Pozivamo Ustavni sud da postupi po zahtjevu i odmah obustavi izvršenje odluke ministra pravde, jer bi izručenje poljskog državljanina Romana Zimijanija prije okončanja Ustavnog nadzora predstavljalo ozbiljnu prijetnju i prouzrokovalo neotklonjive štetne posljedice za našeg branjenika - navodi se u saopštenju koju potpisuju njegova odbrana - advokatica Marijana Laković, Jelena Đonović Vukotić, Milena Labović i njihov kolega advokat Vuk Lutovac.
Ističu da je obustava izručenja do okončanja postupka po ustavnoj žalbi neophodna za očuvanje svrhe ustavne zaštite.
On se tereti za krivična djela iz oblasti ekonomskog kriminala i to za težak obik prevare u većem obimu, pranje novca, krađa i povreda zakona. Uhapšen je u Podgorici po međunarodnoj potjernici.
U saopštenju branioci upozoravaju na kršenje osnovnih ljudskih prava i pravne sigurnosti koje su bile tokom ekstradicionog postupka.
- Donijeta je prvostepena odluka od Višeg suda u Podgorici kojom je utvrđeno da su ispunjeni uslovi za izručenje Zimijanija Republici Poljskoj i Republici Koreji. Apelacioni sud Crne Gore, bez valjanog obrazloženja, u rekordno kratkom roku odbio je žalbu branilaca rješenjem od 15. aprila iako se radi o predmetu obimne pravne složenosti sa preko 300 stranica spisa. 
 Već narednog dana, 16. aprila Ministarstvo pravde je donijelo odluku o dozvoljenju izručenja Zimijaninija Republici Poljskoj – bez da su branioci uopšte prethodno obaviješteni o odluci Apelacionog suda, niti im je ta odluka dostavljena – navodi se u saopštenju advokatskog tima.
Ponavljaju da su branioci o toj odluci saznali od zaposlenih u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, čime su, kako smatraju, na grub način prekršeni procesni standardi i pravo na odbranu. Tek nakon što su branioci otišli u Viši sud i Ministarstvo pravde, uručene su im odluke Apelacionog suda i Ministarstva pravde. 
 
 - Protiv rješenja Apelacionog suda odmah je podnijeta ustavna žalba. Smatramo da se ovakvim postupanjem grubo krše osnovna ljudska prava Zimijanija uključujući pravo na djelotvoran pravni lijek i pravično suđenje, te da bi se njegovim hitnim izručenjem Republici Poljskoj, bez odluke Ustavnog suda, nanijela nepopravljiva šteta. Naš branjenik je i dalje u pritvoru iako mu je po rješenju Višeg suda u Podgorici, ekstradicioni pritvor mogao trajati najduže do 17. aprila 2025. godine u 21:30 časova. Uprkos toj činjenici, lice nije pušteno na slobodu. Zbog toga je jasno da se Zimijaniji od isteka pritvora 17. aprila 2025. godine, protivpravno zadržava u pritvoru, čime se dodatno produbljuje već postojeće kršenje njegovih osnovnih prava piše u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Advokati Zimijanija traže od Ustavnog suda da obustavu izvršenje odluke ministra pravde

Odnosi između Ustavnog i Vrhovnog suda mogu biti tenzični, ali u svojoj suštini moraju biti partnerski, jer od dijaloga ta dva suda zavisi stepen vladavine prava u Crnoj Gori, poručili su iz Vrhovnog suda.
Ustavni sud saopštio je ranije danas da Vrhovni sud nema pravo da odbacuje tužbe za pravično suđenje zbog zloupotrebe prava.
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić pozdravila je, u ime sudske instance kojom rukovodi, novi način rada i konačno ubrzanje postupaka pred Ustavnim sudom, imajući u vidu da je taj sud, nakon više od tri godine, odlučivao u predmetima u kojima je Vrhovni donio odluke 2021. i 2022. godine.
Iz Vrhovnog suda su u reagovanju naveli da načelno pozdravljaju volju predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko da preduzima aktivnosti na povećanju transparentnosti rada tog suda i na konačno uspostavljenoj praksi dostavljanja odluka Vrhovnom sudu u elektronskoj formi, što je ranije bilo odbijeno, zbog nedovoljnih administrativnih kapaciteta tog suda.
Oni su zahvalili Armenko što je danas lično, putem email-a, uputila pregled najnovije ustavnosudske prakse, a nakon objavljivanja saopštenja u medijima.
Iz Vrhovnog suda su kazali da su do sada više puta inicirali pravosudni dijalog sa Ustavnim sudom, jer je, kako su naveli, u državi zasnovanoj na vladavini prava to isključivo prihvatljivi forum za razmjenu stručnog mišljenja i relevantne prakse u cilju zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda na nacionalnom nivou.
Oni su napomenuli da je održavanje pravosudnog dijaloga i jedna od ključnih strateških obaveza Crne Gore na putu pristupanja Evropskoj uniji.
- Stoga, čudi ovakav odnos Ustavnog suda prema Vrhovnom, jer se objavljivanjem stručnih stavova iz najnovije prakse putem jednostranih saopštenja u kojima se Vrhovni sud poziva “da se uzdrži od prozivoljnog zaključivanja u konkretnim predmetima” odstupa od očekivanog nivoa institucionalne uzdržanosti i pravne utemeljenosti, zbog čega se stiče utisak o senzacionalističkom karakteru takvih objava - navodi se u reagovanju.
Podsjeća se da od odnosa Ustavnog i Vrhovnog suda zavisi stepen vladavine prava u Crnoj Gori.
- Relacije između ovih sudova u modernim demokratijama mogu biti tenzične, ali u svojoj suštini moraju biti partnerske i u najboljem interesu građana, naročito imajući u vidu da je jedini Vrhovni sud, kao najviši sud u državi ovlašćen da na nacionalnom nivou tumači i primjenjuje pravo - ističe se u reagovanju.
Iz Vrhovnog suda su kazali da će se, u toku mandata Pavličić i u sadašnjem sudijskom sastavu, uzdržati od ocjene pravnog pristupa Ustavnog suda u ovim i drugim predmetima.
- Imajući u vidu da najviši sud u državi njeguje vrijednosti ugleda, autoriteta i pravosudne kulture, zbog čega ostaje i dalje otvoren za pravosudni dijalog u namjeri da održi modus vivendi uprkos različitim stavovima - navodi se u reagovanju.

Od dijaloga Vrhovnog i Ustavnog suda zavisi stepen vladavine prava

Potpuno funkcionalan i nezavisan Ustavni sud od vitalnog je značaja za održavanje vladavine prava, ocijenio je generalni sekretar Savjeta Evrope &nbsp;Alan Berse, navodeći da očuvanje nezavisnosti i stabilnosti svih demokratskih institucija u Crnoj Gori mora biti prioritet. 
 
On je u intervjuu agenciji MINA kazao da bi crnogorske vlasti trebalo u potpunosti da implementiraju mišljenje koje su tražili od Venecijanske komisije u vezi sa penzionisanjem sudija Ustavnog suda, kada ono bude izdato. 
 
Berse je rekao da su nedavni periodi u kojima Ustavni sud nije bio aktivan zbog upražnjenih sudijskih mjesta bili zabrinjavajući, i pozdravio napore da se obnovi njegova funkcionalnost. 
 
- Potpuno funkcionalan i nezavisan Ustavni sud od vitalnog je značaja za održavanje vladavine prava- poručio je Berse. 
 
On je naglasio da očuvanje nezavisnosti i stabilnosti svih demokratskih institucija mora biti prioritet. 
 
Berse smatra da to što je Crna Gora tražila mišljenje VK u vezi sa penzionisanjem sudija Ustavnog suda pokazuje da je država spremna da traži smjernice koje su u skladu sa evropskim standardima. 
 
- Ohrabrujem vlasti da u potpunosti poštuju i implementiraju ovo mišljenje, kada bude izdato- rekao je Berse. 
 
Govoreći o reformama u pravosuđu, Berse je kazao da su određeni koraci preduzeti, ali da i dalje postoje određeni izazovi. 
 
- Ključno je osigurati da pravosuđe bude nezavisno, nepristrasno i efikasno. Politička volja ostaje ključna za dovršetak neophodnih reformi- rekao je Berse. 
 
Kako je naglasio, SE, kroz tijela kao što su VK i Evropska komisija za efikasnost pravosuđa nastaviće Crnoj Gori da pruža ekspertsku podršku i smjernice. 
 
Odgovarajući na pitanje koje ključne reforme SE očekuje od Crne Gore u narednom periodu, Berse je ukazao na to da je Crna Gora započela niz reformi kako bi uskladila svoj pravni i institucionalni okvir sa evropskim standardima. 
 
- Te reforme su od suštinskog značaja i treba da se nastave, a to uključuje i njihovu efikasnu implementaciju- naglasio je Berse. 
 
Kako je dodao, glavni prioriteti SE su jačanje nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa, nastavak jačanja integriteta u javnim institucijama i garancija punog poštovanja ljudskih prava i inkluzivnih demokratskih procesa. 
 
Berse je naglasio da korupcija potkopava povjerenje javnosti i slabi demokratske institucije, ukazujući na niz preporuka koje je Grupa država za borbu protiv korupcije (GRECO) izdala Crnoj Gori. 
 
- Napredak u njihovoj implementaciji je postignut, ali bi ti napori trebalo da se nastave- kazao je Berse, ukazujući posebno na GRECO preporuke koje se odnose na prevenciju korupcije u centralnoj vlasti i organima za sprovođenje zakona. 
 
Na pitanje da li politička nestabilnost prijeti demokratskim procesima u Crnoj Gori, Berse je rekao da politička nestabilnost može ometati funkcioniranje demokratskih institucija i odgoditi prijeko potrebne reforme. 
 
- Iako su promjene u vladi dio svake demokratije, bitno je da se one događaju unutar stabilnog institucionalnog okvira. Ohrabrujem sve političke aktere da se uključe u konstruktivan dijalog i rade zajedno na jačanju demokratskog upravljanja- poručio je Berse. 
 
Upitan kako vidi stanje slobode medija u Crnoj Gori i da li u SE postoji zabrinutost u vezi sa bezbjednošću novinara, Berse je naglasio da je sloboda medija kamen temeljac demokratije. 
 
- Održavanje pluralističkog medijskog pejzaža i bezbjednost novinara su ključni- rekao je Berse, dodajući da platforma SE za zaštitu novinara bilježi upozorenja o prijetnjama po bezbjednost novinara i slobodu medija. 
 
Kada se pojave, treba ih temeljno istražiti kako bi se okruženje u kojem slobodni i nezavisni mediji napreduju moglo razvijati, pojasnio je Berse. 
 
Govoreći o saradnji Crne Gore sa SE, Berse je istakao da je Crna Gora posvećena i konstruktivna članica te organizacije. 
 
 - Saradnja Crne Gore sa našim institucijama i stručnim tijelima je stabilna i pozitivna. Država nastavlja da pokazuje svoju posvećenost vrijednostima Evropske konvencije o ljudskim pravima i ulaže napore da poboljša implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava- kazao je Berse. 
 
On je ocijenio da će predsjedavanje Crne Gore Komitetom ministara SE, od novembra naredne godine, biti važna prilika da država doprinese radu te organizacije u trenutku koji je važan i za Evropu i za državu. 
 
- Vjerujem da će Crna Gora igrati konstruktivnu ulogu u unapređenju zajedničkih vrijednosti, demokratije, ljudskih prava i vladavine prava, istovremeno naglašavajući regionalne i nacionalne prioritete u evropskom kontekstu- naveo je Berse. 
 
On je, odgovarajući na pitanje na koji način će SE, u godinama koje slijede i sa izazovima koje nose, osigurati poštovanje ustanovljenih prava i usvojenih konvencija, rekao da je ovo vrijeme u kom je SE važniji nego ikada. 
 
- U vrijeme rata na našem kontinentu, demokratskog nazadovanja i rastuće polarizacije, naša misija je jasna: čvrsto se zalagati za ljudska prava, demokratiju i vladavinu prava- istakao je Berse. 
 
Da bi se odgovorilo na današnje izazove, prema njegovim riječima, važno je fokusirati se na strateške prioritete – podršku Ukrajini, pokretanje novog demokratskog pakta za obnovu povjerenja i jačanje evropskog jedinstva. 
 
On je pojasnio da se podrška Ukrajini odnosi na alate kao što su Registar štete ili osiguravanje odgovornosti za kršenje međunarodnog prava, dok se pokretanje novog demokratskog pakta odnosi na obnovu povjerenja javnosti u institucije, zaštitu građanskog prostora i prilagođavanje demokratija digitalnom dobu. 
 
Berse je naglasio značaj jačanja evropskog jedinstva kroz osiguravanje da sve država članica SE ostanu privržene standardima sadržanim u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima. 
 
- Ovo nije vrijeme da budemo okrenuti samo sebi. Vrijeme je da djelujemo, da zaštitimo ono što nas ujedinjuje i da osiguramo da naše zajedničke vrijednosti ostanu stvarnost za sve Evropljane- zaključio je Berse.

Berse: Nezavisan Ustavni sud od vitalnog značaja za vladavinu prava

Ustavni sud Južne Koreje jednoglasnom odlukom izglasao je danas da se Jun Suk Jeol ukloni sa funkcije, čime je okončano njegovo burno predsjedništvo četiri mjeseca nakon što je svojom odlukom da proglasi vanredno stanje gurnuo naciju u nemire.
Ovom presudom stavljen je pečat na politički pad Juna, bivšeg glavnog tužioca koji je postao predsjednik 2022. godine, samo godinu dana nakon što je ušao u politiku, prenosi AP.
Na sjednici Ustavnog suda koja je prenošena na nacionalnoj televiziji, vršilac dužnosti šefa suda Mun Hjung-bae rekao je da je osmočlano vijeće utvrdilo da su Junovi postupci neustavni i da su imali ozbiljan uticaj.
- Proglašavajući vanredno stanje koje je u suprotnosti sa ustavom i drugim zakonima, optuženi je vratio istoriju zloupotrebe državnih dekreta za vanredne situacije, šokirao ljude i izazvao pometnju u društvu, ekonomiji, politici, diplomatiji i svim drugim oblastima - rekao je Mun.
S obzirom na negativan uticaj na ustavni poredak koji je prouzrokovan kršenjem zakona od strane optuženog i njegove ozbiljne posljedice, naveo je sudija, smatramo da su koristi od očuvanja ustava kroz smjenu optuženog daleko važnije.
Demonstranti koji su se okupili blizu suda plakali su od radosti i plesali kada je presuda saopštena u kasnim prijepodnevnim časovima.
Sa druge strane, ispred zvanične rezidencije Juna, njegove pristalice su vikale na novinare kada su vidjele vijest o presudi na ogromnom video-bimu.
Izbori za novog predsjednika biće održani u roku od dva mjeseca.
Međutim, duboki jaz vezan za smjenu Juna mogao bi da zakomplikuje napore Južne Koreje da se nosi sa ključnim pitanjima, kao što su carine američkog predsjednika Donalda Trampa i druge politike „Amerika na prvom mjestu“.
Jun je u saopštenju koje je objavio preko svog tima za odbranu rekao da duboko žali što nije ispunio očekivanja naroda, ali on nije u objavi eksplicitno prihvatio presudu.
Postojao je strah da bi mogao da podstakne pokušaje izbjegavanja svoje smjene, jer je ranije obećao da će se boriti do kraja.
Dodao je da će se moliti za zemlju i njen narod.&nbsp;
- Bila je najveća čast u mom životu služiti našoj naciji - rekao je Jun.
Njegova vladajuća Stranka narodne moći saopštila je da će prihvatiti odluku Ustavnog suda. Međutim, jedan od Junovih advokata, Jun Kap-kun, nazvao je presudu „potpuno neshvatljivom“ i „čisto političkom odlukom“.
Premijer Han Duk-so, privremeni lider zemlje, obećao je da će održati javni mir i bezbjednost, te obezbijediti nesmetan prelazak na sljedeću administraciju.
Ankete pokazuju da je Li Jae-mjung, lider glavne liberalne opozicione Stranke demokratske, favorit za pobjedu na predstojećim prevremenim predsjedničkim izborima, iako se suočava sa nekoliko suđenja za korupciju i druge optužbe.
Li je pozdravio presudu i odao priznanje južnokorejskom narodu za „zaštitu naše demokratske republike“.

Šta se dešava u Južnoj Koreji: Ustavni sud smijenio predsjednika, slijede novi izbori

Nadam se da ćemo dobiti mišljenje Venecijanske komisije (VK) koje će dati jasan odgovor na pravne dileme koje su dovele do ustavne krize u Crnoj Gori - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na sastanku sa generalnim sekretarom Savjeta Evrope Alanom Berseom.
Venecijanska komisija dobila je 28. marta zahtjev za hitno mišljenje mišljenje o ustavnosti procedure kojom je Ustavni odbor Skupštine Crne Gore konstatovao, a predsjednik parlamenta Andrija Mandić zaključio da je prestao mandat sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović.&nbsp;
Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga je opozicija blokirala, odnosno nije dozvoljavala, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
Na sastanku sa Barseom, koji je našu zemlju posjetio prvi put od obnove nezavisnosti 2006. godine, Milatović je poručio da se kroz dobijanje ovog mišljenja oslanjamo i na podršku Savjeta Evrope.
<h2>Posvećeni standardima Savjeta Evrope</h2>
On je ponovio da Crna Gora ostaje posvećena zaštiti novinara, slobodi medija, borbi protiv govora mržnje, korupcije i organizovanog kriminala i zaštiti žena od nasilja. Izrazio je, kako su naglasili u njegovom kabinetu, zadovoljstvo što je Crna Gora krajem prošle godine potpisala najnoviju Konvenciju SE o vještačkoj inteligenciji, ističući da je riječ o jednoj od nezaobilaznih tema u budućem periodu.
Milatović je poručio da naša zemlja, kao članica ove važne organizacije, dijeli standarde i principe promovisanja i zaštite ljudskih prava, demokratije i vladavine prava, i prepoznaje ih kao prioritete u svojim međunarodnim i nacionalnim aktivnostima.
Istakao je da je saradnja sa Savjetom Evrope jedan od važnih vanjskopolitičkih prioriteta, te da se raduje jačanju saradnje u narednom periodu, posebno u kontekstu glavnog vanjskopolitičkog cilja naše zemlje - članstva u Evropskoj uniji do 2028. godine, ali i predstojećeg crnogorskog predsjedavanja Komitetu ministara Savjeta Evrope u perodu novembar 2026 - maj 2027. godine.
- Crna Gora je najnaprednija zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, zadovoljni smo stepenom demokratskog razvoja i naše pristupanje EU može biti dobar primjer drugim zemljama u tom procesu. Snažna saradnja sa Savjetom Evrope nam je, u tom kontekstu, veoma važna. Predsjedavanje Crne Gore Komitetu ministara podudara se sa važnim jubilejima za našu zemlju, 20 godina od obnove nezavisnosti i 20 godina članstva u Savjetu Evrope. Već smo počeli sa pripremama za ovu odgovornu ulogu, koja će biti dodatna prilika da pokažemo našu posvećenost vrijednostima organizacije i jačanju multilateralizma - saopštio je Milatović.
On je posebno istakao značaj saradnje sa Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, naglašavajući da Crna Gora smatra važnim poštovanje i sprovođenje presuda tog suda. Ukazao je i na značaj uloge savjetodavnog tijela Savjeta Evrope- Venecijanske komisije prilikom davanja preporuka za unapređenje zakonskih rješenja u Crnoj Gori, koji su između ostalog bili ključni za dobijanje Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) iz pristupnih poglavlja 23 i 24, u pregovaračkom procesu sa EU.
Generalni sekretar Berse istakao je da je posvećenost Crne Gore reformama u oblasti vladavine prava vidljiva, da Savjet Evrope te napore uzima za ozbiljno i da je posvećen jačanju saradnje i svim vidovima podrške našoj zemlji.
- Dva zvaničnika su se saglasila da je, imajući u vidu dešavanja i izazove na geopolitičkoj sceni, važno da Savjet Evrope svojim odlukama i stavovima pokaže liderstvo u usmjeravanju demokratskih procesa važnih za jedinstvo Evrope kao zajednice vrijednosti i stabilnost evropskog kontinenta - zaključili su u Milatovićevom kabinetu.

1250x600

1084x550

Milatović: Nadam se da će mišljenje VK dati jasan odgovor na pravne dileme u slučaju Đuranović

Južnokorejski Ustavni sud u petak će objaviti odluku o tome da li će zvanično biti otpušten ili ponovo će biti vraćen na dužnost opozvani predsjednik zemlje Jun Suk Jeol u odluci koja će, bez obzira u kom smjeru bude išla, vjerovatno produbiti unutrašnje podjele.
Sud razmatra političku sudbinu Juna poslije opoziva konzervativnog lidera u decembru u Nacionalnoj skupštini, koja je pod kontrolom liberalne opozicije.
Opozvan je u parlamentu poslije kratkog uvođenja ratnog stanja koje je podstaklo veliku političku krizu.
Milioni ljudi su protestovali širom zemlje da podrže ili osude Juna. Policija je saopštila da će mobilisati sve raspoloživo osoblje da očuva red i odgovori na moguće činove vandalizma, paljenja i napada prije i poslije izricanja sudske presude.
Ustavni sud je u kratkom saopštenju danas najavio da će objaviti presudu u 11 sati prije podne u petak i dozvoliti televizijama da izvještavaju s izricanja presude uživo.
Da bi Jun bio formalno smijenjen potrebna je podrška najmanje šest od osam sudija Ustavnog suda. Ako sud presudi protiv Juna, Južna Koreja mora da održi izbore za novog predsjednika u roku od dva mjeseca. Ako sud poništi njegov opoziv, Jun se odmah vraća svojim predsjedničkim dužnostima.&nbsp;
U središtu stvari je to što je Jun rasporedio stotine vojnika i policajaca oko Nacionalne skupštine poslije uvođenja ratnog stanja 3. decembra prošle godine. Jun insistira da je namjera bila da održi red, ali neki vojni zvaničnici su dali iskaz da im je on naredio da izvlače poslanike da bi onemogućili glasanje oko njegovog ukaza, kao i da privedu političke protivnike.
Portparol glavne liberalne opozicione Demokratske stranke, koja je predvodila proces Junovog opoziva, pozvao je sud da pokaže „čvrstu odlučnost“ i podrži ustavni red smjenjivanjem Juna. Lider Junove Stranke snage naroda pozvao je sud da ima u vidu nacionalni interes i donese odluku koja je „strogo neutralna i fer“.
Jun kaže da nije namjeravao dugo da zadrži ratno stanje, da je samo želio da istakne, kako je nazvao, "zloćudnost" Demokratske partije koja je ometala njegovu agendu, opozvala visoke zvaničnike i smanjila njegov budžet. Tokom objave o ratnom stanju on je nazvao članove Skupštine "jazbinom zločinaca" i "protivdržavnih snaga".
Po zakonu predsjednik ima pravo da proglasi ratno stanje u vrijeme rata ili drugih hitnih situacija, ali Demokratska stranka i njene pristalice kažu da Južna Koreja nije bila u takvoj situaciji.
U zahtjevu za njegov opoziv Jun se optužuje za ukidanje aktivnsoti Nacionalne skupštine, pokušaj privođenja političara i drugih i podrivanje mira, što predstavlja kršenje Ustava i drugih zakona. Jun je rekao da nije imao namjeru da poremeti rad Nacionalne skupštine niti da privede bilo koga.
Ratno stanje je trajalo samo šest sati pošto su poslanici uspjeli da uđu u zgradu parlamenta i jednoglasno izglasaju poništenje njegovog ukaza. Nije bilo nasilja. Posljednji put je ratno stanje u zemlji proglašeno 1980. godine.
Pored presude Ustavnog suda o njegovom opozivu Jun je uhapšen i optužen u januaru po optužbama za pobunu. On je pušten iz zatvora 8. marta, pošto je okružni sud u Seulu poništio njegovo hapšenje i dozvolio mu da se brani sa slobode.
Deset visokih vojnih i policijskih zvaničnika takođe su uhapšeni i optuženi zbog uloga u sprovođenju ukaza o ratnom stanju.

Južnokorejski Ustavni sud u petak će odlučiti o zvaničnom opozivu predsednika Juna

Ustavni sud odbacio je inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti cjenovnika podgoričke Čistoće iz 2020. godine. Ova inicijativa, kako saznaje Dan, podnijeta je preko jedne advokatske kancelarije.
U nekoliko navrata su Ustavnom sudu podnošene inicijative tražeći da se ospori obračun odvoza i deponovanja smeća po metru kvadratni stambenog prostora. Ukazivale su da se obračun mora vršiti prema stvarnom trošku koji se odnosi na prevoz kontejnera, koji su u vlasništvu podnosioca, specijalnim vozilom sa lokacije podnosioca do deponije.
- Odbacuje se inicijativa za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti cjenovnika usluga sakupljanja i transporta komunalnog otpada, broj 23/20-19721, koju je donio odbor direktora Čistoća, na sjednici od 20. oktobra 2020. godine - saopšteno je nakon sjednice Ustavnog suda.
Ustavni sud odbio je i inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pravilnika o rješavanju stambenih potreba zaposlenih u Zelenilu koji jer 2. novembra 2020. godine donio tadašnji odbor direktora preduzeća. Preispitivanje pravilnika gradskog preduzeća 10. novembra iste godine od Ustavnog suda tražili su Darko Vukadinović i Zoran Nikolić, iz izvršnog odbora sindikata.
Na osnovu ovog pravilnika gradsko preduzeće je u maju 2021. godine podijelilo devet stanova, dok su se ispod crte tada našla četiri zaposlena. Stanovi su podijeljeni iako je pravilnik tada bio pred sudom.
- Odbacuje se inicijativa za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti člana 17, 19 i 20 pravilnika o rješavanju stambenih potreba, broj: 8438, koji je donio odbor direktora Zelenilo, na sjednici od 2. novembra 2020. godine - saopšteno je nakon sjednice Ustavnog suda.
Darko Vukadinović koji je u međuvremenu napustio Zelenilo za Dan kaže da je očekivao da će sud prihvatiti njihovu inicijativu i preispitati dodjelu stanova u gradskom preduzeću.
- Mjesec dana prije nego što su podijeljeni stanovi promijenjen je pravilnik. Pojedini su uzeli stanove da bi ih kasnije preprodali po znatno višim cijenama nego što im je u tom trenu ona bila. Kada je u pitanju podjela stanova u Zelenilu, smatram da tu ima posla i za Tužilaštvo. Potpuno sam razočaran odlukom Ustavnog suda - saopštio je Vukadinović.
Vukadinović i Nikolić su u inicijativi koju su predali Ustavnom sudu 2020. godine naveli tri razloga na osnovu kojih oni osporavaju pravilnik.
- Prema pravilniku određena su tri boda po članu domaćinstva, a taj broj treba povećati. Podnosioci žalbe smatraju da je koeficijent od četiri boda (značaj poslova) koji je predviđen članom 19 žalbenog pravilnika diskriminatorski jer niko od radnika sa srednjom školom ne može postići-dostići taj koeficijent. Članom 17 pravilnika vrši se diskriminacija jer se favorizuje značaj poslova kod službenika i ako imaju iste godine staža kao radnik koji takođe ima srednju stručnu spremu ali koji nije raspoređen shodno toj stručnoj spremi - naveli su tada Vukadinović i Nikolić.
Oni su ukazali da odbor direktora preduzeća nije svojevoljno uzeo u razmatranje njihove primjedbe na pravilnik o dodjeljivanju stanova i kredita, a njihove tvrdnje tada su osporili su iz Zelenila poručujući da je pravilnik prošao sve neophodne procedure koje su prethodile njegovom usvajanju.

Ustavni sud neće ispitivati ustavnost cjenovnika podgoričke Čistoće

Usaglašen je tekst pisma u kom se traži mišljenje Venecijanske komisije povodom prestanka funkcije sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović, koje će sjutra nakon zvaničnog prevoda diplomatskim putem biti proslijeđeno Venecijanskoj komisiji - kazao je ministar pravde Bojan Božović.
On je, na društvenoj mreži Fejsbuk, kazao da je usaglašeno da se odvojena pitanja postave u ime parlamentarne većine i opozicije, te dodao da očekuje da će Venecijanska komisija mišljenje donijeti po hitnoj proceduri.
- Pitanje koje se postavlja u ime parlamentarna većine glasi: "Da li u slučaju nespornog nastupanja razloga za prestanak funkcije zbog ispunjenosti uslova za starosnu penziju, shodno članu 154 stav 1 Ustava, sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija i onda kada Ustavni sud ne utvrdi očiglednu ispunjenost uslova za prestanak funkcije na sjednici Ustavnog suda u skladu sa članom 154 stav 3, odnosno, da li je utvrđivanje razloga za prestanak funkcije na sjednici Ustavnog suda samo deklarativnog karaktera, i s tim u vezi, da li je Ustavni odbor djelovao van okvira svojih nadležnosti, kada je na osnovu dopisa predsjednice Ustavnog suda, kao odgovora na upit o godinama života i staža svih sudija, usvojio zaključak da su u slučaju sudije Đuranović nastupili razlozi za prestanak funkcije zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju?" - precizirao je Božović.
Zahvalio se premijeru Milojku Spajiću i parlamentarnoj većini, ambasadoru Johanu Satleru i Delegaciji EU, kao i predstavniku opozicije Milošu Vukčeviću i ostalim kolegama iz opozicije na konstruktivnom pristupu i saradnji.

Božović: Usaglašen tekst za Venecijansku komisiju, pitanja parlamentarne većine i opozicije postavljaju se odvojeno, pismo će biti poslato sjutra

Trenutno smo najbliži tome da u pismu Venecijanskoj komisiji (VK) bude sadržan prijedlog pitanja opozicije i prijedlog pitanja vlasti - i da sve to sa prilozima bude dostavljeno već sjutra - saopštio je ministar pravde Bojan Božović koji je zajedno sa advokatom Milošem Vukčevićem pripremio tekst tog dokumenta.
Portal ETV danas je već objavio saznanje da je tekst zahtjeva Venecijanskoj komisiji, koji su tokom posljednja tri dana sastavljali Božović i u ime opozicionih stranaka advokat Vukčević, usaglašen, te da će nakon što ga ujutru potpiše premijer Milojko Spajić biti zvanično poslat na hitno usaglašavanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzahtjev-venecijanskoj-komisiji-salje-se-sjutra-nakon-sto-ga-potpise-premijer-spajic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Da će Venecijanska komisija odlučivati o ustavnosti prestanka funkcije bivšoj sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović, odlučeno je 15. marta na sastanku koji je u prostorijama Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori organizovao ambasador Johan Satler. Tada su potpis na sporazum o ovom pitanju stavili predsjednik Pokreta Evropa sad i premijer Milojko Spajić i predstavnici opozicije Danijel Živković (DPS), Damir Šehović (Evropski savez) i Adrijan Vuksanović (HGI).&nbsp;
Đuranović je smijenjena u decembru prošle godine na sjednici Ustavnog odbora - čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda.
Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga opozicija nije učestvovala u radu Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
<h2>Hitna procedura</h2>
Božović je, gostujući na Televiziji Vijesti, ustvrdio da su sa Satlerom dogovorili da se tekst VK preda po hitnoj proceduri.
- Nadam se da ćemo za nekih mjesec dana imati odgovor - poručio je on.
Nada se, kako je rekao, i da će sadržati mehanizme kako prevazići ovakvu situaciju, ali i kako da se to ponovo ne desi. On je naveo da je sadržaj adresiran tako da se, prije svega, odnosi na preporuke za zakonodavnu i izvršnu vlast.
<h2>Poteškoće</h2>
Božović je kazao da on i Vukčević nijesu mogli očekivati da će tekst za VK dogovoriti u dva sata.
- Razlog zašto postoje poteškoće je jer ovu situaciju gledamo iz drugačijih uglova. To je sasvim prirodno. Kolege iz opozicije problematizuju formalno pravni nedostatak sjednice Ustavnog suda, sa druge strane - mi to gledamo kao priliku pisma VK da otvorimo problem materijalno pravne prirode koji se odnose na stav 3 člana 154 Ustava - naveo je Božović.
Prilozi koji će ići uz pismo su, kaže, dokumenta koja idu u korist jednoj ili drugoj strani.&nbsp;
- To se odnosi na zapisnik sa sjednice Ustavnog odbora i tako dalje - naveo je Božović.
<h2>Parlamentarna većina obaviještena</h2>
Na pitanje ide li tekst za VK na čekiranje kod parlamentarne većine, Božović je rekao da kolege iz bivšeg Demokratskog fronta (DF) i PES-a načelno obavještava o koracima.
Rekao je da je komunicirao sa Momom Koprivicom iz Demokrata - potpredsjednikom Vlade za politički sistem i pravosuđe, ali i dodao da smatra da je red da o tome bude obaviještena predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović.
Oni, kaže, nijesu stoprocentno usaglašeni, ali jesu blizu njegovih ideja.
<h2>Za politiku DF-a odgovor - Barometar 26</h2>
Na činjenicu da je Milan Knežević iz Demokratske narodne partije (DNP) i prvi saradnik čelnika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, rekao da neće podržati nikakvu rekonstrukciju Vlade dok ne budu dobili jasne vremenske okvire koji se tiču dvojnog državljanstva, ministar Božović je rekao da je to legitimno - ali da na to Barometar 26 daje odgovor.
- Barometar 26 negdje daje odgovor na ta pitanja: identitetska pitanja otvaramo kad zatvorimo pregovaračka poglavlja - rekao je Božović.
<h2>Posredovanje Delegacije EU da bi imali autoritet da nema politike DF-a</h2>
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević je ukazao da cijela parlamentarna većina ne podržava Barometar 26.
- Dio parlamentarne većine instistiraju na svojim politikama koje nijesu od juče. Mi smatramo da one ugrožavaju građanski karkter Crne Gore. Najveći problem je što je delegacija EU rekla da te politike moraju biti stavljene sa strane. Nama je ovdje najvažnije da se ne podriva građanski karakter Crne Gore i fokus na evropsku integraciju - naveo je on gostujući na Televiziji Vijesti.
Rekao je da misli da su postigli taj cilj, te da su zbog toga zahvalni delegaciji EU.
On se osvrnuo na izjavu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića kojem je sporno što je Delegacija EU posredovala između opozicije i vlasti u ovom pitanju.
- Otud odgovor na pitanje gospodina Jakova Milatovića koji se čudi zašto je posredovala Delegacija EU u potpisivanju sporazuma: da bi imali autoritet međunarodne zajednice - da nema politike DF-a dok ne završimo integraciju - podvukao je Rakočević.
<h2>Na Vladi se pominjalo izdavanje Velike plaže na 99 godina</h2>
Na pitanje je li se na Vladi potegnulo pitanje o izdavanju Velike plaže Mohamedu Alabaru, osnivaču Emaar Properties i predsjedniku Igl Hilsa, na 99 godina - Božović je rekao da se to pominjalo. Dodao je da ne može da tvrdi da je to sigurno zakup na 99 godina.
- Najbolja adresa za to je predsjednik Vlade (Milojko Spajić). Na sjednicama Vlade se razgovara o više stvari... &nbsp;99 godina je bila jedna od tema koja se pominjala. Da li će to ostati: najbolje da resorna ministarstva i predsjednik Vlade daju odgovor - naveo je Božović gostujući na Televiziji Vijesti.
Misli, kaže, da nemamo prostora da u ovom momentu izbjegnemo mogućnost da kredibilne investitore imamo u Crnoj Gori.
- Vrlo je bitno da znamo da treba bisere Crne Gore štititi od devastacije. A o vremenskom roku treba uraditi jednu analizu, a onda utvrditi. Nijesam se bavio toliko studiozno tim pitnajem, ali znam da ne bi bio ovo prvi primjer da se tako nešto uradi. Mislim generalno - van Crne Gore - naveo je Božović.
Građani i čelnici Ulicnja, uz Udruženja zakupaca plaža, restorana na Adi Bojani i NVO Ada Bojana duži vremenski period ukazuju da je tenderski postupak za zakup plaža netransparentan, nepravedan i diskriminatorski.
<h2>„Potpuno legitimno“ postavljanje Mikijelja&nbsp;</h2>
Na pitanje zašto je Vlada isprva makla sa dnevnog reda postavljenje direktora Morskog dobra, Spajić na pres konferenciji saopštio postoje procedure za imenovanje koje moraju da budu ispoštovane, a onda održala drugu sjednicu na kojoj je Mladen Mikijelj ponovo izabran - Božović je rekao da je to legitimno.
Mikijelja je predložio ministar prostornog planiranja Slaven Radunović iz bivšeg Demokratskog fronta. Na pitanje je li Mikijelj postavljen na insistiranje te političke frakcije, Božović je ostao pri istom stavu.
- Sve da je tako to je legitimno. Ministar ima pravo da predloži koga misli da je najbolji, Vlada se saglasila i to je to - rekao je Božović.
<h2>Politička trgovina</h2>
Nikola Rakočević iz Demokratske partije socijalista (DPS) je na to rekao da se ovo ne dešava prvi put.
- Pitanje je ko je za što time dobio. Zbog toga nema meritokratije - jer tu ne treba da sjedi neko zbog političkih trgovina - ukazao je Rakočević.

Anja Ivanović

Božović: Najbliži smo tome da pismo VK bude sadržano od prijedloga pitanja vlasti i opozicije, nadam se da ćemo odgovor imati za mjesec

Zahtjev Venecijanskoj komisiji za mišljenje o dešavanjima u vezi sa Ustavnim sudom, prema prijedlogu opozicionih stranaka, radiće advokat i bivši dekan Pravnog fakulteta na Univerzitetu "Mediteran" Miloš Vukčević, dok će u ime dijela vladajućih partija to raditi aktuelni ministar pravde i funkcioner Pokreta Evropa sad Bojan Božović, saznaje "Dan".
Prema sporazumu, koji je premijer Milojko Spajić u ime PES-a potpisao sa dijelom opozicije, tekst zahtjeva "venecijancima" treba da pripreme po jedan predstavnik obje strane.
Nakon što se usaglase, dogovereni zahtjev Venecijanskoj komisiji treba da uputi Spajić.
Rok da se obrati Venecijanskoj komisiji je do nedjelje.

Tekst za Venecijansku komisiju rade Božović i Vukčević

U Asocijaciji žena Pokreta Evropa sad (PES) saopštili su da njihova kolegenica, poslanica, Jelena Nedović kontinuirano trpi uvrjedljive napade.
- Mi, žene iz Pokreta Evropa sad, izražavamo punu podršku našoj koleginici, poslanici Jeleni Nedović, i najoštrije osuđujemo kontinuirane, neosnovane i uvredljive napade kojima je izložena. Ovo nije samo napad na jednu ženu - ovo je pokušaj da se obeshrabri svaka žena u Crnoj Gori koja se usuđuje da bude svoja: obrazovana, glasna, dostojanstvena i slobodna - navele su one.
Tvrde da Nedović mjesecima trpi lične uvrede, prijetnje i javno ponižavanje.
- Ne zbog svog rada ili postupaka, već isključivo zbog toga što se ne uklapa u očekivane obrasce ponašanja za žene u javnom prostoru. Takav tretman je nedopustiv u svakom demokratskom društvu - navele su one.
Dodatno, zaključuju, zabrinjava tišina kojom se ovakvi napadi često prate.

Asocijacija žena PES: Nedović već mjesecima trpi lične uvrede, prijetnje i javno ponižavanje

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je večeras da uskoro planira put u Sjedinjene Američke Države, gdje bi trebalo da razgovara sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom. 
 
Kako je naveo gostujući na televiziji Informer, dobio je poziv da prisustvuje Republikanskom nacionalnom komitetu početkom maja.
- Mislim da ću dva ili tri putra imati priliku da razgovaram sa predsjednikom Trampom - kazao je Vučić, prenosi FoNet.
Naveo je da ima potvrdu za susrete sa svim važnim republikancima.
Vučić se osvrnuo i na posetu patrijarha Porfirija i vladike Irineja Rusiji, istakavši da im se divi zbog hrabrosti, jer „shvataju srž i suštinu srpskih nacionalnih interesa“.
<h2>Negira istraživanje CRTE</h2>
Predsjednik Srbije večeras je takođe odbacio istraživanje Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA) po kom oko 60 odsto građana Srbije podržava proteste i studente.
Po najnovijem istraživanju CRTE učinak Vučića na funkciji predsjednika Srbije negativno je ocijenila svaka druga osoba.
Vučić je za televiziju Informer kazao da CRTA „nikada nije radila istraživanja“ niti, kako je kazao, zna da ih radi.
Beta prenosi da je u sličnom kontekstu je ocijenio i istraživanja Nove srpske političke misli Đorđe Vukadinović, te dodao da ih on i ne radi već, kako je naveo, samo upiše brojeve koji mu odgovoraju.
Kazao je da je Vukadinović uoči ranijih izbora naveo da se Srpska naprendna stranka nikada neće vrati na podršku građana od 40 odsto i da je daleko ispod toga, a da su, potom, osvojili više od 49 odsto.

Vučić najavio razgovor sa Trampom, Porfiriju i Irineju se divi zbog „hrabrosti“

Više od dvadeset mrtvih za godinu poraz su bezbjednosnog sektora Crne Gore, koji se hvali nekim velikim rezultatima, da su kriminalne klanove doveli u red, izborili se sa njihovim obračunima. Nažalost, vidimo da ih isti ti kriminlani klanovi svako malo demantuju - kazala je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović.
Ocjena predsjednika države Jakova Milatovića da je bezbjednosna situacija izazovna, nakon posljednjeg ubistva na Cetinju i svih koja su mu prethodila, je mlaka, kaže Krsmanović. Ona smatra da je Milatovićeva poruka njegov politički odnos prema bezbjednosnoj situaciji.
- Pretpostavljam da je svjestan da dijelom i sam snosi odgovornost za aktuelnu bezjbednosnu situaciju, zbog činjenice da je i sam dio vladajućih struktura nakon 2020. godine. Ne samo da su urušili bezbjednosni sektor, nego su urušili apsolutno sve crnogorske institucije u temelju, korijenu. Ono što je najgore po Crnu Goru i crnogorsko društvo je što su urušili antifašističke temelje ove države, civilizacijske tekovine i vrijednosni sistem. To je ono što je, prema mom mišljenju, ključni problem - rekla je Krsmanović.
<h2>Ja, pa ja PR</h2>
Dugogodišnja novinarka objašnjava da bi bezbjednosni sektor trebalo da služi građankama i građanima Crne Gore, da bude štit od kriminalnih, korupcionaških i stranih uticaja. Kaže da to nije slučaj jer se čelnici bezbjednosnog sekotra u kontinuitetu bave ličnim marketingom.
- Imamo konferencije za novinare na kojima se, uz njihova nasmijana lica, saopštavaju rezultati koji su, u suštini, fingirani i netačni. Imamo njihova saopštenja, njihove fotografije... Sjetite se, maltene, filmova koje su snimali tokom potrage za zločincem Alijom Balijagićem. Ono je bilo strašno. Sjetimo se nakon užasnog masovnog zločina na Cetinju, drugog u dvije godine u Prijestonici, kako ministar Danilo Šaranović izlijeće iz automobila da bi slavodobitno organizovao konferenciju za novinare, na kojoj je saopštio ne da su uhapsili masovnog ubicu, već da se on samoubio. Sjetimo se odsjaja u naočarima (Šaranovića) uoči konferencije za novinare... Kod njih je sve PR, njihove reklame – ja, pa ja, nema suštinskih rezultata - kaže Krsmanović.
Skandaloznom opisuje situaciju u bezbjednosnom sektoru.
- Rade čistke, bezbjednosni sektor oslobađaju od iskusnih, školovanih policajaca. Bojim se da će među 700 i kusur ljudi, koje planiraju da zaposle, biti mnogo onih koji ne bi smjeli da se nađu u sektoru bezbjednosti. Mimo toga, u sektoru bezbjednosti imamo, prema našim informacijama, vrlo, vrlo, diskutabilne ljude - istakla je Krsmanović.
<h2>Slučaj Mandićevog sinovca</h2>
Događaj u kojem je ključni akter sinovac i tjelohranitelj predsjendika Skupštine Andrije Mandića, Danilo Mandić, osumnjičen za pokušaj ubistva, je slika aktulene vlasti, smatra Krsmanović. To je, kaže, potvrda da su u sektoru bezbjednosti diskutabilni ljudi, što je poražavajuće.
- On (Danilo Mandić) nije formalno i zvanično dio sektora bezbjednosti, ali je dio obezbjeđenja štićene ličnosti. Prosto je nevjerovatno i poražavajuće da je u ličnom obezbjeđenju štićene ličnosti bezbjednosno interesantno lice, čovjek koji je krivično odgovarao, bio u zatvoru. Nevjerovatno. Da li je realno to što rade naše službe bezbjednosti, to što radi resor koji je u Upravi policije zadužen za štićene ličnosti? Da li je to smjelo da se desi? Da li će neko odgovarati? - navela je on.
Moramo, podvlači Krsmanović, postavljati ta pitanja.
- Vidimo da na sve načine pokušavaju da prikriju taj događaj. Grade priču kako Danilo Mandić uopšte nije ni bio akter tog događaja. Pretpostavljam da će da grade priču da se nije ni dovezao službenim automobilom Skupštine Crne Gore i pokušao da ubije dva čovjeka. To je porazno i zahtijeva hitne ostavke čelnih ljudi u sektoru bezbjednosti - naglasila je Krsmanović.
<h2>Zaštita Ane Raičković</h2>
Govoreći o situaciji u kojoj je novinarka Ana Raičković, koja je brutalno napadnuta u novembru prošle godine, kao zaštitu dobila jednog policijskog službenika, Krsmanović kaže da ta činjenica dovoljno govori sama za sebe.
Objašnjava da je u zvaničnom saopštenju navedeno kako je u obezbjeđenju Raičković trebalo da budu dvojica policijskih službenika, ali da su zbog kadrovskih neprilika u Upravi policije, mogli da joj dodijele samo jednog.
- Postoje njima značajni novinari kojima će dodijeliti i pet policajaca da ih štite, postoje njihove ličnosti iz vlasti, za koje ni ne znamo koliko ih službenika policije štiti. Postoje za vlast nepoželjni novinari, a bojim se da je među njima i Ana Raičković, kojoj daju, eto, jednog policajca. Sjetimo se koliko je trajala bezbjednosna procjena za Anu Raičković i koliko je dugo trebalo Upravi policije da je obezbjedi i dodijeli obezbjeđenje - istakla je ona.
Sveukupno je, podvlači, porazno.
- Da je porazno govori i činjenica da je centralna informativna emisija TV E otvorena serijom informacija koje se odnose na sektor bezbjednosti i crnu hroniku. To isto govori o sektoru bezbjednosti - zaključila je Krsmanović.

Krsmanović: Sve crnogorske institucije su urušene u temelju - ne samo bezbjednosni sektor

Nažalost sam očekivala ovakav epilog. To je logična posljedica dosadašnjeg ponašanja parlamentarne većine - poručila je politikološkinja Nikoleta Đukanović osvrnuvši se na usvajanje sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) prije dva dana.
Dobro je, kako je podvukla, da je civilni sektor bio uključen, glasan i eksplicitan po pitanju odbrane argumenata: da je ovo protivno interesima države, lokalne zajednice i stanovništva uopšte, činjenica da je ovo urađeno na nedopustiv način za jednu demokratsku državu koja realizuje proces evropskih integracija.
Nije očekivala drugačije, kaže, jer imamo Vladu koja, pod uticajem parlamentarne većine, pokazuje lice, kako je rekla, ne samo karakteristika koje imaju autokratski ili polu-autokratski režimi: nego prosto nečega što je u 2025. godini nedopustivo.
- Visok stepen netransparentnosti, o zadovoljavanju sve više ličnih partijskih interesa ili možda političkih interesa iz regiona... Da ne govorimo o tome da ova Vlada pokazuje lice koje je apsolutno netrpeljivo prema kritici, kritičarima, aktivistima, koji pokazuju jednu vrstu gušenja slobodne i kritičke misli - što smo vidjeli i na primjeru studentske organizacije „Kamo śutra“ - rekla je Đukanović gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E.
<h2>TREND NEPOŠTOVANJA PRAVNOG PORETKA</h2>
U prethodnom periodu smo, ukazuje ona, vidjeli trend nepoštovanja zakona institucija, pravnog poretka, zaobilažnje zakonskih ili drugih procedura koji mogu da otežaju intenciju premijera (Milojka Spajića) u ovom ili bilo kom drugom slučaju.&nbsp;
- Vidim da postoji samo isključivo interes koji podrazumijeva da se taj sporazum mora sklopiti. Od početka se vidjelo da postoji veliko interesovanje premijera da se taj sporazum potpiše na brzinu. Ovo mi je bila logična posljedica njegovog ponašanja u prethodnom periodu gdje uvijek zaobilazi konsultacije sa stručnom javnošću, donosi odluke na telefonskim sjednicama, bez kvalitetne javne rasprave, odnosno bez rasprave među članovima Vlade... Da ne govorimo o nekoj vrsti javnih konsultacija sa stručnim organizacijama, nevladinim sektorom itd - istakla je Đukanović.
Koliko god to bolno ili pesimistički zvučalo, Đukanović je, kaže, to logična posljedica ponašanja vladinih struktura iz prethodnog perioda.
- I iskreno bi me iznenadilo da su, bez obzira što su tako dobro argumentovani razlozi zašto ovo ne smije biti učinjenio i na ovaj način izglasano, nijesu prosto preispitali odluke premijera - navela je ona.
Čudi i zabrinjavajuće je, kako je rekla, da i dalje imamo vrste poslanika kod kojih ne postoji zdravorazumna slobodna misao.
- Koji mogu lično donositi odluke shodno zdravom razumu. prosto vidimo partijske poslušnike koji su glasali za ovo rješenje ne preispitujući način na koji je usvojen - dodala je Đukanović.
<h2>SPAJIĆ SHVATA DA GUBI PODRŠKU</h2>
Da nije bilo reakcija nevladinog sektora, ona smatra da bi ovi sporazumi bili usvojeni preko noći.
- Ulazimo u zonu iracionalnog. Teško se može objasniti takvo ponašanje vladinih struktura jer ipak upravljaju državom i sudbinom građana, dakle nije riječ o privatnoj kompaniji pa je nebtino kakav će epilog biti, a čini mi se da se ljudi koji Vladom upravljaju upravo tako i ponašaju. Pitanje je koji su to sve interesi - rekla je Đukanović.
Ocijenila je da premijer shvata da on gubi podršku.
- Njegova partija je postala izuzetno irelevantan igrač na političkoj sceni bez obzira što predstavljaju ključnu okosnicu Vlade. Lokalni izbori su pokazali da gube apsolutno veliki broj glasača. Vjerujem da je on, uključujući i njegovu partiju, u određenoj panici kako ojačati ekonomiju - da bi mu to možda bila slamka spasa u političkom životu. Ili su svjesni da sada imaju te funkcije i da ih više neće imati, pa da žele iskoristiti tu priliku kako bi izvukli maksimum iz mandata u odnosu na lične interese - ocijenila je Đukanović.
Ovaj sporazum, kako je rekla, više aludira da je riječ o ličnim poslovima.
- Da li premijera ili njegovog šefa: a vjerujem da takav postoji - čini mi se da sjedi u parlamentu.. Ko zna ko je tu sve uključen. Način na koji je ovaj sporazum napisan, definisan, predstavljen javnosti, gotovo neodbranjen u parlamentu, ali ipak izglasan - govori da, koliko god da su investicije važne, na ovaj način i sa ovom dozom netransparentnosti - uraditi sve protiv državnih interesa, u kontekstu toga koliki broj zakona je stavljen van snage, koliko je evropski proces doveden u pitanje, jer na ovaj način rukovoditi državnom imovinom je apsolutno sve protiv onoga što EU traži od jedne države kandidatkinje - rekla je Đukanović.
Misli da će poslanici reagovati identično ako dođe do drugog glasanja.
<h2>MILATOVIĆ IZGUBIO KREDIBILITET</h2>
Na pitanje novinara Žarka Krivokapića očekuje li da će predsjednik Jakov Milatović vratiti Skupštini sporazum na ponovno usvajanje, ona je rekla da misli da će poslanici reagovati identično ako dođe do drugog glasanja.
- Oni su imali priliku, ne samo da glasaju - nego da oponiraju stavovima NVO i strukovnih udruženja, a nijesam čula apsolutno nijedan argument. Mislim da argumentacija koja je plasirana u javnost partija koje rukovode ovom Vladom prosto vrijeđa dostojanstvo i zdrav razum građanima - jasna je Đukanović.
Predsjednik Jakov Milatović se, kaže, poslije dugo vremena ponovo aktivirao i reagovao kritički prema ovom sporazumu.
- To je pohvalno. Međutim, on je čini mi se gotovo izgubio sav kredibilitet jer, ne bih rekla da ovaj sporazum nije krucijalno važan za Crnu Goru, ali su se u januaru desile i važnije stvari oko kojih je trebalo dati komentar. On to nije uradio. Sva dešavanja na Cetinju i bunt građana su prošli neopaženo, a istovremeno je, čini mi se, tvitovao oko nepogoda u SAD. Da ne govorimo kako se sklopio dogovor o formiranju vlasti u Podgorici i njegovom navodnom neuključivanju - dok je u kampanji bio itekako aktivan i kritikovao svaku aktivnost Vlade i premijera - navela je Đukanović.
To je, kaže, itekako ugrozilo njegov kredibilitet i da je izgubio snagu da bude neka vrsta kritičkog oponenta vladinih dešavanja.
<h2>BOŠNJAČKA STRANKA SE PRILAGOĐAVA VEĆINI</h2>
Bošnjačka stranka, kako je istakla, se već duže vrijeme nekako prilagođava parlamentarnoj većini.
- Ne bih rekla da ova Vlada ima samo negativne karakteristike. Sigurna sam da u njoj ima jako značajna prodemokratska struja, ali je ona definitivno u manjini - dodala je ona.
Bošnjačka stranke je, od kad je ušla u Vladu, prema njenom mišljenju, pokazala indiferentnost prema svim konkretnim potezima i u spoljnoj i unutrašnjoj politici.
- Čak i one partije koje nekad kritikuju aktivnosti Vlade, da ne govorimo o tome koliko PES pravi trule političke kompromise da bi zadovoljio bivše članice Demokratskog fronta (DF), na čelu sa Mandićem - nikada nijesmo čuli preispitivanje njihovog opstanka u takvoj Vladi - decidna je Đukanović.
<h2>VLADA - PRIMJER POLITIČKE TRGOVINE</h2>
Ova Vlada je, kaže, primjer tipične političke trgovine.
- Koja nema način i viziju ispunjenja predizbornih obećanja građanima. Imamo eksplicitne primjere da smo obmanuti X puta. Od nijednog obećanja, na osnovu kojeg je došlo do velikih političkih promjena, nema ništa - istakla je Đukanović.
Umjesto da govorimo o meritokratiji, kaže da danas vidimo samo još koruptivniji sistem zasnovan isključivo na partijskom zapošljavanju.
- Nekako su se Bošnjačka partija, i gotovo svi politički konstituenti u ovoj Vladi, prilagodili ovoj retorici - smatra Đukanović.
Ona pita je li moguće da smo došli do toga da ne postoji nijedan princip u politici.
- Ovdje mislim i na vladajuće i opozicione partije - koje su u stanju da grade koaliciju sa njima na lokalnom nivou u Budvi - dodala je Đukanović.
<h2>I PES I DEMOKRATE BI PRISTALI NA USTAVNE IZMJENE</h2>
Ona vjeruje da predsjednik Skupštine Andrija Mandić živi najbolje političke dane - jer misli da je uspio da istrguje ono što je politički program njegove partije.
- Jako je nezahvalno predviđati što su njihove trgovine po strani, to može vrijeme da nam pokaže, ali mislim da je situacija u Nikšiću jako slična, da bi se ovaj sporazum mjerio sa trgovinom u Nikšiću. Mislim da je Nikšić neupitna stvar: da reagovanje, u izbornoj noći, nosioca liste PES-a je bio istup određenog poštenog predstavnika te partije koji je zdravorazumski preispitivao svoj loš rezultat - za razliku od predsjednika te partije koji je rekao da su takve izjave preuranjene - navela je politikološkinja.
Mandić je, takođe, kako je konstatovala, pred cijelom crnogorskom javnošću ponižavajući dao jasnu poruku ko jedino može biti predsjednik te opštine.
- Čisto sumnjam da je u pitanju vlast u Nikšiću, jer će ta vlast biti formirana - jer ako ne bude: mislim da bi to dovelo u pitanje postojanje ove Vlade - dodala je ona.
Misli, kaže, da su njihove trgovine mnogo veće.
- Da li su to izmjene zakona o državljanstvu, jezika, ustavne promjene ili druge koje Mandić i DF ne kriju da im je ključni prioritet... - navela je ona.
Na pitanje misli li da bi PES i Demokrate na to pristale, odgovorila je potvrdno.
- PES definitivno, Demokrate još više. Oni su se pokazali kao partija koja apsolutno nema principa i da ni na što nijesu imuni - to smo vidjeli kad su se borili protiv studenata. Možda je upitno kako bi manjinske partije glasale - ali što se tiče PES-a, sigurna sam da je to pitanje o trgovini - ocijenila je Đukanović.
<h2>DO KRAJA MANDATA KLIMANJEM GLAVOM</h2>
U PES-u su, smatra ona, svjesni kolika je njihova politička snaga.
- Nijesam sigurna da imamo političke elite koje razmišljaju što se dešava Crnoj Gori. Da imamo ovaj sporazum se ovako ne usvajao. Meni više liči da te političke elite samo grabe momenat koliko su u poziciji da donose odluke. Vjerujem da će prije ili kasnije odgovarati za ovakve odluke - iako možda vjeruju da neće - poručila je politikološkinja.
Koriste, kaže, momenat da se pozicioniraju najviše što mogu i izvuku lične ili partijske interese.
- Ne vidim da neko vodi računa o državnom interesu - dodala je Đukanović.
Na pitanje očekuje li da će ova većina izgurati mandat do kraja, ocijenila je da hoće.
- Očekujem klimanje glavom, odnosno dizanje ruke poslanika mnogih partija u parlamentu - čak i one ekstremne za Crnu Goru i nedobronamjerne zakone ili konkretne promjene zakona: posebno kada govorimo o jeziku. Takvih namjera će makar biti i sigurna sam da PES i Demokrate neće imati ništa protiv toga ukoliko će to da im donese stabilnost Vlade, odnosno okončanje četvorogodišnjeg mandata - zaključila je ona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8a7jWoO6boA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đukanović: Vjerujem da će poslanici postupiti identično ako dođe do drugog glasanja o sporazumu sa UAE, ovo je protiv svega što EU traži od kandidata

Ilija Bogdanović (39) ubijen je večeras na Cetinju - potvrđeno je Portalu ETV. On je podlegao povredama u pucnjavi, koja se prema našim informacijama, desila dvadesetak minuta iza ponoći. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FApTeuLUS1Jk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Viša državna tužiteljka Irena Burić kazala je rano jutros na Cetinju da je obavila uviđaj na licu mjesta zajedno sa policijskim službenicima odjeljenja bezbjednosti Podgorica i Cetinje, a u prisustvu službenika Forenzičkog centra Danilovgrad.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250424060428_b0c07771f43c1cfb0f3479e8291c8249ae83222ee12b455af913962316c16280.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250424060428_b0c07771f43c1cfb0f3479e8291c8249ae83222ee12b455af913962316c16280" data-rendition-name="original" width="1571" height="867" loading="lazy" alt="Irena Burić"> <figcaption>Tužiteljka Irena Burić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Na licu mjesta izuzeti su tragovi koju će biti predmet daljih vještačenja. Ono što u ovom trenutku mogu da vam sopštim je da je došlo do upotrebe vatrenog oružja od, za sada, nepoznatnog isvršioca. Jedno lice je smrtno stradalo, a radi se o oštećenom I.B. &nbsp;Preduzimaju se sve mjere i radnje u cilju radnje u cilju utvrđivanja identiteta počinioca - kazala je tužiteljka. Iz Uprave policije rano jutros &nbsp;je saopšteno da je nepoznata osoba pucala u pravcu Bogdanovića u Ulici Vojvode Boža, te da je on u tom momentu bio u vozilu sa suprugom. Ona nije povrijeđena. - Večeras je nakon 20 minuta nakon ponoći na Cetinju u ulici Vojvode Boža došlo do upotrebe vatrenog oružja od strane nepoznatog lica u pravcu oštećenog lica I.B. (39) koji se u tom momentu kretao vozilom zajedno sa suprugom, nakon čega je od zadobijenih povreda I.B. preminuo u bolnici na Cetinju dok njegova supruga nije zadobila povrede - kazali su u policiji. Naglašavaju da je policija odmah blokirala lice mjesta, obavijestila državnog tužioca i preduzela uviđajne mjere i radnje na rasvjetljavanju svih oloknosti događaja. - Na raspolaganju službenicima Odjeljenja bezbjednosti Cetinje su upućeni službenici Regionalnog centra bezbjednosti ,,Centar", Sektora za borbu protiv kriminala, grupe za forenzička ispitivanja i pripadnici Specijalne jedinice policije - dodali su oni. Poručili su da će fazno i blagovremeno izvještavati javnost - nakon više informacija i preduzimanja mjera prvog zahvata.

Ilija Bogdanović ubijen u pucnjavi, sa njim u kolima bila supruga

Podgoričanin Danilo Mandić, bratanić i tjelohranitelj predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji je u subotu veče ranio dvije osobe, nije zapošljen u Upravi policije – potvrđeno je Portalu ETV iz više izvora. Prema informacijama našeg medija, Mandić nije radno angažovan ni u Skupštini jer nije mogao proći bezbjednosne protokole s obzirom na njegov dosje i da se u, evidencijama službi, tretira kao bezbjednosno interesantna osoba. Danilo Mandić je, kako je nezvanično saopšteno Portalu ETV, bio angažovan kao privatno obezbjeđenje njegovom stricu Andriji Mandiću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170412_4fe8abf198431a17da1ba5f8cf8d263a9fbb5bc709fcd46576c1f8529e104575.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250421170412_4fe8abf198431a17da1ba5f8cf8d263a9fbb5bc709fcd46576c1f8529e104575" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="OSIM HAPŠENJA, NEMA DODATNIH PODATAKA: Policija ćutala nakon pokušaja dvostrukog ubistva "> <figcaption>OSIM HAPŠENJA, NEMA DODATNIH PODATAKA: Policija ćutala nakon pokušaja dvostrukog ubistva(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>ZVANIČNO ĆUTANJE</h2> Osumnjičeni je u noći između subote i neđelje oko 3. 40, na raskrsnici Ulice Marka Miljanova i bulevara Ivana Crnojevića vozilom prepriječio put dvojici sugrađana i ispalio više hitaca u njihovom pravcu i zadobili su povrede nogu. Mandić je pobjega nakon pucnjava da bi se kasnije dobrovoljno predao. Njemu je nakon saslušanja određeno zadržavanje od 72 sata zbog krivičnog djela teško ubistvo u pokušaju. &nbsp; I dok Uprava policije ćuti duže od dva dana, kolaju dvije verzije: da je Mandić bio službenim vozilo Skupštine, odnosno da je upravljao autom koje je Uprava imovine oduzela u nekim predmetima gdje je pokrenuta finansijska istraga. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170412_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250421170412_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da" data-rendition-name="original" width="696" height="462" loading="lazy" alt="ZVANIČNA TIŠINA: Zgrade Uprave policije "> <figcaption>ZVANIČNA TIŠINA: Zgrade Uprave policije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Portal ETV je uputio pitanja Skupštini i Upravi policije o zaposlenju Mandića, ali odgovore nijesmo dobili. Od Skupštine smo tržili da nam saopšte i da li je subotu veče neko bio skupštinskim vozilom „na radnom zadatku“ i ukoliko jeste na kojem. U ovom slučaju mnogo pitanja se nameće. Mandić je višestruki povratnik, registrovan u krivičnoj i prekršajnoj evidenciji Uprave policije. Upravo zbog istorije osuda nije mogao – osim protivni zakonu i protokolima – da bude zaposlen u Upravi policije i Skupštini Crne Gore. <h2>DA LI JE ANDRIJA MANDIĆ ZLOUPOTRIJEBIO FUNKCIJU?</h2> Sagovornici Portala ETV iz bezbjednosnog sektora, smatraju da je Andrija Mandić, koristeći političku funkciju i porodični odnos, privatno i bez procedure angažovao sinovca da mu bude lično obezbjeđenje, što takođe predstavlja kršenje zakona i procedura države Crne Gore. Naime, predsjednika Skupštine kao štićenu ličnost obezbjeđuje Uprava policije. Preciznije: Sektor za posebne namjene, Odsjek za obezbjeđenje štićenih ličnosti i objekata. Tu su, kako naši izvori ističu, procedure jasne i ne dozvoljavaju samovoljno ponašanje štićenih ličnosti. Postavlja se pitanje da li je Andrija Mandić zloupotrijebio svoja ovlašćenja, resurse Skupštine i službeno vozilo, ako ga je ustupio na korišćenje neovlašćenom licu. Saznanja Portala ETV ukazuju da je Danilo Mandić imao ilegalno oružje, pištolj kalibra 9 milimetara, koji nije predao policiji kada se došao u CB Podgorica sa advokatom. Izvori iz Centra bezbjednosti Podgorica govore i da policija nije pretresla porodične kuće Mandića u Zagoriču, kako ni druge objekte i vozila koja koristi Danilo Mandić. To je bila obaveza za ovako teško krivična djelo jer je &nbsp;osumnjičeni - povratnik.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170416_ec48fa537b23ef837636172cfdbc5356c19b2ca7b2f994e62c60094d94c17662.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250421170416_ec48fa537b23ef837636172cfdbc5356c19b2ca7b2f994e62c60094d94c17662" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="POD ZAŠTITOM: Andrija Mandić i Milan Knežević"> <figcaption>POD ZAŠTITOM: Andrija Mandić i Milan Knežević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>OPTUŽBE I KONTRAOPTUŽBE &nbsp;</h2> Do sada se nije oglasio predsjednik Skupštine Andrija Mandić koji bi trebalo da objasni angažman svog sinovca i da li je bio skuštinskim vozilom. Ranija hapšenja sinovca ocjenjivao je politički motivisanim, međutim, do sada nema reakcije. Andrija Mandić je 2012. godine optužio Agenciju za nacionalnu bezbjednost „ da je umiješana u pokušaj ubistva njegovog bratanića“. Iz ANB su tada demantovali te tvrdnje kao ,,potpuno neutemeljene i politikanske“. Mandić je na konferenciji za medije saopštio da njegov sinovac nije imao nikakvih sukoba kada su njega i tadašnjeg člana glavnog i izvršnog odbora Nove srpske demokratije (NSD) Radosava Jokića napale dvije osobe iz Zagoriča – Mišo Vešović i Danilo Vukićević. -Razlog što su oni to učinili je moja politička aktivnost vezana za pokretanje parlamentarne istrage i utvrđivanje činjenica oko korupcije prilikom prodaje Telekoma – kazao je tada Mandić. &nbsp; <h2>PODEBLJI POLICIJSKI DOSJE &nbsp;</h2> Ima Danila Mandića u više navrata bilo je na stupcima crne hronike. Za njim je policija 2022. godine tragala zbog sumnje da je 27. februara te godine napao policijskog službenika koji je zaustavio vozilo u kojem je Danilo Mandić bio suvozač. Kada je policija tražila legitimaciju od Mandića, on je počeo da ih vrijeđa, a zatim nasrnuo na jednog od njih. &nbsp; Nakon drskog obraćanja policajcima oni su ga upozorili , ali je nastavio da ih vrijeđa i ometa u vršenju službene radnje. Kada su policajci tražili da izađe iz vozila Mandić je odgurno službenika policije i krenuo da ga udari. Uspio je da uzme ključeve i pobjegao je. Takođe, Mandić se u januaru 2021. godine predao polciji, nakon četiri mjeseca skrivanja. Potraživan je zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Pištolj je dobio od strica Andrije Mandića. U avgustu 2020. godine došlo je do tuče u jednom podgoričkom lokalu, Mandić je tada pištoljem prijetio P. K. i njegovom drugu &nbsp;F. F. koji je uspio da mu oduzme oružje i preda ga obezbjeđenju kafića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170420_202ee204c50b72d3b768f3a10bc77ae5e220384038907d1edc8db20b64970e14.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250421170420_202ee204c50b72d3b768f3a10bc77ae5e220384038907d1edc8db20b64970e14" data-rendition-name="original" width="1200" height="1035" loading="lazy" alt='PIŠTOLJ KOGA NEMA: Model ,,France " 7,65 mm'> <figcaption>PIŠTOLJ KOGA NEMA: Model ,,France " 7,65 mm(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U pitanju je bio pištolj &nbsp;„frans polis“ kalibra 7,65 milimetara koji je imao metak u cijevi. Istragom je utvrđeno da je pištolj registrovan na treću osobu, kuma Andrije Mandića, koji mu ga je, kako je rekao u policiji, ustupio prije nekoliko godina. Tokom saslušanja, Andrija Madić je u polciiji potvrdio da je lično preuzeo pištolj od svog kuma, da to nije prijavio, kao i da je pištolj držao u svojoj kući u Zagoriču, a potom pištolj predao svom sinovcu?! Danilo Mandić je hapšen i 2019. godine zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Policija je u julu te godine kontrolisala Mandića koji je bio u društvu bezbjednosno interesantne osobe N. B. Tada je N. B. Pokušao da izbjegne kontroli i da pobjegne. Odbacio je pištolj „crvena zastava M-70“ sa šest komada municije kalibra 7, 65 milimetara.

DRŽAVNI SKANDAL: Kako je Danilo Mandić, koji ima kriminalni dosje, mogao da čuva predsjednika parlamenta i nabavlja oružje?

Progon politički nepodobnih u policiji se mora nastaviti, po svaku cijenu i bez odgađanja. Tako glasi ključna poruka koju su funkcioneri Demokrata, prije svega duo Aleksa Bečić i Boris Bogdanović poslali ministru Danilu Šaranoviću i čelniku policije Lazaru Šćepanoviću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150444_5b12108372d0b2ac08d9d6c767659d4144ad9b2b61b3da9a3fec253431deb6a4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250423150444_5b12108372d0b2ac08d9d6c767659d4144ad9b2b61b3da9a3fec253431deb6a4" data-rendition-name="original" width="780" height="470" loading="lazy" alt="PLANSKO ELIMINISANJE NEPODOBNIH: Danilo Šaranović, Aleksa Bečić i Lazar Šćepanović"> <figcaption>PLANSKO ELIMINISANJE NEPODOBNIH: Danilo Šaranović, Aleksa Bečić i Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Iako stižu prve prijave zbog brojnih nezakonitosti, premda je zvanična Podgorica počela da dobija nezgodna pitanja od crnogorskih zapadnih partnera, vrh Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor žestoko insistiraju na novim disciplinskim postupcima. Televizija E je izvijestila o skandaloznim postupcima koji su, bez realnog osnova, &nbsp;pokrenuti protiv sedam iskusnih policijskih starješina koji imaju i do trideset godina službe na veoma odgovornim pozicijama. &nbsp; Sada su, Šaranović i Šćepanović zahtijevali od načelnika nove slučajeve progona. Ali i degradacije policijskih službenika kojis e raspoređuju na niža mjesta bez ikakvog obrazloženja. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150448_37acf76f3e1948d55f16f23018bab65f3d292fb50d0d7ce5b73a5614f62e8608.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250423150448_37acf76f3e1948d55f16f23018bab65f3d292fb50d0d7ce5b73a5614f62e8608" data-rendition-name="original" width="957" height="1044" loading="lazy" alt="EKIPA: Šćepanović i Glavatović (u sredini)"> <figcaption>EKIPA: Šćepanović i Glavatović (u sredini)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prvi koji je spremno odgovorio na nove zahtjeve vrha policije bio je Igor Glavatović, načelnik Odjeljenja za podršku organizacionim jedinicama policije, unapređenje rada policije i analitiku. &nbsp; I odmah su se na spisku našli petorica iskusnih policijskih službenika, koji su u karijeri zauzimali odgovorna mjesta u policijskoj hijerarhiji. &nbsp; SPISAK NEPODOBNIH &nbsp; Na listi za novi politički odstrijel se nalaze sljedeći policijski službenici: Tihomir Goranović, glavni policijski inspektor, bivši načelnik CB Nikšić; Darko Mađarić, bivši komandir nikšićke policije; Vasko Aković, diplomirani oficir policije, glavni policijski inspektor, bivši načelnik regionalnog centra &nbsp;granične policije za regiju ,,Centar”; Darko Ćorac, diplomirani oficir policije, glavni policijski inspektor,bivši načelnik CB Budva i Siniša Jokić, glavni policijski inspektor, bivši načelnik CB Budva i bivši načelnik regionalnog centra granične policije za regiju ,,Jug”. Svi ovi visoki polIcijski rukovodioci raspoređeni u odjeljenju načelnika Igora Glavatovića. Rješenjima vršioca dužnosti Šćepanovića nezakonito su degradirani i diskriminisani u obavljanju rukovodećih poslova sa stečenim oficirskim zvanjima. Svi oni su upućeni da rade izvršne, analitičke poslove kao rukovodioci u policiji. Da stvari budu još gore, pobrojenim policijskim službenicima rukovode kadrovi sa kupljenim diplomama i nižim policijskim zvanjima. TARGETIRANJE PROFESIONALACA &nbsp; Da je riječ o profesionalcima, pokazuje i slučaj Veska Akovića, bivšeg načelnika centra ,,Sjever” koji je svojevremeno direktoru Uprave policije Zoranu Brđaninu podnio ostavku zbog skandala sa nezakonitim, mimo procedura, slijetanjem helikoptera koji je vozio patrijarha Porfirija. &nbsp; Slična je situacija i sa ostalim targetiranim policijskim službenicima, od Goranovića, Mađarića do Ćorca i Jokića Da su neki odavno na meti srpskih političkih stranaka, pokazuje i slučaj Todora Goranovića i Darka Mađarića. Protiv njih je Demokratska narodna partija Milana Kneževića 2021. godine pokrenula peticiju da se uklone sa pozicija. &nbsp; I svi su sada na meti progona koji krši i etičke standarde i zakone Crne Gore. Advokati targetiranih policijskih službenika upozoravaju na makar najmanje četiri nezakonitosti u postupanju načelnika Glavatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150456_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250423150456_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da" data-rendition-name="original" width="696" height="462" loading="lazy" alt="ZAVJERA VRHA: Zgrada Uprave policije u Podgorici"> <figcaption>ZAVJERA VRHA: Zgrada Uprave policije u Podgorici(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  DISCIPLINSKI POSTUPCI &nbsp; Načelnik Glavatović, koji je predložio bezbjednosne provjere za kolege sa spiska koji mu je dostavio Šćepanović, morao je – shodno zakonu - da te iste kolege neposredno obavijesti o ishodu provjera, da su dobili engativne provjere i da će protiv njih pokrenuti disciplinski postupak. Prije pokretanja disciplinskog postupka, načelnik je bio dužan da saopšti policijskim službenicima precizno koji im se disciplinski prekršaj stavlja na teret i da im se dostavi odluka o razlozima za pokretanje postupka. Takpođe, načelnik je obavezan da izjavu na zapisnik pol sl dostavi uz svoj predlog za pokretanje postupka disciplinskom tužiocu. Dakle: kada donosi rješenja o rasporedu, načelnik Glavatović je bio dužan da vodi računa kad vrši raspored pol službenika, da njegove odluke budu zakonite, transparentne, bez diskriminacije i mobinga. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150452_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250423150452_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt="PLAN ČIŠĆENJA POLITIČKI NEPODOBNIH: Potpis Lazara Šćepanovića"> <figcaption>PLAN ČIŠĆENJA POLITIČKI NEPODOBNIH: Potpis Lazara Šćepanovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;,,ZNAČKA” JE OZNAČENA &nbsp; Svi dostupni podaci dokazuju da je takozvana akcija kodnog imena ,,Značka”, koju sprovode Šaranović i Šćepanović suštinski je politički motivisana i da su targetirani uglavnom ljudi bez mrlje u dosjeima, koji se izjašnjavaju kao Crnogorci. &nbsp; Pri tom, riječ o ljdima koji su, u većini slučajeva završili policijsku akademiju ili vojne akademije, kao i pravni fakultet smjera kriminalistika. Takođe, većina targetiranih ima impresivno iskustvo na različitim operativnim i rkovodnim poslovima. Brojni su nagrađivani, a stručno su se usavršavali u saradnji sa partnerskim službama bezbjednosti država NATO-a. &nbsp; I, kako je Televizija E u nekoliko navrata izvijestila, novi kadar koji su izabrali Šaranović i Šćepanović su, većinom, problematičlnih profesionalnih referenci. Često i sa kupljenim diplomama, i a sa vrlo jasnim vezama sa prosrpskim partijama na vlasti, kao i sa Crkvom Srbije. Službenici koji su bili ovih dana na raspravi u kadrovskoj službi MUP-a, svi su u zapisnik unijeli da su prijedlozi koje potpisuju Igor Glavatović i Lazar Šćepanović - nezakoniti i u suprotnosti sa pravilima službe. Istovremeno su i naglasili da im se ovakvim aktivnostima nanosi šteta, ali i policijskom sistemu. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li to Demokrate Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića, koji sada vode ovu nezakonitu igru, uopšte brine. Sve dok su dio parlaemntarne većine, misle da im je sve dozvoljeno. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Novih pet službenika na listi nepodobnih Šaranovića i Šćepanovića

Inspektori Centra bezbjednosti Podgorica na čijem je čelu Goran Jokić napravili su brojne propuste u istrazi protiv tjelohranitelja i bratanića predsjednika Skupštine Andrije Mandića - koji je u noći između subote i neđelje ranio dvije osobe - a sve sa ciljem da se prikriju tragovi, dokazi o ulozi osumnjičenog – saznaju Portal ETV i Televizija E. Naš mediji je juče izvijestio da Danilo Mandić, koji je nakon bjekstva došao sa advokatom u Centar bezbjednosti Podgorica, nije predao oružje iz kojeg je pucao, niti su istražitelji pretresli njegovu porodičnu kuću u naselju Zagorič, vozila i druge objekte. &nbsp; I to nije sve: istražitelji, prema riječima naših sagovornika, nijesu blokirali lice mjesta, nijesu fiksirali sve tragove, pronađene čaure da bi odradili neophodna vještačenja. U slučaju sinovca Andrije Mandića, policija nije obezbijedila ni pokušala da nađe i sasluša moguće svjedoke.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422130440_8c573a05e9b8b20bc0734dd9de03b6fdc842cb2d52b9b8cc1240594710df4e5d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250422130440_8c573a05e9b8b20bc0734dd9de03b6fdc842cb2d52b9b8cc1240594710df4e5d" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="UVIĐAJ BEZ UVIĐAJA: Ilustracija "> <figcaption>UVIĐAJ BEZ UVIĐAJA: Ilustracija(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  UKLANJANJE TRAGOVA Prema informacijama naših izvora iz bezbjednosnog sektora, policajci su „propustili“ da skinu video nadzor sa obližnjih kamera, a nijesu čak ni tragali za &nbsp;osumnjičenim!? Interesantan podatak bi bio da se zna - kada je policija obavijestila Više državno tužilaštvo o pucnjavi. &nbsp; Ovo su samo neki „zaboravljeni“ koraci u policijskoj istrazi. Svi propusti nedvosmisleno ukazuju da je načelnik Jokić „uradio“ sve da bi olakšao poziciju sinovcu Andrije Mandića i na neki način otvorio put njegovom „oslobađanju“. Kako sada stvari stoje sve je ostalo na &nbsp;iskazima oštećenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422130440_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250422130440_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="POD ZAŠTITOM: Danilo mandić u pratnji strica Andrije Mandića"> <figcaption>POD ZAŠTITOM: Danilo mandić u pratnji strica Andrije Mandića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Advokat Miroje Jovanović kazao je za Vijesti da - kada je u dogovoru sa Danilom Mandićem došao u Centar bezbjednosti Podgorica - utvrdio je da njegov klijent nije bio potraživan?! &nbsp; Jovanović je potvrdio i informacije Portala ETV da uviđaj nije obavljen. -Dobrovoljno je urađena tzv. parafinska rukavica, odnosno izuzimanje tragova sa njegovih ruku, da se utvrdi da li je uopšte koristio ili nije neko vatreno oružje u nekom skorijem periodu – kazao je Jovanović. Prema riječima naših sagovorika iz bezbjednosnog sektora ta radnja uopšte ne mora da da rezultat jer neko ko „ima iskustva u kriminalu“ zna kojim hemisjkim sredstvima može da opere ruke kako bi neutralisao barutne čestice. Preciznije: nije potrebno veliko umijeće – dovoljno je dobro, više puta, oprati ruke sapunom za veš da bi se uklonila i posljednja barutna čestica... Poznato je da je prisustvo barutnih čestica posredan dokaz u odnosu na konkretan događaj i nema veliku dokaznu vrijednost jer ostavlja mogućnost da se osumnjičeni lako brani. ,,ZAGONETNO VOZILO” &nbsp; Ime Danila Mandića se nalazi i u krivičnoj i u prekršajoj evidenciji, a policija ga tretira kao bezbjednosno interesantu osobu. Prije nego što je, kako se osnovano sumja, pucao na dvojicu sugrađana, vozilom „range rover“ koje je zadužila Skupština Crne Gore prepriječio je put njihovom vozilu. Nakon što su oni izašli iz pištolja je pucao u njihovom pravcu i hicima ih pogodio u noge. Vozilo kojim je upravljao Mandić nije na spisku vozila koje koristi Skupština već se radi o vozilu koje je zaplijenilo SDT u jednoj finanisijskoj istrazi a Uprava za imovinu ga je predala Skupštini na korišćenje. Prema informacijama našeg medija, Generalni sekretarijat Skupštine je džip ,,range rover” zvanično zadužio za potrebe Andrije Mandića koji ga je sinovcu dao neovlašćeno. Inače, Skupština nema službu obezbjeđenja već to rade službenici policije. Službena vozila Skupštine mogu koristiti ili poslanici u Skupštini ili službenici policije za potrebe obezbjeđenja štićenih ličnosti. Iz svega jasno proizilazi osnovana sumnja da je Andija Mandić - zloupotrijebio službeni položaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422130444_77f6636be64abfdc1d976ed66a6e551c4ed26cf3e34ec1faf19228f52fa085f0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250422130444_77f6636be64abfdc1d976ed66a6e551c4ed26cf3e34ec1faf19228f52fa085f0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="RADE PO KOMANDI: Šaranović i Bečić"> <figcaption>RADE PO KOMANDI: Šaranović i Bečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PREĆUTNI DOGOVOR Predsjednik crnogorskog parlamenta trebalo bi javnosti da odgovori na više pitanja. &nbsp; Prije svega: kako je bezbjedosno interesantna osoba zapošljena kao njegovo obezbjeđenje; da li je predsjednik Skupštine o tome informisao starješine u Sektoru za obezbjeđenje štićenih ličnosti. Jer, oni su bili u obavezi da sačine službenu zabilješku da u Skupštini po ugovoru radi bezbjedosno interesantna osoba i višestruki povratniku izvršenju krivičnih djela i prekršaja. &nbsp; Sve je to mora da registruje i Agencija za nacionalnu bezbjednost zbog svoje institucionalne uloge i kontraobavještajne zaštite štićene ličnosti i da o tome razgovara sa predsjednikom Skupštine. Portal ETV je uputio pitanja Agenciji za nacionalnu bezbjednost da li su upoznati da štićenu ličnost – predsjednika Skupštine obezbjeđuje višestruki povratnik. Ako su bili upoznati što su preduzeli u tom slučaju ali odgovor nijesmo dobili. Uputili smo i pitanja Višem državnom tužilaštvu kada ih je polcija obavijestila o pucnjavi u kojoj je kako se osnovano sumnja učestvovao bratanić šefa Parlamenta i da li su obavili uviđaj? Više je nego očigledno da su u ovom slučaju svi bili informisano o angažmanu Danila Mandića, ali su ćutali, samo je nejasno ko je dao saglasnot da bezbjednoso interesantna osoba bude tjelohranitelj predsjedniku Skupštine. Danilo Mandić sinoć je priveden na saslušanje kod sudije za istrage Višeg suda u Podgorici koji mu je odredio pritvor do 30 dana zbog opasnosti od bjekstva, uticaja na svjedoke i opasnosti od ponavljanja djela. Njegova kaznena evidencija je puna. On je u više navrata privođen zbog raznih krivičnih djela. Za njim je policija 2022. godine tragala zbog sumnje da je 27. februara te godine napao policijskog službenika koji je zaustavio vozilo u kojem je bio suvozač. &nbsp; Takođe, Mandić se u januaru 2021. godine predao polciji, nakon četiri mjeseca skrivanja, kada je potraživan je zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Događaj zbog kojeg je bio potraživan desio se u avgustu 2020. godine kada je došlo do tuče u jednom podgoričkom lokalu. Mandić je tada pištoljem prijetio P. K. i njegovom drugu &nbsp;F. F. koji je uspio da mu oduzme oružje i preda ga obezbjeđenju kafića. Istragom je utvrđeno da je pištolj registrovan na treću osobu, kuma Andrije Mandića, koji mu ga je, kako je rekao u policiji, ustupio prije nekoliko godina. Tokom saslušanja, Andrija Madić je u polciji potvrdio da je lično preuzeo pištolj od svog kuma, da to nije prijavio, kao i da je pištolj držao u svojoj kući u Zagoriču, a potom pištolj predao sinovcu. I godinu ranije Danilo Mandić je hapšen zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija.

Tag: ustavni-sud