Osnovni sud u Podgorici reagovao je na obraćanje pravnog tima bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, navodeći da je u tekstu problematizovano je pitanje profesionalizma postupajuće sudije Valentine Vuković i njenog razumijevanja kako tužbe tako i instituta koje je primijenila u prvostepenoj presudi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdukanovicev-pravni-tim-najnoviji-i-najeklatantniji-primjer-neznanja-i-bjekstva-od-odgovornosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Iako u svakom sudskom postupku stranke imaju pravo da iznesu svoje argumente i da izraze nezadovoljstvo donijetom odlukom, što je potpuno legitimno i očekivano, nedopustivo je pisati javne žalbe na portalima medija i usljed nezadovoljstva odlukom suda davati uvrjedljive kvalifikacije na račun stručnosti postupajuće sudije. Sudija svoj posao obavlja u skladu sa Ustavom i Zakonom, samostalno i po svom sudijskom uvjerenju, dok je svaka odluka podložna ispitivanju od strane neposredno višeg suda po pravnim ljekovima koji stoje na raspolaganju nezadovoljnoj stranci - navedeno je u reagovanju Suda.
U Osnovnom sudu kažu da su kritike sudskih odluka uvijek dozvoljene, ali da bi bilo korisno da se one iznose u okviru zakonom predviđenih instanci, a ne kroz javne optužbe koje mogu narušiti povjerenje građana u institucije, bez osnova.
- Pravni poredak jasno predviđa mehanizme za slučajeve u kojima stranka smatra da je sud pogriješio — prije svega pravo na žalbu. Ukoliko pravni tim smatra da je presuda zasnovana na pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju ili nepravilnoj primjeni zakona, postoji procedura pred Višim sudom u Podgorici, gdje se ti navodi mogu detaljno razmotriti i provjeriti. Time se obezbjeđuje dvostepenost postupka i dodatna garancija da će konačna odluka biti zasnovana na zakonu i činjenicama. S toga je neprimjereno i neprihvatljivo prezentiranje ličnog stava o predmetu spora nezadovoljne stranke kroz prizmu pitanja stručnosti postupajuće sudije i davanja uvrjedljivih konotacija - naglašeno je u reagovanju.
Zato je važno, napominju, da se sve primjedbe i sumnje u ispravnost presude iznesu kroz institucionalne kanale.
- Jedino tako možemo jačati povjerenje u pravosudni sistem i osigurati da se svaki postupak rješava na transparentan i zakonit način. Sudstvo mora ostati nezavisno od političkih i javnih pritisaka, a odgovornost svih učesnika je da poštuju taj princip, bez obzira na to da li im neka odluka ide u prilog ili ne - zaključeno je u reagovanju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Osnovni sud: Pravni tim Đukanovića nema pravo da vrijeđa sudiju

U Sloveniji, uprkos hlađenju ekonomije u vezi sa automobilskom industrijom, još postoji potražnja za radnom snagom u pojedinim sektorima.
Budući da nema kadra, poslodavci se snalaze zapošljavanjem strane radne snage, prenosi SEEbiz.
U 2019. tu je radilo 80 hiljada stranaca, a sada ih na tržištu radi već 150 hiljada, što predstavlja otprilike 16 odsto radno sposobnog stanovništva.
U bliskoj budućnosti vjerovatno će se potražnja za strancima malo smiriti, ali ipak, kako se broj stranih radnika povećava, moraće da se nosi sa sve više izazova.
Sa sličnim problemima bore se i zemlje koje su dosad bile izvoznice radnika - Poljska, Rumunija, Bugarska i Slovenija. Strani radnici ne znaju jezik, nemaju želju da ga uče, ne poznaju radno zakonodavstvo, a državne službe nijesu adekvatno pripremljene, navodi u istraživanju profesorica Fakulteta za upravu Valentina Franca.
- Naša struktura, naše zakonodavstvo, naše društvo, naš sistem, škole, vrtići nijesu tome prilagođeni. Sve te zemlje imaju slične izazove - rekla je Franca.
U Sloveniji stranci uglavnom rade kao pomoćni radnici u ugostiteljstvu, trgovinama i skladištima, rekao je Simon Urbanč s portala mojedelo.com.
- Jezik je velika barijera, tako da to zapravo nijesu frilenseri. Ne radi se čak ni o stvaranju velike dodane vrijednosti s njima - dodao je Urbanč.
Analiza Zavoda za zapošljavanje pokazala je da radnici koji dolaze iz Bosne i Hercegovine i Srbije imaju bolje kvalifikacije od radnika iz Azije. Direktorica Greta Metka Barbo Škerbinc smatra da će zapošljavanje stranaca biti neophodno.
- Želimo ih potražiti u susjednim zemljama, gdje takođe imamo uhodane rute između javnih službi i sporazuma koji štite radnike - naveo je Urbanč.
Slovenija sklapa socijalni sporazum s Turskom. Dolazak radnika s Filipina je usporen, dijelom i zato što se i njihova zemlja bori s nedostatkom zdravstvenih radnika.

U Sloveniji već 150.000 stranih radnika

Ministarstvo unutrašnjih poslova Kosova (MUP) objavio je danas informacije za strane državljane o zakonskim obavezama tokom ulaska, boravka i rada unutar Kosova, a primjena odredbi Zakona o strancima i Zakona o vozilima počinje 15. marta.
U informaciji se kaže da je, prilikom ulaska na teritoriju Kosova, strani državljanin dužan da posjeduje i pokaže važeću putnu ispravu, posjeduje vizu ili dozvolu boravka, kada je to potrebno, kao i poštuje svrhu i trajanje boravka.
Dužan je da prijavi adresu boravka u roku od tri dana od ulaska na granici ili u policijskoj stanici, ima dovoljno sredstava za izdržavanje, poštuje zakone Kosova, nema zabranu ulaska i boravka na Kosovu i da ne predstavlja prijetnju po državnu bezbjednost, javni red i javno zdravlje.
Kada je u pitanju kratkoročno boravak na Kosovu, zakonom je propisano da strani državljanin može boraviti do devedeset dana u okviru perioda od sto osamdeset dana, sa ili bez vize, zavisno od toga da li je ista potrebna, tokom tog perioda nije dozvoljen rad bez radne dozvole i svaki boravak duži od 90 dana zahtijeva podnošenje zahtjeva za dozvolu boravka.
Ako se na Kosovo ulazi radi zapošljavanja, odnosno rada, potrebna je radna dozvola, za profesije koje to predviđaju, potrebno je i podnošenje licence za rad na teritoriji Kosova.
Rad bez dozvole je zabranjen. Zahtjev za radnu dozvolu podnosi se Agenciji za zapošljavanje.
Privremena dozvola boravka potrebna je i za one koji studiraju ili borave na Kosovu zbog humanitarnih razloga, naučnih istraživanja i drugih zakonom predviđenih okolnosti.
Zahtjev se može podnijeti diplomatsko-konzularnim predstavništvima ili Departmanu za državljanstvo, azil i migraciju Ministarstva unutrašnjih poslova.
U slučajevima kršenja propisanih uslova nadležni organi mogu izreći mjeru poništavanja dozvole boravka, novčanu kaznu, udaljenje ili zabranu ulaska na teritoriju Kosova.
Svaki ulazak nakon 15. marta koji nije u skladu sa odredbama zakona može rezultirati zabranom ulaska.

MUP Kosova objavio uputstva za strane državljane koja važe od marta

U domaće bioskope uskoro stiže film Yugo Florida, dugometražni debitantski projekat reditelja Vladimir Tagić, koji je već privukao veliku pažnju publike i kritike širom regiona.
Film je zapaženo prikazan na Sarajevo Film Festival i Filmski festival Herceg Novi, gdje je glumac Andrija Kuzmanović nagrađen prestižnim priznanjima Srce Sarajeva i Zlatna mimoza, dok je Tagić na Džada Film Fest osvojio nagradu za najboljeg debitantskog reditelja.
Zbog ovih uspjeha, ali i prepoznatljivog autorskog rukopisa, Vladimir Tagić, poznat i po serijama Jutro će promijeniti sve, Djeca zla i Sablja, biće gost emisije "Jutro s Majom" na Televiziji E.
U susret 38. svečanoj dodjeli Evropske filmske nagrade, koja se održava u Berlinu, gost emisije biće i Nenad Dukić, filmski kritičar, potpredsjednik Federacije filmskih kritičara Evrope i Mediterana i član Evropske filmske akademije.
U studiju će se, kroz panel-diskusiju, razgovoru pridružiti i Milo Perović, Branka Knežević i Dragana Tripković, donoseći širi pogled na savremeni filmski izraz i regionalnu kinematografiju.
Emisija „Jutro s Majom“ donosi razgovore o filmu, stvaralaštvu i aktuelnim kulturnim događajima, uz goste koji oblikuju savremenu filmsku scenu regiona.

Autori filma „Yugo Florida“ i filmski kritičari gosti emisije „Jutro s Majom“

U Bugarskoj će još jednom biti održani vanredni parlamentarni izbori, izjavio je danas predsjednik države Rumen Radev, mjesec dana nakon pada posljednje vlade, prenosi Beta.
Radev je ove nedelje povjjerio mandat za formiranje vlade i trećoj stranci – centrističkoj Alijansi za prava i slobode, koja je odbila da predloži kandidata za premijera, navodi briselski Politiko.
Ponudu Radeva i povjeren mandat je prvo, u ponedjeljak, odbila konzervativna koalicija stranke GERB i Saveza demokratskih snaga (SDS), a zatim, u srijedu, i proevropska koalicija stranaka Nastavljamo sa promjenom i Demokratska Bugarska.
Prema Ustavu Bugarske, Radev sada mora da imenuje vršioca dužnosti premijera, posle konsultacija sa poslaničkim grupama, i zatim da raspiše nove izbore.
Posljednji bugarski premijer Rosen Željazkov podnio je ostavku u decembru, poslije višenedjeljnih antikorupcijskih demonstracija protiv njegove vlade. Njegova vlada, izabrana u januaru 2025. godine, prethodno je šest puta preživjela glasanje o povjerenju u parlamentu.
Naredni izbori biće osmi u Bugarskoj u posljednje četiri godine. Od izbora u aprilu 2021. godine, do kojih je Bojko Borisov bio premijer, Bugarska je imala čak šest predsjednika vlada, od kojih su neki bili samo vršioci dužnosti. Niko od njih šest nije ostao na mjestu premijera duže od godinu dana.

Bugarska ide na još jedne vanredne parlamentarne izbore

Njemačka razmatra slanje izviđačkih aviona i ratnih brodova na Grenland za NATO vježbe usmjerene na jačanje sigurnosti Arktika, kazao je portparol njemačkog Ministarstva odbrane, Mihael Stempfle.
Kako prenosi Anadolija, objava je uslijedila nakon što je njemački vojni izviđački tim otputovao na Grenland kako bi procijenio uslove za potencijalne buduće vježbe sa saveznicima NATO-a u strateški važnoj regiji.
Stempfle je rekao da će tim procijeniti različite vojne opcije u koordinaciji sa Danskom, koja predvodi misiju.
- Pitanje je da li je Arktik siguran i kako možemo doprinijeti zajedno s našim NATO partnerima - rekao je Stempfle novinarima u Berlinu.
On je kazao da razmatraju vježbe s izviđačkim avionima P-8 Poseidon, raspoređivanje fregata ili drugih pomorskih jedinica za pomorski nadzor, a teoretski i raspoređivanje Eurofightera.
Izviđačku misiju predvodi Danska, a u njoj učestvuju Norveška, Švedska, Finska, Velika Britanija, Francuska i Holandija.
Njemačka je poslala više od deset vojnih lica, uključujući stručnjake za logistiku iz različitih grana.
Stempfle je rekao da će tim ispitati lokalne uslove i izazovne vremenske prilike kako bi utvrdio koje vrste vježbi bi se mogle izvoditi na kopnu, moru i u vazduhu.
- Kada uzmete u obzir koje bi se vježbe mogle izvoditi tamo - na moru, kopnu, u vazduhu - morate pogledati lokalne uslove, a to je upravo ono što bi se trebalo dogoditi - rekao je.
Na pitanje da li bi misija mogla dovesti do trajnog stacioniranja snaga, Stempfle je rekao da je prerano za takve procjene.
- Prerano je suditi da li se radi o stacioniranju - rekao je Stempfle.
Kako je dodao, prvenstveno se radi o sagledavanju uslova na licu mjesta.
- Zatim i o razgovorima o vježbama u okviru NATO-a s našim partnerima, a sve ostalo možemo reći tek nakon što se razgovori održe na licu mjesta kao i razgovori u narednim sedmicama - naveo je Stempfle.
Planovi koje predvodi Danska za jačanje vojnog prisustva i provođenje vježbi na Grenlandu dolaze uslijed pojačanih tenzija s američkom administracijom.
Američki predsjednik Donald Tramp dugo je insistirao da Sjedinjenim Američkim Državama "treba Grenland" i nije isključio upotrebu vojne sile za postizanje tog cilja.
Tokom razgovora u srijedu u Bijeloj kući između visokih američkih zvaničnika i danskih i grenlandskih lidera nije riješen spor.

Tag: valentina-franca

Osnovni sud: Pravni tim Đukanovića nema pravo da vrijeđa sudiju

U Sloveniji već 150.000 stranih radnika

MUP Kosova objavio uputstva za strane državljane koja važe od marta

Autori filma „Yugo Florida“ i filmski kritičari gosti emisije „Jutro s Majom“

Bugarska ide na još jedne vanredne parlamentarne izbore

Njemačka bi mogla poslati Eurofightere i patrolne avione na Grenland na vježbe

PRATITE TVe UŽIVO