Nisam bila dio tima koji je radio na izradi Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, niti sam bila dio tima koji se bavio pregovaranjem, kazala je večeras u emisiji “Minula neđelja” ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
- Bila sam upoznata samo sa Nacrtom sporazuma. Bilo mi je jako značajno da je jedan član u skladu sa EU putem i da neće biti u suprotnosti sa sporazumom o pridruživanju Evropskoj uniji. To je član sporazuma koji je dostupan javnosti. Potpisali su ga premijer Milojko Spajić i članovi sporazuma iz UAE. Oni su svjesno potpisali taj član, znajući da nije u suprotnosti sa EU putem i da neće naštetiti naš evropski put”, rekla je Gorčević.
Gorčević razumije da kod dijela građana postoji strah zbog dovođenja stranih investitora.
- Postoje istrage koje bi mogle utvrditi tačnost za sve što se dešava - rekla je ministarka.
Gorčević je tokom gostovanja na Aplus televiziji kazala da je u javnosti bilo raznih tumačenja pisma evropske komesarke za proširenje Marte Kos.
- Dio NVO sektora i opozicija su podvlačili jedne rečenice, a parlamentarna većina druge. Bilo je raznih spekulacija o investitoru, pa i oko lokacije - rekla je Gorčević.
Istakla je da je oko sporazuma bio problem oko komunikacije.
- Komunikacija je trebala da bude pravovremena. Ali, sigurno nije bilo loše namjere nije bilo ni za Ulcinj, ni za bilo koju drugu opštinu. Vodilo se računa i o tome da bude ravnomjeran raspored investicija i na sjeveru, gdje realno postoji manja zainteresovanost investitora - poručila je Gorčević.
<h2>Za imenovanje Krivokapića sam saznala iz medija</h2>
Gorčević je u emisiji prokomentarisala to što je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimovića bivšeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića imenovao na poziciju ambasadora savjetnika.
- Za imenovanje Ranka Krivokapića saznala sam iz medija. Spajić je rekao da će razgovarati sa Ibrahimovićem. Stav Pokreta Evropa sad je da je kontradiktorno da neko ko je opozicija i počasni predsjednik opozicione partije bude savjetnik resoru iz parlamentarne većine - rekla je ministarka.
Gorčević tvrdi da nema saznanja da li je Spajić razgovarao sa Ibrahimovićem oko Krivokapića.
- Samim tim, ne bih mogla to da komentarišem - zaključila je Gorčević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Gorčević: Nisam bila dio pregovaračkog tima oko sporazuma sa UAE, loše namjere nije bilo za Ulcinj

Vlasnik kompanije “Eagle Hills” Mohamed Alabar kazao je u intervjuu za Newsmax Balkans televiziju da je nakon negodovanja lokalne zajednice u Crnoj Gori odustao od mogućeg projekta na ulcinjskoj Velikoj plaži.
- Želio sam da dobijem jedno kupalište na Velikoj plaži da bih pokazao javnosti kako taj prostor može da se uredi - naveo je arapski investitor.
Alabar je pojasnio da je nakon oštrih reakcija javnosti odlučio da vrati sva kupališta koja je prethodno u martu dobio na tenderu.
- Nakon svega što se desilo ne želim da ulažem na jugu uopšte. Zašto? Recimo, zašto biste vi željeli da ulažete u Dubaiju ako vas mi ne želimo? Ne biste trebalo to da radite. Na osnovu onoga što sam vidio i pročitao shvatio sam da ljudi ne žele investicije na tom prostoru i mislim da imaju na to pravo jer dolaze iz te zajednice. To je za mene u redu. Pričao sam sa predsjednicima drugih opština i imao sjajne sastanke sa njima - kazao je Alabar.
Pojasnio je da je tokom boravka u Podgorici, gdje je bio glavni govornik na konferenciji o nekretninama u četvrtak, razgovarao sa predsjednicima drugih primorskih ali i sjevernih crnogorskih opština.
- Crna Gora ima mnogo mogućnosti i ako nam neko kaže da žele nešto da radimo – u redu radićemo. Na primjer ako mi neko kaže imate ovaj prostor u Budvi možete da gradite na primjer 20 stanova i dva hotela onda ću da se povučem i uradim kalkulacije nakon kojih ću znati kolika će biti ukupna investicija - kazao je Alabar.
Dodao je da se njegove investicije u više zemalja kreću od jedne do 15 milijardi eura.
- Ako negdje uložite recimo jednu milijardu eura uvijek to pomnožite sa tri puta, jer tolika investicija ima takav efekat na ukupnu ekonomiju - rekao je on.
Upitan za koje lokacije u Crnoj Gori sada zainterosovan da ulaže nakon što je odustao od Ulcinja, Alabar je naveo da ga zanima jedna lokacija na obali kao i jedna na sjeveru zemlje.
- Morate shvatiti da su nama, Arapima, planine zanimljive zbog svježeg vazduha jer je u našim zemljama tropska klima. Crna Gora je prelijepa, ima prelijepe planine kao i jezera - dodao je Alabar.
Nije želio da precizira koje lokacije su mu najinteresantnije, ali je naveo da razmatra dvije opcije.
- Interesantna mi je jedna lokacija otprilike na sredini obale, a imamo i dva predloga za sjever zemlje. To su za sada samo ideje - zaključio je Alabar.&nbsp;

1250x600

1084x550

Alabar: Odustao sam od Velike plaže, sad me zanima jedna lokacija na obali i jedna na sjeveru

Vaše interesovanje za ulaganje, kao i stavovi naše Vlade, imali su pozitivan efekat - učinili su nas još svjesnijima vrijednosti i ljepote našeg prostora. Podsjetili su nas da se o ovako dragocjenom nasljeđu mora briňuti pažljivo i dugoročno. Naša zemlja nije roba. Ona nosi dušu našeg identiteta. I zato ne možemo pristati da se, na početku trećeg milenijuma, u ime brzog razvoja, dragocjeni dijelovi naše teritorije predaju na upravljanje na čitav jedan vijek, kazao je predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu u otvorenom pismu upućenom biznismenu Mohamedu Alabaru.
- Od našeg susreta, koji se desio u kabinetu premijera Crne Gore prošlo je dosta vremena. Ostavili ste na mene utisak razumnog i odgovornog čovjeka sa jasnom vizijom i jasnom odlučnošću. Taj utisak dodatno je učvrstila Vaša izjava da nikada ne zaboravljate riječi Vaše majke: da treba poštovati domaćine u čije domove i zemlje želite ulagati. Posebno me dojmila Vaša iskrena emocija kada ste rekli da ste imali sreću da budete rođeni u veličanstvenom gradu, u pravo vrijeme - dodao je Nimanbegu. 
On je kazao da i Ulcinjani, osjećaju sličnu privilegiju - jer su rođeni u najstarijem gradu na Jadranu, u najživopisnijem dijelu Mediterana. 
- Naš grad je stoljećima bio raskrsnica civilizacija i imperija, a tragovi tih velikih epoha i danas žive među nama. Sve su te imperije nestale, a Ulcinj, čvrst u svojoj tradiciji i načinu života, i dalje stoji — i tako će, vjerujemo, ostati do Sudnjeg dana. Ulcinj je jedan od najtolerantnijih gradova na Mediteranu. Kroz našu istoriju ovdje su se plodonosno preplitale kulture, religije, jezici i narodi. Danas je to jedinstvena kulturna i turistička destinacija, svijetla alternativa zaboravu, komercijalizaciji i gubitku identiteta - ističe Nimanbegu u pismu. 
Dodao je da su ponosni na svoju istoriju, kulturu, običaje, ali možda najviše na prirodu, te da iskreno vjeruju da je Ulcinj najljepši grad na svijetu. 
- Bog nam je podario sve što je potrebno za dostojanstven i kvalitetan život, i na tome smo Mu zahvalni. Zato naši stari i kažu da je ovo „zemlja do duše". Naši preci su imali možda manje nego mi danas, ali zahvaljujući njihovoj mudrosti, mi gotovo svi živimo u svojim domovima. Vaše interesovanje za ulaganje, kao i stavovi naše Vlade, imali su pozitivan efekat - učinili su nas još svjesnijima vrijednosti i ljepote našeg prostora. Podsjetili su nas da se o ovako dragocjenom nasljeđu mora briňuti pažljivo i dugoročno. Naša zemlja nije roba. Ona nosi dušu našeg identiteta. I zato ne možemo pristati da se, na početku trećeg milenijuma, u ime brzog razvoja, dragocjeni dijelovi naše teritorije predaju na upravljanje na čitav jedan vijek. Zahvalni smo i Vama i našoj Vladi jer su, možda i neplanirano, ojačani duh jedinstva, solidarnosti i brige za javni interes u našoj zajednici. U tom duhu, Skupština opštine Ulcinj je dva puta u martu jednoglasno usvojila zaključke kojima izražava jasno i duboko neslaganje sa namjerom da se, bez konsultacija sa nama, sklope sporazumi o ustupanju naše imovine stranim investitorima za gotovo čitav jedan vijek - navodi se u otvorenom pismu upućenom Alabaru. 
Nimanbegu je podsjetio na prethodno oraganizovana masovna okupljanja građana i reagovanje na isto. 
- Organizovali smo masovna okupljanja građana, reagovao je civilni sektor u Ulcinju i cijeloj Crnoj Gori, kao i sam predsjednik države. Svi su jasno stavili do znanja da ovakav pristup razvoju nije prihvatljiv. U danima koji dolaze, donijećemo dodatne odluke koje će učvrstiti naš stav: da se gradnja na Velikoj plaži, u ovom trenutku i na ovakav način, ne može dozvoliti. Pokrenuli smo otvoreni javni dijalog o tome kako odgovorno razvijati to područje koje je već zaštićeno kao Spomenik prirode. Takođe, na našu inicijativu, delta Bojane - čiji je neraskidivi dio Velika plaža - kandidovaće se za UNESCO rezervat biosfere. Postoji i realna osnova da uđe u mrežu Natura 2000 kao zaštićeno područje na nivou Evrope. Zato Vas ovim putem informišemo, poštovani gospodine Alabbar, da će mogućnost za međunarodne konkurse i investicione projekte postojati tek kada završimo ovaj proces osmišljavanja održive i vizionarske strategije razvoja cijelog prostora. Sve drugo, izvan tog okvira i mimo volje građana Ulcinja, za nas je neprihvatljivo i naići će na odlučan institucionalni i društveni odgovor. U nadi da Vas ovo pismo zatiče u dobrom zdravlju i raspoloženju, primite izraze mog poštovanja i srdačne pozdrave iz Ulcinja - naveo je Nimanbegu.

Nimanbegu uputio otvoreno pismo Alabaru: Naša zemlja nije roba, ona nosi dušu našeg identiteta

Usvajanjem Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), kontra stava EU, vlast i formalno postaje antievropska - poručio je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović. &nbsp;
Vlast je, kako je ukazao, pod Mandićevim vođstvom, a Joanikijevim ideološkom palicom.
- Suštinski ne samo antievropska već i anticilizacijska - istakao je Vujović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, raskubanje Velike plaže treba samo da olakša i otimanje istorije i kulturnih dobara Crne Gore.&nbsp;
- Duklja i Velika plaža su dva prostora na kojima se najbolje ogledaju devastatorske namjere izdajničke vlasti prema Crnoj Gori. Jedna treba da bude simbol političke, a druga ekonomske okupacije Crne Gore - zaključio je Vujović.&nbsp;

Vujović: Usvajanjem Sporazuma sa UAE, kontra stava EU, vlast i formalno postaje antievropska

Najava dugoročnog zakupa ulcinjske plaže radi gradnje stambeno-turističkog kompleksa od više milijardi eura, sedmicama je u fokusu crnogorske javnosti. Mještani Ulcinja i naselja u zaleđu Velike plaže uglavnom su skeptični prema 'megaprojektu', koji premijer Milojko Spajić i skupštinska većina promovišu, što se vidi iz razgovora koje su sa njima vodili novinari Radio Slobodna Evropa. 
- To je sramota. Daj bože da neko izađe i to zabrani - kazala je Nirveta Gagica iz Donjeg Štoja.
Sličnog mišljenja je i Muzafer Mehanović, koji je pitao kako to da za jednu prodavnicu od 200 kvadrata treba tender, ali za tri miliona kvadrata nije moralo.
Hazbija Adrović je poručio da su mogli dati i ljudima iz Crne Gore da prave hotele, ali nije im dato, dok je je Hazbija Korać istakao da se ne može samo tako potpisati ugovor, bez plana i šta treba ostaviti građanima i mlađoj generaciji.
Da nijesu svi u Štoju imali isto mišljenje, pokazuje primjer ugostiteljke u Donjem Štoju Brane Plavšić, koja se slaže da treba ulagati u ovakave investicije.
- Mi tu ne živimo, ali treba nešto da se događa, da se nešto ulaže. Bolje nego da stoji ovako. Puno se izgradilo i sve je lijepo, samo što treba svako da unese korisnog rada ispred svog lokala, ispred svoje prodavnice, malo da se čisti da se uređuje, i put do plaže ima jako puno smeća- kazala je Plavšić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.slobodnaevropa.org%2Fa%2Fmjestani-ulcinj-arapski-megaprojekat-velika-plaza-investicija-kompleks-anketa%2F33401401.html%3Futm_medium%3Daffiliate&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
 
Iz RSE podsjećaju da je u zaleđu Velike plaže i Solana, čija je zaštita jedan od važnijih segmenata u pregovorima o pristupanju Evropskoj uniji.

RSE: Mještani Ulcinja uglavnom skeptični prema arapskom 'megaprojektu' na Velikoj plaži

Koalicija nevladinih organizacija, u ime 11 790 potpisnika peticije koji je inicirao Centar za zaštitu i proučavanje ptica, uputila je danas pismo poslanicima i poslanicama Skupštine Crne Gore, uz simboličan poklon – pješčani sat, navodeći da još nije kasno da pokažu da rade za građane a ne za privatne interese.
&nbsp;- Ovaj gest predstavlja podsjetnik da sa svakim zrnom pijeska koje padne, vrijeme ističe, a odgovornost onih koji odlučuju postaje sve veća. Povod za ovu akciju je ponovno odlučivanje o spornom Sporazumu između Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji je predsjednik države vratio Skupštini na ponovno razmatranje”- pojasnili su.
U pismu poslanicima, kako dodaju, jasno se ističe da se pred njima ne nalazi tek formalna odluka, već najvažniji politički “popravni ispit” njihove karijere – odluka koja direktno utiče na očuvanje prirodnih resursa, zakonitost, suverenitet države i budućnost lokalnih zajednica.
U pismu se upozorava da usvajanje ovog Sporazuma otvara vrata netransparentnim investicijama na brojnim lokacijama širom Crne Gore, izbjegavajući demokratske i zakonske procedure, bez ikakve sudske ili arbitražne zaštite za državu. Posebno se ističe opasnost od devastacije zaštićenih područja, poput Velike plaže, kroz projekte koji su u suprotnosti sa strateškim razvojnim dokumentima države i principima održivosti.
Kako su dodali, Peticiju pod sloganom “Velika plaža za buduće generacije, ne za privatne interese” do sada je potpisalo 11.790 građana i građanki, a ona predstavlja jasan signal javnosti protiv ovog Sporazuma i sličnih pokušaja ugrožavanja javnog interesa.
- Poruka poslanicima je jasna – “Još nije kasno da pokažete da radite za građane, a ne za privatne interese. Da zaštitite prirodu, zakonitost i čast Crne Gore”- poručili su.

Peticija 17 NVO: Pred poslanicima popravni ispit, još nije kasno da pokažete da radite za građane, a ne za privatne interese

Koalicija "Velika plaža ili Velika laža" u petak i subotu će organizovati dvodnevni javni kamp na tom dijelu naše obale.
Kako navode, kamp će biti organizovan pod sloganom "Sloboda plaži", a ključna poruka je da Velika plaža mora ostati slobodna za ljude, prirodu i za buduće generacije.
- Velika plaža u Ulcinju – jedno od posljednjih prirodno očuvanih prostranstava Jadrana – suočava se s namjerama koji prijete da je pretvore u još jednu privatizovanu, uništenu zonu. Zato se 2. i 3. maja okupljamo na njenim obalama, da je branimo, slavimo i sačuvamo. Pod nazivom „Sloboda plaži!“, organizuje se dvodnevni javni kamp sa ciljem da građanima, medijima i donosiocima odluka pošaljemo jasnu poruku: Velika plaža mora ostati slobodna – za ljude, prirodu i buduće generacije- istakli su oni.
Javni kamp biće održan u kajtbording centru "Laguna".
- Dobrodošli su svi – djeca, roditelji, prijatelji, kućni ljubimci i kamperi. Događaj okuplja ljude iz svih krajeva Crne Gore – naučnike, umjetnike, aktiviste, sportiste i porodice – u znak podrške očuvanju prirodnog i javnog karaktera Velike plaže. Program uključuje tematske radionice, izložbe, razgovore, umjetničke instalacije, aktivnosti za djecu i puno druženja i razmjene- navode oni.
U duhu kampovanja i zajedništva, zajedno će, kako dodaju, promovisati brigu za prostor koji dijelimo – bez otpada, buke i betona.&nbsp;
- Pozivamo građane da ponesu svoje šatore, flašice za vodu, kremu za sunčanje i dobro raspoloženje. Osigurali smo prostor za kampovanje, dok je svaka podrška za očuvanje plaže dragocjena. Velika plaža nije samo turistički potencijal, Velika plaža nije pustinja. Ona je mreža kompleksnih ekosistema mnogih rijetkih životinjskih i biljnih vrsta, mjesto sjećanja i identiteta, prostor koji diše slobodom. Ako sada ne stanemo u njenu odbranu – uskoro bi mogla postati još jedan izgubljeni dio prirodne Crne Gore. Zato se pridruži. Dođi, slušaj, nauči, poveži se i postani dio ove borbe. Sloboda plaži – sloboda svima- zaključili su oni.

''Sloboda plaži'', javni kamp u petak i subotu na Velikoj plaži

Nacionalni savjet Albanaca donio je odluku da od ministra ljudskih i manjinskih prava Fatmira Đeke traži da se izjasni jesu li predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i ministarka javnih radova Majda Adžović povrijedili parlamentarnu proceduru i Zakon kada su se oglušili o zahtjev poslanika Albanske Alijanse Ilira Čapunija da se sjednica prekine dok se Vlada Crne Gore ne izjasni o tome da li se usvajanjem sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) krši Zakon o ljudskim i manjinskim pravima u pogledu narušavanja demografske strukture Ulcinja, saznaje Portal ETV.
&nbsp;Poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni je tražio da se sjednica Skupštine Crne Gore, na kojoj su na kraju usvojeni sporazumi sa UAE, prekine - dok se nadležni predstavnici vlasti ne izjasne da li se ovim dokumentima krši Zakon o ljudskim i manjinskim pravima u članu 29 i 39 - kojim je zabranjeno da se mijenja demografska struktura gradova u kojim većinsko stanovništvo čine manjine. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić i ministarka Majda Adžović, koji nijesu nadležni za ova pitanja, su na to odgovorili da da se sporazumima sa UAE ne ugrožavaju prava manjinskih zajednica jer se u njima ne pominju konkretne lokacije.
Odluku da se inicijativa za izjašnjavanje uputi ministru Đeki, Nacionalni savjet Albanca je, prema &nbsp;informacijama Portala ETV, donio u subotu - a upućena mu je danas.
- Nacionalni savjet Albanca je na vanrednoj sjednici održanoj dana 26. aprila 2025. godine, između ostalog, donio odluku da se obrati sa zahtjevom za tumačenje da li je na sjednici održanoj dana 22. aprila 2025. godine, nakon zahtjeva poslanika Čapunija za prekid skupštinske sjednice, u skladu sa članovima 29 i 39 Zakona o manjinskim pravima i slobodama, došlo do povrede parlamentarne procedure i nepoštovanja zakona od strane predsjednika Skupštine i ministarke javnih radove, koji su bili nadležni za usklađivanje stavova između poslanika koji predstavlja nacionalnu manjinu i predlagača zakona - rečeno je Portalu ETV iz Nacionalnog savjeta Albanaca.
Ministar Đeka je Portalu ETV, nakon izlaganja poslanika Čapunija, kazao da će se o ovoj<a href="https://etv.me/politika/deka-kaze-da-ce-se-o-zastiti-demografske-strukture-ulcinja-izjasniti-nakon-sto-dobiju-zvanicni-upit"> inicijativi izjasniti kad za to dobiju zvanični upit</a>. To, do sad nije bilo moguće upravo zbog činjenice da su Mandić i Adžović na ovo pitanje odgovorili verbalno, pa mu Skupština nije zvanično uputila zahtjev.
<h2>NEMA PROMJENA TAMO GDJE JE MANJINA VEĆINA</h2>
Čapuni je u saopštenju medijima, uoči sjednice na kojoj su usvojeni sporazumi sa UAE, ukazao da je Ulcinj sredina u kojoj pripadnici etničke manjine čine većinu stanovništva, te da prema međunarodnim standardima i važećem zakonodavstvu Crne Gore nijedna investicija ne smije da vodi ka demografskim promjenama koje bi mogle ugroziti kulturni, etnički ili društveni identitet zajednice.
- Ovo nije subjektivna tvrdnja - to je zvanično afirmisani zaključak Vlade Crne Gore. Zato još jednom, u ime svih koji su izrazili zabrinutost - Skupštine opštine Ulcinj, Nacionalnog savjeta Albanaca, kao i svih građana koji se osjećaju pogođeni - pozivamo na prekid sjednice i hitno usaglašavanje stavova u skladu sa zakonom. U protivnom, bićemo svjedoci direktnog udara na ustavni poredak, prava manjina i proces integracija u EU - naveo je Čapuni.
Da je promjena demografske strukture u područjima gdje manjina čini većinu stanovništva zabranjena tokom te sjednice je ukazao i potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj.
- Međunarodnim i domaćim zakonima zabranjena je promjena demografske strukture područja gdje manjina čini većinu. To se ne smije dozvoliti - podvukao je Camaj.
<h2>ODGOVORNOST MINISTRA MANJINA - A NE RADOVA</h2>
Ekološka aktivistkinja iz Ulcinja Zenepa Lika pozvala je u noći kada su sporazumi sa UAE usvojeni, putem objave na društvenoj mreži Fejsbuk, Đeku da se hitno izjasni povodom zahtjeva da se zasjedanje pauzira dok se ne oglasi o primjeni klauzule o zaštiti prava manjina. Ona je tražila i njegov stav u odnosu na, kako je kazala, diskriminatorno ponašanje Mandića prema Čapuniju.
- Gospodine Đeka, Vi ste ministar za manjine - oglasite se! To je vaša dužnost, a ne dužnost ministarke javnih radova - podvukla je Lika.
Uprkos pozivu da zaustavi sjednicu i preuzme odgovornost, Skupština nije prekinuta, a sporazumi sa UAE usvojeni su sat i po poslije ponoći.
<h2>UZALUDNI NAPORI</h2>
Čapuni je ranije u saopštenju medijima ukazao da su u posljednjim danima uložili značajne napore kako bi otvorili dijalog sa Vladom Crne Gore povodom sporazuma koji je predmet rasprave, ali da do toga uprkos njihovim pokušajima, nažalost, nije došlo.
- I pored jasno iznesenih argumenata nevladinog sektora, stručne javnosti i nas samih, nijesmo naišli na razumijevanje - naveo je on.
Sporazum sa UAE je na sjednici Vlade, kako je ustvrdio, usvojen putem komunikacije na Vocapu, a prijedlog je u skupštinsku proceduru upućen po hitnom postupku - bez opravdanja i bez mogućnosti ozbiljne rasprave.
- Parlamentarni odbori odbijaju amandmane, a institucije koje bi morale biti uključene u ovako važan proces ostaju zaobiđene - dodao je Čapuni.
Više puta su, kako je rekao, pokušali da ih odvrate od pokušaja usvajanja ovog sporazuma „preko koljena“.
- Argumentima održivog razvoja, argumentima ekonomije i javnih finansija, ukazujući na ozbiljne formalne i pravne propuste od samog početka procesa... Sve to je ignorisano. Relativizuju se čak i zvanični zaključci Skupštine opštine Ulcinj. U ovom trenutku, primorani smo da otvorimo još jedno pitanje: zaštitu demografske strukture Ulcinja - poručio je on.
Zbog svega navedenog, a pozivajući se na član 29 i član 39 Zakona o manjinskim pravima i slobodama, zatražio je prekid sjednice radi usaglašavanja stavova sa predlagačem - Vladom Crne Gore.
- Očekujemo da će, uz prisustvo premijera i posredovanje Delegacije EU u Crnoj Gori, doći do mogućnosti za racionalan razgovor - dodao je Čapuni.
<h2>SPORNI ZAKON VRAĆEN SKUPŠTINI</h2>
Inače, predsjednik države Jakov Milatović vratio je danas Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata, a potpisao je Zakon o potvrđivanju Sporazuma o ekonomskoj saradnji.
Kako je objašnjeno iz Kabineta predsjednika Crne Gore, razlozi za vraćanje ovog Zakona na ponovno odlučivanje sadržani su u brojnim otvorenim pitanjima na koja javnost nije dobila adekvatne odgovore od Vlade Crne Gore.
&nbsp;- Glavne primjedbe odnose se na: odstupanja od ustavnih određenja koja se tiču obezbjeđivanja slobodne konkurencije i ravnopravnog položaja na tržištu; suspendovanje primjene crnogorskog zakonodavstva koje se odnosi na javne nabavke, javne tendere i državnu imovinu pri čemu se, dodatno, predviđa da će i ostatak crnogorskog zakonodavstva biti podložan izmjenama u cilju implementacije Sporazuma; nepostojanje pravnih i finansijskih analiza u odnosu na brojne obaveze koje je Sporazumom, u ime Crne Gore, preuzela Vlada, a čija realizacija u budućnosti može dovesti do fiskalne neodrživosti sistema javnih finansija; utvrđivanje javnog interesa Sporazumom, unaprijed, a bez konkretizacije lokacija i karakteristika budućih projekata, čime se uvodi pravna nesigurnost za sve građane Crne Gore čija imovina može biti predmet interesovanja investitora; nedefinisanje strukture budućih projekata kada je u pitanju odnos komponente razvoja turizma u odnosu na razvoj nekretnina, posebno imajući u vidu da se razvoj nekretnina ne može tretirati u okviru zakonske definicije javnog interesa - navedeno je u saopštenju.
<h2>„GARANCIJE“</h2>
I sedmicu pred usvajanje sporazuma sa UAE predstavnici NVO sektora i opozicioni poslanici su tokom zasijedanja dva skupštinska odbora detaljno objasnili koliko bi za Crnu Goru bilo štetno usvajanje ovakvih sporazuma: između ostalog - da izgradnja zgrada i stanova ne može biti javni interes, da će Crna Gora izgraditi infrastrukturu i pokloniti Veliku plažu investitoru Mohamedu Alabaru, te da se sve ovo ne namjerava učiniti samo u Ulcinju - već i šire.
Pored činjenice da je čitav ovaj proces netransparentan, da nema tendera, i da se sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina donosi isključivo na štetu Crne Gore, ukazali su na sve sporne aspekte, uključujući i ekološki, bezbjednosni - ali i na naznake korupcije. Resorna ministarka Majda Adžović tada nije odgovorila ni na jedno postavljeno pitanje NVO sektora i poslanika opozicije. Ipak, na jučerašnjoj sjednici je kazala da se investicije u Ulcinju neće desiti ukoliko Opština to ne želi.
- Ukoliko bilo koja opština u Crnoj Gori ne želi da sprovede projekte i investicije koje su bazirane na okvirnom sporazumu o ekonomskoj saradnji - te investicije se jednostavno neće ni dogoditi. Sa druge strane, ako bilo koja opština želi da učestvuje u investicionim projektima, Vlada će biti tu da pruži podršku i pomogne tim opštinama za dalje sprovođenje investicija. Ovo je princip od kojeg ova Vlada neće odstupiti. Nijedna investicija, kako na osnovu okvirnog sporazuma o ekonomskoj saradnji, tako ni na osnovu sporazuma u oblasti turizma, se neće dogoditi niti u jednoj opštini koja je protiv toga - poručila je Adžović.
Lider Demokratske unije Albanaca (DUA) Mehmed Zenka je ocijenio da je to još jedna podvala - jer oni svakog dana mijenjaju iskaze.
- Kako ćemo da odbranimo ako sjutra odlučite suprotno? Vama svojstveno da danas govorite jedno, a sjutra drugo. Što nama garantuje da ćete održati tu riječ? S čime ćemo se branit od vaše promjene riječi? - pitao je Zenka.
Na to je dodao da će uvijek pored njih imati pet-šest svjedoka jer se svaki dan mijenja priča.
- Mi usvajamo međunarodni ugovor sa pravnim obavezama koji je iznad svakog zakona. Koja instanca je dužna u sporovima između Alabara ili potencijalne firme da zaštiti interes klijenata naroda tog područja? Koji pravni lijek imamo kad budemo usvojili ovo? Koji je pravni lijek za zaštitu interesa građana? Gdje da se žale građani kojima će biti oduzeta zemlja? Stvaramo preduslove da se to ostvari - poručio je Zenka.
Uoči zasijedanja Skupštine brojni građani i predstavnici NVO sektora održali su protest pozivajući poslanike većine da ne izdaju Crnu Goru. Ispred Skupštine su položili cvijeće za „upokojeni“ Ustav jasno poručujući da neće stati ako poslanici izaberu svoje džepove.

Anja Ivanović

Savjet Albanaca traži da se Đeka izjasni jesu li Mandić i Adžović povrijedili parlamentarnu proceduru i Zakon odbijajući zahtjev Čapunija

Bošnjačka stranka nije učestvovala u borbi oko Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i to neka toj političkoj partiji služi na čast. Kako ćemo se odnositi prema tome to je drugo pitanje, ali takav postupak je malo neočekivan. To je kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, Ilir Čapuni poslanik Albanske alijanse u Skupštini Crne Gore.
Padaju maske, dodaje on, pa se jasno vidi poznavanje korpusa manjinskih prava, ali i dolazi do izražaja nedostatak osjećaja za manjine.&nbsp;
- Sada kad već padaju maske, vidi se da ljudi imaju neke druge namjere, i na neki način je laknulo što znamo kako da se ponašamo, to su nam dobre smjernice za dalju borbu - rekao je Čapuni.
Kaže da ne zna čiji su interesi prevladali. Brani interese Ulcinja, iako se, kako kaže, tačno ne zna od koga se sve taj grad brani.&nbsp;
- Bitka se vodi i u parlamentu Crne Gore, vodi se u Vladi Crne Gore, vodi se u Ulcinju. Tu bitku mi vodimo i moramo da je izvojevamo i iz nje da izađemo kao pobjednici - istakao je Čapuni.
Ne osjeća se usamljenim u borbi jer je imao podršku Ulcinjana, građana Crne Gore, nevladinog sektora, što, kako kaže, mnogo znači Ulcinju.&nbsp;
- Ovdje ne štitimo samo prirodu, štitimo zakone, legalnost, štitimo i dragulj kao što je Ulcinj. Kao što znate Ulcinj je jedini grad u Crnoj Gori koji se kitio i za Uskrs, i za Božić i za Bajrame, tu draž Ulcinja moramo da sačuvamo. Ta podrška koju smo juče dobili je dobar znak, dobar znak je i to što je predsjednik države gospodin Milatović isto iskazao svoj stav. Očekujemo da će ovo imati odjeka i u međunarodnoj zajednici, koja ćutljivo, ali pažljivo sluša šta se sve dešava na areni u Crnoj Gori - naglasio je Čapuni.&nbsp;
Podsjeća da su sve albanske partije glasale protiv, bile suzdržane il uopšte nijesu glasale u plenumu, što je, kako tvrdi, jasan stav. Dodaje i da su se albanske partije koje su u vladajućoj kolaiciji, okupile da služe Crnoj Gori, a ne da bi služile premijeru Milojku Spajiću.
- Milojko Spajić i njegova Vlada u kojoj treba da učestvujemo sa, ili bez Milojka Spajića. Gospodin Nimanbegu je rekao da njega treba slati u penziju i mislim da je mlad za penziju, osim političku, za koju možda jeste, ali mi nećemo govoriti o crvenim linijama u ovom trenutku, već ćemo biti svugdje gdje se vodi bitka i za Ulcinj, i za naše ciljeve koje imamo da realizujemo što se tiče Ulcinja, Albanaca i što se građana Crne Gore tiče. Bitka tek predstoji, ovo je uvodno zagrijavanje - poručio je Čapuni.
Ugovor sa UAE, kako kaže, ne sadrži konkretne lokacije za investicije, ali je Mohamed Alabar stavio svoje ime, potpis i pečat na tendere za plaže, i dobio ih je, podsjeća, devet.
- Bukvalno svaki poslanik i ministar iz redova većine je objavio da će poteći med i mlijeko u Ulcinju kad bude Alabar uložio u projekte. Niti ima u Sporazumu Alabara, niti ima Ulcinja, ali svakako svi pričaju o tom uparivanju. Ukoliko se planiraju milioni turista, ko će te turiste da opsluzi, mi tu radnu snagu nemamo, mi nijesmo spremni što se tiče ljudskih kapaciteta, nijesmo spremni ni sa dovoljnim brojem menadžera, to je neki proces koji mi sad moramo da počnemo, da bismo se pripremili za nešto što će doći tek poslije 20 godina. Svaki investicioni bum, kako se to predstavlja, će uticati ne samo na demografiju, nego će uticati na sve procese u Ulcinju - naglasio je Čapuni.
Manjinski narodi, kako kaže, imaju set prava zagarantovanih Ustavom i zakonom iako se nameće pitanje, koje je potiskivano, a tiče se decentralizacije i ekonomskih prava.&nbsp;
- Podnijeli smo prijedlog, koji su zastupali i svi gradonačelnici primorskih opština, što je jako važno, i mi smo bili ta lokomotiva, i da vidimo, da krenemo od Morskog dobra i ekonomskih prava, kako nam ne bi neko maliciozno spočitavao da je Ulcinj nije razvijen zbog toga što mi imamo neke specifičnosti, ne nije Ulcinj nerazvijen zato što smo mi vodili pogrešne politike. Pogrešnu politiku je vodila Vlada Crne Gore već 30 godina, kad su oduzeli Ulcinju najbitniji resurs - primorje. Opština Ulcinj ne može ni jednu sijalicu promijeniti na korzou u Pristanu, zato što je taj dio administriran od strane Morskog dobra u Budvi. Kao drugo, objasnite nam, zašto hotel Otrant ili Harizma plaćaju dažbine Morskom dobru, a hotel Splendid ne - pita Čapuni.
Maliciozna je, dodaje, izjava ministarke javnih radova Majde Adžović, da ako Ulcinjani ne žele investicije neće ih ni dobiti. Takvu izjavu ne smatra ozbiljnom, već djetinjasto prijetećom.
Velika plaža je dragulj, podsjeća Čapuni, kandidat za Emerald listu zaštićenih područja, a njeno zaleđe čini drugi još jedan dragulj - ulcinjska solana.
- Imamo rijeku i Bojanu, i treba da poradimo i sve to ukomponujemo u jednu lijepu sliku, da to bude slično viziji koju su imali Njemci, koji su planirali da se u skladu sa prirodom i ciljevima, a sa namjerom da se sačuva za budućnost naših unuka i praunuka. Treba da to malo inoviramo, jer je stanje na terenu drugačije nego što je bilo prije 10 - 15 godina, da se pogleda prostorni plan i da se to pretoči u neki društveni konsenzus, unutar naše lokalne samouprave - istakao je Čapuni.&nbsp;

Čapuni: Bitka tek predstoji, ovo je uvodno zagrijavanje

Duško Mihailović

Skupština izglasala oba Zakona o potvrđivanju Sporazuma sa UAE

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da je Izrael vjerovatno u Pojasu Gaze ubio Mohameda Sinvara, de fakto lidera palestinske militantne organizacije Hamas. Inače, za Sinvara se misli da je neuhvatljiv.
- Eliminisali smo desetine hiljada terorista. Eliminisali smo vođe ubica Deifa, Hanijeha, Jahju Sinvara i vjerovatno Mohameda Sinvara - rekao je večeras na konferenciji za medije, prvoj u posljednjih nekoliko mjeseci.
Upravo je Mohamed Sinvar bio meta tokom izraelskog prošlosedmičnog napada na bolnicu Khan Younis. Tom prilikom ubijeno je 28, a ranjeno 50 Palestinaca, podaci su Ministarstva zdravstva Palestine.
Ako se potvrdi da je Sinvar ubijen, to će biti jedan u nizu izraelskih ubistava osoba iz Hamasovog rukovodstva. Netanjahu je ukazao na to da Izrael neće zaustaviti posljednju vojnu operaciju u Gazi.
- Naše snage zauzimaju sve više teritorija Gaze. Na kraju operacije, svo područje oko Pojasa Gaze biće pod izraelskom sigurnosnom kontrolom - naglasio je on.
Ipak, istakao je da postoji mogućnost pristanka Izraela na privremeni prekid vatre u cilju oslobađanja taoca. Naveo je da su uslovi za kraj rata ostali isti, a to je, kako je kazao, demilitarizacija Gaze, svrgavanje Hamasa i američki plan za dobrovoljnu emigraciju iz opkoljene enklave.
Netanjahu tvrdi da postoji potpuna koordinacija sa Sjedinjenim Američkim Državama u odnosu prema Iranu. CNN je juče, pozivajući se na američke obavještajne izvore, objavio da Izrael priprema napad na iranska nuklearna postrojenja.

Netanjahu izjavio da je Izrael vjerovatno ubio Hamasovog lidera: Zauzimamo sve više teritorija Gaze

Konsultantska kuća Fidelity consulting ukazala je na nekoliko ekonomskih indikatora koji su, kako tvrde, za veliku brigu.
Podsjetili su na podatke Centralne banke (CBCG) o platnom bilansu i prometu i analizu Ministarstva finansija konsolidovane javne potrošnje u prvom kvartalu, a onda naveli glavne razloge za zabrinutost.
- U prva tri mjeseca 2025. godine ostvaren je deficit budžeta u iznosu od 64 miliona eura, dok je u istom periodu 2024. godine, deficit budžeta iznosio 7,4 miliona eura što je za 56,6 miliona eura manje nego u 2025. godini - istakli su u Fidelity-ju.
Ukazali su i da je u prva tri mjeseca ove godine ostvaren deficit tekuće potrošnje u iznosu od 33,2 miliona eura, dok je u istom periodu 2024. ostvaren suficit tekuće potrošnje u iznosu od 21,2 miliona eura, što je za 54,4 miliona eura bolje u odnosu na 2025. U Fidelity-ju su napomenuli i da su prihodi budžeta u prvom kvartalu ove godine manji od plana za 13 miliona eura.
Izdaci budžeta u prvom kvartalu 2025. godine, u odnosu na isti period prethodne godine, veći su 61,3 miliona eura ili 10,5 odsto.
- Prihodi od turizma u prvom kvartalu 2025. godine manji su za 10 odsto u odnosu na prvi kvartal 2024. godine. Platni promet u aprilu 2025. godine je manji od onog ostvarenog u aprilu 2024. Saldo roba i usluga je negativan, iznosi -629,5 miliona eura i veći je za 63 miliona eura u odnosi na prvi kvartal 2024. godine. Stopa rasta BDP u 2025. godini, sa planiranih 4,8 odsto, pada na 2,6 odsto - napomenuli su, pored ostalog, u toj konsultantskoj kući.
Dodali su i da je u prvom kvartalu 2025. godine, cijena metra kvadratnog novogradnje veća 402 eura ili 22 odsto u odnosi na prvi kvartal 2024, te da godišnja stopa inflacije u aprilu iznosi 3,4 odsto, koja ubrzava zbog povećanja plata i penzija. 
- Na nivou lokalnih samouprava, za prva tri mjeseca 2025. godine, stanje je sljedeće: ostvaren je deficit od 17,2 miliona eura dok je u istom periodu prethodne godine ostvaren suficit od 17,9 miliona eura; prihodi budžeta su manji 5,9 miliona eura od plana dok su u odnosu na isti period prethodne godine manji za 7,4 miliona eura; tekući izdaci su veći 11 odsto od plana dok su u odnosu na isti period prethodne godine veći za 40 odsto. Sve je nacrtano, samo neko treba da kaže da je žurka pri kraju. Da je vječna - poručuju iz Fidelity consultinga.

Fidelity ukazuje na više indikatora za brigu: Deficit veći 56,6 miliona, izdaci 61,3 miliona eura, negativan saldo roba i usluga...

Najmanje tri osobe su poginule, uključujući bračni par u osamdesetim godinama, čije je vozilo odnijela bujica nakon snažnih grmljavinskih oluja koje su u utorak pogodile jugoistočnu Francusku. Jaka kiša dan ranije prisilila je na evakuaciju stotine putnika iz brzog voza TGV usred noći.
Prema navodima lokalnih vlasti, stariji par je poginuo u primorskom gradu Le Lavandou, dok je još jedna osoba stradala u gradu Vidauban. Vozilo bračnog para odnijela je bujica.
- Tijelo jedne žene ostalo je zarobljeno u jednoj olupini, izjavio je za AFP tužilac iz Toulona, Samuel Finielz. Pokrenuta je istraga kako bi se utvrdio uzrok smrti - dodao je, naglasivši da je „situacija na terenu bila prilično teška“. 
 
Gradonačelnik Le Lavandoua, Gil Bernardi, opisao je prizore kao „ratne“, razorene puteve“ i srušene mostove.
- Bio je to zaista nasilan, zlokoban i neshvatljiv vremenski fenomen. Ništa nije ostalo, nema struje, nema pijaće vode, ne rade postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda - rekao je Bernardi za televiziju BFM.
Voz TGV, koji je kasno u ponedjeljak išao iz Toulousea za Pariz, nalazio se na pruzi koja je popustila kada je zbog obilnih kiša došlo do slijeganja tla.
Voz je morao da stane u blizini grada Tonneins, a više od 500 putnika evakuisano je autobusima. Prema navodima prefekture, u akciji spašavanja učestvovale su desetine vatrogasaca, policajaca i volontera.

Katastrofalne poplave u Francuskoj, najmanje troje mrtvih

Najmanje 82 osobe poginule su danas u novim napadima Izraela po Pojas Gaze, saopštilo je Ministarstvo zdravlja te enklave.
Ujedinjene nacija (UN) objavile su danas da pokušavaju dostaviti Palestincima prijeko potrebnu pomoć koja je ušla u Gazu.
Pod međunarodnim pritiskom, Izrael je u utorak dopustio desetinama kamiona s pomoći da uđu u Gazu, nakon gotovo tri mjeseca blokade.
Asošiejtet pres piše da zalihe stoje na Kerem Šalomu, izraelskom graničnom prelazu sa južnom Gazom, i da ih UN nije uspio dalje distribuirati.
Portparol UN-a Stefan Dižarik rekao je da je većina zaliha koje su ušle utovarena u kamione UN-a, ali da ih nijesu mogli iznijeti s područja prelaza.
Agencija Anadolija javlja da su zbog kontinuiranih napada izraelske vojske i zatvaranja graničnog prelaza Rafa, desetine kamiona s humanitarnom pomoći namijenjene Pojasu Gaze navodno primorane da čekaju u egipatskom gradu Arish.
Snimci zabilježeni danas prikazuju kamione s pomoći parkirane pored puta.

Pomoć za Gazu čeka na granici, najmanje 82 poginulih u novim napadima

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Tag: velika-plaza