Bivši predsjednik Južne Koreje Jun Suk Jeol proglašen je krivim za zloupotrebu položaja, ometanje pravde i falsifikovanje dokumenata u vezi sa neuspjelim pokušajem uvođenja vanrednog stanja 2024. godine.
Tužioci su tražili kaznu od 10 godina zatvora, a ona će biti izrečena naknadno.
Ovo je prva od presuda u četiri suđenja povezana s njegovim šokantnim dekretom o ratnom stanju. Iako kratkog vijeka, ovaj potez je gurnuo zemlju u previranja, izazvavši proteste dok su zastupnici požurili u nacionalnu skupštinu kako bi poništili Junovu odluku.
Presuda nudi naznake o tome kako bi se mogao odvijati ostatak Junovih suđenja. Optužbe se kreću od zloupotrebe položaja do kršenja zakona o kampanji.
Najozbiljnija optužba je pobuna, za koju su tužioci tražili smrtnu kaznu. Presuda u tom suđenju očekuje se u februaru, javlja BiBiSi (BBC).
Oko stotinu Junovih pristalica okupilo se ispred zgrade suda kako bi gledali prenos postupka uživo.
Neki od njih su držali crvene transparente na kojima je pisalo: "Jun, ponovo! Učinimo Koreju ponovo velikom".
Osuđen je za korišćenje predsjedničkih tjelohranitelja kako bi se spriječilo njegovo hapšenjem za propuste da se konsultuje sa cijelim svojim kabinetom prije proglašenja vanrednog stanja, kao i za izradu, a zatim uništavanje falsifikovanog dokumenta u kojem se tvrdi da su zahtjev za vanredno stanje podržali premijer i ministar odbrane.
Jun je negirao optužbe, tvrdeći da je sam nalog za hapšenje nevažeći i da slovo zakona ne zahtijeva od njega da se konsultuje sa svakim članom kabineta prije nego što izvrši vanredna ovlaštenja.
Tokom suđenja je tvrdio da istražitelji nisu imali zakonsku osnovu da ga uopšte istraže i uhapse. Većina optužbi protiv njega je nevažeća, jer nije bilo proceduralnog propusta kada je proglasio vanredno stanje.
Junova suđenja vraćaju pažnju na duboke podjele u Južnoj Koreji, gdje bivši predsjednik ima snažne pristalice koje ga smatraju mučenikom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bivši predsjednik Južne Koreje osuđen na pet godina zatvora zbog uvođenja vanrednog stanja

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će proglasiti vanredno stanje u energetskom sektoru kako bi nadoknadio izgubljeno vrijeme i riješio probleme s poremećenim snabdijevanjem električnom energijom, nakon kontinuiranih ruskih napada na infrastrukturu.
Zelenski je to najavio dok su hitne službe nastavile cjelodnevne napore kako bi obnovile snabdijevanje električnom energijom i grijanjem, koje je, naročito u Kijevu, ozbiljno poremećeno nakon ruskog napada prošle sedmice. Popravke u hiljadama stambenih zgrada dodatno otežava hladno vrijeme, s noćnim temperaturama koje su se spuštale blizu minus 20 stepeni Celzijusa.
- Posljedice ruskih napada, uz pogoršanje vremenskih uslova, izuzetno su teške. Za ukrajinski energetski sektor biće proglašeno vanredno stanje… Mnoga pitanja zahtijevaju hitno rješavanje - napisao je Zelenski na engleskom jeziku na društvenoj mreži X.
<h2>Kritike za Klička</h2>
Govoreći kasnije u večernjem video-obraćanju, Zelenski je rekao da nije urađeno dovoljno kako bi se sanirale posljedice napada, te da će vanredno stanje omogućiti vlastima „više mogućnosti i fleksibilnosti“.
Pozvao je na uspostavljanje većeg broja centara u kojima će se građani moći ugrijati i puniti elektronske uređaje, kao i na mogućnost ukidanja noćnog policijskog časa u područjima gdje to bezbjednosna situacija dozvoljava.
Predsjednik Ukrajine je kazao da je Kijev učinio znatno manje od drugih velikih urbanih centara, posebno u odnosu na drugi najveći grad u Ukrajini, Harkov, kada je riječ o pripremama za teškoće izazvane napadima.&nbsp;
- Čak ni posljednjih dana ne vidim dovoljan intenzitet. To se mora hitno ispraviti. Odluke se moraju donositi - istakao je Zelenski.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko, koji je ranije imao sukobe sa Zelenskim oko pitanja odbrane glavnog grada, napisao je na Telegramu da gradski zvaničnici moraju „raditi efikasno, donositi odluke i pronalaziti načine za njihovu realizaciju. U suprotnom, posao će obavljati oni koji su sposobni“.

Zelenski: Proglasićemo vanredno stanje za energetski sektor

U Litvaniji je danas proglašeno vanredno stanje zbog balona za šverc iz Bjelorusije, saopštila je litvanska vlada.
U saopštenju na sajtu vlade navodi se da je vanredno stanje proglašeno zbog "zbog kontinuirane prijetnje interesima nacionalne bezbjednosti države i opasnosti po ljudske živote, zdravlje, imovinu ili životnu sredinu koju predstavljaju baloni koji prevoze švercovanu robu iz Bjelorusije na teritoriju Litvanije".
Za upravljanje operacijama tokom vanrednog stanja vlada je imenovala ministra unutrašnjih poslova Vladislava Kondratovičijusa.
Premijerka Litvanije Inga Ruginijene rekla je da se radi o hibridnom napadu.
- U borbi protiv bjeloruskog hibridnog napada moramo preduzeti najstrože mjere i braniti područja koja su najviše pogođena ovim napadom. Sve relevantne institucije udružuju snage kako bi spriječile prijetnju koju predstavljaju baloni za šverc. Javnost neće osjetiti nikakve neprijatnosti zbog proglašene situacije - dodaje ona.
U saopštenju vlade piše da cilj uvođenja vanrednog stanja "nije samo kontrola prijetnje po civilno vazduhoplovstvo, već i osiguranje interesa nacionalne bezbjednosti Litvanije i bliža koordinacija djelovanja institucija".
Ministar unutrašnjih poslova Kondratovičijus naveo je da tokom vanrednog stanja vojska ima određena prava koja joj omogućavaju efikasniju saradnju sa policijom.
Vlada Litvanije navodi da je aerodrom u Viljnusu od oktobra "zbog prijetnje koju baloni za šverc predstavljaju po civilno vazduhoplovstvo" bio zatvoren "duže od 60 sati", što je uticalo na "više od 350 letova i oko 51.000 putnika".
Vanredna situacija je proglašena zato što je jedan od kriterijuma ispunjen više puta, a to je da je rad civilnog vazduhoplovstva više puta bio prekinut duže od šest sati, navodi se u saopštenju.
Krajem oktobra, granična služba Litvanije zatvorila je granicu sa Bjelorusijom na 24 sata, nakon što su letovi na aerodromu u glavnom gradu više puta bili prekinuti zbog balona, a dva granična prelaza Litvanije sa Bjelorusijom, u Medininkaju i Šalčininkaju, bila su zatvorena na nekoliko sati.
Liderka bjeloruske opozicije Svetlana Tihanovskaja, koja živi u egzilu u Litvaniji, rekla je tada agenciji Asošijejted pres da su incidenti sa balonima "još jedan znak da režim koristi šverc cigareta kao sredstvo hibridne agresije protiv Evrope".

Litvanija proglasila vanredno stanje zbog balona za šverc iz Bjelorusije

Predsjednik Nigerije Bola Ahmed Tinubu proglasio je danas vanredno stanje u toj zemlji i pojačao regrutovanje vojske i policije zbog nedavnih masovnih otmica širom zemlje, u kojima je nestalo više od 350 ljudi.
- Ovom deklaracijom, policija i vojska su ovlašćene da regrutuju dodatno osoblje. Policija će regrutovati još 20.000 službenika, čime će njihov ukupan broj porasti na 50.000 - navodi se u saopštenju Tinubuovog kabineta.
Nigerija je najmnogoljudnija zemlja u Africi, a nedavno se našla pod velikim pritiskom zbog otmica stotina ljudi, uključujući više od 300 učenika i nastavnika iz katoličke škole, kao i desetine vjernika koji su oteti iz džamija.
Iako je stotinak ljudi oslobođeno, više desetina se i dalje vodi kao nestalo.
- Nigerijska unutrašnja obavještajna služba je takođe dobila moje ovlašćenje da odmah rasporedi sve već obučene šumske čuvare kako bi istrijebili teroriste i bandite koji se kriju u našim šumama - rekao je Tinubu.
Predsjednik je nedavno preraspodijelio policajce zadužene za bezbjednost zvaničnika na osnovne policijske dužnosti.
- Džamije i crkve treba sistematski da traže zaštitu od policije i drugih bezbjednosnih snaga kada se okupljaju na molitvi, posebno u ranjivim područjima - dodaje se u saopštenju.

U Nigeriji uvedeno vanredno stanje zbog masovnih otmica

Panama je proglasila vanredno stanje u svom glavnom regionu proizvodnje banana, nakon što su prodavnice opljačkane, a zgrade vandalizovane tokom trenutnih protesta zbog penzione reforme.
Kako piše BBC, vlada je saopštila da će ustavna prava biti suspendovana u narednih pet dana u sjeverozapadnoj provinciji Bokas del Toro.
Ta mjera ograničava slobodu kretanja i omogućava policiji da vrši hapšenja bez naloga.
Nevolje u regionu počele su prije mjesec, kada se lokalni sindikat radnika u proizvodnji banana pridružio nacionalnom protestu protiv predloženog smanjenja penzija i proglasio štrajk.
- Suočena sa narušavanjem reda i aktima sistematskog nasilja, država će sprovesti svoj ustavni mandat da garantuje mir - rekao je panamski zvaničnik Huan Karlos Oriljak.
Protesti širom latinoameričke nacije izbili su u martu zbog penzione reforme.
U Bokas del Toru, nemire su uglavnom predvodili radnici na plantaži banana "Čikita Brends".
Sukob je eskalirao prošlog mjeseca nakon što je kompanija otpustila hiljade zaposlenih koji su bili u štrajku.
Demonstranti su postavljali barikade na putevima u provinciji, često se sukobljavajući sa policijom.
Ranije ove nedjelje, grupa ljudi je oštetila jedan od objekata kompanije "Čikita Brends", kao i lokalni aerodrom.

Panama proglasila vanredno stanje zbog banana

Izraelski kabinet odobrio je produženje vanrednog stanja na nacionalnom nivou do 30. juna.
Produženje vanrednog stanja zahtijeva dodatno odobrenje Odbora za spoljne poslove i bezbjednost Kneseta, prenio je Tajms of Izrael.
Vanredno stanje omogućava Kabinetu da donosi propise koji zamjenjuju zakone Kneseta.
Vanredno stanje na nacionalnom nivou proglasio je u petak izraelski ministar odbrane Izrael Kac.
Izraelska avio-kompanija El Al saopštila je danas da je otkazala letove do i iz mnogih evropskih gradova, kao i Tokija i Moskve do 23. juna zbog sukoba između Izraela i Irana.
U saopštenju se navodi da su svi letovi - i sa svih drugih destinacija i prema njima - otkazani do 17. juna, a da je vazdušni prostor Izraela zatvoren.

Izraelski kabinet odobrio produženje vanrednog stanja na nacionalnom nivou do 30. juna

Novi njemački kancelar Fridrih Merc odbacio je izvještaje da će proglasiti "nacionalno vanredno stanje" da bi osigurao stalne kontrole na granicama zemlje.
- Kancelar neće proglasiti nacionalno vanredno stanje - rekao je portparol Vlade agenciji DPA.
List "Velt" ranije je prenio da nova vlada želi da aktivira član 72 Ugovora o funkcionisanju EU i da će ambasadori susjednih zemalja biti o tome obaviješteni.
Član 72 sadrži takozvanu klauzulu o vanrednom stanju. Prema njoj, zabrana odbijanja migranata na granicama moguća je ako je ugrožen javni red ili nacionalna bezbjednost, prenosi Srna.

Merc odbacio navode o proglašavanju vanrednog stanja

Ministarstvo unutrašnjih poslova Španije proglasilo je vanredno stanje nakon današnjeg nestanka struje u cijeloj zemlji.
Ministarstvo je dodalo da će se vanredno stanje primijeniti u regijama koje to zatraže.
Nestancima struje pogođeni su milioni ljudi, kao i ključne industrije poput saobraćaja i telekomunikacija, prenosi Index.
U međuvremenu, generalni sekretar NATO Mark Rute razgovarao je danas popodne telefonom sa španskim premijerom Pedrom Sančezom o krizi izazvanoj masovnim nestankom struje u Španiji i Portugalu.
Izvori iz NATO-a potvrdili su, za Evropa Pres, razgovor između Sančeza i Rutea, iako su odbili da daju dalje detalje o razgovoru ili uzroku masovnog nestanka struje na Iberijskom poluostrvu.
Nešto ranije, na konferenciji za novinare, španski premijer je istakao da je obavijestio NATO o situaciji u Španiji.
Sančez je naglasio da za sada ne isključuje “bilo kakvu hipotezu” o uzroku ove situacije. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
On je zamolio građane da budu odgovorni u korišćenju električne energije.

Vanredno stanje u Španiji zbog nestanka struje, obaviješten NATO

Na španskom ostrvu Lanzarote u Kanarskom arhipelagu poplavljen je veliki broj stambenih objekata, a zbog obilnih padavina proglašeno je vanredno stanje, javljaju španski mediji. 
 
 Saobraćajnice su se, prema njihovim navodima, pretvorile u blatnjave rijeke. 
 
- Vanredno stanje je proglašeno kada je ustanovljeno da je u subotu za samo dva sata palo više od 60 milimetara kiše - saopštila je lokalna služba za hitne situacije, prenosi Rojters. 
 
Šef hitnih službi na ostrvu Lanzarote Enrike Espinosa potvrdio je da su poplavljeni brojni stambeni objekti. 
 
- Radili smo cijele noći, imali smo 300 poziva tokom noći, mnogi od njih u Aresifeu i Tegisu. Neke kuće su poplavljene, a ostala je velika količina blata - rekao je Espinosa za državnu televiziju RTVE.

Vanredno stanje na španskom ostrvu Lanzarote zbog obilnih padavina

Gradski Štab za vanredne situacije donio je odluku o ukidanju stanja vanredne odbrane od poplava na području Prijedora, pošto se stanje na zaplavljenim područjima počelo stabilizovati i voda povlačiti.
- Trenuti vodostaj Sane je 436 centimetara, a Gomjenice 481 centimetar. Vodostaj obje rijeke ima tendenciju opadanja, ali svi subjekti nastavljaju s aktivnostima na terenu - navodi se u saopštenju gradskog Štaba za vanredne situacije.
Najavili su da će se od sjutra redovno odvijati nastava u svim osnovnim i srednjim školama na području grada, osim područnog odjeljenja Osnovne škole „Branko Ćopić“ u Gomjenici, koja je bila poplavljena.
U saopštenju se ističe da su tokom prethodne noći i danas dežurne ekipe, uz pomoć teške mehanizacije, prokopavanjem kanala usmjeravale vodu iz zaplavljenih područja ka koritima rijeka.
Pripadnici Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice su pumpama ispumpavali vodu iz ulegnuća i dvorišta domaćinstava.
- Prema prvim procjenama, na području grada u više gradskih i prigradskih naselja voda je zaplavila i poplavila više od 800 objekata. Životno ugroženih nema - ističe se u saopštenju Štaba za vanredne situacije Prijedora.

BiH: Ukinuto stanje vanredne odbrane od poplava u Prijedoru

U Budilniku na Televiziji E provjeravamo da li će izmjene i dopune Zakona o javnim okupljanjima donijeti jasnija pravila kada je riječ o blokadama saobraćajnica i kakve su kazne predviđene za kršenje.
Donosimo priču o platama u pravosuđu - zbog čega će sudije i tužioci od 1. februara primiti zarade umanjene za 30 odsto i kakve posljedice to može imati na sistem.
Budilnik se bavi i zdravljem, povodom Evropske nedelje prevencije raka grlića materice, podsjećamo na značaj prevencije, redovne preglede i pravovremenu dijagnostiku.&nbsp;
„Đekna“ stiže na scenu „Zetskog doma“, a ekipa Budilnka provjerava kako teku pripreme i kada je zakazana premijera. Gledajte Budilnik od sedam do devet sati na Televiziji E.

Budilnik: Niže plate u pravosuđu i posljedice na sistem

In slightly more than two years of the work of the Government led by Milojko Spajić, the Prime Minister appeared in the parliamentary plenary only 11 out of the 18 foreseen times (61 percent). Despite the established practice that Prime Minister’s Hour is held once a month during the regular session of Parliament, during 2025 Spajić answered questions of the members of Parliament only five out of the prescribed eight times, according to the analysis by the Institute Alternative.
The Rules of Procedure of the Parliament of Montenegro stipulate that Prime Minister’s Hour shall be held at least once every two months during the regular session of Parliament.
The Institute Alternative points out that, although such a provision may leave room for differing interpretations, neither the ruling majority nor the opposition disputes that the Prime Minister must respond to the invitation once a month - ultimately eight times a year, once for each month of the regular (spring and autumn) parliamentary sessions.
- This interpretation was fully respected by Spajić’s predecessors. The Prime Minister of the 42nd Government of Montenegro Zdravko Krivokapić answered questions of the members of Parliament eight times during his one-year mandate - four times during each four-month regular session of Parliament. His successor, Prime Minister of the 43rd Government Dritan Abazović answered MPs’ questions three times during the four months of his government’s duration. Despite the fact that after the fall of the 43rd Government Abazović remained in the position of Prime Minister in a technical mandate for more than a year, no Prime Minister’s Hour session was held during that period. According to media reports, it was an agreement of the heads of parliamentary clubs, which resulted in the fact that the executive power was not controlled in the parliament for more than a year - they emphasized.
They recalled that the Government led by the leader of the Europe Now Movement (Pokret Evropa sad), Milojko Spajić, was formed on 31 October 2023. During this period, instead of 18 times, Spajić answered questions of members of Parliament only eleven times. Moreover, as they explain, five Prime Minister’s Hour sessions were postponed once or several times over the past two years, and during 2025 only five of the prescribed eight Prime Minister’s Hour sessions were held.
- Since the beginning of the work of the 44th Government led by Milojko Spajić, this parliamentary oversight mechanism has been undermined in several ways - primarily through postponements and cancellations of Prime Minister’s Hour sessions despite already scheduled dates. The Prime Minister often published answers without an oral segment solely on the website of the Government of Montenegro, without responding in plenary session, and there were cases in which the opposition physically blocked the functioning of parliament, as occurred during the Prime Minister’s Hour session at the end of December 2024 - the Institute Alternative emphasized.
They add that the first Prime Minister’s Hour following the formation of the 44th Government was held on 28 December 2023.
The next one, they note, took place only four months later; Spajić fulfilled his procedural obligation at the beginning of April and May 2024.
- The scheduling of sessions was accompanied by numerous postponements, a lack of communication between the executive and legislative branches, and the alignment of dates with the Prime Minister’s previously assumed obligations. Thus, the Prime Minister’s Hour scheduled for 30 April 2024 was cancelled and moved to 9 May, when it was eventually held. This was just one of many postponements and subsequent cancellations of Prime Minister’s Hour sessions, which practically became a pattern of work - the analysis states.
According to the analysis, only 24 hours before the fourth Prime Minister’s Hour scheduled for 29 June 2024, Spajić informed Parliament and the public that he would not attend due to an official visit to Brussels, requesting that a new date be set for 1 July.
- The Speaker of Parliament Andrija Mandić opened the session on 29 June and announced its continuation on the date proposed by the Prime Minister, which was met with objections from part of the opposition MPs. On the first day of July, the session was continued - representatives of the opposition Democratic Party of Socialists did not allow the holding of this Prime Minister’s Hour, claiming that Spajić showed disrespect toward Parliament and the citizens of Montenegro by his prior cancellation. The Speaker of Parliament then scheduled new sessions for 19 and 26 July. Spajić again did not respond to the invitation - another postponement followed due to his trip to Paris for the opening of the Olympic Games, and the final date was set for 30 July, when the Prime Minister’s Hour was eventually held - the analysis notes.
By the end of 2024, two more Prime Minister’s Hours were held - on 29 October and 22 November. The final Prime Minister’s Hour of 2024, despite being scheduled, was not held on 22 December due to a boycott and physical blockade by opposition MPs. The Speaker of Parliament, Andrija Mandić, announced the imposition of sanctions against MPs for obstructing parliamentary work, while the Prime Minister published his answers to MPs’ questions on the website of the Government of Montenegro.
In 2025, it is explained, five Prime Minister’s Hour sessions were held. The March session also did not pass without a change of date - rather than on the 28th, it was held on 26 March due to the Prime Minister’s international obligations, as stated. Sanctions, including removal from parliamentary sessions for a period of 15 days, were imposed only on 3 February, despite the fact that they related to the actions of opposition MPs during the Prime Minister’s Hour session at the end of December 2024. However, Article 109 of the Rules of Procedure of Parliament also stipulates that „sanctioned“ MPs may not ask parliamentary questions at the first subsequent session dedicated to parliamentary questions, which caused objections from part of the opposition MPs.
- The continuation of postponements of Prime Minister’s Hour sessions also marked the one that was ultimately held on 28 July this year. Although it was originally scheduled for 27 June, Spajić soon informed Parliament that he would not attend due to an Intergovernmental Conference. On that occasion, the Prime Minister proposed a new date, 30 June, but received an explanation from the Speaker of Parliament, Andrija Mandić, that due to a previously scheduled visit, Parliament was unable to convene a Prime Minister’s Hour session. Ultimately, this Prime Minister’s Hour was held on 28 July, when Spajić stated that he would not answer MPs’ questions. Such a decision by the Prime Minister was met with objections from the opposition and the public, but also without an adequate reaction from the presiding officer Boris Pejović, Vice President of Parliament, as well as MPs from Spajić’s Europe Now Movement. A somewhat different attitude toward Parliament was shown by Spajić during the Autumn Session - one Prime Minister’s Hour session was held in October, November, and December 2025, without prior disputes or postponements. Nevertheless, the unpredictability of the Prime Minister’s attendance and the setting of conditions under which he will answer questions directly affect the (in)stability of parliamentary work and directly undermine the institution of Prime Minister’s Hour, whose primary function is oversight of the executive branch - the analysis adds.
The analysis was produced within the project „Strengthening public debate and improving the quality of public dialogue in the legislative branch“, which the Institute Alternative implements with the support of the National Endowment for Democracy. The analysis is the sole responsibility of the authors and does not reflect the views of the National Endowment for Democracy.

„Scheduled, busy, postponed: Prime Minister’s hour - an obligation on hold“: Spajić appeared in Parliament only 11 out of the 18 times foreseen

Poruke koje su se čule ispod mosta Blaža Jovanovića su zastrašujuće. Ali upravo ime mosta govori da Podgorica nije grad četničkih koljača, već grad antifašističkog otpora, grad različitosti i grad u kojem su ljudi različitih vjera i identiteta decenijama živjeli zajedno - poručili su u NVO Antifašisti Cetinja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.5217%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fplivali-za-casni-krst-uz-pjesme-o-durisicu-i-kalabicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su konstatovali da su, dva mjeseca nakon što su hrvatski navijači na stadionu Pod Goricom skandirali „ustaški se barjak vije“, njihovi ideološki prijatelji iskoristili veliki hrišćanski praznik Bogojavljenje da bi veličali ratne zločince Dragoljuba Dražu Mihailovića, Pavla Đurišića, Nikolu Kalabića i Momčila Đujića.&nbsp;
- Sve ovo se događa u Podgorici nedaleko od crkve Svetog Đorđa, čiji paroh Gojko Perović često pominje da „ni jednog zločinca ne bi rehabilitovao niti kanonizovao“. Ali sudeći po snimcima sa ušča Ribnice u Moraču njegova pastva ne dijeli mišljenje sa njim - naveli su u NVO Antifašisti Cetinja.
To su, kažu, uvidjeli i u gradskom parlamentu, kada je odlučeno da se podigne spomen-ploča posvećene “bratskoj slozi, suživotu i međuvjerskom skladu pravoslavne i islamske zajednice”.
- Međutim, ako gradska vlast ne osudi veličanje četničkih zločinaca, onda se stiče utisak da je ta ploča samo još jedan izliv „lažnog multikulturalizma.“ Nažalost, dugo će vremena proteći, pa da se na ovim događajima umjesto veličanja ratnih zločina, veličaju sveštenici koji su se stvarno borili protiv fašizma. Samo da pomenemo neke od njih: Vlado Zečević, Jeremija Isaković, Blažo Marković, Marko Borozan, Marinko Vujinović, Savo Đukanovič, Jovan Zec, Bogić Jovićević... - naveli su oni.
Ne mogu, podvlače, zaboraviti da ukažemo i na jedan paradoks.&nbsp;
- Učesnici današnjeg skupa pjevali su o Draži i Kalabiću, iako je Kalabić izdao svog nadređenog. Srećom se nije pjevalo kralju Petru II Karađorđeviću, koji je „prodao“ svu četvoricu koji su veličani danas. Na kraju postavlja se pitanje: Zašto bi iko trebao da se veliča na Bogojavljenje osim Isusa Hrista? - zaključili su u NVO Antifašisti Cetinja.

Antifašisti Cetinja: Zastrašujuće današnje poruke ispod Blažovog mosta, ali njegovo ime govori da Podgorica nije grad četničkih koljača

Sutkinja Višeg suda u Podgorici Magdalena Zečević i dosadašnja zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Nerma Dobardžić izabrane su danas pred Sudskim savjetom za sutkinje Vrhovnog suda Crne Gore.
Postupak je sproveden po javnom oglasu za izbor jednog sudije Vrhovnog suda Crne Gore, a intervju je obavljen i sa sudijama Višeg suda Sonjom Drašković, Miloradom Marotićem, Nenadom Otaševićem i Aleksandrom Stojanovićem.
Kako je saopšteno iz Sudskog savjeta, odlučujući po javnom oglasu za izbor jednog sudije Vrhovnog suda Crne Gore, a u skladu sa članom 38 stav 9 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Savjet je donio odluku da se izabere Nerma Dobardžić.
Sudski savjet je konstatovao i prestanak sudijske funkcije Vesni Moštrokol, sutkinji Apelacionog suda Crne Gore, na lični zahtjev.
- Na osnovu konačnog predloga ocjena Centra za obuku u sudstvu i Državnom tužilaštvu, za vrijeme trajanja teorijskog i praktičnog dijela inicijalne obuke za izabrane kandidate za sudije osnovnih sudova, Savjet je utvrdio ocjene za Anu Gačević, Dragana Miladinovića, Juliju Šoškić, Gordanu Planinić, Igora Juškovića, Mariju Raković, Milicu Krgović i Lidiju Raičević. Istovremeno donijete su odluke o izboru i raspoređivanju: Ane Gačević za sudiju Osnovnog suda u Pljevljima; Igora Juškovića i Lidije Raičević za sudije Osnovnog suda u Bijelom Polju; Dragana Miladinovića i Milice Krgović za sudije Osnovnog suda u Podgorici; Gordane Planinić i Julije Šoškić za sudije Osnovnog suda u Baru i Marije Raković za sudiju Osnovnog suda u Nikšiću - navodi se u saopštenju.

Tag: vanredno-stanje