Akcija za ljudska prava (HRA) je podnijela <a href="https://www.hraction.org/wp-content/uploads/2025/11/Predstavka.pdf" target="_blank">predstavku Savjetu za građansku kontrolu rada policije</a> u cilju ocjene postupanja policije na javnim okupljanjima održanim u podgoričkim naseljima Zabjelo i Siti kvart 27. oktobra, na antimigrantskom skupu ispred Vlade Crne Gore u Podgorici 28. oktobra, kao i na fudbalskoj utakmici Crna Gora-Hrvatska 17. novembra 2025. na Gradskom stadionu u Podgorici.
HRA smatra da je policija, koja je obezbjeđivala proteste 27. i 28. oktobra, bila dužna da reaguje na skandiranja „Ubij, ubij Turčina“, „Turci napolje“ i „Nećemo migrante“, koja su predstavljala govor mržnje, koji je zabranjen, i koja su stvarala prijeteću atmosferu u gradu, posebno u kvartovima u kojima živi najviše turskih državljana.&nbsp;
- Prema našem razumijevanju važećih zakona (Zakona o javnom redu i miru, Zakona o javnim okupljanjima, Zakona o unutrašnjim poslovima, Zakona o zabrani diskriminacije i Krivičnog zakonika) policija je bila dužna da upozori učesnike okupljanja da je govor mržnje zabranjen i da prekine okupljanje na kome su učesnici istrajavali u upotrebi takvog govora - navedeno je u saopštenju HRA.
Takođe, u toj NVO smatraju da neposredno prije i za vrijeme utakmice Crna Gora – Hrvatska, policija nije postupila u skladu sa svojim obavezama i ovlašćenjima propisanim Zakonom o sprečavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama.
- Za vrijeme utakmice, hrvatski navijači su uzvikivali parole „Ubij Srbina“, „Za dom spremni“ i „Ustaški se barjak vije“, i istakli su transparent velikih dimenzija: „Iz Dubrovnika čuju se vici, pu* nam k* četnici. Oprosta nema!“. Sve parole, usmene i pismene predstavljaju nesporan govor mržnje koji je policija najavila da će naknadno procesuirati, pošto su navijači napustili zemlju - kazali su u HRA.
Apostrofiraju da se u takvom slučaju, u kome se radilo o “priredbi povećanog rizika”, od policije zahtijeva da u saradnji sa organizatorom priredbe preduzme posebne preventivne mjere, konkretno, da spriječi unošenje i isticanje transparenata sa porukama mržnje, da zadrži gledaoce koji se nasilno ponašaju ili remete javni red i mir govorom mržnje, da unaprijed zatraži prisustvo sudije za prekršaje i državnog tužioca na utakmici radi efikasnog procesuiranja počinilaca prekršaja i krivičnih djela na sportskoj priredbi.&nbsp;
- Ipak, policija u saradnji sa organizatorom priredbe, nije spriječila unošenje na stadion ogromnog transparenta hrvatskih navijača sa porukom mržnje, što predstavlja očigledan propust u obezbjeđenju i primjeni zakonskih ovlašćenja. Policija je bila dužna da izvrši pregled, oduzme sporni transparent, identifikuje i sankcioniše odgovorne, udalji ih sa terena ili i prekine priredbu ako se nedopušteno ponašanje nastavi. Izostanak upozorenja ili druge neposredne mjere u takvoj situaciji počinilaca je propust, koji se ponavlja na sportskim utakmicama - ocijenili su u HRA.
HRA je predstavkom zatražila od Savjeta za građansku kontrolu rada policije da ispita postupanje policije na ovim skupovima, da bi se ubuduće obezbijedilo adekvatno reagovanje protiv govora mržnje na sličnim događajima.&nbsp;
- Konkretno smo od Savjeta zatražili da: pokrene postupak ocjene primjene policijskih ovlašćenja na predmetnim skupovima; zatraži od Uprave policije izvještaj o prisustvu i postupanju službenika, uz obrazloženje zašto okupljanja i utakmica nijesu prekinuti niti su učesnici upozoreni na govor mržnje; utvrdi da li su policijski službenici prepoznali i adekvatno reagovali na govor mržnje i podsticanje nacionalne netrpeljivosti; ispita odgovornost starješina i policijskih službenika zaduženih za obezbjeđenje skupa, ako se utvrdi da su propustili da postupe po zakonu – a posebno da utvrdi kako je omogućeno hrvatskim navijačima da na stadion unesu ogroman transparent sa porukom mržnje, iako je takav materijal zakonom zabranjen - kazali su u HRA.
Očekujeju da Savjet u razumnom roku nezavisno i temeljno provjeri postupanje policije i objavi svoje mišljenje.&nbsp;
- Svjedoci smo sve češćeg govora mržnje i nacionalističkih parola na javnim i sportskim događajima, na koje policija ne reaguje. Vrijeme je da se ovo zaustavi i da nadležni konačno počnu da dosljedno sprovode zakone - poručili su u HRA.
U toj organizaciji podsjećaju i da Evropska unija u pregovaračkom poglavlju 23 od Crne Gore zahtijeva da efikasno suzbija ksenofobiju i obezbijedi efikasno procesuiranje krivičnih djela iz mržnje, uključujući govor mržnje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

HRA: Ispitati postupanje policije na antimigrantskim skupovima i utakmici sa Hrvatskom

Crnogorsko pravosuđe ne sankcioniše nacionalističke ispade po stadionima, mi nemamo iz sudske prakse nijedan primjer kažnjavanja i možemo reći da je država učestvovala u normalizaciji mržnje u sportu - rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Elizabeta Mrnjačević iz Akcije za ljudska prava( Human Right Watch).
Jučerašnja utakmica između Crne Gore i Hrvatske je održana pod pojačanim mjerama bezbjednosti nakon napada na hrvatske navijače na Brajićima. Ovaj događaj je ponovo otvorio i pitanje sigurnosti i organizacije sportskih, ali i kulturnih dešavanja u Crnoj Gori.&nbsp;
Napad na hrvatske navijače, kaže Mrnjačević, je skandalozan i pokazuje nedostatak institucija čiji je zadatak da predvide i spriječe nasilje.&nbsp;
- &nbsp;Sve je više slučajeva gdje strani državljani bivaju napadnuti od naših građana i to pokazuje nedavni primjer sa maloljetnikom iz Sarajeva. Bezbjednost nije reakcija nakon incidenta, već rezultat konkretnih i preventivnih mjera, dok nasilje motivisano mržnjom mora biti adekvatno i prepoznato i sankcionisano- rekla je Mrnjačević.
Ukazuje na pozitivne primjere poput Ultra Crne Gore koji su u Zagrebu na tribini istakli transparent ,,Sa Lovćena vila kliče oprosti nam Dubrovniče”.
Dodaje i da pojedinačni pozitivni primjeri ne mogu prikriti rastući nacionalizam i etničku netrpeljivost na sportskim događajima.
- Sinoć smo bili svjedoci šovinističkih skandiranja hrvatskih navijača, ali bih pozdravila naše navijače koji nijesu uzvratili na sličan način. Takvi nacionalistički ispadi postaju pravilo, a ne izuzetak, jer često zbog tih ispada, nacionalističkih, šovinističkih govora mržnje i nereda često su i utakmice prekinute, dok počinioci nikada ne snose odgovornost. Istovremeno crnogorsko pravosuđe ne sankcioniše nacionalističke ispade po stadionima, mi nemamo iz sudske prakse nijedan primjer kažnjavanja- istakla je Mrnjačević.
Podsjeća na prekinuti film Roda, na Džada filmskom festivalu što je alarmantan znak širenja govora mržnje i netrpeljivosti u javnom prostoru koje se prelilo na sve društvene sfere.&nbsp;
- Taj primjer nam najbolje oslikava stanje u društvu, tu nesposobnost institucija da zaštite osnovne društvene vrijednosti. Projekcija je premještena unutra, iako je sama ideja festivala da se filmovi prikazuju na džadi - ulici i to se isto dešava u sportu. Sve češće imamo nacionalističke transparente i govor mržnje koji se pojavljuje na tribinama- zaključila je Mrnjačević.

Mrnjačević: Država učestvuje u normalizaciji mržnje u sportu jer ne sankcioniše nacionalističke ispade

Hrvatski fudbaler Luka Modrić imao je samo riječi hvale za crnogorske navijače.
Modrić je tokom sinoćnjeg poraza Crne Gore od Hrvatske u Podgorici, ušao u 77. minutu.
Pritom, dobio je ovacije cijelog stadiona.
- Da se naježiš, doživio sam to na dosta stadiona, uvijek je lijepo, ali kada te publika u susjednoj državi ovako dočeka, to je još posebnije. Hvala im od sveg srca- rekao je Modrić i dodao da je na stadionu bio odličan ambijent.
On je i poželio sreću našoj reprezentaciji u daljim takmičenjima.

Modrić nakon ovacija u Podgorici: Da se naježiš, kada te publika u susjednoj državi ovako dočeka to je još posebnije

Fudbalska reprezentacija Crne Gore odigrala je protiv Hrvatske dobru utakmicu i pokazala da može da igra sa svima, kazao je selektor Mirko Vučinić.
On je, uprkos porazu od 3:2, istakao da je zadovoljan onim što je vidio.
- Mislim da smo odigrali veoma dobru utakmicu, dobru za naše samopouzdanje i da se vidjelo da možemo da igramo i sa najboljima- rekao je Vučinić za TVCG.
Crnogorski selektor kazao je da je pristup crnogorskih fudbalera bio fenomenalan.
- Jedini problem je što nam se dešavaju prekidi u igri, to sebi ne smijemo da dozvolimo. Čim ne dajemo 100 odsto, čim neko ne trči - ne valja rabota- rekao je Vučinić.
On je naglasio da je ipak mnogo toga bilo dobro.
- Primili smo jeftine golove. Mora mnogo da se radi i rekao sam momcima da mali detalji prave razliku- rekao je Vučinić.
Govoreći o o tome kako i šta uraditi da Crna Gora napreduje, on je kazao samo radom i pognute glave.
- Sve je bilo fenomenalno, ali izgubili smo i Hrvatska slavi. Moramo da budemo konkretni i da postižemo golove. Momci prate moje ideje, to je važno i vidjelo se da daju sve. Ponavljam, detalji su bitni i oni prave razliku, na tome moramo da radimo- zaključio je Vučinić.

Vučinić: Crna Gora odigrala dobro protiv Hrvatske

Večerašnji poraz od Hrvatske teško je pao kapitenu naše fudbalske reprezenatcije Stevanu Jovetiću, koji je nakon meča kazao da su morali da sačuvaju makar remi.
- Teško je, utakmica je bila veoma bitna da se ostvari rezultat, makar remi, ali možemo biti zadovolji igrom i zalaganjem svih igrača na terenu- ocijenio je Jovetić.&nbsp;
Imala je naša selekcija 2:0 u 20. minutu, ali je Hrvatska ipak uspjela da se vrati. -&nbsp;
- Nijesmo smjeli da dozvolimo preokret, ali smo i dosta nekih situacija poklonili, oni su kvalitetni, igraju svoju igru, ali mislim da smo im i mi dosta pomogli da preokrenu i dođu do pobjede- kazao je Jovetić.
Imao je i riječi podrške za saigrače.&nbsp;
- Na kraju moramo biti zadovoljni, bilo je dobrih stvari, moram da pohvalim momke, bili su na nivou i ovo je put kojim treba da se ide. Sigurno da ima još dosta da se radi i uči, ali idemo korak po korak- poručio je Jovetić.

Jovetić: Morali smo da sačuvamo makar remi, pohvala za momke, ovo je put kojim treba da se ide

Ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić osudio je skandiranje dijela hrvatskih navijača tokom fudbalske utakmice Crne Gore i Hrvatske, ističući da se radi o ponašanju koje je suprotno svim vrijednostima sporta.
- Najoštrije osuđujem neprimjereno, uvredljivo i, prije svega, fašističko skandiranje koje se čulo sa tribina dijela hrvatskih navijača. Takvo ponašanje neprihvatljivo je u svakom smislu- naveo je on.
&nbsp;Kako je dodao, povici koji su se čuli, uključujući i otvorene fašističke parole, u potpunoj su suprotnosti sa vrijednostima koje sport mora da promoviše.
&nbsp;- Za fašizam i bilo kakvu podršku fašističkoj ideologiji nema mjesta nigdje, a posebno ne na sportskim terenima, koji treba da ostanu prostor uvažavanja, fer pleja i zajedništva- naglasio je ministar sporta.

Šćekić: Fašističkim parolama nema mjesta na sportskim terenima

Tokom večerašnjeg fudbalskog duela reprezentacija Crne Gore i Hrvatske grupa gostujućih navijača skandirala je u jednom trenutku pokliče "Ubij, ubij Srbina" i ustaški pozdrav "Za dom spremni", zbog čega su ih domaći navijači izviždali.&nbsp;
To je prenio i hrvatski potral Index, a komentator Nove.hr rekao da je zgrožen, a ponašanje gostiju nazvao skandaloznim i sramotnim.
Sa tribina gdje su crnogorski poklonici fudbala poručeno im je na to: Ustaše i četnici zajedno ste bježali.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMilosPrelevic%2Fstatus%2F1990530805526114465%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1990530805526114465%7Ctwgr%5E32496a625a30f1b4bd87d61f3a4b39c579ccea3b%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Na šovinističko skandiranje hrvatskih navijača domaći odgovorili: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali

Nevjerovatno je da čak i prije poluvremena na fudbalskoj utakmici između reprezentacija Crne Gore i Hrvatske, par stotina „gostiju“, ako se tako mogu nazvati, u sred našeg glavnog grada ponovo skandiraju „Ubij Srbina“, saopšteno je iz Nove srpske demokratije.
- Biće da je ovo nastavak izliva „dobrosusjedske ljubavi“, koje smo u prethodnom periodu imali da vidimo nakon Tompsonovog koncerta u Zagrebu i brojnih neo-ustaških i neo-nacističkih skupova u drugim gradovima te zemlje, a nemamo sumnje da će dežurni branitelji povampirene srbofobije pronaći način i dokaze da objasne kako je ovo skandiranje zapravo „ljubi Srbina“ i želi da, na najljepši mogući način, evocira uspomene iz četrdesetih godina prošloga vijeka - navodi se u saopštenju NSD.
Napominju da „trećinu Crne Gore čine pripadnici srpskog naroda, gotovo 45 posto govori srpskim jezikom, a više od 60 posto su vjernici Srpske pravoslavne crkve“. Ističu da ovo skandiranje nije ništa drugo nego pozivanje na njihovo ubistvo.
Pozvali su sve nadležne organe, kako u Crnoj Gori, tako i u FIFI, da najoštrije sankcionišu ovo divljaštvo, i &nbsp;da je večerašnje skandiranje samo &nbsp;„nastavak ekspanzije neo-ustaštva i srbofobije na prostoru Zapadnog Balkana“.
- Zahvaljujemo se navijačima reprezentacije Crne Gore koji su negodovali na ovakve povike i dokazali da Crna Gora nikada više neće biti anti-srpska, te da ovi mračni pokliči nisu dobrodošli u našoj hrabroj i ponosnoj zemlji - poručuju iz NSD-a. 
&nbsp;

NSD: Večerašnje skandiranje nastavak ekspanzije neo-ustaštva i srbofobije na prostoru Zapadnog Balkana

Navijači Hrvatske na stadionu pod Goricom skandirali su: „Ubij Srbina“.
Tokom njihovog skandiranja ostali gledaoci su im zviždali.
Hrvatski navijači zatim su pjevali: „Ko ne skače pravoslavac“.
Nakon toga spiker ih je opomenuo da se moli publika za korektno i fer navijanje.

Hrvatski navijači skandirali „ubij Srbina“, publika ih izviždala

Utakmica između Crne Gore i Hrvatske je završena rezultatom 2:3 za goste. Ostaje žal zbog ovog rezultata, jer Crna Gora odavno nije pokazala ovako dobru igru.&nbsp;
Hrabri sokoli imali su još jednu šansu, u 92. minutu, kada je šutirao Vukotić sa četiri metra, ali Livaković je odbranio.
Hrvatska je preokrenula pod Goricom, 2:3 u finišu utakmice. Vlašić je postigao gol u 87.minutu.
Reprezetivac Hrvatske Jakić iskoristio je gužvu ispred gola i zabio loptu u mrežu, tako da je Hrvatska izjednačila u Podgorici na 2:2.
Hrvatska je iz penala dala gol šutom Perišića.
Penal dolazi nakon starta Rubežića zbog kojeg je tek naknadno, ponovnim pregledima u VAR sobi odlučeno da naš reprezentativac dobije žuti karton, a Hrvatska pravo na šut sa 11 metara.
Fantastičan početak utakmice za našu reprezentaciju! Utakmica tek što je počela i Crna Gora vodi protiv reprezentacije Hrvatske!
Milutin Osmajić dao je gol u trećem minutu meča.
Krstović je dao gol za 2:0 već u 17. minutu!
Prvi međusobni duel Hrvatska dobila je 4:0, &nbsp;a uoči posljendjeg kola ima skor od šest pobjeda i remi i direktno se plasirala na Mundijal. Crnogorska selekcija upisala je tri pobjede i četiri poraza.

Kraj utakmice: Hrvatska slavila pod Goricom, odlična partija 'hrabrih sokola'

Izaslanici američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina večeras su održali sastanak u tzv. Američkoj kući, na marginama Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u Davosu.
Rojtersov reporter je vidio Stiva Vitkofa i Trampovog zeta Džareda Kašnera kako ulaze u Američku kuću, a izvor upoznat sa sastankom rekao je da je nakon njih u zgradu ušao i Putinov izaslanik Kiril Dmitrijev.
„Sve je bilo vrlo pozitivno“
Dmitrijev je, prema ranijim informacijama Reutersa, ove sedmice trebao doputovati u Davos kako bi održao sastanke s članovima američke delegacije na marginama foruma. Dva izvora upoznata s njegovim dolaskom to su potvrdila pod uvjetom anonimnosti.
Nakon sastanka, medijima se kratko obratio Stiv Vitkof, koji je rekao da su razgovori s ruskom delegacijom bili pozitivni:
- Sve je bilo vrlo pozitivno- izjavio je Vitkof.
Sličnu poruku poslao je i ruski izaslanik Kiril Dmitrijev.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Falexsalvinews%2Fstatus%2F2013687474489270745%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2013687474489270745%7Ctwgr%5Ea78182b61a009583d61e28a1bc4c78a2b2a4580f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
 
Sastanak trajao više od dva sata
- Sastanci prolaze konstruktivno. Sve više ljudi prepoznaje ispravnost stava Rusije- naveo je Dmitrijev, a prenosi RIA Novosti.
Prema izvještajima novinara koji prate forum, sastanak američkih i ruskih izaslanika trajao je više od dva sata.
Američki predsjednik Donald Tramp lično će učestvovati na ovogodišnjem Svjetskom ekonomskom forumu sjutra, nakon što se prošle godine učesnicima obratio putem videoveze. Tramp će u Davos doputovati sa velikom američkom delegacijom.

Amerikanci i Rusi dva sata razgovarali u Davosu: ''Sve je bilo vrlo pozitivno''

Policija je pronašla i kaznila vozača koji je automobil na autoputu u Sjevernoj Makedoniji vozio 293 kilometera na sat, a video objavio na društvenim mrežama, saopštilo je danas ministarstvo unutrašnjih poslova te zemlje.
Kako se navodi, saobraćajna policija i Mobilna jedinica za bezbjednost na putevima odmah su preduzeli operativne mjere i aktivnosti nakon objavljenog video snimka na društvenim mrežama, na kojem se vidi osoba koja vozi automobil brzinom od 293 kilometra na sat na autoputu Skoplje-Đevđelija, kod grada Negotino, gdje je dozvoljena brzina 120 kilometara na sat.
- Nakon preduzetih radnji, lice koje je upravljalo vozilom je identifikovano, pronađeno i pozvano. U vezi sa incidentom, lice A. D. (36) iz sela Elovo, region Skoplja, sankcionisano je u skladu sa zakonskim odredbama - piše u saopštenju.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije je apelovalo na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajna pravila i propise, kako bi se očuvala bezbjednost svih građana.

Sjeverna Makedonija: Vozio 293 kilometara na sat i objavio video na društvenim mrežama

Nekada najbolji odbrambeni igrač svijeta je kao selektor oborio sve negativne rekorde crnogorske rukometne reprezentacije - "lavovi" su pod vođstvom Didijea Dinara bili akteri utakmice sa najviše golova u istoriji evropskih prvenstava (izgubili 41:40), a grupu D su završili sa 121 primljenim pogotkom na tri utakmice.
- Mislim da smo u prvoj utakmici dali mnogo, baš mnogo. Doživjeli smo veliko razočaranje protiv Farskih Ostrva, a na trećoj utakmici nam je takođe trebalo mnogo motivacije. Ovo je bio težak meč za igranje. Treća utakmica je nešto drugo, jer smo bili razočarani što se nijesmo kvalifikovali. 
Zbog toga smo doživjeli tri poraza, ali uz dobru prvu utakmicu. Zaslužili smo nešto drugačije. Znamo da bi, da smo odigrali neriješeno na prvoj utakmici, takmičenje izgledalo drugačije. Ali, znamo i da uz psihološko stanje ponekad stvari budu drugačije. Doživjeli smo tri poraza i svi smo, naravno, nezadovoljni- poručio je Dinar <a href="https://rtcg.me/sport/rukomet/802542/dinar-naravno-da-zelim-da-ostanem-selektor.html">za RTCG.</a>
Komentarisao je i ogroman broj primljenih golova i lošu odbranu.
- Da, da, da. Ja sam bio kralj odbrane. Ali, problem je biti kralj tokom igračke karijere i imati način da se odbrana organizuje. Potrebne su nam i rotacije. (1:16) Kada želimo da promijenimo pozicije tri i četiri, nemamo zamjene da bismo uvijek mogli to da uradimo. Imamo pivota koji brani na trojci, a zamjene koje ulaze igraju dvojku. Uvijek moramo da pravimo gimnastiku da bismo mijenjali stvari, a potrebne su nam stalne rotacije. Iz grešaka se uvijek uči i mora se nastaviti sa napretkom. Vidjeli smo i Bakića, mladog igrača, kojem je potrebno više prostora da bi igrao i učio. I potrebno je da se neke stvari obnove i da se izvuku pouke iz onoga što se desilo kako bismo se popravili. Danas, naravno, nije dobro, ali sada imamo kvalifikacije protiv Finske, s kojom smo već igrali. Imamo i želju da se plasiramo na Svjetsko prvenstvo, jer ovo nije posljednja prilika- kazao je selektor.
Govorio je i tome da li su on i igrači razočarani, kao i o očekivanjima za dalje.
- Ne, ne, ne bi trebalo biti razočaran. Mi smo tim. U timu se uvijek pobjeđuje zajedno, gubi zajedno i uči zajedno. Sada ne bi trebalo tražiti krivca, jer kada su stvari vruće svi smo ljuti. Trebalo bi tražiti rješenja i razmišljati hladne glave. Dakle, razočarani jesmo zbog poraza, ali moramo da učimo- poručio je Dinar.

Dinar: Mi smo tim, pobjeđujemo i gubimo zajedno, želim da ostanem selektor

Prioritet Vlade u prva dva kvartala ove godine biće obaveze koje se odnose na zatvaranje preostalih poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom (EU), saopšteno danas na prezentaciji Nacrta programa pristupanja Crne Gore EU 2026 – 2027.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova (MEP), u konsultacijama o tom dokumentu učestvovali su predstavnici Odbora za evropske integracije Skupštine, članovi pregovaračke strukture i nevladinih organizacija.
&nbsp;Državna sekretarka u MEP-u Biljana Papović je pojasnila da Program pristupanja predstavlja najvažniji strateški dokument u pregovaračkom procesu i da obuhvata obaveze za ovu i narednu godinu.
&nbsp;- Pred Crnom Gorom je, shodno dosadašnjoj praksi, veliki broj obaveza u okviru samog dokumenta, ali da je neophodno napraviti jasnu razliku između onih koje proizilaze iz završnih mjerila, odnosno zatvaranja pregovaračkih poglavlja- navela je Papović.
&nbsp;Ona je istakla da su upravo te obaveze prioritet Vlade i pregovaračke strukture u prva dva kvartala 2026. godine, kada je predviđen rok za njihovu realizaciju, a sve u cilju zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine.
&nbsp;Kako je kazala Papović, od ukupno 564 akta, od čega je 490 planirano za 2026. godinu, 122 obaveze direktno su vezane za ispunjenje mjerila i zatvaranje poglavlja, i to 22 strateška akta, 48 zakona i 52 podzakonska akta.
&nbsp;Ona je naglasila da je izuzetno važno da Crna Gora do kraja naredne godine završi pregovarački proces, navodeći da su rokovi kratki.
&nbsp;Papović je, imajući u vidu značaj uloge i djelovanja civilnog društva u procesu pristupanja države EU, pozvala predstavnike nevladinih organizacija da se uključe i doprinesu kako bi se kvalitetno i na vrijeme završio posao.
&nbsp;Vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za pristupanje Crne Gore EU i pravnu tekovinu EU Denis Vukotić je kazao da Program pristupanja predstavlja ključni strateški dokument evropske integracije.
&nbsp;Njime se, kako je pojasnio, definišu obim i dinamika reformi neophodnih za usklađivanje sa pravnom tekovinom Unije i koji se, uslijed kontinuiranog razvoja pravne tekovine EU, ažurira na godišnjem nivou kako bi odražavao najnovije izmjene i osigurao usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa evropskim standardima.
&nbsp;On je pojasnio da je izrada tog dokumenta započeta tokom četvrtog kvartala prošle godine, sa ciljem da se dokument uskladi sa novom pravnom tekovinom EU iz perioda od 1. oktobra 2024. do 31. oktobra 2025, kao i sa dinamikom donošenja nacionalnih zakonodavnih i strateških dokumenata neophodnih za finalizaciju pristupnih pregovora do kraja 2026. godine.
&nbsp;- Priprema Programa pristupanja Crne Gore EU za period 2026–2027 podrazumijevala je detaljnu analizu 2.625 akata Unije, pri čemu su relevantni propisi koji se prenose u nacionalni pravni poredak pretočeni u planske obaveze sadržane u Programu- naveo je Vukotić.
&nbsp;Kako je pojasnio, Program je koncipiran tako da jasno razdvaja aktivnosti koje predstavljaju neposredan preduslov za zatvaranje pregovaračkih poglavlja od onih koje se sprovode u okviru redovnog procesa daljeg usklađivanja sa pravnom tekovinom EU.
&nbsp;- Aktivnosti od ključnog značaja za zatvaranje poglavlja planirane su u prva dva kvartala godine, u skladu sa praksom Evropske komisije prema kojoj sve obaveze moraju biti realizovane najmanje četiri mjeseca prije planiranog zatvaranja pregovaračkih poglavlja- kazao je Vukotić.
&nbsp;Šefica Odsjeka za poljoprivredu i ribarstvo u Ministarstvu evropskih poslova Granica Kovačević Petrić predstavila je statistički aspekt dokumenta, ukazavši na obim obaveza u okviru strateškog i zakonodavnog okvira po godinama, sa posebnim fokusom na pregovaračka poglavlja i institucije sa najvećim brojem planiranih obaveza.
&nbsp;Ona je istakla da je Nacrtom Programa pristupanja najveći broj obaveza planiran u šest pregovaračkih poglavlja: 14 – Saobraćajna politika (81 obaveza); 12 – Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni poslovi (80 obaveza); 1 – Sloboda kretanja robe i Poglavlje 13 sa istim brojem obaveza (55 obaveza); 27 – Životna sredina i klimatske promjene (37 obaveza) i 23 – Pravosuđe i temeljna prava (28 obaveza).
&nbsp;Kovačević Petrić je istakla da su najviše obaveza planirali Ministarstvo poljoprivrede, šumarstava i vodoprivrede (94), Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove (80), Ministarstvo finansija (62), Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (41), Ministarstvo ekonomskog razvoja (38) i Ministarstvo saobraćaja (36).

Tag: utakmica-crna-gora-hrvatska