Samo integrisanim pristupom, zasnovanim na zajedničkom razumijevanju kriminalnih ekosistema, Crna Gora i njeni partneri mogu efikasno pratiti, razbijati i onesposobljavati transnacionalne mreže koje prijete ekonomskim, bezbjednosnim i institucionalnim strukturama regiona, kazao je pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za borbu protiv kriminala Velimir Furtula.
Furtula i policijski službenik ovog Sektora Serđo Elezović prisustvovali su sastanku visokih predstavnika država članica EU, Zajednice latinoameričkih i karipskih zemalja (CELAC) i Zapadnog Balkana, koji je održan 20. novembra u sjedištu Evropske komisije u Briselu.
- Na osnovu uočenih trendova jasno je da budući odgovor na organizovani kriminal mora biti regionalno usklađen i globalno povezan. Rastuća međuregionalna mreža između Latinske Amerike, Evrope i Zapadnog Balkana zahtijeva jačanje analitičkih kapaciteta, proaktivnu razmjenu obavještajnih podataka i sve čvršću operativnu saradnju između partnerskih zemalja - rekao je Furtula.
Govoreći o rezultatima koje je crnogorska policija ostvarila u borbi protiv organizovanog kriminala, pomoćnik direktora policije je izdvojio akcije na suzbijanju krijumčarenja narkotika koje se sprovode u ekviru EMPACT platforme, u saradnji sa EUROPOLOM i drugim partnerskim službama, te iskazao spremnost za dalje jačanje bileteralne policijske saradnje kako sa partnerima iz regiona Zapadnog Balkana, državama članicama EU tako i sa zemljama Latinske Amerike, u cilju razbijanja kriminalnih mreža i presjecanja krijumčarskih ruta.
Sastanku eksperata na temu saradnje Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana o trendovima u vezi sa zloupotrebom i trgovinom narkoticima, prisustvovao je policijski službenik u Odsjeku za borbu protiv droga Serđo Elezović.
U kontekstu evrointegracione agende i ispunjavanja završnih mjerila u pregovaračkom poglavlju 24, Elezović je naglasio da je policijska saradnja sa evropskim službama za sprovođenje zakona u oblasti droga strateški prioritet, afirmišući saradnju sa Europolom i EU Agencijom za droge (EUDA).&nbsp;
On je ispred Uprave policije potvrdio spremnost pružanju punog doprinosa u borbi protiv krijumčarenja narkotika, mapiranju novih kriminalnih grupa, kao i otkrivanju i oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Furtula: Odgovor na organizovani kriminal mora biti regionalno usklađen i globalno povezan

Bio je kraj januara 2020. godine, ispred većeg broja protestanata-litijaša koji su demonstrirali zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispoviejsti, bio je kordon policije, sa šljemovima i opremom za razbijanje demonstracija. &nbsp; HRABAR POTEZ KOMANDIRA Uzavrela atmosfera u hladnoj januarskoj noći, litijaši traže da ih policija propusti i da pokažu svoja lica, da se ne sakrivaju ispod šljemova i maski... Djelovalo je da će doći do sukoba. Ali, tada je iskoračio policajac, očito komandir, i naglim pokretom skinuo šljem, smakao gas-masku i predtsavio se ljutim protestantima ispred sebe. Riječ po riječ, atmosfera je postala opuštenija, izbjegnut je konflikt...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190744_3562561026f5d92225be630409af9054aca4f7537bebd7ae86dd8e3af931fb8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724190744_3562561026f5d92225be630409af9054aca4f7537bebd7ae86dd8e3af931fb8b" data-rendition-name="original" width="730" height="460" loading="lazy" alt='NA METI ,,VETINGA": Marjan Račić'> <figcaption>NA METI ,,VETINGA": Marjan Račić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Policajac koji je tada skinuo policijsku kacigu je - Marjan Račić, tadašnji komandir Centra bezbjednosti Berane. Čovjek koji je ugrožavajući svoju bezbjednost uspio da u sačuva mir u Beranama, kada je grad bio na granici sukoba.&nbsp; Hrabrom i mudrom, iako i &nbsp;rizičnom odlukom, Račić je pred svojom jedinicom skinuo zaštitnu opremu i direktno se legitimisao protestantima. Razgovorom i bez upotrebe sile uspio je da nakon tenzičnih pregovora sačuva mir i bezbjednost - i policajaca i protestanata. Bez obzira na ovaj i mnoge druge slučajeve Marjan Račić, diplomirani oficir policije, sa završenom policijskom akademijom u Beogradu, školovan i obučavan za rukovodioca u policiji, smijenjen je sa mjesta komandira Centra bezbjednosti Berane godinu kasnije, 2021. godine. &nbsp; NA METI ,,VETINGA” U februaru ove godine je pokrenut disciplinski postupak, a u junu je suspendovan kao još jedna žrtva kršenja zakona, policijskih pravilnika i elementarnih ljudskih I profesionalnih prava. Za više od 23 godine angažmana u policiji Račić je obavljao je najviše rukovodeće pozicije u sjevernoj regiji Crne Gore. Iskusni policajac prošao je dužnosti od najnižeg do najvišeg nivoa rukovođenja – od pomoćnika i zamjenika komandira saobraćajne policije, komandira interventne jedinice, komandira beranske i rožajske policije, pa do pomoćnika i na kraju načelnika Centra bezbjednosti Berane. &nbsp; To što je više puta nagrađivan u službi zbog postignutih rezultata rada i ocjenjivan najvećim ocjenama - očito nije bilo bitno tadašnjem direktoru policije Zoranu Brđaninu koji ga je maja 2021. smijenio bez navođenja razloga.&nbsp; Redosljed poteza u političkom progonu bio je identičan kao kod desetina njegovih kolega: kao da im je krivica prišivena samo zbog činjenice da su bili policajci prije 2020. godine i litijaškog događanja naroda.&nbsp; SLAGALICA POLICIJSKOG PROGONA Bezbjednosne provjere Račiću je neovlašćeno predložio, sad već bivši, načelnik regionalnog centra bezbjednosti “sjever” Dušan Baković, koji je po naređenju Šćepanovića preuzeo protivzakonitu ulogu neposrednog rukovodioca Račiću iako je u to vrijeme Račić bio - neraspoređen. &nbsp; Posljednje radno mjesto Marjana Račića je bilo načelnik Centra bezbjednosti Berane, tako da mu jedini direktni nadređeni i jedini koji je mogao predložiti provjere bio direktor UP Zoran Brđanin i to samo ukoliko su bili ispunjeni uslovi iz čl 162 Zakona o unutrašnjim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190752_86184b0ece0055c5c3084c121bbb510e0fed8562c266120840bae45dd3c98f66.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724190752_86184b0ece0055c5c3084c121bbb510e0fed8562c266120840bae45dd3c98f66" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt='ČOVJEK ZADATKA: Haris Đurđević, načelnik policijskog centra ,,Sjever"'> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA: Haris Đurđević, načelnik policijskog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Februara ove godine, jedan od izvođača prljavih radova Demokrata na takozvanom čišćenju policije, načelnik Regionalnog centra Sjever, Haris Đurđević, po istom nezakonitom principu preuzimajući ulogu neposrednog rukovodioca, predlaže disciplinski postupak i suspenziju za Račića. I opet protivno Zakonu i policijskim pravilnicima. &nbsp; Jer, Račiću je disciplinski postupak pokrenut u februaru a suspendovan je tek krajem juna, poslije više od 4 mjeseca, kada su već probijeni svi zakonski rokovi što sem što je protivzakonito jasno ukazuje da je bilo potrebno vrijeme da se cio postupak namjesti. &nbsp; - Na štetu Marjana Račića, pored Zakona prekršen je i obavezujući Pravilnik o vođenju disciplinskog postupka protiv policijskih službenika koji je na snazi od septembra 2021. U tako sprovedenom postupku, Račić je diskriminisan, stavljen u neravnopravan polozaj i žrtva je mobinga i sistemske zloupotrebe službenog položaja – ističe za Portal ETV izvor iz Ministarstva unutrašnjih poslova. BESPREKORNA PROŠLOST Dok je od 2014. do 2017, Račić bio komandir beranske policije, prvi pretpostavljeni mu je bio tadašnji načelnik Centra Velimir Mićo Furtula, koji je najbolje upoznat sa tim što je Račić u tom periodu radio, na koji način je štitio interese službe i kakve je postizao rezultate. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190748_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250724190748_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='ČOVJEK KOJI SE LAKO ,,PRILAGOĐAVA". Velimir Mićo Furtula, policijski funkcioner'> <figcaption>ČOVJEK KOJI SE LAKO ,,PRILAGOĐAVA". Velimir Mićo Furtula, policijski funkcioner(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Furtula, koji je sada pomoćnik Lazara Šćepanovića za kriminalisticku policiju i kao šef crnogorske kriminalističke službe ima sve mehanizme da provjeri da li su navodi, pretpostavke i konstrukcije u bezbjednosnoj provjeri tačni i da zahtjeva da se u odnosu napisano prikupe dokazi ili takve priče odbace kao neutemeljene. &nbsp; Bilo bi zaista zaniljivo da neko iz redova Demokrata koje obavljaju takozvani veting objasni - kako je to, po kojem kriterijumu, disciplinskim postupkom obuhvaćen Račić, komandir beranske policije, a zaobiđen njegov načelnik Furtula, koji je u međuvremenu napredovao u službi? &nbsp; NEUTEMELJENE OPTUŽBE A koliko su utemeljene optužbe protiv Račića &nbsp;govore I nezvanična saznanja E televizije o sadržaju operativnog izvještaja.&nbsp; U njemu, između ostalog, piše da je Račić vlasnik lokala za koji je opšte poznato da je u vlasništvu njegove dalje rodbine, što se lako može provjeriti. Tim prije što su Aleksa Bečić i ostali iz vrha Demokrata prilikom posjeta Beranama, bili česti gosti upravo u tom lokalu. U posljednjih pola godine Marjan Račić, iskusni profesionalac, tri puta je tražio sastanak sa vršiocem dužnosti direktora uprave policije Lazarom Šćepanovićem kako bi saznao koje su to bezbjednosne smetnje koje ga diskvalifikuju kao profesionalca. Iako ima tu obavezu, prvi čovjek crnogorske policije do danas nije primio iskusnog oficira policije.&nbsp; Očito da je disciplinska presuda u slučaju Marjana Račića donijeta i prije nego što je zvanično suspendovan. Drugim riječima: nepodoban je za sadašnji vrh policije, ali ne zbog nedostatka stručnih kvaliteta već zato što ga je neko politički markirao kao čovjeka kojeg se treba osloboditi. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Marija Žižić

Nepoželjni profesionalac Marjan Račić

Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović skoro dvije neđelje ne odgovara na pitanja Portala ETV o skandaloznom dopisu koji je potpisao jedan od njegovih pomoćnika iz Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenje finansijkih istraga Velimir Furtula upućenom na „izjašnjenje“ urednici M portala Danici Nikolić i jednoj od urednica u Portalu ETV Kaćuši Krsmanović.
Furtula od Nikolić zahtijeva izjašnjenje o tekstu Portala ETV objavljenog 10. januara pod naslovom „Spiskove nepodobnih napravili Šćepanović i Šaranović“ autorke Kaćuše Krsmanović, urednice u Portalu ETV.
Razlog za to je kako „objašnjava“ objavljivanja posljednje stranice akta Ministarstva unutrašnjih poslova - Uprave policije koji je označen stepenom tajnosti „interno“ iako su na tom papiru bili navedeni samo eliminacioni uslovi za rad u Upravi policije, bez imena ijednog službenika i razloga zbog čega ne bi mogao da radi u službi?!&nbsp;
<h2>BEZ ODGOVORA</h2>
Da bismo razjasnili slučaj poslali smo vršiocu dužnosti direktora Uprave policije više pitanja. Prevashodno nas je interesovalo da li je Šćepanović upoznat sa zahtjevom njegovog pomoćnika Furtule koji je uputio urednici M portala Danici Nikolić, a zbog teksta Portala ETV autorke Kaćuše Krsmanović, a koji je prenio i M portal?
Pitali smo i da li zna za sadržaj zahtjeva kojim se urednica Portala ETV Krsmanović ,,zapošljava” u M portalu, a urednica tog portala Nikolić proglašava „sumnjivim licem“ iako je samo prenijela tekst.
Zanimalo nas je i da crnogorskoj javnosti Šćepanović objasni zbog čega zahtjev Fultule formom i sadržajem nije skladu sa Zakonikom o krivičnom postupku i Zakonom u unutrašnjim poslovima, jer ti zakoni ne poznaju institut - zahtjev za izjašnjenje.
Naša namjera je bila da saznamo kako prvi čovjek Uprave policije gleda na očigledne propuste njegovog saradnika u smislu uvođenja u zakonima nepoznate forme „zahtjev za dostavljanje izjašnjenja“ ali smo ostali uskraćeni za odgovore.
<h2>RODBINSKE VEZE</h2>
Kada je objavljen skandalozni uradak policije i nakon što smo uputili pitanja Vrhovnom državnom tužilaštvu - da li je upoznato sa nalogom tužioca Ivana Bojanića i zašto Tužilaštvo na ovakav način pravi pritisak na medije, s obzirom na to da novinari nijesu dužni, osim u izuzetnim situacijama definisanim zakonom, i to na zahtjev suda, da otkriju izvor - oglasilo se Osnovno državno tužilaštvo pomiriteljskim saopštenjem.
Naveli su „da nijesu imali namjeru da zastraše Krsmanović i Nikolić, da one mogu da se pozovu na Zakon o medijima i da ne odaju izvor“, ali da su istovremeno dužni da „preduzmu radnje iz svoje nadležnosti“. Takođe, „objasnili“ su i da je tužilac obaviješten od policijskog službenika Unutrašnje kontole, Ministarstva unutrašnjih poslova, da je javno objavljen dokument, označen stepenom tajnosti...
-U konkretnom slučaju izviđajni postupak je u toku, a nakon što se pribave svi dokazi i sprovedu sve radnje, postupajući državni tužilac će se izjasniti u pogledu kvalifikacije krivičnog djela, što do sada nije učinjeno – zaključuje se u saopštenju.&nbsp;
Ostalo je bez odgovora: na osnovu čega je onda Furtula kvalifikovao djelo „odavanje tajnih podataka“ kada to nije njegov posao, već se o tome određuje tužilac koji to u ovom slučaju nije uradio?
Tužilac je naložio shodno odredbama Zakonika o krivičnom postupku da se prikupe potrebna obavještenja u pisanoj formi, što znači da je bilo potrebno uručiti poziv u pisanoj formi za prikupljanje obavještenja, a ne uputiti zahtjev za izjašnjenje, što zakon ne poznaje.
Osim ovih, još neke kontroverze prate ovaj slučaj. „Inkriminisani“ tekst objavljen je 10. januara a dopis Furtule je upućen je 17. januara, tek sedam dana kasnije. Ništa neobično na prvi pogled, osim ako se možda nije čekao „pogodni“ tužilac. Na ovaj zaključak navodi nas i činjenica kako je sedam dana nakon objave teksta dežurni tužilac ,,slučajno“ bio Bojanić, ali ni malo slučajno - u bliskim rodbinskim vezama sa Snežanom Vujović šeficom kabineta ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića?
Pitali smo vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića i rukovodioca Osnovnog državnog tužilaštva Duška Milanovića da li su upoznati da je tužilac Bojanić, koji je formirao taj predmet, u bliskoj rodbinskoj vezi sa Snežanom Vujović šeficom kabineta ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića?
Pitali smo - da li rodbinska veza može uticati na pristrasnost, a s obzirom na brzinu formiranja predmeta, iako nije objavljen nijedan tajni podatak. U stvari, objavljena je samo stranica na kojoj su objašnjeni eliminacioni uslovi prilikom izbora službenika Uprave policije i na toj stranici nema oznake tajnosti? Ostali smo uskraćeni za konkretan odgovor.
Iz Vrhovnog državnog tužilaštva nam je saopšteno da su Zakonikom o krivičnom postupu propisani razlozi za izuzeće državnih tužilaca u postupanju u konkretnim predmetima.
-Odluku o izuzeću državnog tužioca donosi rukovodilac državnog tužilaštva. U konkretnom slučaju takva odluka nije donijeta jer nijesu postojali zakonom propisani razlozi koji bi upućivali na neophodnost njenog donošenja – navodi se u odgovorima Vrhovnog državnog tužilaštva. Sličan odgovor stigao je i iz Osnovnog državnog tužilaštva.
Dopis M Portalu upućen je 17. januara i od tada policija i Tužilaštvo su utihnuli – niko nije pozvao na „izajšnjenje“ glavog urednika Portala ETV Duška Mihailovića, Krsmanović i Nikolić. Pokušaj pritiska na novinare Portala ETV u ovom slučaju, zbog traljavosti izvođača, ostao je samo na pokušaju. I pokazao još jednom konfuziju u bezbjednosnom sektoru kojem je primarni cilj očuvanje sopstvenih pozicija po svaku cijenu, a uz zdušnu pomoć koalicionih partnera.

Šćepanović uporno ćuti na pokušaj pritiska na Krsmanović i Nikolić

Zluopotreba moći ili zlonamjerno korišćenje ovlašćenja? &nbsp; Stvarno, kako se to zove, kada oni koji su se na Ustav zakleli da će štititi građane i poštovati zakone - brutalno prekrše svoju riječ i, kršeći zakone, napadaju građane? &nbsp; Prije dva dana je vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije – ime mu je Velimir Furtula – uspio u jednom dopisu i da prekrši i Zakon o unutrašnjim poslovima i da beskrupulozno atakuje na dvije istaknute crnogorske novinarke i građanske aktivistkinje, Danicu Nikolić i Kaćušu Krsmanović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121200148_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250121200148_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="DRASTIČNO KRŠENJE ZAKONA: Velimir Furtula "> <figcaption>DRASTIČNO KRŠENJE ZAKONA: Velimir Furtula(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da li je u pitanju policijska obijest ili prizemno nepoštovanje vlastite profesije - manje je bitno. Jesu li ministar unutrašnih poslova Danilo Šaranović i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović prethodno klimnuli glavama da se šalje prijeteće pismo na adresu M portala – i to nije toliko važno. &nbsp;&nbsp; U ovom bizarnom slučaju napada na slobodu javne riječi, značajno je razlučiti što je policija zaista uradila i kakve su posljedice zloupotrebe institucije. &nbsp; Dakle: od glavne urednice M portala Danice Nikolić policija zahtijeva da se pismeno izjasni zašto je na M portalu naručila i objavila tekst Kaćuše Krsmanović, iako je Nikolić samo prenijela tekst koji je Krsmanović, kao novinarka i urednica, prethodno &nbsp;objavila na Portalu ETV. &nbsp; Vrh Uprave policije, dakle, ne zna - ili ne želi da zna - ni đe je, ni ko je, ni kad je objavljen tekst?! &nbsp; Nije tu nije kraj policijskoj šaradi. Sve pozivajući se na Zakon o tajnosti podataka, &nbsp;policijski funkcioner Furtula od urednice Nikolić traži pismeno izjašnjenje - ko je i kada odao tajne podatke - iako glavnu urednicu medija taj zakon uopšte ne obavezuje. Istovremeno, shodno Zakonu o medijima, novinar ima pravo da ne odaje izvore informacije, osim u slučajevima ,,kad je to neophodno radi zaštite interesa​​ nacionalne bezbjednosti, teritorijalnog integriteta i zaštite javnog zdravlja”. &nbsp; Dakle i običnom pozorniku, a ne policijskom funkcioneru, kristalno je jasno da objava jedne stranice dopisa klasifikovanog oznakom ,,Interno", kojim Lazar Šćepanović traži od policajaca da špijaju svoje kolege, a u kojem &nbsp;nema ni jednog zaštićenog podatka – nije odavanje tajnih podataka koji ugrožavaju nacionalnu bezbjednost. Izvjesno je, dakle, da je Furtula zahtjeve u dopisu M portala dostavio da bi – zastrašivanjem pokušao da sazna ko je izvor podataka iz policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121200152_23d795026fa49063957ecb9eb04afcc9ecd87ceee3f4c730c283ba817e57eeda.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250121200152_23d795026fa49063957ecb9eb04afcc9ecd87ceee3f4c730c283ba817e57eeda" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović"> <figcaption>ŠTO JE SVE TRAŽIO OD POLICAJACA: V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da se razumijemo, nijesu u ovoj mučnoj priči ,,beskrajno naivni” samo policajci. U institucionalno zastrašivanje novinarki Nikolić i Krsmanović uključio se, voljno i spremno, i tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici Ivan Bojanić. Koji je, kako tvrdi policija, i dao nalog da se novinarke pismeno izjasne od koga su dobile navodno tajne podatke. &nbsp; Kada je razotkriven njegov identitet, a pismo postalo vrlo kompromitujuće, tužilac Bojanić se pokušao ,,opravdati” saopštenjem da on nije imao namjeru da zastraši Nikolić i Krsmanović, da one mogu da se pozovu na Zakon o medijima i da ne odaju izvore... &nbsp; ,,Pomirljivi” tužilac je pokazao naknadnu pamet, kao da mu je neko iz vrha tužilačke organizacije dobro ,,zavrnuo uši”. Ili je, možda, neko pitao: da li su u nekim bliskim rođačkim vezama tužilac Ivan Bojanić i šefica kabineta ministra unutrašnjih poslova Snežana Vujović? &nbsp; Možda bi odgovor na to pitanje odgonetnuo iznenadnu zaintersovanost osnovnog tužioca da se bavi - ograničenjem slobode izražavanja. &nbsp;&nbsp; Moguće da će se i to razjasniti. Ipak, sada je najbitnije: pismo iz Uprave policije je pismeni dokaz teške zloupotrebe policijskih i tužilačkih ovlašćenja. Jer, Zakonik o krivičnom postupku Crne Gore, niti Zakon o unutrašnjim poslovima ne poznaju institut - zahtjev za izjašnjenje. &nbsp; I sada je jasan motiv i vrha Uprave policije i osnovnog tužioca - besprizorno zastrašivanje novinarki i klasična zloupotreba moći i službenog položaja. &nbsp; Teško je da se ne primijeti obrazac, zakonitost ponavljanja napada na slobodne novinare: od BIRN-ovog targetiranja građanskih aktivista, brutalnog pokušaja kriminalizacije novinara koje je, bez reakcije vrha Specijalnog državnog tužilaštva sprovodio specijalni tužilac Miloš Šoškić, do ovog posljednjeg zastrašivanja koje potpisuje policijski funkcioner Velimir Furtula... Nije to slučajnost već planski pokušaj zatiranja slobode govora. I za crnogorsko društvo bi sve to trebalo biti crveni alarm, jer su ataci državnih službenike policije i tužilaštva na na slobodne novinarke i novinare pravi skener, prava slika nedemokratičnosti. Istovremeno, za odgovornu vlast bi svaka registrovana, čak i minimalna zloupotreba moći policije i tužilaštva, trebalo biti posljednje upozorenje da se nešto mora mijenjati. &nbsp; Ali, sudeći po onome što premijer Spajić objavljuje – koji sebe na društvenim mrežama naziva naziva cvrčkom - njega ne interesuju ni promjene, ni zakonitost postupanja ni princip pravne države… Sve dok je na vlasti i dok njegovu pjesmu premijera-cvrčka, ovdašnji mravi–crnogorski građani mirno slušaju. &nbsp; A što će biti dan poslije, kada pjesma cvrčka prestane? Izgleda da premijera i lidera PES-a to sada ne interesuje, kao da vjeruje ,,u vječni život parlamentarne većine”. &nbsp;

Kad policajci i tužioci krše zakone i treniraju strogoću nad novinarkama

Zakonik o krivičnom postupku Crne Gore, niti Zakon o unutrašnjim poslovima ne poznaju institut - zahtjev za izjašnjenje, kako je dopis urednici M portala Danici Nikolić formulisao vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije – Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenja finansijskih istraga Velimir Furtula. Skandalozni dopis juče je uruče Nikolić, a od nje se zahtijeva izjašnjenje o tekstu Portala ETV, koji je prenio M portal, objavljenom 10. januara pod naslovom „<a href="https://etv.me/drustvo/spiskove-nepodobnih-napravili-scepanovic-i-saranovic">Spiskove nepodobnih napravili Šćepanović i Šaranović“</a> autorke, jedne od urednica u Portalu ETV, Kaćuše Krsmanović. Kako su nam objasnili naši sagovornici iz sektora bezbjednosti, ne postoji formulacija - zahtjev za dostavljanje izjašnjenja na osnovu koga bi se bilo koji građanin, ni kao fizičko lice, a ni kao odgovorno lice u pravnom licu izjašnjavao. Postavlja se pitanje što znači da se neko izjasni? Da odgovori na dopis policije? Što ako to ne bude dovoljno, pa policija ponovo šalje dopis za novo ili dopunsko izjašnjenje? Naši sagovornici ukazuju da bi jedino bilo ispravno da je policija po Zakoniku o krivičnom postupku uputila poziv da se od osobe prikupe obavještenja.&nbsp; - To bi podrazumijevalo da policija, na propisanom obrascu gdje je precizno naznačeno ko se poziva, zašto, što je pravni osnov za poziv, naznačeno mjesto i vrijeme kad treba da se odazove pozivu i što je cilj prikupljanja obavještenja, i da obavijesti građanina o pojedinostima poziva. Takođe, taj poziv bi morao imati pravnu pouku da je građanin dužan da se odazove pozivu, ali isto tako da nije dužan da pruži obavještenje shodno odredbama ZKP – a i sa obaveznim potpisom obrađivača predmeta, odnosno inspektora koji je zadužen da prikupi obavještenja u konkretnom slučaju – objašnjavaju naši sagovornici. Nejasno je, takođe, kažu oni, što će na „zahtjevu“ potpis pomoćnika direktora Uprave policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250120150136_406232a48dcffc7c4ee9ea5073de3c8dc19da8518ea055b43148218d7f5bf9c6.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250120150136_406232a48dcffc7c4ee9ea5073de3c8dc19da8518ea055b43148218d7f5bf9c6" data-rendition-name="original" width="1222" height="1632" loading="lazy" alt="Dopis Uprave policije"> </figure>  Zahtjev naslovljen na urednicu M Portala i novinarku Krsmanović obiluje brojnim netačnim i nepreciznim informacijama, a jedino što je tačno navedeno je adresa na kojoj se nalazi M Portal. - Dana 10. januara na web sajtu www.portal.me objavljen je tekst pod naslovom „Spiskove nepodobnih napravili Šćepanović i Šaranović“ sa navedenim izvorom Portal ETV/ foto Portal ETV u kojem je objavljena posljednja stranica akta Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije koji je označen stepenom tajnosti „interno“ – navodi se u dopisu Furtule dostavljenom Nikolić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250115170116_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250115170116_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Velimir Furtula"> <figcaption>Velimir Furtula(Photo: MUP)</figcaption> </figure>  Furtula čak „objašnjava“ zbog čega nije trebalo objavljivati tekst koji je za Upravu policije sporan. - S obzirom da se radi o aktu koji je označen stepenom tajnosti i čiji se sadržaj u skladu sa Zakonom o tajnim podacima ne smije objavljivati, neophodno nam je da nam po nalogu tužioca ODT u Podgorici Ivana Bojanića u cilju identifikacije svih počinilaca krivičnog djela iz člana 369 KZCG – odavanje tajnih podataka, dostavite izjašnjenje na okolnosti ko je novinarki Vašeg portala Kaćuši Krsmanović omogućio uvid i fotografisanje naznačenog akta, te da li ste prilikom donošenje odluke o objavljivanju internog akta konsultovali službenike nadležnih državnih organa, te ukoliko jeste kojeg službenika – piše u dopisu koji potpisuje Furtula. Da je cilj Furtulinog zahtjeva pritisak na urednice Krsmanović i Nikolić kategoričan je i advokat Mihailo Volkov. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.6402%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvolkov-pritiskom-pokusavaju-da-zaustave-pisanje-o-rasulu-u-bezbjednosnom-sektoru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Ne želim da vjerujem da je ovo tražio tužilac, već da je ovo neki pritisak Uprave policije ka novinarskoj profesiji. I ono što je meni posebno zabrinjavajuće, a što sam mogao da pročitam jeste da je Kaćuša Krsmanović u tekstu objavila samo posljednju stranu nekog navodno internog dokumenta. Ako ona treba da da izjavu na okolnosti iz člana 369 KZCG, a uvidom u to što je objavljeno lako se da utvrditi da nije objavljen nijedan tajni podatak – istako je Volkov juče za Portal ETV. Dodao je da se na toj strani što je objavljena vidi metodologija odnosno reperi i kriterijumi na osnovu kojih se određuju da li neka osoba može imati bezbjednosne smetnje za rad u policiji. Uzdrmani bezbjednosni sektor Crne Gore kojim upravljaju Demokrate, čija je jedina preokupacija grčevita borba za fotelje koje im neumitno izmiču, pokazuje nedopustivu dozu nekompetentnosti u svim kadrovskim rješenjima kojim pokušavaju da se izvuku iz situacije u koju su zapali. Naravno, u sistemu u kojem je tužuilaštvo tek puko političko oruđe ne bi trebalo da iznenadi pojačavanje pritiska na medije od čelnika „ministarstava sile“ – od Alekse Bečića, koji je potpredsjendik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, do ministara Danila Šaranovića i Dragana Krapovića, te njihove ekipe.

Izjašnjenje – formulacija koje nema u zakonima

Vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije – Odsjek za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenja finansijskih istraga Velimir Furtula u skandaloznom dopisu upućenom M Portalu i urednici tog medija Danici Nikolić od nje zahtijeva izjašnjenje o tekstu Portala ETV, objavljenog 10. januara pod naslovom „Spiskove nepodobnih napravili Šćepanović i Šaranović“, autorke jedne od urednica u ETV Portalu Kaćuše Krsmanović?! M portal objavio je 10. januara tekst Portala ETV u kojem se, između ostalog, navodi da se veliki broj policajaca našao na udaru prosrpskih i proruskih vlasti nakon što su preuzeli institucije krajem 2020. godine i da više od 70 policajaca nijesu prošli bezbjednosne provjere Agencije za nacionalnu bezbjednost.&nbsp; <h2>ZAHTJEV</h2> Furtula u zahtjevu naslovljenom na urednicu M Portala i novinarku Krsmanović obiluje brojnim netačnim, nepreciznim informacijama i jedino što je tačno navedeno je adresa na kojoj se nalazi M Portal. - Dana 10. januara na web sajtu <a href="http://www.portal.me">www.portal.me</a> objavljen je tekst pod naslovom „Spiskove nepodobnih napravili Šćepanović i Šaranović“ sa navedenim izvorom Portal ETV/ foto Portal ETV u kojem je objavljena posljednja stranica akta Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije koji je označen stepenom tajnosti „interno“ – navodi se u dopisu Furtule dostavljenom Nikolić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250120150136_406232a48dcffc7c4ee9ea5073de3c8dc19da8518ea055b43148218d7f5bf9c6.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250120150136_406232a48dcffc7c4ee9ea5073de3c8dc19da8518ea055b43148218d7f5bf9c6" data-rendition-name="original" width="1222" height="1632" loading="lazy" alt="Dopis Uprave policije"> <figcaption>Dopis Vladimira Furtule</figcaption> </figure>  Furtula čak „objašnjava“ zbog čega nije trebalo objavljivati tekst koji je za Upravu policije sporan. - S obzirom da se radi o aktu koji je označen stepenom tajnosti i čiji se sadržaj u skladu sa Zakonom o tajnim podacima ne smije objavljivati, neophodno nam je da nam po nalogu tužioca ODT u Podgorici Ivana Bojanića u cilju identifikacije svih počinilaca krivičnog djela iz člana 369 KZCG – odavavanje tajnih podataka, dostavite izjašnjenje na okolnosti ko je novinarki Vašeg portala Kaćuši Krsmanović omogućio uvid i fotografisanje naznačenog akta, te da li ste prilikom donošenje odluke o objavljivanju internog akta konsultovali službenike nadležnih državnih organa, te ukoliko jeste kojeg službenika – navodi se u dopisu koji potpisuje Furtula. Da je cilj Furtulinog zahtjeva pritisak na urednice Krsmanović i Nikolić smatra poznati advokat Mihailo Volkov. - Ovo što se može pročitati u medijima, a što se odnosi na navodno saslušanje, odnosno uzimanje potrebnih obavještenja od urednice M Portala Danice Nikolić i novinarke Kaćuše Krsmanović govori u prilog činjenici u kakvom se rasulu nalazi naš bezbjednosni sektor – kazao je Volkov za Portal ETV. <h2>RASULO U BEZBJEDNOSNOM SEKTORU</h2> Ukazao je i na nelogičnost koja se navodi u dopisu - da se od urednice M Portala traži da pomogne u prikupljanju potrebnih obavještenja od novinarke koja je navodno kod nje zapošljena, iako Krsmanović ne radi u tom mediju. - To jasno govori kakvim podacima Uprava policije raspolaže. Nerazumljivo je zašto Uprava policije traži da se sasluša Krsmanović koja nije zapošljena u M Portalu. Ovakav zaključak navodi da se radi o pritisku na Krsmanović i Nikolić – kategoričan je Volkov. Sa druge strane ono što je, prema njegovim riječima, posebno zabrinjavajuće je, kako Uprava policije planira da uzme izjavu od novinarke koja treba da otkrije izvor. Volkov smatra da bi trebalo da im bude poznat Zakon o medijima koji štiti novinare i nijesu dužni da otkrije identitet svog izvora. Objašnjava da je novinar dužan da otkrije svoj izvor samo kad odluči sud. - Ne želim da vjerujem da je ovo tražio tužilac, već da je ovo neki pritisak Uprave policije ka novinarskoj profesiji. I ono što je meni posebno zabrinjavajuće, a što sam mogao da pročitam jeste da je Kaćuša Krsmanović u tekstu objavila samo posljednju stranu nekog navodno internog dokumenta. Ako ona treba da da izjavu na okolnosti iz člana 369 KZCG, a uvidom u to što je objavljeno lako se da utvrditi da nije objavljen nijedan tajni podatak – istako je Volkov. Dodao je da se na toj strani što je objavljena vidi metodlogija odnosno reperi i kriterijumi na osnovu kojih se određuju da li neka osoba može imati bezbjednosne smetnje za rad u policiji. Ukoliko se pođe od pretpostavke, kako je kazao Volkov, da su to podaci koji su utvrđeni Zakonom o unutrašnjim poslovima, onda je jasno da tu nema tajnog podatka. Volkov je naglasio da bi tajni podatak bio onaj koji se odnosi na ime i prezime i konkretnu bezbjednosnu smetnju za tu osobu. - Sve ovo što se moglo pročitati u medijima - da se traži Kaćuša Krsmanović na pogrešnoj adresi do toga da se uzmu podaci odnosno obavještenja na okolnosti krivičnog djela koje ne postoji da se zaključiti da se radi o pritisku na Kaćušu Krsmanović i Danicu Nikolić, a sve u pravcu zastraživanja– naglasio je Volkov. Cilj toga je, kako kaže, da se ne bi ukazivalo u kakvom rasulu je bezbjednosni sektor. On je zključio da je u ovom postupku sve nelogično, a kad je nelogično onda je i nezakonito i da nema sumnju da se radi o pritisku na novinarke. Vladimir Furtula nedavno je imenovan za pomoćnika direktora Uprave polcije, a bio je dugogodišnji inspektor za borbu protiv droga i inspektor za suzbijanje krvnih delikata. U vrijeme dok je Slavko Stojanović bio na čelu Uprave policije bio je načelnik Centra bezbjednosti Berane, kasnije načelnik Opšteg kriminaliteta. Furtula je i predstavnik Uprave policije i član komisije za istraživanje i prijetnji napada na novinare.

Volkov: Pritiskom pokušavaju da zaustave pisanje o rasulu u bezbjednosnom sektoru

Uprava policije Crne Gore, njen sektor za borbu protiv kriminala, odnosno Odsjek za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenje finansijskih istraga zaista imaju ozbiljan problem sa crnogorskim medijima, očigledno u prvom redu sa M portalom i portalom ETV.&nbsp;
Da partijska policija Danila Šaranovića po svaku cijenu vrši pritisak na medije, jasno je još od trenutka kada je lično ministar javno saopštio kodno ime tadašnje novinarke "Pobjede" Kaćuše Krsmanović (službe bezbjednosti kodna imena dodjeljuju subjektima koji se nalaze na mjerama nadzora).&nbsp;
To je postalo još jasnije danas, kada mi je, kao glavnoj i odgovornoj urednici M portala, iz Sektora za borbu protiv kriminala, Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenje finansijskih istraga dostavljen Zahtjev za izjašnjenje.&nbsp;
Koliko god vama kao čitaocima ovo djeluje zastrašujuće, ovdje zapravo počinje komedija.&nbsp;
Zahtjev policije naslovljen je "Urednici Danici Nikolić i novinarki Kaćuši Krsmanović".&nbsp;
Dakle, policija koja za Kaćušu Krsmanović ima kodno ime, zapravo nema pojma gdje Kaćuša radi.
Bez obzira na to što je Kaća moja lična i draga višedecenijska prijateljica, ona nije zaposlena u M portalu niti je ikad napisala jedno jedino slovo za M portal. Na moju žalost, ali šta je-tu je, nastaviću sa zadovoljstvom da čitam njene tekstove na drugom portalu i rado da ih prenosim na M portalu.
Potom dopis počinje krajnje ozbiljno: "Dana 10.01.2025. godine na web sajtu www.portal.me je objavljen tekst...". Opet moram da razočaram policiju, Šaranovića, Velimira Furtulu koji potpisuje dopis i sve ostale službenike policije koji su ovo ovako sročili: pojma nemam šta je portal.me, ne znam šta objavljuju niti ko ih uređuje.&nbsp;
Pa nastavljaju: "...sa navedenim izvorom "Portal ETV/foto: Portal ETV". I eto, konačno dođosmo do jedne tačne informacije od početka dopisa. M portal naveo izvor odakle je prenio tekst i fotografiju. Kao i hiljade drugih do sad, za koje nam niko nikad nije tražio bilo kakvo izjašnjenje.&nbsp;
U nastavku dopisa se od mene traži da "po nalogu Državnog tužioca ODT u Podgorici Ivana Bojanića, u cilju identifikacije svih počinilaca krivičnog djela iz člana 369 KZCG "Odavanje tajnih podataka", dostavite izjašnjenje na okolnosti ko je novinarki Vašeg portala Kaćuši Krsmanović omogućio uvid i fotografisanje naznačenog akta, te da li ste prilikom donošenja odluke o objavljivanja internog akta konsultovali službenike nadležnih državnih organa, te ukoliko jeste, kojeg službenika".
Pa evo da se izjasnim javno: pojma nemam o čemu pričate, ni vi iz Uprave policije, ni vi iz ODT, ako uopšte imate veze sa ovim dopisom. Čija novinarka, koji portal, kakve konsultacije i koja odluka? A i da imam pojma, to smo valjda davno riješili još za vakta Filipa Adžića, izvore ne moram da vam otkrivam.&nbsp;
Molim vas da ubuduće, prije nego što ponovo krenete sa pokušajima pritisaka i zastrašivanja medija i novinara/ki, dobro provjerite šta pišete i potpisujete, da ne bih dolazila u situaciju da moram pisati komentare poput ovog, koji suštinski oslikava tragično stanje u sektoru bezbjednosti, a zapravo ne može biti ništa drugo nego za smijeh.&nbsp;
Ovakvim nakaradnim dopisima bez smisla i elementarnih činjenica sami značajno doprinosite još snažnijem utisku o amaterizmu koji vlada u UP i smanjenju povjerenja u ključnu državnu instituciju bezbjednosti.&nbsp;
A što se tiče zastrašivanja medija, što vam je, sigurna sam, bila prvobitna namjera, zaista nemojte biti smiješni. Makar ne ovoliko.

Kad se pritisak policije na novinare pretvori u komediju

Velimir Furtula imenovan je za v.d. pomoćnika direktora Sektora za borbu protiv kriminala.
To je učinjeno u okviru reformi koje sprovodi Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP).
- Vjerujemo da će ovo rješenje ministra unutrašnjih poslova, donijeto na predlog v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, stvoriti pretpostavke za uspješnu realizaciju postavljenih ciljeva u pravcu pune operativnosti i efikasnosti u radu policije - poručili su u resoru kojim rukovodi Danilo Šaranović.
Velimir Furtula je službenik Sektora za borbu protiv kriminala.
- Posjeduje bogato iskustvo u poslovima iz oblasti kriminaliteta, što će vjerujemo biti ključno za doprinos realizaciji ključnih prioriteta u radu Uprave policije. Završio je Višu školu unutrašnjih poslova u Zemunu, a potom i Fakultet za civilnu bezbjednost - kazali su u MUP-u.
Dodaju da je pokrivao poslove u oblastima suzbijanja krijimčarenja narkotika, sprečavanja i otkrivanja najtežih krivičnih djela iz oblasti krvnih i seksualnih delikata, kako na nivou odjeljenja bezbjednosti, tako i na nivou Sektora za borbu protiv kiminala.
- Obavljao je i poslove koordinatora za otkrivanje napada na predstavnike medija i njihovu imovinu, dok je do današnjeg imenovanja obavljao poslove rukovodioca Grupe za suzbijanje krvnih i seksualnih delikata i krivičnih djela napada na novinare i njihovu imovinu u Sektoru za borbu protiv kriminala. Takođe, Furtula je završio više specijalističkih obuka u organizaciji DEA i FBI, kao i dvije međunarodne policijske akademije ILEA - ističu u MUP-u.
Ministarstvo unutrašnjih poslova, poručuju oni, ostaje posvećeno izgradnji profesionalne, odgovorne i transparentne službe, koja će štititi prava i bezbjednost svih građana Crne Gore.

Velimir Furtula postavljen za v.d. pomoćnika direktora Sektora za borbu protiv kriminala

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: velimir-furtula