Šefovi klubova odbornika opozicije i vlasti podnijeli su Skupštini Glavnog grada zahtjev da im se odborničke naknade sa 250 povećaju na 400 eura. Odluka predata parlamentu ne sadrži finansijsku analizu, ali slobodnom procjenom radi se o godišnjoj cifri od 128.000 eura više u odnosu na ono što smo dosad davali za 59 odbornika.
O povećanju odborničkih naknada, na sopstveni predlog, izjasniće se na sjednici zakazanoj za 23. decembar pod uslovom da obezbijede kvorum za rad i odlučivanje što im takom ove godine često nije polazilo za rukom. Recimo u avgustu su jednu sjednicu tek iz četvrtog puta uspjeli da okončaju.
Koliko je opravdano povećanje odborničkih naknada za 60 odsto ako se uzme u obzir da sekretari u upravi Glavnog grada primaju između 1.200 i 1.300 eura, savjetnici u upravi između 850 i 1.000, a namještenici cirka 700 eura javnost će, očekuje se barem, čuti na samoj sjednici. Riječ je o zaposlenima koji ostvaruju puno radno vrijeme u Glavnom gradu, a odbornici su tokom ove godine održali 13 sjednica od čega, istina, neke u više pokušaja jer nije bilo kvoruma. Slično je i sa sjednicama odbora, često se čeka da pojedini odbornici dođu u zakazano vrijeme.
U ovom sazivu je inače i praksa zasijedanja paralamenta do duboko u noć pa često sjednice traju i po 14 sati što je za praćenje skoro nemoguće. Takav način rada se opravdava time što je većina zaposlenih, a nemaju pravo na slobodan dan.
U budžetu za 2026. godinu, koji se glasa na istoj sjednici, nijesu predviđena sredstva kojim bi se pokrilo ove povećanje. Tokom izrade nacrta odnosno predloga budžeta nije bilo takvog predloga. U budžetu za 2025. godinu za odbornike je dato 217.000, a za sledeću godinu predviđeno 288.000 eura. Ove cifre obuhvataju različite vidove davanja novca odbornicima - naknada za rad, pa rad u odborima, savjetima, prisustvo vjenčanjima...
Izmijenjenu odluku o naknadama odbornicima u Skupštini Glavnog grada, koju potpisuju šefovi klubova Mitar Šušić (NSD, SNP, UCG), Miloš Krstović (Pokret za Podgoricu), Vladimir Bulatović (DNP – SCG – PCG), Anđela Mićović (Pokret Evropa sad), Mitar Paunović (Demokrate), Andrija Klikovac (DPS) i Miloš Mašković (Evropski savez), prati o obrazloženje.
Predlagači se pozivaju da je od 2023. godine došlo do porasta minimalne zarade na 800 odnosno 600 eura, da je rast zarada progresivno pratio i rast cijena i troškova života.
– Odbornici u Skupštini Glavnog grada odlučuju o pitanjima čija ukupna vrijednost na godišnjem nivou prelazi 140.000.000 eura. Pored toga, nova politička realnog u Crnoj Gori i Podgorici za posledicu, pored ostalog, ima i izraženiju ulogu parlamenta, proaktivniju i produktivniju aktivnost odbornika kako vlasti, tako i opozicije, pa se često kao nosioci inicijativa javljaju upravo odbornici, što je praksa koja je djelotvorna po razvoj demokratskih navika u društvu. Stoga, aktuelna naknada nije relevantan odraz obima obaveza i odgovornosti koje odbornik danas u parlamentu Glavnog grada ima – piše u obrazloženju odluke šefova klubova odbornika. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<h3>Za predsjedavanje klubom 50 eura</h3>
Odborničke naknade prvi put su u oktobru 2023. godine uvećane sa 150 na 250 eura. Tada je predviđeno da šefovi klubova za predsjedavanje klubom mjesečno primaju 50 eura, predsjedniku skupštinskog radnog tijela takođe, mjesečno pripada naknada od 50 eura, dok će odbornik koji je član radnog tijela primati mjesečno 25 eura, po članstvu. Kada se sve ovo sabere sa ovim uvećanjem pojedini odbornici primaće i do 550 eura.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Odbornici sami sebi uvećavaju naknade sa 250 na 400 eura

Ministarka prosvjete nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović saopštila je da ne podržava da se sredstva koja su planirana budžetom za plate prosvjetnih radnika iskoriste u bilo koje druge svrhe, posebno imajući na umu reformu obrazovnog sistema koja je pred nama, a čiji će ključni nosioci biti upravo naši prosvjetni radnici.
Jakšić-Stojanović je kazala da je zato uputila premijeru Crne Gore, Milojku Spajiću, prijedlog da se, kroz izmjene granskog kolektivnog ugovora u prosvjeti, dodatak za razredno starješinstvo poveća sa 10 na 12 odsto, a dodaci za viša zvanja (nastavnik-mentor, nastavnik-savjetnik, nastavnik-viši savjetnik i nastavnik-istraživač) uvećaju za po 0,2 odsto.
- Vjerujem da će premijer prepoznati naše zajedničke napore da se bavimo reformom obrazovnog sistema na svim nivoima i postavimo temelje neke bolje i ljepše Crne Gore - navela je Jakšić-Stojanović.&nbsp;
Jakšić-Stojanović je podsjetila da u potpunosti podržava centralizovani obračun zarada koji se sprovodi od strane Ministarstva finansija i od prvog dana njegove implementacije ima, kako kaže, jasan stav- razgovora i pregovora oko primjene zakona nema i ne može biti.&nbsp;
- Taj stav sam u ime resornog Ministarstva više puta eksplicitno saopštila Sindikatu prosvjete i ostajem pri njemu - istakla je Jakšić-Stojanović.&nbsp;
Sigurna je, navodi, da, kao i u svakom sistemu, i u prosvjeti postoji određeni broj onih koji ne zaslužuju mjesto u učionici, ali sam još sigurnija u to da postoje i oni sjajni izuzetni prosvjetni radnici koji služe na čast i profesiji i cijelom društvu.&nbsp;
- I moja je kako ljudska, tako i profesionalna obaveza da stanem uz njih - poručuje Jakšić-Stojanović.&nbsp;
Prema njenim riječima, tim Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija na čijem je čelu ostaje dosljedan poštovanju zakona.
- Ali ne može i ne smije zaboraviti obećanje koje smo dali, a to je ne samo borba za bolji materijalni položaj prosvjetnih radnika, već i za status u društvu koji većina njih zaslužuje. To smo dužni ne Sindikatu prosvjete, već prosvjetnim radnicima sa kojima želimo da gradimo bolji obrazovni sistem za sve generacije koje dolaze - kazala je Jakšić-Stojanović.&nbsp;
Ona se zahvalila svim prosvjetnim radnicima i direktorima obrazovno-vaspitnih ustanova koji prepoznaju svakodnevne napore Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija da unaprijedimo kvalitet obrazovnog sistema na svim nivoima u svim segmentima.

Jakšić-Stojanović predložila povećanja dodatka za razredno starješinstvo sa 10 na 12 odsto

Strukovni odbor pravosuđa danas je uputio zvaničnu inicijativu predsjedniku Vlade Milojku Spajiću, ministru pravde Bojanu Božoviću i ministru finansija Novici Vukoviću, sa zahtjevom da se na dnevni red prve naredne sjednice Vlade uvrsti Prijedlog za uvećanje osnovne zarade državnim službenicima i namještenicima u sudovima i državnim tužilaštvima.
Podsjećaju da je Sindikat u više navrata dostavljao komentare, sugestije i prijedloge na zakonska rješenja koja se odnose na zarade svih zaposlenih u pravosuđu. Međutim, kako kažu u Strukovnom odboru pravosuđa, njihovi stavovi su najčešće ignorisani, a u procesima odlučivanja koji se direktno tiču materijalnog položaja naših članova. Nijesu, kako kažu, imali priliku ni da učestvuju.
- Izjava ministra pravde da će se pred Vladom uskoro naći predlog o uvećanju osnovne zarade isključivo sudijama i tužiocima, ukazuje na ozbiljnu nepravdu prema zaposlenima koji nijesu nosioci pravosudnih funkcija. Dok podržavamo napore da se unaprijedi materijalni status sudija i državnih tužilaca, ističemo da se ne smije zanemariti rad službenika i namještenika koji čine osnovu funkcionisanja pravosudnog sistema - saopšteno je iz Strukovnog odbora pravosuđa.
Napominju da se trenutne zarade ove kategorije zaposlenih kreću u rasponu od 600 do 650 eura za srednju stručnu spremu, odnosno od 800 do 850 eura za visoku stručnu spremu.
- Istovremeno su među najnižim u javnom sektoru i ni na koji način ne oslikavaju važnost i odgovornost njihovog angažmana, posebno u kontekstu evropskih integracija i jačanja borbe protiv kriminala - naglašeno je u saopštenju.
Selektivnim uvećanjem zarada, kako ističu, ruši se ideja jedinstvenog i funkcionalnog pravosuđa. Samo uz ravnopravan tretman svih zaposlenih – sudija, tužilaca, službenika i namještenika – moguće je, poručuju u Strukovnom odboru sindikata, graditi efikasan i pravedan sistem koji odgovara izazovima savremenog društva.
Zbog toga pozivaju Vladu da ovu inicijativu hitno razmotri na prvoj narednoj sjednici i omogući donošenje zakonskog rješenja kojim će se valorizovati rad svih zaposlenih u pravosuđu.
- Ukoliko se i dalje bude ignorisala uloga službenika i namještenika, Strukovni odbor će biti prinuđen da pokrene proces radikalizacije sindikalnih aktivnosti, uključujući i mogućnost obustave rada u svim pravosudnim institucijama - poruičeno je u saopštenju.
Skupštinu Strukovnog odbora pravosuđa čine: Sindikalna organizacija državnih tužilaštava Crne Gore (15 tužilaštava), Sindikalna organizacija Višeg suda u Bijelom Polju, Sindikalna organizacija Višeg suda u Podgorici 2, Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Podgorici, Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Bijelom Polju, Sindikalna organizacija Ustavnog suda Crne Gore, Sindikalna organizacija zaposlenih Osnovnog suda u Rožajama, Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Danilovgradu, Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Žabljaku, Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Beranama, Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Kolašinu, Sindikalna organizacija Sudova za prekršaje Crne Gore (4 suda), Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Plavu i Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Baru.

1250x600

1084x550

Strukovni odbor pravosuđa: Moguća obustava rada ako Vlada hitno ne razmotri uvećanje zarada

Sudije Osnovnog suda u Podgorici zatražile su da se nađe prelazno rješenje za uvećanje zarada sudijama, do donošenja i stupanja na snagu posebnog zakona. 
 
Sudije su to zatražile na sastanku sa predsjednicom Vrhovnog suda Valentinom Pavličić i ministrom pravde Bojanom Božovićem, koji su danas bili u radnoj posjeti Osnovnom sudu u Podgorici. 
 
Iz Osnovnog suda u Podgorici je saopšteno da se na sastanku diskutovalo o funkcionisanju pravosuđa, uslovima rada, opterećenosti, kao i materijalnom položaju sudija. 
 
- Sudije su jasno izrazile nezadovljstvo što još nije došlo do obećanog povećanja zarada i zatražile da se nađe prelazno rješenje do donošenja posebnog zakona - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da su Božović i Pavličić iskazali punu spremnost da doprinesu procesu donošenja posebnog zakona o zaradama sudija. 
 
Božović je istakao da Osnovni sud u Podgorici, kao sud sa najširom lepezom nadležnosti u pogledu zaštite prava građana, prepoznaje kao srce pravosuđa, znajući koliki je obim posla i nivo odgovornosti sudija. 
 
On je naglasio da u potpunosti razumije nezadovoljstvo sudija trenutnim materijalnim statusom. 
 
Božović je poručio da će dati svoj maksimum i aktivno podržati donošenje posebnog zakona, kako bi se materijalni status sudija što prije regulisao, naglašavajući da za to generalno postoji i volja i namjera u izvršnoj vlasti. 
 
- Kao veoma bitnu ističe činjenicu da su Zakonom o budžetu već predviđena sredstva za obećano uvećanje od 30 odsto - kaže se u saopštenju. 
 
On je ukazao na namjeru izmene pojedinih zakonskih rješenja koja otežavaju rad sudijama i komplikuju sudski proces, u čemu očekuje aktivno učešće sudija ovog suda, kao praktičara, u radnim grupama. 
 
Pavličić je naglasila da je njen cilj da u svom mandatu u potpunosti vrati sudijsku funkciju na mjesto koje zaslužuje u savremenom demokratskom društvu. 
 
Ona smatra da je put do ozdravljenja sudijske funkcije, pored zakonitog i efikasnog postupanja i maksimalnog zalaganja svakog sudije, i poboljšanje materijanog statusa sudija i hitno donošenje posebnog zakona. 
 
Taj zakon, kako je kazala Pavličić, mora stupiti na snagu najkasnije do polovine tekuće godine. 
 
- To predstavlja i jedan od osnova za postizanje pune nezavisnosti ove grane vlasti, a svakako i rasta javnog povjerenja u rad sudova - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da su sudije Osnovnog suda iskazale visok nivo nezadovoljstva što zaključci sa pregovora održanih prije Nove godine o uvećanju zarada za 30 odsto od 1. januara nijesu ispoštovani. 
 
One smatraju da donošenje posebnog zakona iziskuje vrijeme tokom kojeg će sudije i dalje biti u nezavidnoj materijalnoj poziciji. 
 
- Zabrinutost je još veća s obzirom na to da Zakon o izmjenama zakona o zaradama u javnom sektoru još nije ušao u skupštinsku proceduru - kaže se u saopštenju. 
 
Na kraju sastanka, Pavličić je naglasila da visina zarade nije i ne može biti opravdanje za bilo koji vid neprofesionalnog pristupa obavljanju sudijske funkcije, ali da će svakako sa popravljanjem materijalnog statusa sudija na dnevnom redu sve više biti prisutno pitanje njihove odgovornosti i rezulata rada. 
 
Ona je navela da želi da sve sudije u Crnoj Gori budu zadovoljne, budući da se od njih očekuje puno na putu realizacije zacrtanog cilja, a to je efikasno i nezavisno pravosuđe. 
 
- Zaključeno je da je potrebno od izvršne vlasti zatražiti prelazno rješenje, u smislu obećanog uvećanja zarada od 30 odsto, do donošenja i stupanja na snagu posebnog zakona, što je Pavličić podržala - kaže se u saopštenju.

Osnovni sud traži prelazno rješenje za uvećanje zarada sudijama

U Budilniku na Televiziji E provjeravamo da li će izmjene i dopune Zakona o javnim okupljanjima donijeti jasnija pravila kada je riječ o blokadama saobraćajnica i kakve su kazne predviđene za kršenje.
Donosimo priču o platama u pravosuđu - zbog čega će sudije i tužioci od 1. februara primiti zarade umanjene za 30 odsto i kakve posljedice to može imati na sistem.
Budilnik se bavi i zdravljem, povodom Evropske nedelje prevencije raka grlića materice, podsjećamo na značaj prevencije, redovne preglede i pravovremenu dijagnostiku.&nbsp;
„Đekna“ stiže na scenu „Zetskog doma“, a ekipa Budilnka provjerava kako teku pripreme i kada je zakazana premijera. Gledajte Budilnik od sedam do devet sati na Televiziji E.

Budilnik: Niže plate u pravosuđu i posljedice na sistem

In slightly more than two years of the work of the Government led by Milojko Spajić, the Prime Minister appeared in the parliamentary plenary only 11 out of the 18 foreseen times (61 percent). Despite the established practice that Prime Minister’s Hour is held once a month during the regular session of Parliament, during 2025 Spajić answered questions of the members of Parliament only five out of the prescribed eight times, according to the analysis by the Institute Alternative.
The Rules of Procedure of the Parliament of Montenegro stipulate that Prime Minister’s Hour shall be held at least once every two months during the regular session of Parliament.
The Institute Alternative points out that, although such a provision may leave room for differing interpretations, neither the ruling majority nor the opposition disputes that the Prime Minister must respond to the invitation once a month - ultimately eight times a year, once for each month of the regular (spring and autumn) parliamentary sessions.
- This interpretation was fully respected by Spajić’s predecessors. The Prime Minister of the 42nd Government of Montenegro Zdravko Krivokapić answered questions of the members of Parliament eight times during his one-year mandate - four times during each four-month regular session of Parliament. His successor, Prime Minister of the 43rd Government Dritan Abazović answered MPs’ questions three times during the four months of his government’s duration. Despite the fact that after the fall of the 43rd Government Abazović remained in the position of Prime Minister in a technical mandate for more than a year, no Prime Minister’s Hour session was held during that period. According to media reports, it was an agreement of the heads of parliamentary clubs, which resulted in the fact that the executive power was not controlled in the parliament for more than a year - they emphasized.
They recalled that the Government led by the leader of the Europe Now Movement (Pokret Evropa sad), Milojko Spajić, was formed on 31 October 2023. During this period, instead of 18 times, Spajić answered questions of members of Parliament only eleven times. Moreover, as they explain, five Prime Minister’s Hour sessions were postponed once or several times over the past two years, and during 2025 only five of the prescribed eight Prime Minister’s Hour sessions were held.
- Since the beginning of the work of the 44th Government led by Milojko Spajić, this parliamentary oversight mechanism has been undermined in several ways - primarily through postponements and cancellations of Prime Minister’s Hour sessions despite already scheduled dates. The Prime Minister often published answers without an oral segment solely on the website of the Government of Montenegro, without responding in plenary session, and there were cases in which the opposition physically blocked the functioning of parliament, as occurred during the Prime Minister’s Hour session at the end of December 2024 - the Institute Alternative emphasized.
They add that the first Prime Minister’s Hour following the formation of the 44th Government was held on 28 December 2023.
The next one, they note, took place only four months later; Spajić fulfilled his procedural obligation at the beginning of April and May 2024.
- The scheduling of sessions was accompanied by numerous postponements, a lack of communication between the executive and legislative branches, and the alignment of dates with the Prime Minister’s previously assumed obligations. Thus, the Prime Minister’s Hour scheduled for 30 April 2024 was cancelled and moved to 9 May, when it was eventually held. This was just one of many postponements and subsequent cancellations of Prime Minister’s Hour sessions, which practically became a pattern of work - the analysis states.
According to the analysis, only 24 hours before the fourth Prime Minister’s Hour scheduled for 29 June 2024, Spajić informed Parliament and the public that he would not attend due to an official visit to Brussels, requesting that a new date be set for 1 July.
- The Speaker of Parliament Andrija Mandić opened the session on 29 June and announced its continuation on the date proposed by the Prime Minister, which was met with objections from part of the opposition MPs. On the first day of July, the session was continued - representatives of the opposition Democratic Party of Socialists did not allow the holding of this Prime Minister’s Hour, claiming that Spajić showed disrespect toward Parliament and the citizens of Montenegro by his prior cancellation. The Speaker of Parliament then scheduled new sessions for 19 and 26 July. Spajić again did not respond to the invitation - another postponement followed due to his trip to Paris for the opening of the Olympic Games, and the final date was set for 30 July, when the Prime Minister’s Hour was eventually held - the analysis notes.
By the end of 2024, two more Prime Minister’s Hours were held - on 29 October and 22 November. The final Prime Minister’s Hour of 2024, despite being scheduled, was not held on 22 December due to a boycott and physical blockade by opposition MPs. The Speaker of Parliament, Andrija Mandić, announced the imposition of sanctions against MPs for obstructing parliamentary work, while the Prime Minister published his answers to MPs’ questions on the website of the Government of Montenegro.
In 2025, it is explained, five Prime Minister’s Hour sessions were held. The March session also did not pass without a change of date - rather than on the 28th, it was held on 26 March due to the Prime Minister’s international obligations, as stated. Sanctions, including removal from parliamentary sessions for a period of 15 days, were imposed only on 3 February, despite the fact that they related to the actions of opposition MPs during the Prime Minister’s Hour session at the end of December 2024. However, Article 109 of the Rules of Procedure of Parliament also stipulates that „sanctioned“ MPs may not ask parliamentary questions at the first subsequent session dedicated to parliamentary questions, which caused objections from part of the opposition MPs.
- The continuation of postponements of Prime Minister’s Hour sessions also marked the one that was ultimately held on 28 July this year. Although it was originally scheduled for 27 June, Spajić soon informed Parliament that he would not attend due to an Intergovernmental Conference. On that occasion, the Prime Minister proposed a new date, 30 June, but received an explanation from the Speaker of Parliament, Andrija Mandić, that due to a previously scheduled visit, Parliament was unable to convene a Prime Minister’s Hour session. Ultimately, this Prime Minister’s Hour was held on 28 July, when Spajić stated that he would not answer MPs’ questions. Such a decision by the Prime Minister was met with objections from the opposition and the public, but also without an adequate reaction from the presiding officer Boris Pejović, Vice President of Parliament, as well as MPs from Spajić’s Europe Now Movement. A somewhat different attitude toward Parliament was shown by Spajić during the Autumn Session - one Prime Minister’s Hour session was held in October, November, and December 2025, without prior disputes or postponements. Nevertheless, the unpredictability of the Prime Minister’s attendance and the setting of conditions under which he will answer questions directly affect the (in)stability of parliamentary work and directly undermine the institution of Prime Minister’s Hour, whose primary function is oversight of the executive branch - the analysis adds.
The analysis was produced within the project „Strengthening public debate and improving the quality of public dialogue in the legislative branch“, which the Institute Alternative implements with the support of the National Endowment for Democracy. The analysis is the sole responsibility of the authors and does not reflect the views of the National Endowment for Democracy.

„Scheduled, busy, postponed: Prime Minister’s hour - an obligation on hold“: Spajić appeared in Parliament only 11 out of the 18 times foreseen

Poruke koje su se čule ispod mosta Blaža Jovanovića su zastrašujuće. Ali upravo ime mosta govori da Podgorica nije grad četničkih koljača, već grad antifašističkog otpora, grad različitosti i grad u kojem su ljudi različitih vjera i identiteta decenijama živjeli zajedno - poručili su u NVO Antifašisti Cetinja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.5217%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fplivali-za-casni-krst-uz-pjesme-o-durisicu-i-kalabicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su konstatovali da su, dva mjeseca nakon što su hrvatski navijači na stadionu Pod Goricom skandirali „ustaški se barjak vije“, njihovi ideološki prijatelji iskoristili veliki hrišćanski praznik Bogojavljenje da bi veličali ratne zločince Dragoljuba Dražu Mihailovića, Pavla Đurišića, Nikolu Kalabića i Momčila Đujića.&nbsp;
- Sve ovo se događa u Podgorici nedaleko od crkve Svetog Đorđa, čiji paroh Gojko Perović često pominje da „ni jednog zločinca ne bi rehabilitovao niti kanonizovao“. Ali sudeći po snimcima sa ušča Ribnice u Moraču njegova pastva ne dijeli mišljenje sa njim - naveli su u NVO Antifašisti Cetinja.
To su, kažu, uvidjeli i u gradskom parlamentu, kada je odlučeno da se podigne spomen-ploča posvećene “bratskoj slozi, suživotu i međuvjerskom skladu pravoslavne i islamske zajednice”.
- Međutim, ako gradska vlast ne osudi veličanje četničkih zločinaca, onda se stiče utisak da je ta ploča samo još jedan izliv „lažnog multikulturalizma.“ Nažalost, dugo će vremena proteći, pa da se na ovim događajima umjesto veličanja ratnih zločina, veličaju sveštenici koji su se stvarno borili protiv fašizma. Samo da pomenemo neke od njih: Vlado Zečević, Jeremija Isaković, Blažo Marković, Marko Borozan, Marinko Vujinović, Savo Đukanovič, Jovan Zec, Bogić Jovićević... - naveli su oni.
Ne mogu, podvlače, zaboraviti da ukažemo i na jedan paradoks.&nbsp;
- Učesnici današnjeg skupa pjevali su o Draži i Kalabiću, iako je Kalabić izdao svog nadređenog. Srećom se nije pjevalo kralju Petru II Karađorđeviću, koji je „prodao“ svu četvoricu koji su veličani danas. Na kraju postavlja se pitanje: Zašto bi iko trebao da se veliča na Bogojavljenje osim Isusa Hrista? - zaključili su u NVO Antifašisti Cetinja.

Antifašisti Cetinja: Zastrašujuće današnje poruke ispod Blažovog mosta, ali njegovo ime govori da Podgorica nije grad četničkih koljača

Sutkinja Višeg suda u Podgorici Magdalena Zečević i dosadašnja zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Nerma Dobardžić izabrane su danas pred Sudskim savjetom za sutkinje Vrhovnog suda Crne Gore.
Postupak je sproveden po javnom oglasu za izbor jednog sudije Vrhovnog suda Crne Gore, a intervju je obavljen i sa sudijama Višeg suda Sonjom Drašković, Miloradom Marotićem, Nenadom Otaševićem i Aleksandrom Stojanovićem.
Kako je saopšteno iz Sudskog savjeta, odlučujući po javnom oglasu za izbor jednog sudije Vrhovnog suda Crne Gore, a u skladu sa članom 38 stav 9 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Savjet je donio odluku da se izabere Nerma Dobardžić.
Sudski savjet je konstatovao i prestanak sudijske funkcije Vesni Moštrokol, sutkinji Apelacionog suda Crne Gore, na lični zahtjev.
- Na osnovu konačnog predloga ocjena Centra za obuku u sudstvu i Državnom tužilaštvu, za vrijeme trajanja teorijskog i praktičnog dijela inicijalne obuke za izabrane kandidate za sudije osnovnih sudova, Savjet je utvrdio ocjene za Anu Gačević, Dragana Miladinovića, Juliju Šoškić, Gordanu Planinić, Igora Juškovića, Mariju Raković, Milicu Krgović i Lidiju Raičević. Istovremeno donijete su odluke o izboru i raspoređivanju: Ane Gačević za sudiju Osnovnog suda u Pljevljima; Igora Juškovića i Lidije Raičević za sudije Osnovnog suda u Bijelom Polju; Dragana Miladinovića i Milice Krgović za sudije Osnovnog suda u Podgorici; Gordane Planinić i Julije Šoškić za sudije Osnovnog suda u Baru i Marije Raković za sudiju Osnovnog suda u Nikšiću - navodi se u saopštenju.

Tag: uvecanje-zarada