalitetnu analizu kako da nadomjesti ovaj broj policijskih službenika. - Čujemo izjave prethodnih dana da će brzo biti primljeno 500 novih službenika Uprave policije, koji tek treba da obave pripravnički staž i treba im makar nekoliko godina da se osposobe za policijski posao. Mislim da će ovaj kadrovski deficit sa kvalitetnim policijskim kadrom, primarno u kriminalističkoj policiji, dugoročno opterećivati rad Uprave policije - ističe Janjušević.&nbsp; Podvlači da, između ostalog, treba raditi i na poboljšanju materijalnog statusa policijskih službenika.&nbsp; - Njihove zarade su nedopustivo niske, o stanju njihovih uniformi da ne govorimo. Na drugoj strani imamo kriminalne klanove koji raspolažu sa ogromnim svotama novca, koji izvršioce teških kriminalnih djela plaćaju u velikim iznosima -ukazuje Janjušević.&nbsp; Rakočević kaže da je neophodno eliminisati uzroke kriminala.&nbsp; - Skoro svi učinioci su identifikovani i biće kad tad privedeni pravdi i to je najviše što policija može da uradi. Ne može se govoriti o stoprocentoj bezbjednosti u bilo kojoj državi. Ono što manje više svim državnim organima nedostaje jeste jačanje preventivnog usmjeravanja antikriminalnog djelovanja. Ključne preventivne mjere bile bi eliminisanje uzroka organizovanog kriminala i limitiranje mogućnosti njegovog širenja kao i jačanje zakonitosti i društvenog morala - ističe Rakočević.&nbsp; <h2>Politička i institucionalna odgovornost izostale</h2> Uprkos učestalim obračunima kriminalnih klanova u proteklih godinu dana politička i institucionalna odgovornost su izostale. - Za ovako narušen bezbjednosni sektor u Crnoj Gori sa tendencijom daljeg usložnjavanja neko će morati da preuzme odgovornost, kako političku, tako i institucijalnu - ističe Janjušević Podsjeća i da je u prošlosti bilo podnošenja ostavki zbog sličnih razloga. - Zbog pogoršane bezbjednosne situacije su prije 2020. godine dvojica pomoćnika direktora za Sektor kriminalističke policije, u februaru 2015. i u januaru 2017, podnijeli neopozive ostavke, a bili su u mandatu. Zbog istih razloga direktor Uprave policije u martu 2018. podnio je ostavku, kao i načelnik Centra bezbjednosti Podgorica - kaže Janjušević.&nbsp; Rakočević ukazuje da se sadašnje rukovodstvo bezbjednosnog sektora poziva na naslijeđeno stanje.&nbsp; - Što je nedopustivo, jer je prošlo pola decenije od kada su preuzeli funkcije i odgovornost, tako da je to bilo dovoljno vremena da se isprave eventualne greške i propusti iz prethodnog perioda i konačno preuzme odgovornost za stanje u sektoru bezbjdenosti - poručuje Janjušević.&nbsp; S druge strane, Rakočević je stava da odgovornost snose oni koji nijesu djelovali na izvorišta ovog, kako kaže, velikog društvenog zla.&nbsp; - Dakle, trebalo je djelovati u formativnom periodu kada su današnji akteri obračuna pokazivali devijantno i delinkventno ponašanje, dok su institucije pred tim zatvarale oči. Posljedice toga vidimo danas - ističe Rakočević.&nbsp; <h2>Ko je jači - država ili klanovi</h2> Janjušević i Rakočević ukazuju da obračun kriminalnih klanova ima uticaja i na društveni ambijent u Crnoj Gori.&nbsp; Ipak, Rakočević smatra da nacionalna bezbjednost nije u problemu.&nbsp; - I pored nastavka rata klanova do istrebljenja, nacionalna bezbjednost nije ugrožena, zbog čega nosioci kriminalnih aktivnosti još uvijek nemaju tu snagu da potisnu oficijelne strukture. Treba reći da je država trajna vrijednost a kriminalne organizacije dolaze i prolaze - kaže Rakočević.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250217100232_475618d77d84746b9348934b4d221c56c313e79a0d8095831760c1ca01f85d4d.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250217100232_475618d77d84746b9348934b4d221c56c313e79a0d8095831760c1ca01f85d4d" data-rendition-name="original" width="1500" height="973" loading="lazy" alt="Velimir Rakočević"> <figcaption>Velimir Rakočević</figcaption> </figure>  On pojašnjava i koje međunarodne prakse u borbi protiv organizovanog kriminala mogu Crnoj Gori pomoći da efikasnije kontroliše kriminalne klanove. - Neophodno je izgraditi djelotvornu strategiju kontrole kriminala. To zahtijeva sposobnost svih državnih organa da na čelu sa policijom i bezbjednosno obavještajnom službom svako u svojoj oblasti pomogne sprečavanju kriminala - napominje Rakočević.&nbsp; U tom cilju, kako navodi, državni organi moraju ostvariti akciono jedinstvo i raditi harmonično.&nbsp; I Janjušević podvlači da borba protiv organizovanog kriminala ne smije biti shvaćena kao borba pojedinaca već čitavog društva.&nbsp; - Država, što je njena i primarna funkcija, mora da obezbijedi sigurnost svih njenih građana a nijedna organizovana kriminalna grupa, niti organizovani klan, ne smije i ne može biti jači od države - zaključuje Janjušević.&nbsp;

Janjušević: Ubice bez straha od policije, klanovi ne smiju biti jači od države; Rakočević: Kriminal uvijek bio korak ispred formalnih struktura

U Forenzičkom centru imamo vrlo snažan odjel koji se bavi vještačenjem falsifikovanim dokumentima i te metode su vrlo egzaktne - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, kriminolog Velimir Rakočević.
Nedavno je jedan maloljetnik uz prisustvo strica na graničnom prelazu Božaj imao falsifikovanu vozačku dozvolu, koju je kupio na internetu za 70 dolara, a Rakočević ukazuje da postoje masovne zloupotrebe.
- Ovdje se radi u suštini o pravljenju lažnih dokumenata, ili preinačenju pravih. Međutim, ono što je zabrinjavajuće jeste da ne samo kada su u pitanju vozačke dozvole, nego i druga lična dokumenta, kao što su lične karte, pasoši, bankovne kartice i slično, sve to pokazuje porast izvršenja ovih krivičnih djela. Falsifikuju biometrijska dokumenta i to je ono što zabrinjava, zbog čega sve države, naročito na nivou EU preduzimaju brojne mjere i radnje kako bi se stalo na put ovim vrlo ovim vrlo opasnim pojavama u društvu - rekao je Rakočević.
Podsjeća da postoji višestruki sistem kontrole na graničnom prelazu, ali to nije mjera da odvrati izvršioce od izvršenja krivičnih djela krivotvorenja dokumenata.
- Detaljna kontrola vrši se putem vještačenja, u Forenzičkom centru imamo vrlo snažan taj odjel koji se bavi vještačenjem falsifikovanih dokumenata i te metode su vrlo egzaktne - istakao je Rakočević.
Smatra da je biometrija veliki iskorak u identifikaciji, najmoderniji i najprogresivniji model koji nije podložan zloupotrebi.
- Radi se o kriminalnim strukturama, kriminalnim mrežama, koje pokušavaju prije svega pribavljanjem protivpravne imovinske koristi, da kroz tu protivpravnu uslugu, gdje se cijena falsifikovane vozacke dozvole kreće do nekih 1.200 eura, pasoša do 16.000 eura, koje vrše radi finansijske koristi, a sa druge strane izuzetno važan zadatak države da to suzbiju i spriječe stavljanjem u promet falsifikovanih dokumenata - zaključio je Rakočević.
Cijeli razgovor možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1yzwT3sTTjs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Rakočević: Zabrinjavajuće je što se sve više krivotvore biometrijska dokumenta

Kriminolog Velimir Rakočević je, komentarišući brojne požare na teritoriji Crne Gore koji danima bukte, ocijenio da bi njihov uzrok mogao imati elemente udruženog kriminaliteta i krivičnog djela.
Kako je ocijenio za Televiziju E, radi se o opasnoj subverzivnoj podrivačkoj djelatnosti, gdje su nas određene interesne grupe i svi koji ne misle dobro zdravlju građana dovele u situaciju vanrednog stanja u kome je postalo stvar trenutka da dođe i do gubitka ljudskih života.
- Po načinu izvršenja i brojnim drugim elementima imamo sve elemente diverzije - kroz paljenje, uništavanje prirode i objekata i sabotaže kroz podmukao, prikriven način. Zajednički imenitelj svih aktivnosti je neprijateljsko djelovanje. Kako drugačije objasniti da neko uništava vitalne vrijednosti građana i države. Nažalost, imali smo i gubitak ljudskog života - kazao je Rakočević.
Borba sa požarima danima ne prestaje, a trenutno je najkritičnija situacija u Kučima, u Donjim Mrkama i Bliznoj, kazao je Portalu Pobjeda šef službe zaštite i spašavanja Nikola Bojanović.
Bojanović je istakao da je situacija manje-više slična onoj koja je vladala tokom dana - aktivni požari na nekoliko lokacija, a vatrogasci ulažu nadljudske napore da obuzdaju vatrenu stihiju. Vatru aktivno gase i kanaderi iz Hrvatske i helikopter iz Srbije, a poslije podne su se uključili i vazduhoplovi iz Mađarske.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvazdusna-i-kopnena-ofanziva-protiv-vatrene-stihije-najkriticnije-u-donjim-mrkama-i-bliznoj-gase-i-avionu-iz-madarske&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Rakočević o uzrocima požara: Sve liči na diverziju i sabotaže

Kriminolog Velimir Rakočević upozorava da je bezbjednost građana ozbiljno narušena, a da najnoviji slučajevi gubitka ljudskih života dodatno unose strah i osjećaj nesigurnosti među stanovništvom.
Igor Nedović podlegao je povredama nakon pucnjave koja se juče desila u Staroj Varoši oko 13.30 sati. Na Nedovića je pucano u blizini njegove porodične kuće - u ulici Gojka Radonjića.
Kriminolog u izjavi za Portal ETV kaže da, iako se preduzimaju brojne mjere, koje su uglavnom usmjerene na osujećivanje pojedinačnih kriminalnih aktivnosti, one nisu dovoljne da potpuno prekinu lanac organizovanog kriminala.
Prema njegovim riječima, brutalna ubistva koja se dešavaju znak su da su kriminalni klanovi i dalje izuzetno žilavi, sa velikom sposobnošću prilagođavanja i sprovođenja svojih planova.
- Profesionalne ubice djeluju po nalogu, motivisane isključivo novcem koji dobijaju za izvršenje egzekucija. Njihov zadatak je da likvidaciju izvedu brzo, precizno i da svojim ‘šefovima’ polože račun. Imali smo kratak period stabilnosti, ali ovakva dešavanja gotovo uvijek najavljuju novi talas nasilja - upozorava kriminolog.
Rakočević ističe da je moć kriminalnih organizacija ogromna i da se hitno mora reagovati.
- Ključno je da se ovaj zločin što prije riješi, da se izvršioci identifikuju i liše slobode. Samo brza i odlučna reakcija države može prekinuti kriminalni lanac i spriječiti nove likvidacije - naglašava on.
Kriminolog dodaje da je trenutna situacija ozbiljna opomena – kriminalci koriste sve slabosti i pukotine sistema kako bi realizovali svoje ciljeve.
- Zato je od najveće važnosti da pod kontrolom držimo kriminogene osobe i da umanjimo mogućnosti izvršenja teških krivičnih djela - naveo je on.
Posebnu pažnju, kaže, treba obratiti tokom ljetnje sezone, kada na teritoriju države ulazi veliki broj osoba koje nijesu registrovane u bezbjednosnim bazama.
- To značajno povećava rizik da kriminalni klanovi iz inostranstva uvezu plaćene ubice, dok su naši resursi ograničeni - navodi on.
Rakočević zaključuje da odgovor države mora biti jedinstven i odlučan – bez kolebanja i odlaganja.
- Samo tako možemo spriječiti dalje pogoršanje bezbjednosne situacije i vratiti povjerenje građana - zaključio je kriminolog u izjavi za Portal ETV.

Miraš Dušević

Rakočević za Portal ETV: Kriminalni klanovi pokazuju brutalnu moć – bezbjednost građana ozbiljno ugrožena

Sve učestalije poruke koje stižu građanima Crne Gore, pogotovo mlađim osobama, na Vajber i Telegram nudeći im kokain i ostale opijate, podstakle su i kompaniju One da upozori i obavijesti svoje korisnike da oni ne upravljaju sadržajem aplikacija trećih strana. - Poštovani, obavještavamo Vas da djeca i mladi putem određenih aplikacija dobijaju poruku čiji sadržaj uključuje promociju nedozvoljenih susptanci. Informišemo vas da kompanija One ne upravlja sadržajem aplikacija trećih strana, ali kao odgovoran operater apelujemo na oprez – navodi se u poruci koju su iz ove kompanije uputili svojim korisnicima. Time je potvrđeno pisanje Portala ETV da Inspektori odsjeka za borbu protiv droga pokušavaju da uđu u trag osobama koje sa ruskih brojeva u Crnoj Gori nude opijate na telegramu i vajberu. Iz policije se ovim povodom nijesu oglašavali, niti su odgovorili na pitanja našeg portala od prije 10 dana. Kriminolog Velimir Rakočević kazao je za Portal ETV da policija mora da ima reakciju na svaku informaciju koja ukazuje na krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti. - To se naročito odnosi na inkriminacije kojima se ugrožava zdravlje ljudi a posebno mladih. Mislim da policije reaguje u svojim mogućnostima, ali i da nije su skladu sa standardima u ovoj oblasti da se aktivnosti na otkrivanju krivičnih djela iznose u javnost dok traje kriminalistička obrada, jer bi to imalo negativne implikacije na izviđaj i istragu. S obzirom da se radi o kriminalu internacionalnog karaktera potrebno je ostvariti međunarodnu saradnju sa partnerskim službama i kombinovati metode istražnog i obavještajnog karaktera u cilju procesuiranja učinilaca. Ne sumnjam da su te aktivnosti u toku – smatra Rakočević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250217100232_475618d77d84746b9348934b4d221c56c313e79a0d8095831760c1ca01f85d4d.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250217100232_475618d77d84746b9348934b4d221c56c313e79a0d8095831760c1ca01f85d4d" data-rendition-name="original" width="1500" height="973" loading="lazy" alt="Velimir Rakočević"> <figcaption>Velimir Rakočević</figcaption> </figure>  On je ukazao da je ovaj problem odavno prevazišao granice država i predstavlja planetarni izazov. Prema riječima Rakočevića, radi se o jednom od najtežih oblika kriminaliteta za otkrivanje i procesuiranje učinilaca. - Narko dileri koriste ove aplikacije zbog anonimnosti koju im pružaju. Kriminalne aktivnosti na društvenim mrežama se odvijaju na svim kontinentima prikrivajući identitet i lokacije prodavaca droge. Zbog toga je utvrđivanje ko stoji iza korisničkih imena veliki izazov. Danas se na više desetina hiljada kanala prodaju gotovo sve vrste opojnih droga. Problem predstavlja i to što vlasnici ovih društvenih mreža ne postupaju po zahtjevima policija brojnih država i još uvijek prolaze nekažnjeno – objasnio je Rakočević. On smatra da ukoliko ovaj problem ne bude riješen na globalnom novou a ove kriminalne aktivnosti se nastave naši nadležni organi bi trebali da blokiraju pristup kanalima za prodaju droge ne društvenim mrežama Telegram, Instagram, Vajber, Facebook. Rakočević je zaključio da treba razmisliti o formiranju specijalizovane policijske jedinice za kontrolu čet aplikacija za trgovovinu drogom u cilju efikasnog suzbijanja Kako smo pisali kokain se nudi građanima, pogotovo mlađim osobama, i te „ponude“ dolaze sa ruskih telefonskih brojeva u Crnoj Gori. Inspektorima je, prema našim saznanjima, u fokusu Primorje – Bar, Budva i Tivat, jer se upravo u tim gradovima najviše nudi droga. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpreko-vajbera-i-telegrama-nude-kokain-na-prodaju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Marija Žižić

Preko Vajbera i Telegrama nude se opijati, Rakočević smatra da treba formirati specijalizovne jedinice za kontrolu čet aplikacija

Moramo raditi na podizanju svijesti o štetnosti droga, forsirati zdrave stilove života i reagovati u što ranijoj fazi, naročito kada su u pitanju mladi u riziku, a kad posmatramo malo ozbiljnije vidimo da smo upravo na tom planu zatajili - ocijenio je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, kriminolog i profesor na Pravnom fakultetu Velimir Rakočević.
On ističe da odgovor države mora biti mnogo energičniji, mnogo smisleniji, sa uključivanjem svih relevantnih struktura.
- Naročito moramo imati &nbsp;u vidu ono što su standardi Evropske unije, kada je ova oblast u pitanju. Dostupnost narkotika je jedan od najvećih problema koji crnogorsko društvo ima, a koji nije samo bezbjednosni i zdravstveni, već ima veoma negativne, razorne implikacije po građane - ističe Rakočević.
Govorimo, prema njegovim riječima, o jednoj pravoj epidemiji ove socijalno patološke pojave, imajući u vidu dostupnost droga.
- Ključni nedostatak našega društva je u tome što nikako da smanjimo ponudu i potražnju. Upravo taj broj novih narkomana ukazuje da je ova pojava u ekspanziji kod nas. Govorimo o brojnim nedostacima u sistemu, ali i izostanku tog odgovora na međunarodnom nivou, imajući u vidu da su delikti iz oblasti zloupotreba droga broj jedan internacionalno posmatrano - naveo je Rakočević.&nbsp;
Dostupnost droga i to ilegalno tržište droga je, kako je rekao, ključni problem sa kojim se naše društvo suočava.
- Naročito imajući u vidu i te brojne ubrzavajuće faktore, koji su prisutni na našem području, prije svega geostrateški položaj, ukrštanje puteva istoka i zapada, pojačanje djelovanje preko mora. Sve u svemu bojim se da je država izgubila u toj borbi sa nosiocima kriminalnih aktivnosti iz oblasti zloupotrebe droga i da je krajnji trenutak da se ozbiljno, suštinski pozabavimo ovim velikim društvenim problemom - rekao je Rakočević.
Represivni odgovor države na problem zloupotrebe droga nije dovoljan, smatra on, iako ni sankcije po težini tih krivičnih djela nijesu adekvatne, čak ni kada se govori o implementaciji tih sankcija.&nbsp;
- Ključno je upravo to da uradimo sve kako bi se smanjio broj narkomana, da nije tako velika potražnja kod nas za drogama onda ni narko dileri ne bi imali ovoliko prostora za svoje kriminalne aktivnosti. Ako imamo u vidu taj negativni razorni efekat multiplikativni, kad govorimo o drogama, tu se ne radi samo o krivičnom djelu neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, omogućavanje uživanja psihoaktivnih supsanci, nego i brojne druge inkriminacije koje generišu upravo zloupotrebe droga - kazao je Rakočević.&nbsp;
Veliki broj krivičnih djela je, prema njegovim riječima, učinjen pod dejstvom droga.
- Delikti narkomana radi primjene droga i ono što je kod nas izrazito veliki problem je taj transnacionalni organizovani kriminalitet iz oblasti zloupotrebe droga. Posebno nas ugrožavaju delikti droga koji su povezani sa elementima nasilja. Podsjetiću da je samo u posljednjim godinama taj rat kriminalnih klanova upravo za prevlast nad stavljanjem u promet droga odnio stotine pretežno mladih života - rekao je Rakočević.&nbsp;
Najlakše je reći, kako dodaje, da su svi pomalo odgovorni, a objektivno niko ne bi smio izbjeći odgovornost, jer postoje oni koji se bave suzbijanjem i prevencijom zlouoptrebe droga.
- Ukoliko je droga tako lako dostupna onda organi formalne socijalne kontrole, organi za sprovođenje zakona snose odgovornost. Radeći nekad na tim poslovima ključne su bile aktivnosti na to da se spriječi dostupnost droge, naročito učenicima u školama, i te aktivnosti su morale biti intenzivne i permanentne. Ovdje se postavlja pitanje odgovornosti, ko ima taj luksuz, ili ko smije uopšte da dopusti da droga bude tako dostupna prije svega maloljetnim licima, čak i djeci i u tom smislu nedostaje taj sistemski odgovor, veoma je bitno da strateški pristupimo ovom problemu - zaključio je Rakočević.

Rakočević: Na planu podizanja svijesti o štetnosti droga i forsiranja zdravih stilova života kod mladih smo zatajili

Crnogorski PEN centar izražava ozbiljnu zabrinutost zbog načina na koji Ministarstvo kulture i medija, na čelu sa ministarkom Tamarom Vujović, postupa prema Crnogorskom društvu nezavisnih književnika (CDNK), ali i zbog šire slike selektivne primjene zakona, procedura i javnog interesa u oblasti kulture.
- Dok se CDNK, jedna od rijetkih organizacija koja dosljedno zastupa savremenu crnogorsku književnost i kulturni pluralizam, eliminiše s konkursa pozivanjem na navodne proceduralne propuste, u isto vrijeme se Udruženje književnika Crne Gore, čiji predśednik i brojni članovi dosljedno plutaju na valu velikosprske ideologije i ratnohuškačke prošlosti koju su etablirali 90-ih, finansira direktno iz tekuće budžetske rezerve Vlade Crne Gore, dakle izvan redovne konkursne procedure - naveli su u PEN Centru.
Takva praksa, cijene oni, ozbiljno dovodi u pitanje argumentaciju Ministarstva da se odluke donose isključivo na osnovu formalno‑pravnih kriterijuma.
- Posebno zabrinjava činjenica da Ministarstvo pokazuje potpunu administrativnu i inspekcijsku inertnost u slučajevima koji se tiču otvorenog istorijskog revizionizma i javne rehabilitacije zločinačkih ideologija – od neadekvatnog postupanja u vezi sa spomenikom Pavlu Đurišiću, do izostanka reakcije na imenovanje ulice u Pljevljima po Pavlu Bulatoviću, kao i kroz netransparentno i sporno prekrajanje odluka o spomeniku Ristu Radoviću – da o skandaloznoj dodjeli Trinaestojulske nagrade i ulozi Ministarstva u tom sramnom činu i ne govorimo - naglasili su u PEN Centru.
Cijene da, u tom kontekstu, opravdanja Ministarstva o „proceduralnoj dosljednosti“ u slučaju CDNK‑a postaju krajnje neuvjerljiva.
- Crnogorski PEN centar smatra da se ovđe više ne radi o administrativnim greškama, već o sistemskoj pristrasnosti u kulturnoj politici, u kojoj se jedni subjekti strogo formalno eliminišu, dok se drugi politički i ideološki preferiraju direktnim budžetskim intervencijama - jasni us oni.
PEN pita Vujović o kojim kriterijumima se iz tekuće budžetske rezerve finansira jedno književno udruženje.
- Ako su propisi prema svima jednaki, zašto ne primjenjuje zakonske mehanizme u slučajevima javne rehabilitacije fašističkih i ratnohuškačkih figura? - dodali su oni.
Crnogorski PEN centar upozorava i da se ovakvim postupanjem ozbiljno urušavaju principi ravnopravnosti, povjerenja u institucije i demokratski karakter kulturne politike.
- Posebno je zabrinjavajuće što Ministarstvo reaguje na javne prigovore CDNK‑a optužujući ih za narušavanje ugleda, čime se dodatno obeshrabruje svaka legitimna kritika. Umjesto da preispita transparentnost i dosljednost sopstvenih odluka, Ministarstvo pokušava da delegitimiše one koji na te odluke ukazuju. No, ukoliko Ministarstvo kulture i medija zaista brine o svom ugledu, onda mora znati da taj ugled daleko više urušava ćutanje pred spomenicima ratnim zločincima, institucionalna tolerancija simbola fašizma i podrška organizacijama koje baštine ideološko nasljeđe devedesetih od javnog protesta protiv selektivne i politički motivisane raspodjele sredstava u kulturi - jasni su u PEN Centru.
Zaštita kulturnoga pluralizma, antifašističkih vrijednosti i dosljedna primjena zakona ne mogu, podvlače oni, biti selektivne.
- Stoga će PEN nastaviti da javno prati i kritički reaguje na svaki oblik institucionalne pristrasnosti, ideološkog favorizovanja i erozije kulturne autonomije - zaključili su u saopštenju.

PEN Centar: Ministarstvo kulture sprovodi ideološku selekciju u oblasti književnosti

Građani Spuža, Grba i Daljma održaće protestni skup u nedjelju od 10 do 11 sati kako bi ukazali na kršenje ustavnih i zakonom garantovanih prava koja su im, prema njihovim navodima, uskraćena radom farme svinja.
Organizatori navode da je cilj okupljanja zaštita životne sredine i zdravlja stanovnika ovih naselja.
Protest će početi u 10 sati, a od 10.30 do 11 će biti na kružnom toku kod &nbsp;kafane Stoglav, a onda slijedi protestna šetnja od Stoglavа do farme svinja.
Protest organizuje organizacioni odbor građana i NVO za zaštitu životne sredine sredine Grba i Daljma.

U neđelju protest građana Spuža, Grba i Daljma zbog farme svinja

Rad na reformi javne uprave vidimo kao ključni temelj za funkcionalnu vladavinu prava i ekonomsko upravljanje, a ne samo kao tehnički uslov - &nbsp;poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj tokom zvanične posjete Briselu u okviru koje se sastao sa generalnim direktorom Gertom Janom Kopmanom DG ENEST-a.
Potvrdivši snažnu političku posvećenost Vlade Crne Gore punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, Dukaj je podsjetio da se fokus reformskih aktivnosti nalazi na ispunjavanju obaveza iz klastera 1 - Temeljna prava.
- Sastanak je bio prilika da se istakne i poseban značaj reforme javne uprave, sa fokusom na proces zapošljavanja u skladu sa kompetencijama i daljem jačanju administrativnih kapaciteta javne uprave - naveli su u MJU.
Kopman je, prema njihovim riječima, posebno potcrtao značaj administrativnih kapaciteta i profesionalne javne uprave.
- Naglasio je da je proces popunjavanja slobodnih radnih mjesta u narednom periodu od krucijalne vaznosti za ispunjavanje završnih mjerila u svim poglavljima. Važno je da CG administracija do septembra naredne godine bude spremna da preuzme obaveze koje proisticu iz clanstva CG u EU - naveli su oni.
Dukaj je naglasio tri ključna stuba reforme - digitalizaciju usluga, profesionalizaciju kadra zasnovanu na sistemu zasluga i optimizaciju uprave. Podsjetio je da Ministarstvo javne uprave predvodi proces digitalne transformacije države, dajući ključni doprinos Poglavlju 10 - Informatičko društvo i mediji, koje je privremeno zatvoreno u decembru 2024. godine.
- U nastavku sastanka ministar Dukaj je izvijestio da je MJU implementiralo obaveze u oblasti digitalne transformacije u kontekstu Plana rasta za Zapadni Balkan. Takođe je informisao da je na posljednjoj sjednici Vlade imenovan vd direktora Agencije za sajber bezbjednost - naveli su u saopštenju.

Dukaj - Kopman: Administrativni kapaciteti javne uprave stub proces pristupanja EU

Preventino edukativna kampanja „Pojas za spas“ biće sprovedena u periodu od 8. do 14. decembra biće sprovedena preventivno edukativna kampanja pod nazivom „Pojas za spas“.
- Ova kampanja koja se realizuje već dugi niz godina ima za cilj podizanje svijesti građana o značaju poštovanja zakonske obaveze korišćenja sigurnosnog pojasa na svim sjedištima u vozilima na kojima su pojasevi fabrički ugrađeni, kao i obaveze korišćenja bezbjednosnih sjedišta za djecu, čija će kontrola upotrebe biti prioritet u radu službenika saobraćajne policije tokom trajanja kampanje - naveli su u Upravi policije.
U okviru kampanje „Pojas za spas“ biće, kažu, realizovane preventivno-edukativne, ali i represivne aktivnosti, uključujući pojačane saobraćajne kontrole na teritoriji cijele države, ali i podjelu 10.000 flajera edukativno-informativnog karaktera.
- Ističemo da zakonske odredbe preciziraju da svi vozači i putnici u vozilu koje ima fabrički ugrađene sigurnosne pojaseve – ili ima mogućnost njihove ugradnje – moraju koristiti pojaseve. Takođe, propisano je da se djeca do pet godina starosti moraju prevoziti u posebno dizajniranom bezbjednosnom sjedištu, odnosno u korpi čvrsto pričvršćenoj sigurnosnim pojasom ili kopčama unutar vozila, osim ako je riječ o javnom prevozu putnika - naveli su u policiji.
Napominju i da je od početka godine preko 42.400 vozača i putnika u vozilu sankcionisano zbog nepoštovanja zakonske obaveze korišćenja sigurnosnog pojasa.
- Što nedvosmisleno ukazuje na neophodnost kontinuiranog podizanja svijesti građana o značaju upotrebe sigurnosnog pojasa, naročito imajući u vidu činjenicu da se od početka godine dogodilo preko 10 saobraćajnih nezgoda u kojima su smrtno stradala lica koja nisu koristila sigurnosni pojas - naveli su u policiji.

Kampanja „Pojas za spas“ od 8. do 14. decembra

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: velimir-rakocevic