Student druge godine Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Nedim Nokić, osvojio je prvo mjesto na konkursu Ustavnog suda za najbolji studentski esej povodom 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru, saopšteno je iz ove sudske instance.
- Drugo mjesto osvojila je studentkinja treće godine prava Univerziteta Donja Gorica Vasilisa Batrićević, a treće studentkinja treće godine prava Univerziteta Mediteran Ksenija Marinović. Studenti su pisali eseje na temu &nbsp;„Od slobode do ustavnosti – žive li još ideali Nikoljdanskog ustava u savremenoj Crnoj Gori?- navodi se u saopštenju.
Predsjednica žirija i predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko kazala je da je Ustav za Knjaževinu Crnu Goru u sebi sabrao hrabrost, umnost i odlučnost svake generacije da ga razumije u vremenu koje mu pripada.
&nbsp;- Ova tri nagrađena rada čini mi se da upravo reprezentuju najbolje što danas dolazi iz studentske zajednice koja se sprema da se sjutra prihvati nimalo jednostavnih dužnosti. Nijanse su odlučivale koji radovi predstavljaju tri najbolja i nagrađena rada, ali ono što nas je opredijelilo da upravo student Nedim Nekić osvoji nagradu za prvo mjesto nije samo činjenica da je elaborirao odnos ustavne prošlosti i sadašnjosti, već što se upustio i u ozbiljnu kritiku društvene realnosti na koju Ustavni sud nikada neće ostati nijem- kazala je Armenko.
Svečanosti su prisustvovale i državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Tatjana Ćalasan i Martina Raguž iz AIRE centra, koji su partneri na ovom projektu.
Ćalasan je navela da ovaj jubilej nije samo podsjećanje na važan istorijski trenutak, već i poziv da preispitamo koliko danas živimo ideje slobode, ustavnosti i odgovorne državnosti koje su tada postavljene.
- Nagrade koje su najbolji među vama ponijeli predstavljaju priznanje, ali i podsticaj da nastavite da istražujete, pitate, analizirate i gradite svoj profesionalni put na temeljima znanja i integriteta. Vaše ideje, vaš glas i vaša posvećenost najbolji su pokazatelj da se ideali Nikoljdanskog ustava i dalje mogu živjeti – ako ih mladi naraštaji nose u svom profesionalnom i ličnom opredjeljenju- poručila je Ćalasan.
Raguž je kazala da radovi ovih mladih ljudi potvrđuju da Crna Gora ima generacije koje duboko razumiju odgovornost i snagu pravne države.
- Upravo na njima počiva evropska perspektiva zemlje, koja je snažna koliko su oni spremni da je nose, unapređuju i čuvaju. U ime AIRE centra, čestitam svim učesnicima konkursa i zahvaljujem Ustavnom sudu na povjerenju i dugogodišnjem partnerstvu- navodi se u saopštenju.
Za studente je, pored uručenih plaketa, obezbijeđen i novčani dio nagrade, za prvo mjesto 500 eura, za drugo 300 i za treće 200 eura.
&nbsp;Nagrađeni radovi biće objavljeni na sajtu i u Biltenu Ustavnog suda Crne Gore.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ustavni sud uručio nagrade studentima za najbolji studentski esej

Skupština Crne Gore konstatovala je danas na početku sjednice prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda Budimiru Šćepanoviću zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju.
Ustavni sud je na sjednici 30. maja jednoglasno je odlučio da obavijesti predsjednika Skupštine da su se 31. maja stekli uslovi za prestanak funkcije sudiji &nbsp;Šćepanoviću.&nbsp;
Šćepanović je 31. maja stekao uslove za penziju shodno Zakonu o radu.
Izabran je 2013. na predlog tadašnjeg predsjednika države, Filipa Vujanovića.
Predsjednik države Jakov Milatović, sedmicu ranije, uputio je prijedlog da se za Šćepanovićevog nasljednika izabere pravnica Mirjana Vučinić.

Skupština konstatovala prestanak funkcije sudiji Šćepanoviću

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) u potpunosti će poštovati odluke Ustavnog suda u vezi sa postupcima koji se vode pred njim i postupiti u skladu sa smjernicama suda, poručio je resorni ministar Damjan Ćulafić.
Ćulafić je to kazao odgovarajući na upit agencije MINA o informaciji da je kompanija Sonuba Montengro podnijela Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti Odluke o proglašenju zaštićenog područja parka prirode Katič.
- Razumijevajući, u punom smislu, investitore raspoložene da grade u Crnoj Gori poštujući njene zakone, kao i nepovoljan položaj u koji su neke od njih, moguće je, dovodili raznorazni domaći neodgovorni spekulanti, kao ministar ekologije dužan sam da čuvam prirodu, u okviru mojih ovlašćenja, jer je to, shodno Zakonu, ali i Ustavu, javni interes - naveo je Ćulafić.
On je rekao da je tu informaciju primio uz racionalnu dozu satisfakcije zbog činjenice da se koriste Ustavom i Zakonom dozvoljena sredstva kako bi se ocijenila zakonitost, dakle i ustavnost nekog akta, koji je, u ovom konkretnom slučaju, donijela jedna od prethodnih Vlada.
- I to upravo zbog činjenice da se već duže vrijeme u javnosti Crne Gore mogu pročitati stavovi kompanije Sonuba Montengro da ne može da gradi luksuzni turistički kompleks “Maljevik” u barskoj opštini, na zemlji koju su kupili od Opštne Bar, jer je dio zemljišta predviđen za investiciju uvršten u zaštićeno područje - kazao je Ćulafić.
On je ponovio da se radi o Odluci koju je donijela jedna od prethodnih Vlada, na predlog tadašnjeg Ministarstva prostornog planiranja i urbanizma, a ne trenutne administracije.
- Razumijem zabrinutost investitora koji se našao u, pretpostavljam, nepovoljnoj situaciji (u odnosu na njegove namjere za investiranje i gradnju, sa kojima su me u neposrednom razgovoru upoznali), a to je da je dio zemljišta, koje je uredno kupio, predviđen za njegovu investiciju, proglašen zaštićenim područjem, a time je i njegova ideja za gradnju limitirana i usmjerena na propise koji se odnose na zaštitu prirode - rekao je Ćulafić.
On je kazao da, nažalost, ovo nije jedina inicijativa za ocjenu ustavnosti, koja je u odnosu na odluke ranijih Vlada podnijeta Ustavnom sudu.
Pred Ustavnim sudom je, kako je naveo Ćulafić, i predmet vezan za Park prirode Zeta.
- Odluka Ustavnog neće biti samo pokazatelj zakonitosti, odnosno ustavnosti odluke, već i indikator savjesnosti rada prethodnih kreatora nacionalnih politika i donosilaca odluka, ali i mnogih drugih uključenih u cjelokupne procese, a posebno njihove savjesnosti u radu i iskrenosti njihovih javno saopštenih briga - dodao je Ćulafić.
On je istakao da će MERS u potpunosti poštovati odluke Ustavnog suda, u vezi sa postupcima koji se vode pred njim.
- MERS će, svakako, poštovati odluke Ustavnog suda i postupiti u skladu sa njihovim sadržajima i smjernicama - kazao je Ćulafić.
On je naglasio da je njegova obaveza da štiti prirodnu baštinu, ali i da uvažava sve zakonske i ustavne okvire koji regulišu ovu materiju.
- MERS, kojim rukovodim, će i dalje biti posvećen transparentnom rješavanju svih izazova i usklađivanju interesa zaštite prirode i drugih sektora, u skladu sa zakonodavstvom i najboljim praksama zaštite životne sredine - poručio je Ćulafić.

Ćulafić: MERS će u potpunosti poštovati odluke Ustavnog suda

Rumunski Ustavni sud je danas potvrdio rezultate prvog kruga predsjedničkih izbora nakon ponovnog brojanja glasova. Kalin Đorđesku, malo poznati krajnje desničarski populista, za dlaku je pobijedio u prvom krugu, pobijedivši sadašnjeg premijera Marsela Čolakua.
Đorđesku će se u drugom krugu 8. decembra suočiti sa reformistom Elenom Laskoni, liderkom partije Spasimo Rumuniju. Laskoni je pobijedila Čolakua za samo 2.740 glasova.
Ponovno brojanje je podstaknuto žalbom Kristijana Terhesa, predsjedničkog kandidata koji je osvojio samo jedan odsto glasačkih listića. Terhes je saopšto je da je sud naložio ponovno brojanje „zbog sumnji na izbornu prevaru“, navodeći da su važeći glasovi dati za Ludovika Orbana koji je ispao iz trke, ali je ostao na glasačkom listiću, prebačeni na Laskonijevu.
On je takođe tvrdio da je Laskonijina stranka pozvala ljude da glasaju prije nego što su neka birališta u dijaspori zatvorena, rekavši da je prekršila izborne zakone protiv aktivnosti kampanje na dan izbora.
Mnogi posmatrači su upozorili da bi poništavanje glasanja moglo dodatno rasplamsati krizu koja je zahvatila rumunski politički establišment nakon prvog kruga.
Đorđeskuov neočekivani uspjeh izazvao je niz protesta ljudi zabrinutih da on predstavlja prijetnju demokratiji.
Bez imenovanja Đorđeskua, kabinet rumunskog predsjednika Klausa Johanisa saopštio je poslije sastanka Vrhovnog savjeta nacionalne odbrane prošlog četvrtka da je analiza dokumenata otkrila da je „predsjednički kandidat imao koristi zbog preferencijalnog tretmana koji je dala platforma TikTok“.
Rumunski nacionalni audio-vizuelni savet zatražio je od Evropske komisije da istraži ulogu TikToka na glasanju 24. novembra. Potpredsednik rumunskog regulatora za medije Ancom Pavel Popesku rekao je da će zatražiti suspenziju TikToka u Rumuniji ako istrage pronađu dokaze o „manipulisanju izbornim procesom“.
U nedjelju su u Rumuniji održani i parlamentarni izbori na kojima su prozapadne stranke osvojile najviše glasova i nastojaće da formiraju koalicionu vladu. Međutim, takođe je došlo do porasta podrške za krajnje desničarske nacionaliste koji su ostvarili ogroman uspjeh na izborima.

Rumunski Ustavni sud potvrdio rezultate prvog kruga predsjedničkih izbora

Ustavni sud Rumunije naložio je ponovno brojanje glasova u prvom krugu predsjedničkih izbora, zbog navoda da je društvena mreža TikTok promovisala neočekivanog pobjednika Kalina Đorđeskua.
Ustavni sud je, takođe, odbacio tužbe dvojice poraženih kandidata koji su optužili Đorđeskua za nezakonito finansiranje kampanje, prenosi BiBiSi (BBC).
Đorđesku je vodio kampanju uglavnom na TikToku, a kineska kompanija je kategorički negirala da je favorizovala krajnje desničarskog kandidata.
Đorđesku prema anketama nije bio među favoritima, ali je osvojio 23 odsto glasova, četiri odsto više od Elene Laskoni, pristalicu evroatlantskih integracija.
Treći je bio premijer Marsel Čolaku iz vladajućih socijaldemokrata.
Centralna izborna komisija sada mora da odluči kako će izvršiti ponovno brojanje, sa kojim kadrovima i u kom roku.
Vrhovni savjet za nacionalnu odbranu saopštio je nakon sudske presude da je pronašao dokaze koji ukazuju na to da su „sajber napadi“ korišćeni da bi se uticalo na ishod izbora.
Đorđesku je odbacio sve optužbe da je nezakonito koristio platformu društvenih medija da bi stekao prednost na izborima.
On sada ima više od 330.000 pratilaca, u odnosu na 30.000 prije nešto više od dvije nedjelje i više od četiri miliona lajkova.

U Rumuniji naloženo ponovno brojanje glasova u prvom krugu predsjedničkih izbora

Ramazan nas podsjeća na vrijednosti milosrđa, solidarnosti, praštanja i brige za one kojima je najpotrebnije, te nas uči da zajedno gradimo društvo u kojem vlada poštovanje, razumijevanje i međusobna podrška - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je uputio najiskrenije čestitke svim pripadnicima islamske vjere.
- Neka vam ovi sveti dani posta, molitve i duhovnog jedinstva ispune srce mirom, podare snagu za svaki izazov i donesu radost koja se umnožava kada se dijeli sa porodicom, prijateljima i zajednicom. Želim da vam svaki dan ovog blagoslovenog mjeseca bude ispunjen nadom, toplinom i ljubavlju, a da duh Ramazana obasja vaše domove i srca radošću i spokojem - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F2024129458928517513%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Ramazan nas podsjeća na vrijednosti milosrđa, solidarnosti, praštanja i brige za one kojima je najpotrebnije

Na inicijativu poslanika Evropskog saveza i predsjednika skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Borisa Mugoše 25. februara će se održati sjednica na temu: Problematika koncesija Aerodroma Crne Gore, saopšteno je iz Evropskog saveza.&nbsp;
Na sjednicu su, kako se navodi, pozvani potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, rukovodilac radom Ministarstva saobraćaja Filip Radulović i izvršni direktor „Aerodromi Crne Gore AD“ Roko Tolić.
Mugoša ističe da je stav Evropskog saveza jasan i dosljedan.
- Aerodromima je neophodno unapređenje infrastrukturnih, odnosno poslovnih performansi, aktuelni tenderski postupak je diskreditovan iz mnogo razloga jer traje preko šest godina i prate ga mnoge kontroverze, zbog čega ga treba obustaviti; postojeći koncesioni akt ima ekonomske i pravne manjkavosti, protiv smo davanja oba aerodroma pod koncesiju na 30 godina; treba ozbiljno analizirati i razmotriti i druge modele valorizacije (korišćenje EU fondova, davanje jednog od dva aerodroma pod koncesiju, dokapitalizaciju od strane stranog investitora, strani menadžment i dr); mora se odrediti sveobuhvatna tržišna vrijednost Aerodroma, jer, prema Zakonu o državnoj imovini, ako je njegova vrijednost preko 150 miliona odluka o eventualnoj koncesiji se donosi u Parlamentu - navodi se u saopštenju Evropskog saveza.&nbsp;

U Parlamentu 25. februara sjednica oko koncesija aerodroma

Koordinator za niskogradnju u kompaniji Bemax, Petar Leković za 24 sata na Televiziji E govori o planovima u naredna dva mjeseca - koje će saobraćajnice biti asfaltirane.
Takođe, Leković se osvrnuo i na probleme na koje su nailazili tokom radova, ali i ko je odgovoran za iste.
- Nakon dvije godine od početka radova na gradilištu još ima dionica gdje nijesu riješeni imovinsko-pravni odnosi - rekao je Leković ističući da je na gradilištu kompanija Bemax angažovala oko 220 radnika i 120 mašina.
Opširnije pogledajte večeras od 19 sati u centralnoj informativnoj emisiji Televizije E.

Kako teku radovi na bulevaru Jaz - Tivat: Večeras u 24 sata o planovima za naredni period, ali i problemima sa kojima se susrijeću

Centar za genetski inženjering i biotehnologiju (ICGEB) objavio je novi poziv za istraživačke grantove za 2026. godinu.
Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, ICGEB istraživački grantovi finansiraju se kroz Kolaborativni istraživački program (Collaborative Research Programme - CRP) koji pruža podršku projektima koji rješavaju originalne naučne probleme od posebnog značaja za zemlju domaćina ali i od regionalnog značaja.
- Program pruža podršku istraživačkim projektima u oblastima fundamentalnih nauka, zdravlja ljudi, zdravlja životinja, industrijske i poljoprivredne biotehnologije kao i biološke energije. &nbsp;Maksimalno trajanje projekata je 36 mjeseci. Maksimalni godišnji doprinos ICGEB-a je 25.000 eura - naveli su u saopštenju.
Sredstva se, kažu, mogu koristiti samo za one troškove koji se direktno odnose na projekat: kupovinu potrošnog materijala, naučne literature, osnovne laboratorijske opreme kao i troškove putovanja i obuka.
- Plate vodećih istraživača kao i infrastrukturna podrška (npr. administrativni režijski troškovi institucije, iznajmljivanje i održavanje kapitalne opreme, zgrada itd.) nijesu dozvoljeni te stoga ne mogu biti finansirani. Aplikanti treba da budu zaposleni na univerzitetu ili istraživačkoj ustanovi. Aktivna saradnja sa ICGEB istraživačkim grupama nije obavezna ali se može smatrati prednošću. Posebna pažnja će biti usmjerena na projekte koji adresiraju pitanja od interesa za posebne geografske regije i one grupe koje prezentuju saradnju sa više od jedne zemlje - naveli su u saopštenju.
ICGEB zemlja članica može, napominju, da kandiduje tri standardna istraživačka projekta i dvije dodatne prijave za Early Career Raturn grantove.
- Vodeći istraživač podnosi kompletnu prijavu elektronski, putem internet stranice <a href="https://www.icgeb.org/grants/icgeb-research-grants-2023crp-collaborative-research-programme/">ICGEB Research Grants 2026 CRP – Collaborative Research Programme – ICGEB</a>, do 30. aprila 2026. godine. Kopija kompletne prijavne dokumentacije biće dostupna Nacionalnoj kontakt osobi za saradnju sa ICGEB-om koja na nacionalnom nivou treba da odobri i dalje kandiduje dostavljene prijave - naveli su u MPNI.
Early Career Raturn Grants su namijenjeni za finansiranje mladih istraživača sa izvanrednim iskustvom koji su proveli najmanje dvije godine u inostranstvu i nedavno se vratili u zemlju (članicu ICGEB-a) kako bi osnovali nezavisne laboratorije. Ovi istraživači u vrijeme prijave ne bi trebalo da imaju više od 40 godina i trebalo bi da su se vratili u svoju zemlju ne preko dvije godine prije podnošenja aplikacije.
Vodič sa opštim informacijama i uslovima za apliciranje možete preuzeti <a href="https://www.icgeb.org/wp-content/uploads/2026/01/CRP-Guidelines_2026.pdf">ovdje.</a>

Tag: ustavni-sud-rumunije