Šef odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) u Glavnom gradu Andrija Klikovac objavio je pet indikatora propasti ekonomske politike Pokreta Evropa sad (PES-a) - a kao prvi je naveo to što je državni dug uvećan za 1,1 milijardu eura u odnosu na 2020. godinu.
Tu su, prema njegovim riječima, i spoljno trgovinski deficit koji je u konstantnom rastu (rast uvoza roba nije praćen rastom izvoza), &nbsp;to što je rast cijena iznad prosjeka rasta cijena na nivou EU - npr 70 odsto veća cijena mesa nego prije pet godina...&nbsp;
- Nema novih stranih investitora - dodao je Klikovac u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijaklikovac%2Fstatus%2F1991165432061899067%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kapitalni budžet države za 2026. godinu manji je, kako naglasio, nego kapitalni budžet iz 2019. godine.
- Vidite još koje zaduženje i da kupite još koje službeno auto - poručio je Klikovac.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Klikovac: Državni dug uvećan za 1.1 milijardu u odnosu na 2020. godinu, rast uvoza nije praćen izvozom...

Spoljnotrgovinski deficit u Crnoj Gori je 1.8 milijardi eura, uz rekordno nisku pokrivenost uvoza izvozom od 13.6 odsto. Izvezena roba (uglavnom električna energija i rude) je u padu od 2.2 odsto, dok uvoz raste - ukazao je zamjenik predsjednika Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Petar Odžić.
On je, u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), konstatovao da je samo uvoz hrane u odnosu na isti period prošle godine uvećan za 30 miliona eura.
- Običnom građaninu ovi podaci ne znače puno, ali da u najkraćem pojasnimo, država je u stečaju! Za to vrijeme, Vlada povećava PDV u turizmu pred sezonu za 110 odsto, a sada idu i korak dalje pa na već urusen realni sektor povećavaju porez na dobit sa 12 na 15 odsto, kako bi finansirali "rupe" u Budžetu koje su nastale partijskim zapošljavanjima i zakonskim rešenjima koji nisu finansijski održivi - ističe Odžić.&nbsp;
U isto vrijeme, dodaje Odžić, „ministrica Kordić krivi parapolitičke hunte (šta god to značilo) za napad na turizam, privredu i državu“.
- Udar na privredu i državu trenutno radi Vlada i Skupština sa aktuelnom većinom, i nisu to parapolitičke hunte, nego PES=DF, Demokrate sa partijama manjina koji podržavaju trenutnu vlast - zaključio je Odžić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fodzicpetar%2Fstatus%2F1950844142793240929%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

500x500

Odžić: Država je u stečaju, a udar na nju i privredu trenutno rade Vlada i Skupština sa aktuelnom većinom

Crna Gora je u ozbiljnom ekonomskom izazovu ako uvozi sedam puta više nego što izvozi. Međutim, da situacija bude još gora, politika koju vodi crnogorska Vlada rezultirala je da uvoz u maju bude deset puta veći od izvoza u odnosu 360 -36 miliona eura. Zabrinjavajuće.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062918060_562d2ccb53c6a644339d5ca77ee1e1dc04f21c99ac8957d4a19c0a4e44228613.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025062918060_562d2ccb53c6a644339d5ca77ee1e1dc04f21c99ac8957d4a19c0a4e44228613" data-rendition-name="original" width="1142" height="841" loading="lazy" alt="Analiza 2"></figure>  Evo šta to konkretno znači i zašto je to zabrinjavajuće: <h3>Ogroman trgovinski deficit</h3> Uvoz od 1,67 milijardi eura, a izvoz svega 237 miliona u prvih 5 mjeseci 2025. znači da Crna Gora troši znatno više nego što proizvodi. Pokrivenost uvoza izvozom od samo 14,2% je znak izrazite makroekonomske ranjivosti. <h3>Zavisnost od stranih tržišta</h3> Zavisnost od uvoza znači da svaka spoljnopolitička kriza, promjena cijena (posebno energenata, hrane, vozila), ili logistički poremećaj direktno pogađa građane i firme. Crna Gora nije samodovoljna – ni u hrani, ni u tehnologiji, ni u osnovnim proizvodima. <h3>Slabost izvozne baze</h3> Osnovni izvozni proizvod je struja – niske dodatne vrijednosti. Nema diversifikacije ni razvoja industrije koja stvara veći profit (IT, poljoprivreda s prerađivačkom komponentom, farmacija). <h3>Nestabilan devizni priliv</h3> Kako Crna Gora koristi euro, a ne emituje sopstvenu valutu, oslanja se na izvoz, turizam i strane investicije za devizni priliv. Ako se smanji izvoz i/ili dođe do pada turizma, biće manjak eura u opticaju, što vodi u recesiju, zaduživanje ili socijalne rezove. <h3>Uvozna inflacija</h3> Rastući uvoz u kombinaciji sa slabim izvozom često povlači uvoznu inflaciju – cijene rastu jer su podložne globalnim promjenama, a država ne može sopstvenom proizvodnjom da amortizuje udar. <h3>Šta se mora hitno uraditi?</h3> 1. Podsticaji domaćoj proizvodnji – subvencije, poreske olakšice, edukacija i infrastruktura za poljoprivredu, prehrambenu i laku industriju. 2. Diversifikacija izvoza – razvoj sektora poput IT-a, drvne i tekstilne industrije s fokusom na izvoz. 3. Investicije u proizvodnju prozivoda visoke dodatne vrijednosti – ne samo izvoz struje, već ulaganja u energetske tehnologije, skladištenje, i pametne mreže. 4. Obrazovna reforma i inovacije – ulaganje u tehničko obrazovanje, startapove i preduzetništvo. <h3>Stanje neodrživo</h3> Crnogorska ekonomija je vrlo ugrožena ako se nastavi ovakva struktura uvoza i izvoza. Spoljnotrgovinski deficit od gotovo 1,5 milijardi eura za pola godine je dugoročno neodrživ. Bez hitnih reformi, Crna Gora ostaje ranjiva, zavisna i ekonomski neotporna. Rastući spoljnotrgovinski deficit jasno signalizira da Crna Gora mora redefinisati ekonomske prioritete. Vrijeme je za konkretne mjere koje će ojačati domaću proizvodnju, diversifikovati izvoz i smanjiti prekomjernu potrošnju na uvozne proizvode. U suprotnom, ekonomija ostaje ranjiva i previše zavisna od spoljnog faktora. <h3>Ranjiva ekonomija</h3> Crna Gora je u prvih pet mjeseci 2025. godine zabilježila ukupan obim spoljnotrgovinske robne razmjene od 1,91 milijardu eura, što predstavlja rast od 4,1% u odnosu na isti period prethodne godine, podaci su Monstata. Ipak, iza pozitivne dinamike razmjene krije se sve izraženiji disbalans između uvoza i izvoza koji dodatno naglašava strukturnu ranjivost crnogorske ekonomije. Izvoz robe u posmatranom periodu iznosio je 237,1 milion eura – što je pad od 5,8% u poređenju s istim periodom lani. Istovremeno, uvoz je porastao za 5,7% i dostigao 1,67 milijardi eura. Ovakva kretanja dovela su do značajnog pogoršanja pokrivenosti uvoza izvozom, koja je pala sa 15,9% na svega 14,2%. Najveći izvozni adut Crne Gore i dalje su mineralna goriva i maziva, prije svega električna energija, koja je činila više od 25% ukupnog izvoza. Ovakva zavisnost od jednog sektora, pri čemu se radi o robama niske dodatne vrijednosti, ukazuje na ranjivost izvozne baze i potrebu za hitnom diversifikacijom. <h3>Najviše uvozili auta</h3> Uvozna struktura, s druge strane, otkriva snažnu potrošnju i nisku domaću proizvodnju – najviše se uvozilo mašina i transportnih uređaja, među kojima dominiraju drumska vozila sa 178,4 miliona eura. Glavni partneri Crne Gore ostaju regionalni i evropski akteri. U izvozu prednjači Srbija (61,3 miliona), a slijede Švajcarska i BiH. S druge strane, najviše se uvozilo upravo iz Srbije (280,9 miliona eura), zatim iz Kine i Njemačke.

Miraš Dušević

1084x550

Crna Gora tone u uvoznu jamu, rizik po građane sve veći

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je planove za dugo obećane carine do 25 odsto na uvoz automobila.
- Ono što ćemo uraditi je carina od 25 odsto za sve automobile koji se ne proizvode u SAD. Počinjemo s osnovom od 2,5 odsto, na kojoj smo i idemo na 25 odsto - rekao je Tramp u Ovalnoj kancelariji.
Tramp, koji na carine gleda kao na sredstvo za povećanje prihoda kako bi se nadoknadilo obećano smanjenje poreza i oživljavanje američke industrijske baze, rekao je da će novi nameti na uvoz stupiti na snagu 2. aprila, istog dana kada planira da objavi recipročne carine za zemlje odgovorne za najveći dio američkog trgovinskog deficita.&nbsp;
Naplata novih carina na automobile počela bi 3. aprila.
Što se tiče predstojeće najave za 2. aprila, Tramp je ukazao da mjere možda neće biti recipročne kako je ranije obećao.
- Učinićemo to veoma blažim. Mislim da će ljudi biti veoma iznenađeni. Biće, u mnogim slučajevima, niža od carina koju su naplaćivali decenijama - rekao je Tramp.
Akcije američkih proizvođača automobila pale su poslije vijesti usljed zabrinutosti da bi carine izazvale šokove u globalnoj automobilskoj industriji koju već potresa neizvjesnost izazvane Trampovim prijetnjama carinama i povremenim preokretima s njihovim najavama.
Američko berze takođe su završile s padom zbog zabrinutosti oko carina, koje su mučile investitore veći dio prošlog mjeseca.
Otkako je preuzeo dužnost 20. januara, Tramp je najavio i odložio carine za Kanadu i Meksiko zbog, kako navodi, njihove uloge u dopuštanju da opioid fentanil uđe u SAD, nametnuo uvozne takse na robu iz Kine iz istog razloga uveo velike carine na uvoz čelika i aluminijuma, te više puta je iznosio planove da objavi globalne recipročne carine 2. aprila.
Carine bi takođe mogle da povećaju cijene automobila za potrošače za hiljade dolara, što će uticati na prodaju novih vozila i rezultirati gubitkom radnih mjesta, pošto se američka automobilska industrija u velikoj mjeri oslanja na uvozne djelove, naveo je Centru za istraživanje u automobilskoj industriji.
SAD su 2024. uvezle automobilske proizvode u vrijednosti od 474 milijarde dolara, uključujući putničke automobile u vrijednosti od 220 milijardi dolara. Meksiko, Japan, Južna Koreja, Kanada i Njemačka, sve bliski saveznici SAD, bili su najveći izvoznici.

Tramp najavio carine od 25 odsto na sve uvozne automobile

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u januaru je, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila 282,5 miliona eura, što je 2,6 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 43,3 miliona eura, što je 6,4 odsto manje u odnosu na uporedni period. Uvoz je iznosio 239,2 miliona eura i veći je 4,5 odsto.
- Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 18,1 odsto i manja je u odnosu na isti prošlogodišnji period kada je iznosila 20,2 odsto - navodi se u saopštenju.
U strukturi izvoza najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva u iznosu od 17,8 miliona eura koje čine električna energija 15,7 miliona eura i ostalo.
U strukturi uvoza najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji u iznosu od 59,4 miliona eura, koje čine drumska vozila 26 miliona eura i ostalo.
Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 9,1 milion eura, Bosna i Hercegovina 6,4 miliona i Švajcarska 4,9 miliona eura.
Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 39,3 miliona eura, Kina 33,2 miliona eura i Njemačka 22,2 miliona eura.
Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i Evropskom unijom (EU).

Spoljnotrgovinska robna razmjena 282,5 miliona eura

Evropska unija planira da blokira uvoz određenih vrsta prehrambenih proizvoda koji nisu proizvedeni prema evropskim standardima nastojeći da zaštiti evropske proljoprivredne proizvođače, piše Financial Times (FT).
Britanski list navodi da ova mjera podsjeća na trgovinsku politiku koju je primjenjivao američki predsednik Donald Tramp, prenose agencije.
Iz sjedišta Evropske komisije je najavljeno da će se sljedeće nedjelje razmatrati strožija ograničenja na uvoz određenih prehrambenih proizvoda, potvrdila su za FT tri neimenovana evropska zvaničnika upoznata sa ovim pitanjem.
Kako navode, u prvom setu mera mogli bi se naći poljoprivredni proizvodi iz SAD, kao na primjer soja koja se gaji uz pesticide koje evropski poljoprivrednici ne smiju da koriste, prenose Nezavisne.

1250x600

Evropska unija planira blokadu uvoza hrane

Crna Gora je za prvih deset mjeseci uvezla roba u vrijednosti 3,4 milijarde eura, a izvezla sedam puta manje.
- U odnosu na isti period prošle, ove godine je izvoz bio manji za 15 odsto, a uvoz veći za više od šest odsto - saopštio je Monstat.
Rast spoljnotrgovinskog deficita negativna je slika crnogorske ekonomije, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
- Do oktobra smo imali svega 14,1 odsto pokrivenost uvoza izvozom.To je istorijski minimum koji je Crna Gora zabilježila - kaže Mulešković.
Smatra da se posljednjih godina ništa nije uradilo za razvoj realne ekonomije.
Pokrivenost uvoza izvozom je do oktobra prošle godine bila 17,6 odsto.
Crna Gora je najviše uvozila iz Srbije, Kine i i Njemačke.
<h2>Hrana - 15 puta veći uvoz nego izvoz</h2>
Crna Gora je uvezla hranu za 600 miliona eura, a izvezla 42 miliona.
- Imamo zaista ogroman deficit. To je tužna, porazna slika našeg prerađivačkog sektora, a i poljoprivrede - kaže za RSE predsjednik Odbora udruženja prehrambene i poljoprivredne industrije u Privrednoj komori, Milutin Đuranović.
Ocjenjuje da stepen pokrivenosti uvoza izvozom neće preći šest-sedam odsto.
- Izvjesno je da aktivnosti nadležnih ne daju rezultate. I da želimo da kažemo suprotno - cifre nas demantuju. I to je veoma zabrinjavajuće - kaže Đuranović.
I za Muleškovića su podaci o uvozu hrane alarmantni.
- U nekom narednom periodu to može predstavljati veliki problem, posebno kad imamo određene turbulencije na međunarodnom tržištu - kaže on.
Mulešković ističe i da ovakav odnos uvoza - izvoza direktno utiče na formiranje cijena u Crnoj Gori.
- Kad imate uvozno-zavisne proizvode možete da očekujete mnogo veće cijene upravo zbog svih troškova koje treba platiti da se roba doveze u Crnu Goru - dodaje on.
U strukturi uvoza hrane najviše je potrošeno na uvoz voća i povrća više od 100 miliona.
Đuranović kaže da Crna Gora ne može da proizvodi rižu i banane, ali ukazuje na nedovoljnu iskorišćenost domaćih potencijala.
- Uvoz od 80 miliona eura mliječnih proizvoda i jaja je poraz za Ministarstva poljoprivrede - navodi Đuranović.
<h2>Izvoz struje, pića...</h2>
Crna Gora je ove godine najviše izvozila struju - više od 75 miliona eura.
Ali je i tu došlo do pada u odnosu na isti period 2023, kada je 190 miliona eura iznosio izvoz električne energije.
Na drugom mjestu je izvoz pića - više od 32 miliona.
Približno toliko je izvoz medicinskih sredstava i farmaceutskih proizvoda, te drveta i plute.
Upravo strukturu izvoza problematizuje Mulešković, ukazujući da se u najvećoj mjeri izvozi struja.
Napominje da se 2025. očekuje remont Termoelektrane Pljevlja.
- Zbog njene rekonstrukcije izvoz će biti manji i moraćemo da uvozimo struju pa ćemo imati još veći problem u trgovinskom deficitu. To će direktno uticati na rast Bruto društenog proizvoda u 2025. što može dodatno ugroziti ekonomiju i planove Vlade za narednu ali i kasnije godine - smatra on.
<h2>Gdje su problemi?</h2>
Mulešković smatra da je za popravljanje spoljnotrgovinskog deficita Crnoj Gori neophodna diversifikacija ekonomije i razvoj nerazvijenih sektora, od poljoprivrede i proizvodnje do i IT industrije.
- Bez toga ne možemo poboljšati naš trgovinski deficit. Moramo biti veoma jasni - zemlja kao što je Crna Gora bez proizvodnje, ne može da očekuje dugoročno održiv ekonomski rast i razvoj - ističe on.
Ukazuje i na balast zapošljavanja u javnom sektoru.
- Kao jedna od najmanjih država imamo najveći procent zaposlenih u javnom sektoru, odnosno 30 odsto svih zaposlenih u državi - zato rastu neproduktivni troškovi države, a smanjuju se ulaganja u privredu - navodi Mulešković.
Bužetom je planirano svega 280 miliona za kapitalne projekte, a za plate zaposlenih u javnom sektoru 717 miliona.
<h2>Rješenje u domaćoj proizvodnji</h2>
Glavni uzroci za stanje u ekonomiji su smatra Đuranović nedovoljno razvijena svijest odgovornih za ekonomsku politiku, koji ne promovišu dovoljno domaću proizvodnju.
Napominje i da je ključna i promjena svijesti građana, potrošača, koji moraju znati o benefitima kupovine domaćih proizvoda.
- Čim kupite domaći proizvod novac ostaje ovdje. I svaki kupac treba da zna da kupovinom uvoznih proizvoda investira u drugu državu -kaže Đuranović.
On to prezentuje na primjeru u sektoru mljekarstva.
- Ako kupite domaće mlijeko bukvalno 90 odsto novca ostaje u Crnoj Gori. A kad kupite uvozno tih 90 odsto odlazi drugoj državi. To je porazno - dodaje on.
Crna Gora za razliku od Srbije, Hrvatske i zapadnih država po pitanju promocije domaćih proizvođača hrane ne preduzima ništa kaže Đuranović.
- Ako preduzima rezultati je demantuju. Francuska je na primjer prepoznata po dobrim vinima, ali se ta vina se ne mogu naći na tržištu Španije ili Italije jer te države štite svoj vina - riječi su Đuranovića.
Smatra da država može da odigra ključnu ulogu.
- Ne možete te tako lako doći do tržišta Srbije i Albanije jer je ona favorizovala domaće proizvode. A sa druge strane oni vrlo lako dolaze do našeg tržišta - ističe on.
Duranović tvrdi da Vlada treba da odigra ključnu ulogu.
- Pogledajmo kako to rade vlade Srbije, Hrvatske i Albanije i naučimo nešto od njih. Ne treba da otkrivamo toplu vodu - zaključio je Đuranović.
Prema preliminarnim podacima Monstata ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore za januar -oktobar 2024. iznosila je 3,9 milijardi eura,
To je rast od 3,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama CEFTA-e i sa Evropskom unijom.

U Crnoj Gori sedam puta veći uvoz od izvoza

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prvih deset mjeseci, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 3,88 milijardi eura, što je 3,1 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.
Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 479,8 milion eura, što je 15 odsto manje u odnosu na uporedni period. Uvoz je iznosio 3,4 milijarde eura i veći je 6,3 odsto.
- Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 14,1 odsto i manja je u odnosu na isti prošlogodišnji period kada je iznosila 17,6 odsto - navodi se u saopštenju.

U strukturi izvoza najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva u iznosu od 109 miliona eura, koje čine električna energija 75,4 miliona eura i ostalo.

U strukturi uvoza, najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji u iznosu od 823 miliona eura koje čine drumska vozila 313,2 miliona eura i ostalo.

Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 138,9 miliona eura, Bosna i Hercegovina 30,3 miliona eura i Slovenija 27,8 miliona eura.

Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 589,2 miliona eura, Kina 398,3 miliona eura i Njemačka 334,1 milion eura.

Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i Evropskom unijom (EU).

Spoljnotrgovinska razmjena 3,88 milijardi eura

Na društvenim mrežama objavljen je video snimak nezgode koja se desila tokom plivanja za časni krst. Kako se vidi na snimku, jedan pop je upao u vodu dok su njegovi saputnici pokušavali da nasukaju čamac.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FVukasinPerovic%2Fstatus%2F2013273606470422664&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

VIDEO: Čamac nasukan, pop pao u vodu

Tri optužna akta za dva različita kriminalna djela – a iste poruke istog datuma! Kako je to moguće? Iz analize materijala, koji je tužilaštvo koristilo da bi podiglo optužnicu protiv Aleksandra Mijajilovića za šverc cigareta i kasnije šverc narkotika, proizilazi sumnja da su specijalni tužioci nezakonito manipulisali Skaj materijalom i da su poruke iste sadržine, dostavljene od Europola, umetnuli kao navodno dokazni materijal u više različitih istraga. &nbsp; Novinarski tim Televizije E - upoređujući tri različita tužilačka akta - identifikovao je najmanje dvanaest rečenica u porukama koje su istovjetne u različitim optužnicama i naredbama za sprovođenje istrage. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260119190124_2b433b6fcb9a25c03780db3072b4725532304e26097fa84d127d0b4429b9ff4b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260119190124_2b433b6fcb9a25c03780db3072b4725532304e26097fa84d127d0b4429b9ff4b" data-rendition-name="original" width="1600" height="946" loading="lazy" alt="DOKAZ O MANIPULACIJAMA: Poređenje poruka iz optužnice za švec cigareta i šverc kokaina iz Ekvadora"> <figcaption>DOKAZ O MANIPULACIJAMA: Poređenje poruka iz optužnice za švec cigareta i šverc kokaina iz Ekvador(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  ,,ČAROBNI BROJ 12” (30. 11. 2020.) 5S7GLO: Dje god idu brodovi iz ekvadora ja mogu poslat. Ima li dje vadjenje na sigurno... Dal ima kontrolu u neku luku. (30. 11. 2020.) DN3GOV: Jel zanimljivo bugarska i grcka. Najvjerovatnije ima tu vadjenje. Tu salje u kont sa drugom robom pa se preuzme cijeli kontejner. (30. 11. 2020.) 5S7GLO: To bi bilo topp u kontejner sa drugom robom. Iz bugarske se Mora poslat na drugo mjesto. Al to nije problem, organizovali bi (01.12.2021.) DN3GOV: Moze i makedonija? (01.12.2020.) 5S7GLO: Dje ima luka u makefoniju. Slalo se za holandiju iz bugarske kamionima Navodno je ovo komunikacija koju su tokom dva dana razmjenjivali odbjegli policajac Ljubo Milović i tadašnji prikriveni agent Petar Lazović. I to u dva slučaja – za planiranje švecra kokaina iz Ekvadora, ali i za planiranje šverca cigareta iz iste zemlje. &nbsp; VIŠE MANIPULACIJA ISTIM PORUKAMA Upravo ove poruke državni tužilac Miroslav Turković 10. juna prošle godine uvrstio je u optužnicu protiv Aleksandra Mijajlovića i još sedam osoba za šverc cigareta. I to ne jednom već dva puta – jer se iste poruke citiraju na 114, a potom, na 160-oj strani. &nbsp; I tu nije kraj: istih 12 rečenica upotrijebljeno je u istrazi protiv Radoja Zvicera, Vuka Vojinovića, Petra Lazovića, Aleksandra Mijajlovića i još sedam osoba za drugo krivično djelo – šverc kokaina. Promjenjena je samo stranica, pa se u toj optužnici poruke nalaze na 20 strani. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260119190128_645a96217e401ac8cf21b0294fdfb94e025d1c7cf6d6ac02d83d7523040d3d5e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260119190128_645a96217e401ac8cf21b0294fdfb94e025d1c7cf6d6ac02d83d7523040d3d5e" data-rendition-name="original" width="3000" height="1943" loading="lazy" alt="KO JE UBACIVAO SKAJ PORUKE: Potpisi troje tužilaca - Medojevića, Vukotića i Janković"> <figcaption>KO JE UBACIVAO SKAJ PORUKE: Potpisi troje tužilaca - Medojevića, Vukotića i Janković(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  U naredbi za sprovođenje istrage, koju potpisuju specijalni tužioci Ivan Medojević, Jovan Vukotić i Maja Janković – nema objašnjenja: kako je moguće da su iste poruke, istoga dana, iste godine tobože razmjenjivali Ljubo Milović i Petar Lazović i za šverc kokaina i za šverc cigareta? &nbsp; Ove činjenice bude sumnju da je neko, iz Specijalnog policijskog odjeljenja ili Specijalnog državnog tužilaštva, nezakonito umetnuo Skaj poruke. &nbsp; Osim sitnih tipografskih razlika, iste se poruke pojavljuju u optužnici za šverc cigareta od 10. juna 2025. godine, Naredbi za sprovođenje istrage za krijumčarenje kokaina od 5. decembra 2022. godine, ali i u krivičnoj prijavi 31. jula 2022. godine. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260119190128_3f7d9c3934fdf9c2adb6483f33cc9161a7c31ad8843b85005514f2cd62e1f2a8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260119190128_3f7d9c3934fdf9c2adb6483f33cc9161a7c31ad8843b85005514f2cd62e1f2a8" data-rendition-name="original" width="271" height="186" loading="lazy" alt="POSTOJI LI OBJAŠNJENJE ILI JE ĆUTANJE ZNAK ODOBRAVANJA: Predrag Šuković, šef SPO"> <figcaption>POSTOJI LI OBJAŠNJENJE ILI JE ĆUTANJE ZNAK ODOBRAVANJA: Predrag Šuković, šef SPO(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I sve to uz prepravljanje podataka iz Obavještajnog dokumenta Europola koji je 16. jula 2021. godine poslat na adresu Predraga Šukovića, šefa Specijalnog policijskog odjeljenja?! KO JE ,,PREPRAVLJAO” DOKUMENT EUROPOLA? Europolov dokumenat, u koji je novinarska ekipa ETV imala uvid, ni na jednom mjestu ne pominje Aleksandra Mijajlovića, niti se u dostupnim dokumentima pojavljuje nadimak ,,Aco”. &nbsp; Važan detalj - kako se taj nadimak odjednom nalazi u naredbama za sprovođenje istrage i kasnije u optužnicama – &nbsp;nije interesovao sudije Višeg suda koji su potvrđivali optužnice Specijalnog tužilaštva. &nbsp; Prema tekstovima optužnice i naredbe o sprovođenju istrage, u razmjenu poruka o švercu cigareta iz Ekvadora sa Petrom Lazovićem tobože se uključio i Aleksandar Mijajlović, navodno koristeći kriptovani telefon i šifru 50IQOW. &nbsp; Njemu, kako tvrdi specijalni tužilac Turković, Petar Lazović prenosi 18 poruka Ljuba Milovića iz njihove komunikacije od prethodnog dana. I pokušava da sazna da li je čovjek sakriven iza šifre 50IQOW. -Jesam- odgovara kratko Lazovićev sagovornik. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260119190132_a10861baffaaa3ded24064d84df05ddcf9ab5985ee00fb45ca160a75751c6e6e.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260119190132_a10861baffaaa3ded24064d84df05ddcf9ab5985ee00fb45ca160a75751c6e6e" data-rendition-name="original" width="1013" height="762" loading="lazy" alt='SPECIJALNO ČITANJE DOKUMENTA EUROPOLA: Detalj gdje se identifikuje nadimak ,,Miki" i ,,Novi Miki"'> <figcaption>SPECIJALNO ČITANJE DOKUMENTA EUROPOLA: Detalj gdje se identifikuje nadimak ,,Miki" i ,,Novi Miki"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KAD ,,MIKI” POSTANE ,,ACO” U optužnici je evidentirana samo jedna kratka poruka za koju se tvrdi da Aleksandar Mijajlović potvrđuje svoje prisustvo na mreži. &nbsp; Na 403 strane optužnice ne postoji dalja komunikacija Mijajlovića, navodno sakrivenog iza šifre 5OIQOW, bilo sa Petrom Lazovićem ili Ljubom Milovićem. &nbsp; Osim toga, Europol ni na jednom mjestu ne pominje ime Aleksandra Mijajlovića, niti se pojavljuje nadimak ,,Aco”. Naprotiv: pominje se korisnik koji koristi dva nadimka: Miki i ,,Novi Miki”. Nema objašnjenja kako se onda nadimak ,,Aco” našao u tužilačkim spisma ? Ti važni detalji, ta suštinska pitanja o tužilačkom radu nijesu interesovali sudije Višeg suda, ali ni sudije Vrhovnog suda koji su pred Novu godinu produžili pritvor Mijajloviću. &nbsp; Ili možda niko, čak ni sudije Višeg i Vrhovnog suda, nijesu detaljno čitali optužnicu? Da je neko ozbiljno pročio tužilačke akte, lako bi uvido ključne kontardiktornosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260119190136_f4bd9c97afe23dda9bdbc4caa7301cf53fcbfdff66cda9be592dd9b1798fb7af.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260119190136_f4bd9c97afe23dda9bdbc4caa7301cf53fcbfdff66cda9be592dd9b1798fb7af" data-rendition-name="original" width="810" height="540" loading="lazy" alt="SDT JEDINI ZNA ZA ŠVERC CIGARETA IZ EKVADORA: Luka Gvajakil"> <figcaption>SDT JEDINI ZNA ZA ŠVERC CIGARETA IZ EKVADORA: Luka Gvajakil(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  KO JE SMISLIO PRIČU O ŠVERCU CIGARETA IZ EKVADORA? &nbsp; Nije se čitao, ili nije bio od SDT-a dostavljen sudijama i dokument Europola. Tako se u odjeljku 3.36, naslovljenom ,,Krijumčarenje kokaina sa Ekvadora” objašnjava suština Skaj konverzacije koju navodno vode Ljubo Milović i Petar Lazović. &nbsp;&nbsp;&nbsp; -Dana 30.11.2020. godine Ljubo Milović (SKY 5S7GLO) je pitao korisnika SKY DN3GOV Petra Lazovića da li ima nekog da ima pristup bilo kojoj luci jer on može da pošalje pošiljku iz Ekvadora u bilo koju luku. Lazović je pitao da li se mogu paketi droge istovariti bezbjedno. Milović da on trenutno radi samo u Roterdamu, a da je prije toga radio u Istanbulu, Hamburgu i Atverpenu – piše u pratećem dokumentu Europola uz poruke koje su navdono razmjenjivane. &nbsp;&nbsp; Ne treba biti ekspert da se zaključi: nije moguće da se poruke koje se, navodno, razmjenju prije realizacije posla sa švercom kokaina, ponavljaju u sadržaju poruka kojim se priprema šverc cigareta. I to iz Ekvadora, iz luke Gvajakil, iz koje do sada nije zabilježen šverc cigareta?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260119190140_737afb5dd363b6bbb397d11cb7ec8769a8fa7b73c8b2e5a3c6a1818032e62eec.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260119190140_737afb5dd363b6bbb397d11cb7ec8769a8fa7b73c8b2e5a3c6a1818032e62eec" data-rendition-name="original" width="900" height="582" loading="lazy" alt="HOĆE LI BITI REAKCIJE, KONAČNO: Vladimir Novović "> <figcaption>HOĆE LI BITI REAKCIJE, KONAČNO: Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Uporedna analiza više dokumenata tužilaštva dovodi u pitanje validnost rada specijalnih tužilaca, vjerodostojnost optužnih akata, ali i upozorava na postojanje osnovane sumnje da je bilo netačne, time i nezakonite, upotrebe Europolovih podataka. Da li je bilo i zloupotrebe službenog položaja - to bi trebalo da provjere u vrhu Specijalnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Vladimir Novović. &nbsp; Ukoliko glavni specijalni tužilac ostane bez reakcije, kao što se dešavalo u slučaju zloupotrebe poruka koju je otkrio tim advokata Anta Nobila na suđenju Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću i Saši Čađenoviću – trebalo bi da se oglasi Tužilački savjet. U prilozima koje će Televizija E emitovati, a Portal ETV objavljivati narednih dana - precizno će se evidentirati dodatne manipulacije Skaj dokumentima koje je poslao Europol. &nbsp; &nbsp;

SKAJ PODVALA: Kako je SDT u slučaju Aleksandra Mijajlovića koristilo iste poruke za istrage šverca cigareta ali i šverca kokaina?

U emisiji Srećan dan govorimo o estetskoj medicini i njenim granicama. Danica Izgarević, doktorka estetske medicine, razbija mitove - da li botoks „zamrzava“ lice i koliko fileri zaista mijenjaju lični izgled.&nbsp;
Otkrivamo što je realno, a što marketinška iluzija. Za one koji žele da vrate ravnotežu nakon praznika, dio programa posvećujemo ishrani. Dajana Švraka Milutinović, magistrica farmacije i stručnjakinja za ishranu i suplementaciju, objašnjava kako se oporaviti bez rigoroznih dijeta i da li gladovanje uopšte pomaže.&nbsp;
Srećni AI donosi interesantne i bizarne činjenice o estetskoj medicini i njenom uticaju na psihu. Gledajte Srećan dan, od devet do 11 sati na Televiziji E.

Srećan dan: Da li botoks „zamrzava“ lice i koliko fileri zaista mijenjaju lični izgled

U Budilniku na Televiziji E provjeravamo da li će izmjene i dopune Zakona o javnim okupljanjima donijeti jasnija pravila kada je riječ o blokadama saobraćajnica i kakve su kazne predviđene za kršenje.
Donosimo priču o platama u pravosuđu - zbog čega će sudije i tužioci od 1. februara primiti zarade umanjene za 30 odsto i kakve posljedice to može imati na sistem.
Budilnik se bavi i zdravljem, povodom Evropske nedelje prevencije raka grlića materice, podsjećamo na značaj prevencije, redovne preglede i pravovremenu dijagnostiku.&nbsp;
„Đekna“ stiže na scenu „Zetskog doma“, a ekipa Budilnka provjerava kako teku pripreme i kada je zakazana premijera. Gledajte Budilnik od sedam do devet sati na Televiziji E.

Tag: uvoz