U zaleđu Velike plaže u Ulcinju sjutra će biti organizovana velika akcija čišćenja.
Akciju organizuje Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, u saradnji sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, ambasadama država članica EU, Opštinom Ulcinj, Upravom policije, Zaštitom prostora, nevladinim organizacijama Ozelenimo Crnu Goru i Zero WasteMontenegro, kao i ostalim partnerima kampanje „Čuvaj da te čuva“, povodom Evropskog dana čišćenja obala.
Cilj akcije je, kako su naglasili u Evropskoj kući, podizanje svijesti o značaju zaštite životne sredine i zajedničkog doprinosa čistijim obalama Crne Gore.
- Okupljanje učesnika planirano je u devet sati na ovoj lokaciji: Zaleđe Velike plaže, Ulcinj gdje će organizatori podijeliti potrebnu opremu i osvježenje. Akcija čišćenja obale trajaće do 10.30 sati - naveli su oni.
Očišćeni prostor zaleđa Velike plaže biće, kako su kazali, opremljen nadzornim kamerama, klupama i korpama, po uzoru na nedavno saniranu divlju deponiju na Ćemovskom polju.
Akcija čišćenja zaleđa Velike plaže u Ulcinju dio je nacionalne kampanje za zaštitu životne sredine „Čuvaj da te čuva“.
Realizuje je široka koalicija institucija na državnom i lokalnom nivou, partneri iz organizacija civilnog društva uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
- Kampanja ima za cilj da podigne svijest građana o važnosti zaštite životne sredine i odgovornom upravljanju otpadom. Čuvajmo obale, one su lice naših voda i ogledalo našeg odnosa prema prirodi - Čuvaj da te čuva - zaključili su u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

„Čuvaj da te čuva“: U zaleđu Velike plaže sjutra velika akcija čišćenja

Velika površina obale na Velikoj plaži je poplavljena usljed talasa i strujanja vode, a spasioci upozoravaju kupače da izađu iz vode. Za to vrijeme, kako javlja Radio Televizije Crne Gore (RTCG), radnici zakupljenih plaža, uz pomoć posjetilaca, uklanjaju ležaljke i ostali mobilijar.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082116084_ddb79597142f899ce3c14212dcbd6f34b2bc0bc2cd8007c99a84abc2ee3b1b7f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082116084_ddb79597142f899ce3c14212dcbd6f34b2bc0bc2cd8007c99a84abc2ee3b1b7f" data-rendition-name="original" width="1910" height="1199" loading="lazy" alt="Poplavila kupališta"> <figcaption>Foto: RTCG</figcaption> </figure>  Najavljena je i kiša sa vjetrom u popodnevnim satima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082116084_1fd885567b2c9ca98e6cf426e1d2010a382744b45fc94f828ac5e390a8f2b02e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025082116084_1fd885567b2c9ca98e6cf426e1d2010a382744b45fc94f828ac5e390a8f2b02e" data-rendition-name="original" width="1861" height="1209" loading="lazy" alt="Poplavila kupališta"> <figcaption>Foto: RTCG</figcaption> </figure>

Talasi i strujanja vode poplavili kupališta na Velikoj plaži

Policija je rasvijetlila slučaj od 17. jula ove godine, kada je policiji vlasnik prijavio da je u jednom plažnom baru na Velikoj plaži došlo do požara, podmetnutog od strane nepoznatog lica, kojom prilikom je nastupila materijalna šteta na objektu, saopšteno je iz Uprave policije.
- Nakon preduzetih operativno – taktičkih mjera i radnji, te pribavljenih dokaza, identifikovana je kao izvršilac Ž.R.(28) iz Berana, koja se sumnjiči da je navedenog dana, podesnim sredstvom izazvala požar na ovom ugostiteljskom objektu- stoji u saopštenju Uprave policije (UP).
Policijski službenici su po nalogu postupajućeg tužioca protiv Ž.R. podnijeli krivičnu prijavu.
- Zbog sumnje da je izvršila krivično djelo izazivanje opšte opasnosti- kazali su iz policije.

UP: Rasvijetljen požar u ugostiteljskom objektu na Velikoj plaži; osumnjičena djevojka iz Berana

Kompanija Igl Hils Montenegro Mohameda Alabara ipak je potpisala ugovor za zakup jednog kupališta na ulcinjskoj Velikoj plaži, saznaje nezvanično Televizija E.
Riječ je o plaži Tropikana - jednoj od prvih privatnih plaža u Crnoj Gori, koja je više puta dobijala plave zastavice.&nbsp;
Za ostalih osam plaža, prema informacijama Televizije E, još ništa nije riješeno - niti je Alabar potpisao zakup, niti su bivši zakupci dobili zeleno svjetlo da krenu da uređuju kupališta.

Alabar potpisao ugovor za zakup jednog kupališta na ulcinjskoj Velikoj plaži

Sačuvaćemo svaku lokaciju, bez obzira na ishod današnjeg glasanja, a poslanici neka glasaju po savjesti, poručeno je sa današnjeg protesta Koalicije organizacija "Velika plaža ili velika laža" organizovanog ispred Skupštine Crne Gore sat uoči početka današnje sjednice, a u znak otpora sporazumu između crnogorske Vlade i Ujedinjenih Arapskih Emirata koji podrazumijeva otimanje crnogorskog tla kršeći zakon, bez javnih procedura i tendera. Građani su nosili transparente "Postaćemo stranci u sopstvenoj državi", "Ko se na Ulcinjsku solanu opeče u sporazum duva", "'Oćete li se najest'?", "Račune neispunjenih obećanja plaćaju građani"...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250529110512_2db51b2b2cfd1595b34208d6d1357eba952a81ab6f598683f34c709701910247.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250529110512_2db51b2b2cfd1595b34208d6d1357eba952a81ab6f598683f34c709701910247" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Sa današnjeg protesta ispred Skupštine"> <figcaption>Sa današnjeg protesta ispred Skupštine(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Jovana Božović iz Centra za proučavanje i zaštitu ptica (CZIP) kazala je da su se danas okupili kako bi zajedno izgradili bolju i pravedniju budućnost "koju dugujemo generacijama, koju su gradili naši preci". - Moramo se oduprijeti represiji i zamisliti budućnost koju gradimo po mjeri čovjeka, a ne investitora - istakla je Božović. Ona je rekla da će sačuvati svaku lokaciju, bez obzira na ishod današnjeg glasanja, a poslanicima je poručila da glasaju po savjesti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250529110512_d98b7759753caec8648c85bce6ffb767a9f25afb722e71d950539fa2295ebee2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250529110512_d98b7759753caec8648c85bce6ffb767a9f25afb722e71d950539fa2295ebee2" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Jelena Božović"> <figcaption>Jelena Božović(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Božović je rekla i da zahtijevaju transparentnost u donošenju odluka uz uključivanje društvenih činilaca poput Univeziteta, građana, civilnog sektora... Andrijana Mićanović iz Crnogorskog društva ekologa poručila je da Crna Gora nije na prodaju.&nbsp; - Ovakvo institucionalno nasilje nikada neće proći u Crnoj Gori. Nismo vesla sisali. Nećemo pristati da se pod plaštom javnog interesa naši najvrjedniji resursi pretvore u privatno vlasništvo. Ne voli se Crna Gora tako - naglasila je Mićanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250529110520_d2f16bf63c215e4dc95c169d4df8c352d132e26f489e14d3ea0e569c98cb89ff.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250529110520_d2f16bf63c215e4dc95c169d4df8c352d132e26f489e14d3ea0e569c98cb89ff" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Andrijana Mićanović"> <figcaption>Andrijana Mićanović(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Ksenija Medenica iz CZIP-a kazala je za Televiziju E kazala je da su im sada vezane ruke, i da ne mogu ništa učiniti osim da se nadaju da će poslanici i poslanice glasati protiv Zakona o potvrđivanju sporazuma sa UAE. - Kao što smo rekli, ovaj Sporzum je protiv naših zakona, ispunjava želje investitoru, a radi protiv građana i značajno utiče, ne samo na našu ekonomiju i turizam, već na ono što nam je najvažnije i što nas najviše boli, a to je što će naša najvrednija i zaštićena područja biti pogođena realizacijom ovakvih projekata - istakla je Medenica. Pozvala je Vladu i Skupštinu da čuju očekivanja NVO sektora. - A naša očekivanja su da čuju glas lokalne zajednice i struke koja je tu da da smjernice kako jedan ovakav Sporazum može loše uticati - naglasila je Medenica. Mustafa Canka, istaknuti novinar i publicista iz Ulcinja citirao je stare Paštroviće. - Oni su govorili: "Ko prodaje zemlju, prodaje slobodu". Budva je danas dokaz da ih potomci nisu poslušali - istakao je Canka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250529110528_39fd2f8ec1086a40d17aabf812b2c19420af0a0fad43e675c79452529214aa6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250529110528_39fd2f8ec1086a40d17aabf812b2c19420af0a0fad43e675c79452529214aa6d" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Predali Deklaraciju o zaštiti prostora Crne Gore"> <figcaption>Predali Deklaraciju o zaštiti prostora Crne Gore(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Nakon obraćanja predstavnici Koalicije organizacija "Velika plaža ili velika laža" predali su Skupštini Deklaraciju o zaštiti prostora Crne Gore koju je uradila Inženjerska komora. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5rJzrdYMQsI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Ako njih neće da saslušaju onda je pitanje koga hoće i za čije interese rade - kazala je Ksenija Medenica iz CZIP-a. Iz Koalicije organizacija "Velika plaža ili velika laža" juče su u najavi napomenuli da Sporazum sa UAE derogira nacionalno zakonodavstvo i ne predviđa nikakvu odgovornost investitora, što je suprotno Zakonu o zaštiti prirode i drugim relevantnim propisima.&nbsp; - Takođe, izostala je javna rasprava i konsultacije sa lokalnom zajednicom, što predstavlja kršenje Arhuske konvencije - saopšteno je juče iz te koalicije. Kako su kazali, u trenutku kada se odlučuje o budućnosti najvrjednijeg javnog dobra koje imamo, vlast pokušava na brzinu, bez javne rasprave i mimo zakonom propisanih procedura, da prepusti dragulje naše zemlje poput u Velike plaže, Buljarice, Bjelasice i Sinjajevine na eksploataciju investitorima bliskim režimima koji nemaju veze ni sa održivošću, ni sa interesima građana Crne Gore. Rekli su da je danas popravni test ispit za poslanike i poslanice u kojem imaju priliku da ne glasaju za izdaju zemlje stranim investitorima- Zato im se, dodaju, obraćaju i pitaju:“Oćete li se više najest’?”  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052911050_7fe8022f8b4963a1529a29265b08c12640345b287cbcd429cc1c252b901f8daa.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025052911050_7fe8022f8b4963a1529a29265b08c12640345b287cbcd429cc1c252b901f8daa" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Protest ispred Skupštine"> <figcaption>Protest ispred Skupštine(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  - Dosta je bilo tajnih dilova, sitih stomaka i praznih obećanja. Dosta je bilo izdaje javnog interesa zarad kratkoročnog profita i političke koristi - poručuju. Koalicija organizacija Velika plaža ili velika laža poziva sve slobodne građane i građanke, ekološke pokrete, sindikate, studente, umjetnike, novinare i sve kojima je stalo do javnog dobra i samopoštovanja – da zajedno poruče da: Crna Gora nije na prodaju!. - Upozoravamo poslanike i poslanice da će svaki glas za ovaj sramni sporazum ostati zabilježen – ne samo u stenogramima, nego i u sjećanju ovog društva koje više ne pristaje na izdaju. Vidimo se u 11h ispred Skupštine - zaključili su u najavi. Koalicija Velika plaža ili velika laža čine organizacije: Centar za zaštitu i proučavanje ptica CZIP, NVO EnvPro, NVO Parkovi Dinarida, Centar za istraživačko novinarstvo CIN CG, NVO KANA/ko ako ne arhitekt, Dr Martin Schneider-Jacoby Association -MSJA, CEE Bankwatch Network i NVO Crnogorsko društvo ekologa, NVO Green Home, NVO MogUL, Portal Ulcinj info, NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora MANS, Biciklo.me, Expeditio, NVO Gradionica i Centar za građansko obrazovanje CGO i NVO Naša akcija

Duško Mihailović

Tamara Klikovac

Građani ispred Skupštine poručili: Sačuvaćemo svaku lokaciju, bez obzira na ishod glasanja

Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata - dokument koji već sada nosi potencijalno nesagledive posljedice po javni interes, prirodna bogatstva i suverenitet zemlje - ponovo će se uskoro naći pred poslanicima i poslanicama Skupštine Crne Gore, podsjetila je grupa nevladinih organizacija, potpisnica inicijative “Velika plaža ili velika laža”.
Nakon što je predsjednik države iskoristio svoje ustavno ovlašćenje i vratio zakon na ponovno odlučivanje, kažu, pred Skupštinom je druga šansa.
- U pitanju je, slikovito rečeno, popravni ispit koji će ostati zabilježen u političkoj biografiji svakog poslanika i svake poslanice. Ali gdje je struka? Gdje su nadležne institucije koje treba da brane javni interes? Zašto ćute - upitali su potpisnici inicijative „Velika plaža ili velika laža“.
Oni su pozvali ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, te Agenciju za zaštitu životne sredine, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, ali i Univerzitet Crne Gore, Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti (CANU) i Dukljansku akademiju nauka i umjetnosti (DANU) da se hitno oglase i jasno iznesu svoj stav o potencijalnoj realizaciji ovog Sporazuma.
- Očekujemo da kažu: Kako gledaju na mogućnost da se megalomanski građevinski projekti realizuju na zaštićenim i ekološki osjetljivim područjima, uključujući Veliku plažu, Buljaricu, Bjelasicu, Hajlu? Kakve će biti posljedice po prirodne resurse, biodiverzitet i ustavni poredak ako se Sporazum ratifikuje? Zbog čega uporno izostaje stručno mišljenje o dokumentu koji briše javnu kontrolu, ukida pravne mehanizme zaštite i potkopava princip održivog razvoja? Ćutanje institucija i akademske zajednice u ovako važnom trenutku nije neutralan stav. Ćutanje je saučesništvo - navode u saopštenju.
Pozvali su struku da preuzme odgovornost i prestanu da posmatraju iz prikrajka dok se odlučuje o budućnosti Crne Gore, te da javno i nedvosmisleno iznesu stručne argumente na osnovu kojih će poslanici i poslanice moći da donesu informisanu i odgovornu odluku.
- Ovo nije pitanje političke pripadnosti. Ovo je pitanje profesionalne etike, akademskog integriteta i moralne obaveze prema društvu. Ako sada ne progovorite, kada ćete? Zakon o potvrđivanju Sporazuma je pred Skupštinom ponovo. Ovo je trenutak da struka stane ispred interesa investitora. Neka vas ne pamte po tome što ste ćutali. Neka vas pamte po tome što ste branili najvrijednije što ima Crna Gora - ističu iz ove inicijative.
Podsjećamo, inicijativu „Velika plaža ili velika laža“ potpisali su Centar za zaštitu i proučavanje ptica, Dr Martin Schneider-Jacoby Association -MSJA, KANA/ko ako ne arhitekt, Parkovi Dinarida, Centar za istraživačko novinarstvo CIN CG, CEE Bankwatch Network, Crnogorsko društvo ekologa, Green Home, MogUL Portal, Portal Ulcinj info, Mreža za afirmaciju nevladinog sektora MANS, Expeditio, EnvPro, Organizacija KOD, Biciklo.me, Centar za građansko obrazovanje CGO i Gradionica.

Potpisnici inicijative "Velika plaža ili velika laža": Vrijeme je da struka progovori

Nisam bila dio tima koji je radio na izradi Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, niti sam bila dio tima koji se bavio pregovaranjem, kazala je večeras u emisiji “Minula neđelja” ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
- Bila sam upoznata samo sa Nacrtom sporazuma. Bilo mi je jako značajno da je jedan član u skladu sa EU putem i da neće biti u suprotnosti sa sporazumom o pridruživanju Evropskoj uniji. To je član sporazuma koji je dostupan javnosti. Potpisali su ga premijer Milojko Spajić i članovi sporazuma iz UAE. Oni su svjesno potpisali taj član, znajući da nije u suprotnosti sa EU putem i da neće naštetiti naš evropski put”, rekla je Gorčević.
Gorčević razumije da kod dijela građana postoji strah zbog dovođenja stranih investitora.
- Postoje istrage koje bi mogle utvrditi tačnost za sve što se dešava - rekla je ministarka.
Gorčević je tokom gostovanja na Aplus televiziji kazala da je u javnosti bilo raznih tumačenja pisma evropske komesarke za proširenje Marte Kos.
- Dio NVO sektora i opozicija su podvlačili jedne rečenice, a parlamentarna većina druge. Bilo je raznih spekulacija o investitoru, pa i oko lokacije - rekla je Gorčević.
Istakla je da je oko sporazuma bio problem oko komunikacije.
- Komunikacija je trebala da bude pravovremena. Ali, sigurno nije bilo loše namjere nije bilo ni za Ulcinj, ni za bilo koju drugu opštinu. Vodilo se računa i o tome da bude ravnomjeran raspored investicija i na sjeveru, gdje realno postoji manja zainteresovanost investitora - poručila je Gorčević.
<h2>Za imenovanje Krivokapića sam saznala iz medija</h2>
Gorčević je u emisiji prokomentarisala to što je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimovića bivšeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića imenovao na poziciju ambasadora savjetnika.
- Za imenovanje Ranka Krivokapića saznala sam iz medija. Spajić je rekao da će razgovarati sa Ibrahimovićem. Stav Pokreta Evropa sad je da je kontradiktorno da neko ko je opozicija i počasni predsjednik opozicione partije bude savjetnik resoru iz parlamentarne većine - rekla je ministarka.
Gorčević tvrdi da nema saznanja da li je Spajić razgovarao sa Ibrahimovićem oko Krivokapića.
- Samim tim, ne bih mogla to da komentarišem - zaključila je Gorčević.

Gorčević: Nisam bila dio pregovaračkog tima oko sporazuma sa UAE, loše namjere nije bilo za Ulcinj

Vlasnik kompanije “Eagle Hills” Mohamed Alabar kazao je u intervjuu za Newsmax Balkans televiziju da je nakon negodovanja lokalne zajednice u Crnoj Gori odustao od mogućeg projekta na ulcinjskoj Velikoj plaži.
- Želio sam da dobijem jedno kupalište na Velikoj plaži da bih pokazao javnosti kako taj prostor može da se uredi - naveo je arapski investitor.
Alabar je pojasnio da je nakon oštrih reakcija javnosti odlučio da vrati sva kupališta koja je prethodno u martu dobio na tenderu.
- Nakon svega što se desilo ne želim da ulažem na jugu uopšte. Zašto? Recimo, zašto biste vi željeli da ulažete u Dubaiju ako vas mi ne želimo? Ne biste trebalo to da radite. Na osnovu onoga što sam vidio i pročitao shvatio sam da ljudi ne žele investicije na tom prostoru i mislim da imaju na to pravo jer dolaze iz te zajednice. To je za mene u redu. Pričao sam sa predsjednicima drugih opština i imao sjajne sastanke sa njima - kazao je Alabar.
Pojasnio je da je tokom boravka u Podgorici, gdje je bio glavni govornik na konferenciji o nekretninama u četvrtak, razgovarao sa predsjednicima drugih primorskih ali i sjevernih crnogorskih opština.
- Crna Gora ima mnogo mogućnosti i ako nam neko kaže da žele nešto da radimo – u redu radićemo. Na primjer ako mi neko kaže imate ovaj prostor u Budvi možete da gradite na primjer 20 stanova i dva hotela onda ću da se povučem i uradim kalkulacije nakon kojih ću znati kolika će biti ukupna investicija - kazao je Alabar.
Dodao je da se njegove investicije u više zemalja kreću od jedne do 15 milijardi eura.
- Ako negdje uložite recimo jednu milijardu eura uvijek to pomnožite sa tri puta, jer tolika investicija ima takav efekat na ukupnu ekonomiju - rekao je on.
Upitan za koje lokacije u Crnoj Gori sada zainterosovan da ulaže nakon što je odustao od Ulcinja, Alabar je naveo da ga zanima jedna lokacija na obali kao i jedna na sjeveru zemlje.
- Morate shvatiti da su nama, Arapima, planine zanimljive zbog svježeg vazduha jer je u našim zemljama tropska klima. Crna Gora je prelijepa, ima prelijepe planine kao i jezera - dodao je Alabar.
Nije želio da precizira koje lokacije su mu najinteresantnije, ali je naveo da razmatra dvije opcije.
- Interesantna mi je jedna lokacija otprilike na sredini obale, a imamo i dva predloga za sjever zemlje. To su za sada samo ideje - zaključio je Alabar.&nbsp;

Alabar: Odustao sam od Velike plaže, sad me zanima jedna lokacija na obali i jedna na sjeveru

Vaše interesovanje za ulaganje, kao i stavovi naše Vlade, imali su pozitivan efekat - učinili su nas još svjesnijima vrijednosti i ljepote našeg prostora. Podsjetili su nas da se o ovako dragocjenom nasljeđu mora briňuti pažljivo i dugoročno. Naša zemlja nije roba. Ona nosi dušu našeg identiteta. I zato ne možemo pristati da se, na početku trećeg milenijuma, u ime brzog razvoja, dragocjeni dijelovi naše teritorije predaju na upravljanje na čitav jedan vijek, kazao je predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu u otvorenom pismu upućenom biznismenu Mohamedu Alabaru.
- Od našeg susreta, koji se desio u kabinetu premijera Crne Gore prošlo je dosta vremena. Ostavili ste na mene utisak razumnog i odgovornog čovjeka sa jasnom vizijom i jasnom odlučnošću. Taj utisak dodatno je učvrstila Vaša izjava da nikada ne zaboravljate riječi Vaše majke: da treba poštovati domaćine u čije domove i zemlje želite ulagati. Posebno me dojmila Vaša iskrena emocija kada ste rekli da ste imali sreću da budete rođeni u veličanstvenom gradu, u pravo vrijeme - dodao je Nimanbegu. 
On je kazao da i Ulcinjani, osjećaju sličnu privilegiju - jer su rođeni u najstarijem gradu na Jadranu, u najživopisnijem dijelu Mediterana. 
- Naš grad je stoljećima bio raskrsnica civilizacija i imperija, a tragovi tih velikih epoha i danas žive među nama. Sve su te imperije nestale, a Ulcinj, čvrst u svojoj tradiciji i načinu života, i dalje stoji — i tako će, vjerujemo, ostati do Sudnjeg dana. Ulcinj je jedan od najtolerantnijih gradova na Mediteranu. Kroz našu istoriju ovdje su se plodonosno preplitale kulture, religije, jezici i narodi. Danas je to jedinstvena kulturna i turistička destinacija, svijetla alternativa zaboravu, komercijalizaciji i gubitku identiteta - ističe Nimanbegu u pismu. 
Dodao je da su ponosni na svoju istoriju, kulturu, običaje, ali možda najviše na prirodu, te da iskreno vjeruju da je Ulcinj najljepši grad na svijetu. 
- Bog nam je podario sve što je potrebno za dostojanstven i kvalitetan život, i na tome smo Mu zahvalni. Zato naši stari i kažu da je ovo „zemlja do duše". Naši preci su imali možda manje nego mi danas, ali zahvaljujući njihovoj mudrosti, mi gotovo svi živimo u svojim domovima. Vaše interesovanje za ulaganje, kao i stavovi naše Vlade, imali su pozitivan efekat - učinili su nas još svjesnijima vrijednosti i ljepote našeg prostora. Podsjetili su nas da se o ovako dragocjenom nasljeđu mora briňuti pažljivo i dugoročno. Naša zemlja nije roba. Ona nosi dušu našeg identiteta. I zato ne možemo pristati da se, na početku trećeg milenijuma, u ime brzog razvoja, dragocjeni dijelovi naše teritorije predaju na upravljanje na čitav jedan vijek. Zahvalni smo i Vama i našoj Vladi jer su, možda i neplanirano, ojačani duh jedinstva, solidarnosti i brige za javni interes u našoj zajednici. U tom duhu, Skupština opštine Ulcinj je dva puta u martu jednoglasno usvojila zaključke kojima izražava jasno i duboko neslaganje sa namjerom da se, bez konsultacija sa nama, sklope sporazumi o ustupanju naše imovine stranim investitorima za gotovo čitav jedan vijek - navodi se u otvorenom pismu upućenom Alabaru. 
Nimanbegu je podsjetio na prethodno oraganizovana masovna okupljanja građana i reagovanje na isto. 
- Organizovali smo masovna okupljanja građana, reagovao je civilni sektor u Ulcinju i cijeloj Crnoj Gori, kao i sam predsjednik države. Svi su jasno stavili do znanja da ovakav pristup razvoju nije prihvatljiv. U danima koji dolaze, donijećemo dodatne odluke koje će učvrstiti naš stav: da se gradnja na Velikoj plaži, u ovom trenutku i na ovakav način, ne može dozvoliti. Pokrenuli smo otvoreni javni dijalog o tome kako odgovorno razvijati to područje koje je već zaštićeno kao Spomenik prirode. Takođe, na našu inicijativu, delta Bojane - čiji je neraskidivi dio Velika plaža - kandidovaće se za UNESCO rezervat biosfere. Postoji i realna osnova da uđe u mrežu Natura 2000 kao zaštićeno područje na nivou Evrope. Zato Vas ovim putem informišemo, poštovani gospodine Alabbar, da će mogućnost za međunarodne konkurse i investicione projekte postojati tek kada završimo ovaj proces osmišljavanja održive i vizionarske strategije razvoja cijelog prostora. Sve drugo, izvan tog okvira i mimo volje građana Ulcinja, za nas je neprihvatljivo i naići će na odlučan institucionalni i društveni odgovor. U nadi da Vas ovo pismo zatiče u dobrom zdravlju i raspoloženju, primite izraze mog poštovanja i srdačne pozdrave iz Ulcinja - naveo je Nimanbegu.

Nimanbegu uputio otvoreno pismo Alabaru: Naša zemlja nije roba, ona nosi dušu našeg identiteta

Usvajanjem Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), kontra stava EU, vlast i formalno postaje antievropska - poručio je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović. &nbsp;
Vlast je, kako je ukazao, pod Mandićevim vođstvom, a Joanikijevim ideološkom palicom.
- Suštinski ne samo antievropska već i anticilizacijska - istakao je Vujović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, raskubanje Velike plaže treba samo da olakša i otimanje istorije i kulturnih dobara Crne Gore.&nbsp;
- Duklja i Velika plaža su dva prostora na kojima se najbolje ogledaju devastatorske namjere izdajničke vlasti prema Crnoj Gori. Jedna treba da bude simbol političke, a druga ekonomske okupacije Crne Gore - zaključio je Vujović.&nbsp;

Vujović: Usvajanjem Sporazuma sa UAE, kontra stava EU, vlast i formalno postaje antievropska

Demokratska partija socijalista upućuje čestitke građanima Zete na uspješno iskazanoj volji na referendumu, imajući u vidu ostvarenu izlaznost, saopštio je Šef kluba odbornika DPS-a Zeta Miroslav Boljević.
Kako je dodao Boljević,, Demokratska partija socijalista nije vodila kampanju, jer ni na koji način nije željela da interpretira argumentaciju dvije strane iste medalje – partija koje su trenutno na vlasti u Crnoj Gori.
- Već sada, a uvjereni smo da će to biti još izraženije u narednim danima, svjedočimo pokušajima lokalnih lidera i Demokratske narodne partije da rezultate referenduma predstave kao svoj politički trijumf i kao pokazatelj navodne podrške koju imaju u Zeti, iako to nikako ne odgovara realnom stanju- rekao je Boljević.
Prema njegovim riječima, sigurni su da, da ovo pitanje nije bilo politički obojeno, izlaznost bi bila znatno veća.
Boljević je istakao da glas naroda svakako treba poštovati i dati mu adekvatno mjesto i težinu u daljim pregovorima, ali se ipak nadaju kompromisu, jer ne žele ni da pomisle na drugačije scenarije.
Na kraju, kako je saopštio Boljević, žele da istaknu da bez Demokratske partije socijalista ovaj referendum ne bi imao potrebnu većinu. Dajući legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete, poštujući njihovu zabrinutost i njihovu borbu.

Boljević: DPS dao legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp osudio je danas napad na jevrejsku zajednicu na plaži Bondaj u Sidneju opisavši ga kao „čist antisemitski napad“, dodajući da Jevreji u SAD ne treba da se plaše da proslave Hanuku.
- To je očigledno bio antisemitski napad- rekao je Tramp tokom božićne proslave u Bijeloj kući.
Istovremeno, američki predsjednik je istakao da Jevreji u SAD koji obilježavaju Hanuku ne treba da budu zabrinuti za svoju bezbjednost.
- Slavite ponosno. Budite ponosni na to ko ste- naglasio je Tramp u izjavi za Foks njuz.

Tramp: Napad u Sidneju čist antisemitizam, Jevreji u SAD da se ne plaše

Komesar policije australijske države Novi Južni Vels Mal Lanjon izjavio je da policija ne traga za trećim napadačem na plaži Bondi u Sidneju u kojem je poginulo najmanje 16 osoba, uključujući jedno dijete, kao i da su dvojica napadača otac i sin.
Lanjon je rekao da su dvojica naoružanih napadača bili otac i sin, stari 50, odnosno 24 godine, prenio je Skaj njuz.
Naveo je da je oca ubila policija, dok je sin u bolnici u kritičnom stanju.
Lanjon je istakao da je utvrđeno da je otac imao dozvolu za nošenje šest komada vatrenog oružja otprilike deceniju i da je šest komada oružja pronađeno na licu mjesta.
Broj poginulih u napadu na plaži Bondi tokom proslave jevrejskog praznika Hanuke porastao je na 16, uključujući jedno dijete, izjavio je ministar zdravlja Novog Južnog Velsa Rajan Park.
On je za televiziju ABC rekao da broj ubijenih uključuje i jednog od dvojice napadača. Istakao je da je 38 ljudi povrijeđenih u napadu i dalje u bolnici.
Prethodno je saopšteno da je danas u pucnjavi na pripadnike jevrejske zajednice koji su se okupili da bi proslavili praznik Hanuku na plaži Bondi u Sidneju poginulo najmanje 12 osoba, među kojima i jedan od dvojice napadača, dok je 29 ljudi ranjeno.

Sidnej: Policija ne traga za trećim napadačem, počinioci otac i sin

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević zadovoljan je zbog skoro stoprocentnog rezultata nakon referenduma na kojem su građani Zete rekli ,,ne“ gradnji postrojenja u Botunu.
- To je najbolji odgovor svima onima koji su mislili da postrojenje treba graditi u Botunu. Za one kojima ovaj referendum nije pravno obavezujući poručio bih neka grade postrojenje u njihov obor. Za nas je pravno obvezujući i, što se tiče građana Zete i Botuna, neće ga graditi u Botunu- poručio je Knežević.
Jedan od predstavnika mještana Botuna Jagoš Bećirović iskazao je veliku zahvalnost zbog podrške Zećana, a posebno zbog velike izlaznosti i podrške Botunjana.
- Ovdje smo u industrijskoj zoni KAP-a, u veseloj atmosferi proslavljamo pobjedu- kazao je Bećirović.&nbsp;
Podsjetimo, prema riječima predsjednika Opština Zeta Mihaila Asanovića, samo dva stanovnika Botuna podržala su gradnju postrojenja u tom mjestu.

Knežević: Za one kojima referendum nije obavezujući, neka grade postrojenje u svoj obor

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Tag: velika-plaza