Student druge godine Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Nedim Nokić, osvojio je prvo mjesto na konkursu Ustavnog suda za najbolji studentski esej povodom 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru, saopšteno je iz ove sudske instance.
- Drugo mjesto osvojila je studentkinja treće godine prava Univerziteta Donja Gorica Vasilisa Batrićević, a treće studentkinja treće godine prava Univerziteta Mediteran Ksenija Marinović. Studenti su pisali eseje na temu &nbsp;„Od slobode do ustavnosti – žive li još ideali Nikoljdanskog ustava u savremenoj Crnoj Gori?- navodi se u saopštenju.
Predsjednica žirija i predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko kazala je da je Ustav za Knjaževinu Crnu Goru u sebi sabrao hrabrost, umnost i odlučnost svake generacije da ga razumije u vremenu koje mu pripada.
&nbsp;- Ova tri nagrađena rada čini mi se da upravo reprezentuju najbolje što danas dolazi iz studentske zajednice koja se sprema da se sjutra prihvati nimalo jednostavnih dužnosti. Nijanse su odlučivale koji radovi predstavljaju tri najbolja i nagrađena rada, ali ono što nas je opredijelilo da upravo student Nedim Nekić osvoji nagradu za prvo mjesto nije samo činjenica da je elaborirao odnos ustavne prošlosti i sadašnjosti, već što se upustio i u ozbiljnu kritiku društvene realnosti na koju Ustavni sud nikada neće ostati nijem- kazala je Armenko.
Svečanosti su prisustvovale i državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Tatjana Ćalasan i Martina Raguž iz AIRE centra, koji su partneri na ovom projektu.
Ćalasan je navela da ovaj jubilej nije samo podsjećanje na važan istorijski trenutak, već i poziv da preispitamo koliko danas živimo ideje slobode, ustavnosti i odgovorne državnosti koje su tada postavljene.
- Nagrade koje su najbolji među vama ponijeli predstavljaju priznanje, ali i podsticaj da nastavite da istražujete, pitate, analizirate i gradite svoj profesionalni put na temeljima znanja i integriteta. Vaše ideje, vaš glas i vaša posvećenost najbolji su pokazatelj da se ideali Nikoljdanskog ustava i dalje mogu živjeti – ako ih mladi naraštaji nose u svom profesionalnom i ličnom opredjeljenju- poručila je Ćalasan.
Raguž je kazala da radovi ovih mladih ljudi potvrđuju da Crna Gora ima generacije koje duboko razumiju odgovornost i snagu pravne države.
- Upravo na njima počiva evropska perspektiva zemlje, koja je snažna koliko su oni spremni da je nose, unapređuju i čuvaju. U ime AIRE centra, čestitam svim učesnicima konkursa i zahvaljujem Ustavnom sudu na povjerenju i dugogodišnjem partnerstvu- navodi se u saopštenju.
Za studente je, pored uručenih plaketa, obezbijeđen i novčani dio nagrade, za prvo mjesto 500 eura, za drugo 300 i za treće 200 eura.
&nbsp;Nagrađeni radovi biće objavljeni na sajtu i u Biltenu Ustavnog suda Crne Gore.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ustavni sud uručio nagrade studentima za najbolji studentski esej

Skupština Crne Gore konstatovala je danas na početku sjednice prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda Budimiru Šćepanoviću zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju.
Ustavni sud je na sjednici 30. maja jednoglasno je odlučio da obavijesti predsjednika Skupštine da su se 31. maja stekli uslovi za prestanak funkcije sudiji &nbsp;Šćepanoviću.&nbsp;
Šćepanović je 31. maja stekao uslove za penziju shodno Zakonu o radu.
Izabran je 2013. na predlog tadašnjeg predsjednika države, Filipa Vujanovića.
Predsjednik države Jakov Milatović, sedmicu ranije, uputio je prijedlog da se za Šćepanovićevog nasljednika izabere pravnica Mirjana Vučinić.

Skupština konstatovala prestanak funkcije sudiji Šćepanoviću

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) u potpunosti će poštovati odluke Ustavnog suda u vezi sa postupcima koji se vode pred njim i postupiti u skladu sa smjernicama suda, poručio je resorni ministar Damjan Ćulafić.
Ćulafić je to kazao odgovarajući na upit agencije MINA o informaciji da je kompanija Sonuba Montengro podnijela Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti Odluke o proglašenju zaštićenog područja parka prirode Katič.
- Razumijevajući, u punom smislu, investitore raspoložene da grade u Crnoj Gori poštujući njene zakone, kao i nepovoljan položaj u koji su neke od njih, moguće je, dovodili raznorazni domaći neodgovorni spekulanti, kao ministar ekologije dužan sam da čuvam prirodu, u okviru mojih ovlašćenja, jer je to, shodno Zakonu, ali i Ustavu, javni interes - naveo je Ćulafić.
On je rekao da je tu informaciju primio uz racionalnu dozu satisfakcije zbog činjenice da se koriste Ustavom i Zakonom dozvoljena sredstva kako bi se ocijenila zakonitost, dakle i ustavnost nekog akta, koji je, u ovom konkretnom slučaju, donijela jedna od prethodnih Vlada.
- I to upravo zbog činjenice da se već duže vrijeme u javnosti Crne Gore mogu pročitati stavovi kompanije Sonuba Montengro da ne može da gradi luksuzni turistički kompleks “Maljevik” u barskoj opštini, na zemlji koju su kupili od Opštne Bar, jer je dio zemljišta predviđen za investiciju uvršten u zaštićeno područje - kazao je Ćulafić.
On je ponovio da se radi o Odluci koju je donijela jedna od prethodnih Vlada, na predlog tadašnjeg Ministarstva prostornog planiranja i urbanizma, a ne trenutne administracije.
- Razumijem zabrinutost investitora koji se našao u, pretpostavljam, nepovoljnoj situaciji (u odnosu na njegove namjere za investiranje i gradnju, sa kojima su me u neposrednom razgovoru upoznali), a to je da je dio zemljišta, koje je uredno kupio, predviđen za njegovu investiciju, proglašen zaštićenim područjem, a time je i njegova ideja za gradnju limitirana i usmjerena na propise koji se odnose na zaštitu prirode - rekao je Ćulafić.
On je kazao da, nažalost, ovo nije jedina inicijativa za ocjenu ustavnosti, koja je u odnosu na odluke ranijih Vlada podnijeta Ustavnom sudu.
Pred Ustavnim sudom je, kako je naveo Ćulafić, i predmet vezan za Park prirode Zeta.
- Odluka Ustavnog neće biti samo pokazatelj zakonitosti, odnosno ustavnosti odluke, već i indikator savjesnosti rada prethodnih kreatora nacionalnih politika i donosilaca odluka, ali i mnogih drugih uključenih u cjelokupne procese, a posebno njihove savjesnosti u radu i iskrenosti njihovih javno saopštenih briga - dodao je Ćulafić.
On je istakao da će MERS u potpunosti poštovati odluke Ustavnog suda, u vezi sa postupcima koji se vode pred njim.
- MERS će, svakako, poštovati odluke Ustavnog suda i postupiti u skladu sa njihovim sadržajima i smjernicama - kazao je Ćulafić.
On je naglasio da je njegova obaveza da štiti prirodnu baštinu, ali i da uvažava sve zakonske i ustavne okvire koji regulišu ovu materiju.
- MERS, kojim rukovodim, će i dalje biti posvećen transparentnom rješavanju svih izazova i usklađivanju interesa zaštite prirode i drugih sektora, u skladu sa zakonodavstvom i najboljim praksama zaštite životne sredine - poručio je Ćulafić.

Ćulafić: MERS će u potpunosti poštovati odluke Ustavnog suda

Rumunski Ustavni sud je danas potvrdio rezultate prvog kruga predsjedničkih izbora nakon ponovnog brojanja glasova. Kalin Đorđesku, malo poznati krajnje desničarski populista, za dlaku je pobijedio u prvom krugu, pobijedivši sadašnjeg premijera Marsela Čolakua.
Đorđesku će se u drugom krugu 8. decembra suočiti sa reformistom Elenom Laskoni, liderkom partije Spasimo Rumuniju. Laskoni je pobijedila Čolakua za samo 2.740 glasova.
Ponovno brojanje je podstaknuto žalbom Kristijana Terhesa, predsjedničkog kandidata koji je osvojio samo jedan odsto glasačkih listića. Terhes je saopšto je da je sud naložio ponovno brojanje „zbog sumnji na izbornu prevaru“, navodeći da su važeći glasovi dati za Ludovika Orbana koji je ispao iz trke, ali je ostao na glasačkom listiću, prebačeni na Laskonijevu.
On je takođe tvrdio da je Laskonijina stranka pozvala ljude da glasaju prije nego što su neka birališta u dijaspori zatvorena, rekavši da je prekršila izborne zakone protiv aktivnosti kampanje na dan izbora.
Mnogi posmatrači su upozorili da bi poništavanje glasanja moglo dodatno rasplamsati krizu koja je zahvatila rumunski politički establišment nakon prvog kruga.
Đorđeskuov neočekivani uspjeh izazvao je niz protesta ljudi zabrinutih da on predstavlja prijetnju demokratiji.
Bez imenovanja Đorđeskua, kabinet rumunskog predsjednika Klausa Johanisa saopštio je poslije sastanka Vrhovnog savjeta nacionalne odbrane prošlog četvrtka da je analiza dokumenata otkrila da je „predsjednički kandidat imao koristi zbog preferencijalnog tretmana koji je dala platforma TikTok“.
Rumunski nacionalni audio-vizuelni savet zatražio je od Evropske komisije da istraži ulogu TikToka na glasanju 24. novembra. Potpredsednik rumunskog regulatora za medije Ancom Pavel Popesku rekao je da će zatražiti suspenziju TikToka u Rumuniji ako istrage pronađu dokaze o „manipulisanju izbornim procesom“.
U nedjelju su u Rumuniji održani i parlamentarni izbori na kojima su prozapadne stranke osvojile najviše glasova i nastojaće da formiraju koalicionu vladu. Međutim, takođe je došlo do porasta podrške za krajnje desničarske nacionaliste koji su ostvarili ogroman uspjeh na izborima.

Rumunski Ustavni sud potvrdio rezultate prvog kruga predsjedničkih izbora

Ustavni sud Rumunije naložio je ponovno brojanje glasova u prvom krugu predsjedničkih izbora, zbog navoda da je društvena mreža TikTok promovisala neočekivanog pobjednika Kalina Đorđeskua.
Ustavni sud je, takođe, odbacio tužbe dvojice poraženih kandidata koji su optužili Đorđeskua za nezakonito finansiranje kampanje, prenosi BiBiSi (BBC).
Đorđesku je vodio kampanju uglavnom na TikToku, a kineska kompanija je kategorički negirala da je favorizovala krajnje desničarskog kandidata.
Đorđesku prema anketama nije bio među favoritima, ali je osvojio 23 odsto glasova, četiri odsto više od Elene Laskoni, pristalicu evroatlantskih integracija.
Treći je bio premijer Marsel Čolaku iz vladajućih socijaldemokrata.
Centralna izborna komisija sada mora da odluči kako će izvršiti ponovno brojanje, sa kojim kadrovima i u kom roku.
Vrhovni savjet za nacionalnu odbranu saopštio je nakon sudske presude da je pronašao dokaze koji ukazuju na to da su „sajber napadi“ korišćeni da bi se uticalo na ishod izbora.
Đorđesku je odbacio sve optužbe da je nezakonito koristio platformu društvenih medija da bi stekao prednost na izborima.
On sada ima više od 330.000 pratilaca, u odnosu na 30.000 prije nešto više od dvije nedjelje i više od četiri miliona lajkova.

U Rumuniji naloženo ponovno brojanje glasova u prvom krugu predsjedničkih izbora

Uvođenje sedmočasovnog radnog vremena predstavljaće kraj turizma, kazao je u Drugačijoj radio vezi na <a href="https://www.antenam.net/clanak/radulovic-u-drv-sedmocasovno-radno-vrijeme-bi-dokrajcilo-crnogorski-turizam">Anteni M </a>predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja i suvlasnik hotelske grupe Montenegro Stars Žarko Radulović.&nbsp;
- Jer mi moramo da radimo 24 sata i za nas to znači 20 odsto više radnika, a nemamo ih ni ovako, i 20 odsto više troškova rada. To bi bilo ono pero na magarca kada on pada i kada ne može više da izdrži pod teretom. Ako imaju malo svijesti, a nadam se da imaju, neka stave sve na papir, ali neka pogledaju malo i život. Nijesmo mi Francuska, u kojoj je ozakonjeno sedmočasovno radno vrijeme, ali naša i francuska privreda su potpuno neuporedive. A većina država u Evropi ima osmočasovno radno vrijeme - ističe Radulović.
Sumirajući godinu za nama, Radulović kaže da 2025. treba zaboraviti, jer ni u kom smislu nije bila rekordna kao što to govori statistika.&nbsp;
- 2025. godina je bila jedna od težih godina, kada smo mi u pitanju. Ja se pitam, ako je moja kompanija bila prva ili druga po prometu u Crnoj Gori, kako su prošli ovi koji su 10, 20. ili 30. na listi. Mogli su da prođu jedino ako su ušli u sivu zonu. I ušli su, ne zato što su to željeli, već da spasu goli biznis - pojašnjava Radulović.&nbsp;
Govoreći o aktuelnoj zimskoj turističkoj sezoni, Radulović smatra da privrednici sa sjevera trenutno mogu biti zadovoljni, ali naglašava da to na duge staze nije poslovni ambijent u kojem bi oni mogli da ostvare najbolje rezultate.&nbsp;
- Kolašin ima velike probleme sa vodom, sa kanalizacijom, nekoliko velelepnih hotela čeka da bude otvoreno. Čeka se da se završi ta infrastruktura, za koju su koliko znam obezbijeđene finansije, nešto iz kredita, nešto iz fondova. Ali evo godinama se ništa ne dešava i godinama ne mrdaju ni centimetar. Kolašin je praktično pored aerodroma Golubovci i on bi mogao da postane unikatno skijalište i ja navijam za taj projekat, koji treba da poveže četiri grada, Kolašin, Mojkovac, Berane i Andrijevicu i cijelu Bjelasicu da pokrije sa ski stazama dugim nekih 250 kilometara. To bi bio unikatan ski centar, koji bi radio i tokom ljeta i zime - ističe Radulović.&nbsp;
Govoreći o predstojećoj ljetnjoj turističkoj sezoni, sagovornik Antene M kaže da je dobro što će biti nešto bolja avio povezanost, te da očekuje da će i sezona duže trajati.&nbsp;
- Jer ova 2025. rekordna, istorijska godina je bila istorijska po tome što nikad nije kraće trajao špic sezone, od 8. do 23. avgusta. Zato i kažem, 2025. ne ponovila se. Ova godina će biti malo duža, predsezona bi trebalo da krene ranije, jer već u martu i aprilu imamo letove sa određenih značajnih destinacija, koji su prošle godine krećali krajem maja pa do polovine juna - kaže Radulović.&nbsp;
Radulović smatra da će i Zakon o strancima, te uvođenje viznog režima negativno uticati i na turizam u Crnoj Gori, a posljedice ćemo, dodaje, osjetiti u narednom periodu.&nbsp;
Donosioci odluka u sektoru turizma malo poznaju ovu oblast, ističe naš sagovornik. Naglašava da bi ministar turizma mogao da bude samo čovjek koji je radio u turizmu.&nbsp;
- Jer ne može neko, ko je juče došao po političkom ključu na to mjesto i da uči nas, koji ostarasmo u ovom poslu i o jadu se zabavismo da nešto naučimo, kako da radimo. Ne može, ali ja im ne zamjeram. Ja im se divim kako su hrabri da se prihvate toga - kaže Radulović.

Radulović: Ne ponovila nam se prošla godina, sedmočasovno radno vrijeme dokrajčiće turizam

Tivćanka D.I. (39) osuđena je na zatvorsku kaznu od 20 dana jer je upravljala vozilom pod dejstvom kokaina.
Njoj je suđeno u hitnom postupku jer je, 22. januara, oko 13 sati u mjestu Račica, opština Tivat upravljala vozilom pod dejstvom ove psihoaktivne supstance.
Dežurna sutkinja odjeljenja u Kotoru Ivana Vukasović joj je uz kaznu izrekla i zaštitnu mjeru zabrana upravljanja vozilima u trajanju od šest mjeseci, kao i maksimalan broj kaznenih bodova koje će izvršiti Uprava policije po pravosnažnoszi rješenja. 
- Za ukazati je da se radi o povratnici u vršenju najtežih saobraćajnih prekršaja - kazali su u Sudu za prekršaje Budva.

Tivćanki 20 dana zatvora zbog vožnje pod dejstvom kokaina

Unija slobodnih sindikata (USSCG) nastaviće da insistira, ne samo na očuvanju neradne nedjelje u trgovini, već i u svim drugim sektorima, čija priroda djelatnosti ne podrazumijeva neprekidan rad, saopšteno je iz te sindikalne organizacije.&nbsp;
Iz USSCG su agenciji Mina-business rekli da su pravo na ograničeno radno vrijeme i slobodan dan u toku sedmice, ustavna i zakonska prava svih zaposlenih i da kao takva moraju biti zaštićena.
Ustavni sud ukinuo je danas kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama.
Iz USSCG su podsjetili da socijalni partneri, odnosno reprezentativni sindikati i udruženje poslodavaca, od 2020. godine vode intenzivne pregovore na temu izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjoj trgovini.&nbsp;
Oni su kazali da su bili svjesni mogućnosti da će epilog pred Ustavnim sudom biti ovakav i da su kao odgovorna organizacija pristupili pregovorima i iznalaženju rješenja koje bi bilo prihvatljivo za sve strane, u prvom redu zaposlene, a onda i poslodavce, sa akcentom na male privrednike i aktuelne potrebe ekonomije.&nbsp;
- Ulažući ogroman napor pa i žrtvu, našli smo kompromisno rješenje koje je jednoglasno usvojeno na Socijalnom savjetu i koje je trebalo da bude testirano u toku samo jedne godine, a koje bi zaposlenima u trgovini garantovalo još veći stepen zaštite prava na slobodan dan u toku sedmice. Međutim, kompromisni predlog socijalnih partnera nije dobio pažnju, niti je naišao na interesovanje, kako Vlade, tako ni poslanika u Skupštini - saopštili su iz USSCG.&nbsp;
Čak ni rok koji je Ustavni sud ostavio Vladi za nalaženje rješenja kojim bi se preduprijedilo donošenje ovakve, konačne odluke nije bio alarm za, kako su dodali, dalje procesuiranje kompromisa postignutog na nivou socijalnih partnera.&nbsp;
- Socijalni partneri su po ovom pitanju u prethodnom periodu pokazali odgovornost i to ne samo postizanjem kompromisnog rješenja koje bi bilo testno, odnosno vremenski ograničeno, već i propisivanjem prava na uvećanje zarade za rad nedjeljom u iznosu od 80 odsto, koje uvećanje je usaglašeno još 2022. godine potpisivanjem novog Opšteg kolektivnog ugovora - kazali su iz USSCG.&nbsp;
Sada je, kako su ocijenili, ključna uloga i odgovornost Vlade i poslanika u Skupštini da promtno reaguju i da uvažavajući predloge socijalnih partnera, koji su najpozvaniji da definišu ovo pitanje, usvoje izmjene i dopune Zakona o unutrašnjoj trgovini i pokažu odgovornost za zaštitu prava zaposlenih u trgovini, za koje, odavno je već jasno, ne važe opšti propisi o radu kojima je pravo na sedmični odmor garantovano kao jedno od osnovnih prava.&nbsp;
- Period do objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom listu je period koji nas još jednom opominje na urgentnost rješavanja ovog pitanja - dodali su iz Unije.&nbsp;
U slučaju da kompromisni predlog socijalnih partnera ne bude procesuiran i implementiran do objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom listu, USSCG poziva sve poslodavce u sektoru trgovine da nastave sa organizacijom rada i posla na način kako su to činili od 20. oktobra 2019. godine, kada je uvedena neradna nedjelja, pokazujući time odgovoran odnos prema zaposlenima, njihovim pravima iz radnog odnosa, uslovima rada, zaštiti zdravlja i bezbijednosti na radu.&nbsp;
- Takođe, do nalaženja konačnog rješenja, insistiraćemo da inspekcijski organi budu u potpunosti okrenuti sektoru trgovine radi zaštite prava zaposlenih na slobodan dan u toku sedmice i to nedjeljom, kako je to propisano članom 76 Zakona o radu - naveli su iz USSCG.
Kompromisni predlog socijalnih partnera podrazumijevao je, pored ostalog, dozvolu rada trgovine na veliko i malo nedjeljom isključivo u periodu od 1. juna do 31. avgusta i od 1. decembra do 31. januara u samo jednoj smjeni i u samo jednom prodajnom objektu na teritoriji jedne opštine, u slučaju da trgovci posjeduju više prodajnih objekata.&nbsp;
- O prodajnom objektu koji će raditi nedjeljom i radnom vremenu, da li će obavljati rad samo u prvoj ili samo u drugoj smjeni, trgovci bi, po kompromisnom rješenju, bili dužni da obavijeste nadležni inspekcijski organ najkasnije 15 dan prije početka obavljanja trgovine - naveli su iz Unije.&nbsp;
Oni su dodali da je posebno važno da bi trgovci bili dužni da zaposlenom koji obavlja rad nedjeljom tokom sezone, omogući da kao dan sedmičnoog odmora koristi prvu narednu subotu, a za rad nedjeljom bi mu pripadalo uvećanje osnovne zarade za 80 odsto. Takvo rješenje bilo bi, shodno dogovoru socijalnih partnera i resornog ministarstva, praćeno pojačanim inspekcijskim nadzorom i kontinuiranom komunikacijom inspekcijskih organa sa reprezentativnim sindikalnim centralama radi zajedničkog monitoringa nad primjenom i poštovanjem ovako definisanih izuzetaka u vezi sa radom trgovina tokom sezone.&nbsp;
- Takav model i zakonom bi bio definisan kao vremenski ograničen na samo jednu ljetnju, odnosno zimsku sezonu, nakon čega bi socijalni partneri i Vlada sagledali efekte i u zavisnosti od njihovog uticaja na zaposlene, privredu i ekonomiju, postigli kompromis o nastavku važenja istog ili iznalaženju novog modela - zaključili su iz USSCG.

USSCG: Nastavićemo da insistiramo na očuvanju neradne nedjelje

Mještani Park-šume Zagorič okupili su se ispred Skupštine gdje će do 5. februara svakog dana blokirati saobraćaj na po sat od 16 do 17 časova.
Iz policije su juče saopštili da će navedenom vremenskom periodu biće obustavljen saobraćaj u dijelu Bulevara Svetog Petra Cetinjskog, ispred Skupštine Crne Gore.
- Uprava policije – Odjeljenje bezbjednosti Podgorica preduzimaće mjere i radnje u cilju očuvanja javnog reda i mira, bezbjednosti učesnika okupljanja i svih građana, kao i nesmetanog odvijanja saobraćaja u vidu preusmjeravanja okolnim ulicama - kazali su iz iz Uprave policije.

Tag: ustavni-sud-rumunije