Studenti u blokadi danas organizuju širom Srbije akciju pod sloganom „Raspiši pobjedu“ tokom koje će prikupljati potpise za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, a građani će tu inicijativu moći da podrže u više od sto opština i gradova, na skoro 500 štandova.
Prema posljednjim dostupnim podacima, potpisi će se prikupljati u 113 mjesta na 491 štandu.&nbsp;
Pored većih gradova, poput Beograda, Niša, Novog Sada i Kragujevca, na spisku su i brojna manja mjesta od sjevera do juga zemlje.
- Dođi da zajedno raspišemo pobjedu! Potpiši odluku! Ostavi nam kontakt, a mi ćemo ti redovno slati obavještenja o našem djelovanju i uputiti te kako možeš da postaneš aktivni učesnik ove borbe. Budi kontrolor. Učestvuj u podizanju svijesti u svojoj okolini. Od nedjelje nastavljamo zajedno - poručii su studenti.
U Beogradu je od 10 sati na Sudentskom trgu najavljen i "Novogodišnji bazar" sa programom za djecu i štandovima za donacije, koji će biti otvoreni do 20 sati, a građani su pozvani da donesu ukrase za kićenje zajedničke jelke, ali i poklone - slatkiše, grickalice i igračke, koje će studenti dijeliti potom širom Srbije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Srpski studenti u akciji "Raspiši pobjedu": Građani daju potpise za izbore na skoro 500 lokacija

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani potpisala je danas odluku o raspuštanju Skupštine, nakon što u srijedu poslanici drugi put nijesu uspjeli da izaberu novu izvršnu vlast.
Potpisivanje uredbe o raspuštanju Skupštine dolazi i nakon što politički lideri nijesu uspjeli da postignu dogovor da poslanici danas pokušaju glasati o nekoliko važnih sporazuma za Kosovo, prenosi Radio Slobodna Evropa.
- U skladu s Ustavom i važećim zakonodavstvom, kao i nakon današnjeg prihvatanja odluke Skupštine Kosova u vezi s neuspjehom drugog mandatara u formiranju Vlade, predsjednica Kosova danas je raspustila deveti saziv Skupštine - navodi se u saopštenju Predsjedništva.
Predsjednik Demokratske partije Kosova, Bedri Hamza, rekao je da je tokom sastanka s Osmani tražio da izbori budu održani 21. decembra, uz obrazloženje da su Kosovu što prije potrebne institucij.
On je dodao da je druga spomenuta opcija za održavanje vanrednih izbora bila 28. decembar.
I predsjednik Alijanse za budućnost Kosova, Ramuš Haradinaj, rekao je da traži da izbori budu održani 21. decembra i da njegova stranka ide samostalno na nove izbore.
S druge strane, lider stranke Gukso, Faton Peci, kazao je da ta partija traži da se izbori održe 28. decembra, kako bi Centralna izborna komisija imala dovoljno vremena da se pripremi za izborni proces.
Vođa Socijaldemokratske inicijative, Fatmir Limaj, opisao je održavanje vanrednih izbora kao “lošu vijest”.
Limaj je rekao da stranke devet mjeseci nijesu uspjele da izgrade saradnju, dodajući da to pokazuje “nekompetentnost i nezrelost u načinu izgradnje države”.
On je, u vezi s datumom održavanja izbora, rekao da je 21. decembar najpoželjniji.
Sastanak je održan dan nakon što potpredsjednik Pokreta Samoopredjeljenje, Glauk Konjufca, nije uspio da obezbijedi potrebne glasove za formiranje nove Vlade 19. novembra.

Osmani potpisala odluku o raspuštanju Skupštine, slijede vanredni izbori

Optužbe saopštenjima između Osnovnog suda i Uprave policije u trenucima kada u svega par dana imamo više ubistava, ranjavanja i prebijanje nosioca jedne od najvećih funkcija u državi pokazatelj su nemoći institucija u borbi sa kriminalom, a cilj je prebacivanje odgovornosti i zbunjivanje javnosti, što dodatno unosi nemir među građanima, saopštio je funkcioner URE, Filip Adžić.
Kako navodi, osim u bezbjednosnom sektoru, kriza u kojoj se Crna Gora nalazi osjeća se na svakom polju.&nbsp;
- Saobraćajnice su mjesecima blokirane, turistička sezona već je krahirala, državne kompanije se gase, državna imovina rasprodaje, dug fonda PIO raste i već sad je premašio 250 miliona eura, priprema se novo enormno zaduženje, veličaju se ratni zločinci sa najvećih zvaničnih funkcija, najbliži saradnici predsjednika Skupštine prebijaju gradonačelnika, pucaju iz službenog vozila na građane, dobijaju se najveća državna priznanja za nepostojeća djela, pod dejstvom alkohola uništavaju državnu imovinu…- dodao je Adžić.&nbsp;
Funcioner građanskog pokreta URA je naveo da bi Crna Gora izašla iz krize i da bi se zaustavio institucionalni slom kome svakodnevno svjedočimo neophodna je rekonstrukcija Vlade ili vanredni izbori.&nbsp;
- To je neophodno kako bi se iz vlasti uklonili nesposobni kadrove, nedorasli funkcijama koje pokrivaju, kao i retrogradne, desničarske i kriminalne strukture koje svojim djelovanjem zaustavljaju evropski put Crne Gore i podrivaju pravni poredak -zaključio je Adžić.

1250x600

Adžić: Svjedočimo institucionalnom slomu, nephodna rekonstrukcija Vlade ili vanredni izbori

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da se studenti u blokadi nijesu obratili predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću sa zahtjevom za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora i da će im, „ako ga lijepo zamole“ možda izaći u susret.
- Što se tiče izbora moja jedina poruka je – prvo skoči pa reci hop. Neka se prvo obrate toj predmetnoj nenadležnoj instituciji, pa će onda predmetna nenadležna institucija da im odgovori, ali nijesu joj se nešto obratili - rekla je Brnabić na konferenciji za novinare u Skupštini Srbije.
Ona je navela da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ne odgovara na Instagram poruke „zato što poštuje Srbiju, institucije i to mjesto za razliku od blokadera“.
- Vučić je jedina osoba koja u Srbiji može da ispuni njihov ultimativni zahtjev, a to su prijevremeni izbori. Kada mu se obrate možda će im izaći u susret ako lijepo obrazlože. Ako lijepo zamole predmetnu nenadležnu instituciju, ja znam da je Aleksandar Vučić čovjek velikog srca, možda im i izađe u susret, a možda ne - rekla je Brnabić.
Ona je, povodom današnje izjave medijima rektora Univerziteta u Beogradu Vladana Đokića, poslije sastanka sa premijerom Srbije Đurom Macutom, rekla da se Đokić „više bavi formiranjem novog G17 plus, Inicijative 60 i njihove izborne liste nego što se bavi time šta će biti sa generacijama studenata čiji je život uništio“.
Brnabić je rekla da su rektor i dekani Univerzitet u Beogradu „sveli na hotelsku sobu“.
- Skrivečki se ušunjavaju u hotele da bi privilegovanoj grupu studenata držali predavanja - rekla je Brnabić i istakla da „nema studentske izborne liste, nego ima liste na kojoj su rektori, dekani i profesori, oni koji su blokirali fakultete vođeni svojim političkim ambicijama“.

Brnabić: Studenti se nijesu obratili Vučiću oko izbora, ako ga lijepo zamole možda im izađe u susret

Advokat i potpredsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Aleksandar Olenik je, komentarišući zahtjev studenata u blokadi koji od aktulene vlasti u Srbiji traže vanredne parlamentarne izbore i momentalno raspuštanje Narodne skupštine, kazao da se opozicija stavila na raspolaganje studentima.
Olenik je za Antenu M rekao da pritisak na aktuelnu vlast raste isto kao i podrška studentima i dodaje da nije pitanje da li će, već kada će režim Aleksandra Vučića prihvatiti izbore.
- Do prije mjesec, Vučić je uvijek prijetio izborima. Uporno je govorio da se ne moće doći na vlast bez izbora, ako želite izbore dobićete ih, a sad kad ih tražimo, ćuti kao zaliven, ni da bekne. Ištraživanja pokazuju da je više od 40 odsto glađana protiv njega. A ono što je za nas sigurno, to je da ćemo poslije izbora, izbornu pobjedu morati da sačuvamo ili da se izborimo za nju na ulici - ističe Olenik.
Izjavu predsjednice Narodne skupštine Srbije Ane Brnabić koja je navela da su zahtjevi demonstranata koji učestvuju u blokadama "nelogični", Olenik komentariše kao odsustvo osnovne inteligencije.
Olenik se osvrnuo i na izvještaj Tonina Picule o Srbiji, koji je predstavio u Evropskom parlamentu.
- Kao što su studenti prešpatari Srbiju tamo gdje nema medija, to isto su počeli da rade i u Evropi i na taj način utiču na građane EU, trčeći, vozeći bicikl, razgovarajući sa ljudima i na taj način javno mnjenje EU staje na stranu studenata i građana, a ako javno mnjenje EU stane na našu stranu, a stalo je, onda ni političari u EU ne mogu više da nastave sa poluignorantskim stavom i prvi je rezultat toga je ovaj izveštaj i rasprava u EU parlamentu. Ta podruška javnog mnjenja će biti mnogo veća nego što je sada, samim tim će evropski političari morati da promijene svoj stav koji su imali do sada - ocjenjuje sagovornik Antene M.
Olenik očekuje da se poslanici Evropskog parlamenta aktivno uključe u borbu protiv režima Aleksndra Vučića jer sve što traže studenti je ono što i EU traži od Srbije.

Olenik: Od kad studenti traže izbore Vučić ni da bekne

Plenum studenata novosadskog Fakulteta tehničkih nauka izglasao je danas da studenti u blokadi traže raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji.
U objavi na profilu „FTN SE BUDI“ navodi se da je ovo jedan od zaključaka današnjeg plenuma studenta.
Osim ove, plenum je donio niz drugih odluka vezanih za operativni rad plenuma, ali i odluku da studenti u blokadi sastave listu za potencijalne vanredne parlamentarne izbore.
Na plenumu je izglasano da se blokada nastavlja, izglasan je Pravilnik Radne grupe za trezor, modalitet usvajanja predloga na nivou Srbije, izglasan je predloženi modalitet podjele mandata po gradovima (u okviru rasprave o vanrednim parlamentarnim izborima i studentskoj listi, a izglasani su kvalifikacioni kriterijumi i modalitet veta.
Iglasano je da se kandidati DUNP nađu na manjinskoj listi bilo putem registracije sopstvene manjinske stranke, kandidovanjem preko postojeće stranke ili dogovorom sa UB o modalitetu učešća.
Druge odluke plenuma, njih još sedam, uglavnom se tiču tehničkog uređenja plenuma, a među njima je i odluka da se Ekonomski fakultet u Subotici uključi u novosadski plenum sa jednim glasom. Takođe se predlaže i formiranje Društvenog fronta „kao široke mreže društvenih grupa koje su stale u podršku studentima, studentskim zahtjevima i borbi protiv sistemske korupcije.

Plenum studenata FTN izglasao zahtjev da se raspišu vanredni parlamentarni izbori

Kanadski premijer Mark Karni raspisao je danas vanredne izbore za 28. april poručujući da mu je potreban čvrst mandat da bi mogao da se bori protiv američkog predsjednika Donalda Trampa.
- Tramp tvrdi da Kanada nije prava zemlja. On želi da nas slomi kako bi Amerika mogla da nas posjeduje, ali nećemo dozvoliti da se to dogodi - rekao je Karni na konferenciji za medije u Otavi, prenosi Politiko.
Izborna kampanja počinje uoči stupanja na snagu carina koje je Tramp uveo Kanadi i u trenutku kada su Kanađani sve zabrinutiji da će američki predsjednik ostvariti prijetnje o ekonomskom preuzimanju Kanade.
Karni je rekao da će birači 28. aprila odlučiti ko će se najbolje nositi sa Trampom.

Raspisani vanredni izbori u Kanadi

Alternativa za Njemačku (AfD) izabrala je u subotu na stranačkoj konvenciji u istočnonjemačkoj Riesi, koja je počela s nekoliko sati zakašnjenja zbog blokade demonstranata, svoju potpredsjednicu Alis Vajdel za kandidatkinju za kancelarku na predstojećim izborima.
Vajdel, koja je aklamacijom sudionika konvencije potvrđena na mjestu kandidatkinje AfD-a za kancelarsku funkciju, u svom je govoru najavila promjenu u gotovo svim segmentima politike u slučaju preuzimanja vlasti.
Posebno je najavila promjene u migracijskoj politici koje ne isključuju ni masovne deportacije. Ona je najavila zatvaranje njemačkih granica za izbjeglice.
- Vlada na čelu s AfD-om će nepropusno zatvoriti njemačke granice i poslati natrag svakog ilegalnog migranta i onoga ko nema dokumente - rekla je Vajdel.
Najavila je i potpuni obrat klimatske politike u Njemačkoj.
- Porušićemo sve vjetrenjače za dobijanje struje. Dolje s tim sramotnim vjetrenjačama - rekla je Vajdel koja se zalaže i za ponovno aktiviranje ugašenih nuklearnih elektrana u Njemačkoj.
Vajdel, koja je deklarisana homoseksualka, najavila je i rat rodnim studijima i otpuštanje nastavnog osoblja na njima.
Potpredsjednica stranke je najavila borbu za bolji rezultat od onoga što trenutno predviđaju ispitivanja javnog mnjenja.
- Borimo se za rezultat viši od 20 odsto - rekla je Vajdel.
AfD je trenutno na drugom mjestu u istraživanjima javnog mnjenja i blago je porastao sa 19 na 20 odsto u prosjeku nedavnih anketa. Nalazi se iza demokršćanske Unije CDU/CSU koju trenutno podržava oko 30 posto ispitanih te ispred trenutno vladajućih socijaldemokrata koje bi biralo oko 15 odsto birača.
Hiljade ljudi protestiralo je u subotu protiv konvencije krajnje desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD), blokirajući nekoliko puteva i odgađajući početak sastanka, na kojem je ta stranka započela kampanju za februarske izbore.
Veliko prisustvo policije zabilježeno je u subotu u Riesi, u istočnoj njemačkoj pokrajini Saksoniji, koja je uporište AfD-a.
Dvodnevna konvencija počela je s oko dva sata zakašnjenja jer mnogi delegati nisu stigli na vrijeme zbog blokada.
Policija je saopštila da se najmanje 8.000 demonstranata okupilo ispred gradskog kongresnog centra. Uzvikivali su slogane poput "ne nacistima".

Alis Vajdel izabrana za kandidatkinju AfD-a za kancelarsku funkciju

Vladajuća Socijaldemokratska partija danas je na vanrednom kongresu u Berlinu odlučila da njen kandidat za kancelara na vanrednim izborima 23. februara bude aktuelni šef Vlade Olaf Šolc.
Od gotovo 600 delegata koji su prisustvovali kongresu, protiv Šolcove kandidature bilo je samo petoro, prenio je Dojče vele.
Obraćajući se stranačkim kolegama, Šolc je rekao da se Njemačka nalazi na „raskrsnici“, pozvao je da se „običnim ljudima“ obezbijede poštene plate, pristupačno stanovanje i stabilne penzije, a konzervativni savez CDU/CSU optužio je da promoviše politiku u korist „10 odsto najbogatijih“.
Istakao je da nije jasno za šta se tačno CDU/CSU zalaže i da nisu razvili jasne politike za rješavanje problema nedostatka radne snage u zemlji ili prelaza na čistu energiju.
- Ako Njemačka skrene na pogrešnu stranu, poslije izbora ćemo se probuditi u potpuno drugačijoj državi, a to ne smije da se dogodi - rekao je Šolc.
Pozvao je i na zaštitu načela suverenih granica, nekoliko dana nakon što je novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp saopštio da će na bilo koji način preuzeti kontrolu nad Grenlandom.
- To je načelo kojeg mora da se pridržava svaka država, bez obzira da li je mala ili velika i moćna. Nijedna zemlja nije dvorište druge, nijedna zemlja ne bi trebalo da se plaši svojih većih susjeda. To je suština onoga što nazivamo zapadnim vrijednostima - istakao je Šolc.
Nedavne ankete pokazuju da bi SPD mogla zauzeti tek treće mjesto na izborima u februaru, jer je trenutno podržava samo 15 odsto birača. Ispred nje je koalicija CDU/CSU sa 31 i Alternativa za Njemačku sa 21 odsto podrške.

Olaf Šolc kandidat SPD-a za kancelara na vanrednim izborima u februaru

Gnušam se šovinističkih istupa, promovisanja četništva i veličanja ratnih zločinaca i saradnika okupatora u bilo kojoj prilici, a naročito kad je to uvijeno u vjerske oblande - kazao je poslanik Pokreta Evropa sad u Skupštini Crne Gore Miodrag Laković.
On je, odgovarajući na mreži Iks (X) Đorđiju Kustudić koji je napisao da je vrijeme da on, Janović i ostali razumni i građanski orjentisani funkcioneri PES-a javno osudite ovakve šovinističke ispade koji polako prelaze u obrazac ponašanja, istakao da je saglasan.
- I nije teško, uopšte. Ja se gnušam šovinističkih istupa, promovisanja četništva i veličanja ratnih zločinaca i saradnika okupatora u bilo kojoj prilici, a naročito kad je to uvijeno u vjerske oblande. I to osuđujem u svakoj prilici - poručio je Laković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F2013625508433404084&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Gnušam se šovinističkih istupa, promovisanja četništva i veličanja ratnih zločinaca

Bivši generalni sekretar NATO i nekadašnji danski premijer Anders Fog Rasmusen je izjavio da Evropa treba snažno da odgovori ekonomskim mjerama ukoliko Vašington uvede carine članicama alijanse koje su uputile vojnike na Grenland.
Rasmusen je ocijenio da insistiranje američkog predsjednika Donalda Trampa da Grenland postane dio SAD predstavlja najveći izazov za NATO od formiranja alijanse 1949. godine, javlja Rojters.
- Ulog je budućnost NATO. Vrijeme laskanja Trampu je prošlo. To ne funkcioniše. Činjenica je da Tramp poštuje samo snagu i silu. I jedinstvo. To je ono što bi Evropa sada trebalo da demonstrira - rekao je Rasmusen u Davosu, tokom Svjetskog ekonomskog foruma.
Rasmusen je naveo da bi trebalo da bude unaprijeđen sporazum između Vašingtona i Kopenhagena iz 1951. godine, kojim bi se dozvolilo da u bazama SAD na Grenlandu bude ojačano prisustvo NATO.
Prema riječima Rasmusena, trebalo bi napraviti sporazum o investicijama, kako bi se američkim i evropskim firmama olakšalo da iskopavaju minerale na Grenlandu i spriječile kineska i ruska ulaganja u kritične sektore na ostrvu.

Rasmusen: Vrijeme laskanja Trampu je prošlo, Evropa treba snažno da odgovori

U Budilniku na Televiziji E provjeravamo što donosi Nacrt programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, kada se može očekivati da dobijemo status posmatrača u Agenciji za temeljna prava i što to znači za državu i građane.&nbsp;
Analiziramo i višesedmični zastoj kompanijskih i poreskih registara – koliko takva blokada ugrožava poslovanje privrede?&nbsp;
U fokusu je i Danilovgrad koji bi mogao da se suoči sa brojnim izazovima u komunalnoj djelatnosti - kako odgovoriti na sve veće količine otpada, imaju li potrebnu mehanizaciju i da li postoje održiva rješenja?&nbsp;
Govorićemo i o nedozvoljenom lovu na divlje životinje – na koji način suzbiti krivolov, posebno u blizini naseljenih mjesta i da li institucije imaju kapacitete da efikasno procesuiraju ove slučajeve?&nbsp;
Na kraju, donosimo i priču iz centra grada - kada će biti završena rekonstrukcija Ulice slobode i kako aktuelni radovi utiču na svakodnevno poslovanje trgovinskih radnji i život građana.&nbsp;
Gledajte Budilnik od sedam do devet sati.

U Budilniku o Nacrtu programa pristupanja Crne Gore EU, Agenciji za temeljna prava, zastoju kompanijskih i poreskih registara...

Montenegro is still awaiting observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights (FRA). Expectations were that this would happen by the end of last year, but it has not yet occurred. Among the countries of the region, Albania and North Macedonia currently hold observer status.
As Minister of Human and Minority Rights Fatmir Đeka told Portal ETV, Montenegro launched an institutional initiative at the end of 2024 to obtain observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights (FRA), headquartered in Vienna. This initiative has received strong political and institutional support within the European Union, particularly in the context of negotiations under Chapters 23 and 24.
<h2>A key political signal from Brussels</h2>
At a session of the EU-Montenegro Joint Consultative Committee (JCC), held in Brussels in November 2024, the President of the European Economic and Social Committee (EESC) Olivier Röpke openly called on Montenegro to join the FRA as an observer.
- Montenegro, as a frontrunner in negotiations with the European Union, should become an observer in the Fundamental Rights Agency - Röpke said, stressing the importance of the rule of law, good neighbourly relations, and the protection of minority rights.
<h2>Institutional steps taken by Montenegro</h2>
• 29 November 2024 - Montenegro’s Mission to the EU in Brussels submits a proposal for observer membership in the FRA.
• 3 December 2024 - The Ministry of Foreign Affairs, through the Directorate General for the European Union, formally forwards a letter regarding the initiative.
• 23 December 2024 - The Ministry of Human and Minority Rights confirms its support for the initiative and announces concrete steps.
- We will undertake all necessary measures and activities to achieve this goal - Minister Đeka said in a statement to the ETV Portal.
<h2>What would observer status specifically mean for Montenegro?</h2>
Observer status in the FRA would enable Montenegro to:
• become involved at an early stage in mechanisms for monitoring the state of human rights in the European Union,
• gain access to expert analyses and recommendations in the areas of combating discrimination, minority rights, gender equality, and access to justice,
• provide additional momentum to reform processes under Chapters 23 and 24,
• strengthen Montenegro’s credibility as a Western Balkans leader in the EU enlargement process.
- Observer status would confirm our clear commitment to European values and provide additional institutional support for reforms - Minister Đeka told Portal ETV.
<h2>Good neighbourly relations and regional significance</h2>
One important aspect of this initiative is the improvement of good neighbourly relations, particularly with Croatia, especially in matters concerning the status of the Croatian minority and issues of justice.
- This is a platform that enables open dialogue and the addressing of sensitive issues in line with European standards - the minister emphasized.
In addition to all EU member states, observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights is already held by Albania, North Macedonia, Iceland, Liechtenstein, and Norway.

Đeka: Brussels has supported Montenegro’s initiative for observer status in the Fundamental Rights Agency - relations with Croatia an important step toward the goal

Tag: vanredni-izbori