Predstavnici Ustavnog suda i Pravnog fakulteta potpisali su memorandum o saradnji kojim se studentima tog fakulteta omogućava praktično osposobljavanje u najvišoj ustavnosudskoj instanci.
Kako je saopšteno iz Ustavnog suda, memorandum je potpisan u trenutku kada se pravosuđe suočava sa sve izraženijim nedostatkom kvalifikovanih pravničkih kadrova i rastućim obavezama u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU).
&nbsp;Memorandum su, kako se dodaje, potpisali predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko i dekan Pravnog fakulteta Vladimir Savković.
&nbsp;Armenko je kazala da je saradnja sa Pravnim fakultetom odgovor na realne potrebe najviše ustavnosudske instance, navodeći da sudovi sve češće bilježe slab odziv na konkurse za pravnička radna mjesta.
&nbsp;- Više nego ikad potrebni su nam kvalitetni i dobro pripremljeni pravnici. Kroz ovu saradnju želimo da studentima omogućimo da još tokom studija steknu praktična znanja i jasnu sliku o radu Ustavnog suda, a ujedno da Sud dobije mlade ljude spremne za složene ustavnopravne izazove - rekla je Armenko.
&nbsp;Ona je dodala da će saradnja omogućiti i sudijama i ustavnosudskim savjetnicima da svoja specijalizovana znanja prenesu studentima, čime se jača veza između akademskog obrazovanja i sudske prakse.
&nbsp;Savković je istakao da će dogovoreno unapređenje saradnje između Ustavnog suda i Pravnog fakulteta UCG-a biti od velike koristi za obje institucije, ali jednako tako i za državu i društvu u cjelini, posebno u smislu obaveza koje Crnu Goru očekuju kao narednu članicu EU.&nbsp;
&nbsp;On je kazao da je uloga ustavnih sudova u državama članicama EU posebno osjetljiva u kontekstu načela supremacije unijskog prava nad nacionalnim zakonodavstvima i još otvorenih pitanja u vezi sa primatom unijskog prava nad nacionalnim ustavima.&nbsp;
&nbsp;- S tim u vezi, Pravni fakultet može predstavljati značajnu stručnu i naučnu podršku u radu Ustavnog suda, budući da se na njemu već realizuju značajni naučni projekti na planu izučavanja korelacije nacionalnog i unijskog prava, koji su podržane od Evropske komisije, poput Jean Monnet Katedre iz prava unutrašnjeg tržišta EU - naveo je Savković.&nbsp;
&nbsp;On je podsjetio da je Pravni fakultet pokrenuo postupak akreditacije posebnog dvogodišnjeg master programa posvećenog pravu EU, sa ciljem unapređenja znanja i kompetencija domaće pravničke profesije u ovoj oblasti.
&nbsp;Memorandumom je, kako je saopšteno, predviđeno da Ustavni sud i Pravni fakultet zajednički organizuju naučne i stručne skupove, učestvuju u naučno-istraživačkim projektima, kao i da realizuju simulacije javnih rasprava (moot court) za studente.
&nbsp;Kako se dodaje, najboljim studentima Pravnog fakulteta biće omogućeno obavljanje stručne prakse u Ustavnom sudu, prisustvo plenarnim sjednicama i rad na konkretnim zadacima, sa ciljem sticanja praktičnih znanja i vještina neophodnih za rad u savremenom pravosuđu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Studentima Pravnog fakulteta omogućeno stručno osposobljavanje u Ustavnom sudu

Iz Ustavnog suda je saopšteno da su sa Pravnim fakultetom Univerziteta Crne Gore potpisali memorandum o saradnji kojim se studentima omogućava praktično osposobljavanje u Ustavnom sudu.
To je, kako su naglasili, učinjeno u trenutku kada se pravosuđe suočava sa sve izraženijim nedostatkom kvalifikovanih pravničkih kadrova i rastućim obavezama u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
Memorandum su potpisali predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko i dekan Pravnog fakulteta prof. dr Vladimir Savković.
Armenko je kazala da je saradnja sa Pravnim fakultetom odgovor na realne potrebe najviše ustavnosudske instance, navodeći da sudovi sve češće bilježe slab odziv na konkurse za pravnička radna mjesta.
- Više nego ikad potrebni su nam kvalitetni i dobro pripremljeni pravnici. Kroz ovu saradnju želimo da studentima omogućimo da još tokom studija steknu praktična znanja i jasnu sliku o radu Ustavnog suda, a ujedno da Sud dobije mlade ljude spremne za složene ustavnopravne izazove - istakla je Armenko.
Ona je dodala da će saradnja omogućiti i sudijama i ustavnosudskim savjetnicima da svoja specijalizovana znanja prenesu studentima, čime se jača veza između akademskog obrazovanja i sudske prakse.
Savković je istakao da će dogovoreno unapređenje saradnje između Ustavnog suda i Pravnog fakulteta UCG-a biti od velike koristi za obje institucije, ali jednako tako i za crnogorsku državu i društvu u cjelini, posebno u smislu obaveza koje Crnu Goru očekuju kao narednu članicu Evropske unije.
- Uloga ustavnih sudova u državama članicama Evropske unije posebno je osjetljiva u kontekstu načela supremacije unijskog prava nad nacionalnim zakonodavstvima i još uvijek otvorenih pitanja u vezi sa primatom unijskog prava nad nacionalnim ustavima. S tim u vezi, Pravni fakultet može predstavljati značajnu stručnu i naučnu podršku u radu Ustavnog suda, budući da se na njemu već realizuju značajni naučni projekti na planu izučavanja korelacije nacionalnog i unijskog prava, koji su podržane od strane Evropske komisije, poput Jean Monnet Katedre iz prava unutrašnjeg tržišta Evropske unije - naveo je Savković.
On je podsjetio da je Pravni fakultet pokrenuo postupak akreditacije posebnog dvogodišnjeg master programa posvećenog pravu Evropske unije, sa ciljem unapređenja znanja i kompetencija domaće pravničke profesije u ovoj oblasti.
Memorandumom je predviđeno da Ustavni sud i Pravni fakultet zajednički organizuju naučne i stručne skupove, učestvuju u naučno-istraživačkim projektima, kao i da realizuju simulacije javnih rasprava (moot court) za studente.
- Najboljim studentima Pravnog fakulteta biće omogućeno obavljanje stručne prakse u Ustavnom sudu, prisustvo plenarnim sjednicama i rad na konkretnim zadacima, sa ciljem sticanja praktičnih znanja i vještina neophodnih za rad u savremenom pravosuđu - naveli su u saopštenju.

1250x600

1084x550

Ustavni sud i Pravni fakultet UCG jačaju saradnju: Odgovor na manjak pravnika i EU izazove

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović obratio se Ustavnom sudu i zatražio da se izjasni o ustavnosti i zakonitosti daljeg vršenja funkcije sutkinje Desanke Lopičić, nakon što ona 23. januara 2026. godine ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju, saopšteno je iz kabineta Predsjednika.
- Kao što Vam je poznato, postupajući po obavještenju Ustavnog suda Crne Gore, akt broj 555/25 od 26. juna 2025. godine, raspisao sam i sproveo postupak predlaganja Skupštini Crne Gore kandidata za sudiju Ustavnog suda koji će zamijeniti doskorašnju sutkinju Desanku Lopičić. Taj akt se nalazi u skupštinskoj proceduri i biće sprovedeno drugo glasanje o kandidatu kojeg sam predložio- &nbsp;navodi se u dopisu koji je predsjednik Milatović uputio predsjednici Ustavnog suda Snežani Armenko.
Napominje da je, u međuvremenu, sutkinji Lopičić istekao dvanaestogodišnji ustavni mandat na koji je izabrana te da joj je Skupština Crne Gore 28. decembra 2025. godine konstatovala prestanak funkcije. Istog dana, primjenom odredbe člana 15 Zakona o Ustavnom sudu, čija je ustavnost, u najmanju ruku, upitna, Skupština Crne Gore je utvrdila da gospođa Lopičić nastavlja da vrši funkciju sudije Ustavnog suda do izbora novog sudije, a najduže godinu dana.
- Međutim, na osnovu uvida u Vaš akt broj 962/24-1 od 11. decembra 2024. godine, koji ste uputili Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore, može se konstatovati da gospođa Lopičić 23. januara 2026. godine navršava 65 godina starosti i da ima preko 40 godina staža osiguranja, čime ispunjava uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju. Podsjećam da je, na osnovu istog akta i pozivajući se na istovjetne razloge, Ustavni odbor Skupštine Crne Gore u decembru 2024. godine zaključio da je bivša sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović ispunila uslove za starosnu penziju, nakon čega je predsjednik Skupštine Crne Gore konstatovao prestanak njene funkcije- kazao je Milatović.
Kako ističe, imajući u vidu ustavnu obavezu Ustavnog suda u pogledu obavještavanja Skupštine Crne Gore o činjenicama koje se odnose na nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrješenje sudija tog suda, a u kontekstu pomenutog stava Skupštine Crne Gore koji je zauzet prilikom penzionisanja sutkinje Đuranović, cijeni da je opravdano da Ustavni sud razmotri sljedeće:
- da li 23. januara 2026. godine nastupaju okolnosti koje mogu uticati na dalje izvršenje odluke Skupštine Crne Gore od 28. decembra 2025. godine, kojom je omogućeno sutkinji Lopičić da, bez obzira na istek ustavnog mandata i konstatovan prestanak funkcije od strane Skupštine, nastavi da vrši funkciju sutkinje Ustavnog suda;
- da li se stiču uslovi da o utvrđenim činjenicama obavijestite Skupštinu Crne Gore, kako bi taj državni organ preispitao dalju pravnu održivost odluke od 28. decembra 2025. godine, tj. preispitao da li gospođa Lopičić može obavljati poslove sudije Ustavnog suda i nakon ispunjenja uslova za starosnu penziju.
- Ukazujem na dodatnu činjenicu da je bivša sutkinja Đuranović u momentu penzionisanja bila sudija u punom ustavnom mandatu, za razliku od trenutne situacije sa gospođom Lopičić, kojoj je zbog isteka mandata već konstatovan prestanak sudijske funkcije od strane Skupštine Crne Gore- poručio je predsjednik.
Nesporno je, navodi Milatović, da sve navedeno može imati negativne posljedice po vladavinu prava, ukoliko Skupština Crne Gore ne bude dosljedno pratila ranije zauzete stavove. Naime, ukoliko je bivšoj sutkinji Đuranović prekinut Ustavom utvrđeni mandat zbog nastupanja razloga koji se odnose na ispunjenje uslova za starosnu penziju, onda bi dalje obavljanje funkcije sudije Ustavnog suda od strane bivše sutkinje kojoj je već konstatovan prestanak funkcije, a nakon ostvarivanja zakonskih uslova za starosnu penziju, dovelo u pitanje djelovanje i Ustavnog suda i Skupštine Crne Gore.
Milatovič je poručio da je uvjeren da će Ustavni sud uzeti u obzir sve navedeno, posebno imajući u vidu da je, shodno odredbi člana 149 stav 3 Ustava Crne Gore, Ustavni sud nadležan da prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti i da o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti obavještava Skupštinu.
- Cijenim da je veoma važno da kroz mehanizme institucionalne saradnje jačamo načelo vladavine prava u Crnoj Gori, unapređujemo pravnu sigurnost i obezbjeđujemo konzistentnost u djelovanju državnih organa. Stoga je neophodno da svaku negativnu praksu koja narušava ostvarivanje navedenih ciljeva jasno prepoznamo i, u okviru utvrđenih ustavnih i zakonskih nadležnosti, efikasno eliminišemo iz pravnog i institucionalnog poretka”, stoji u dopisu koji je predsjednik Milatović uputio Ustavnom sudu- zaključuje se u saopštenju Predsjednika

Milatović zatražio izjašnjenje Ustavnog suda o statusu sutkinje Lopičić

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović obavio je 14. i 15. januara 2026. godine intervjue sa kandidatima za sudiju Ustavnog suda Crne Gore.
On je 28. novembra 2025. godine raspisao Javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda Crne Gore.
23. decembra utvrdio je listu na kojoj su &nbsp;kandidati: glavni administrator u Opštini Herceg Novi Nenad Đorđević, sudija Višeg suda u Podgorici Nenad Vujanović, glavna savjetnica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore u oblasti zaštite prava djeteta, mladih i socijalne zaštite Milica Kovačević, sudija Višeg suda u Bijelom Polju Almir Muratović, načelnica u Direkciji za organizaciju pravosuđa - Direktorat za pravosuđe u Ministarstvu pravde Crne Gore Nataša Radonjić, sutkinja Vrhovnog suda Crne Gore Jelena Ružičić, sutkinja Višeg suda u Podgorici Marija Bošković, sudija Višeg suda u Podgorici Marko Blagojević, sudija Višeg suda u Bijelom Polju Ivan Adamović, predsjednik Osnovnog suda u Rožajama Mirsad Mujević.
- Posebna komisija, koju je obrazovao Predsjednik Crne Gore, utvrdila je da svi prijavljeni kandidati ispunjavaju uslove za izbor sudije Ustavnog suda, koji su utvrđeni Ustavom Crne Gore i Zakonom o Ustavnom sudu Crne Gore - naveli su u Milatovićevom kabinetu.
Na osnovu dokaza o ispunjavanju uslova za izbor i rezultata razgovora sa kandidatima, predsjednik Milatović će dostaviti predlog za izbor sudije Ustavnog suda Skupštini Crne Gore.

Milatović obavio intervjue sa kandidatima za sudiju Ustavnog suda

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko poručila je da očekuje da u narednom periodu bude kompletiran sastav tog suda, isključivo na osnovu stručnih i profesionalnih referenci kandidata, kako bi mogao da funkcioniše u punom mandatu i pravovremeno odgovori na ustavne nadležnosti.
&nbsp;Iz Ustavnog suda su na mreži X naveli da je Armenko primila novoizabranog sudiju Ustavnog suda Nikolu Mugošu, nakon čega ga je upoznala sa procesom rada i aktivnostima koje su u toku.
&nbsp;Armenko je rekla da je Mugoša peti sudija izabran na puni mandat i da će njegovo iskustvo u izbornoj materiji biti značajno za rad Ustavnog suda, naročito imajući u vidu da se taj sud već sada mora sistemski pripremati za izborne procese 2027. godine.
&nbsp;- U tom kontekstu, očekujem da se u narednom periodu kompletira sastav Ustavnog suda, isključivo na osnovu stručnih i profesionalnih referenci kandidata, kako bi Sud mogao da funkcioniše u punom mandatu i pravovremeno odgovori na svoje ustavne nadležnosti- kazala je Armenko.

Armenko: Iskustvo Mugoše u izbornoj materiji biće značajno za rad Ustavnog suda

One court, one case, two opposing decisions. What is rare in a state governed by the rule of law happened at the Court of Appeal of Montenegro, specifically in the case of Special Prosecutor Lidija Mitrović.
In May 2023, the Special State Prosecutor’s Office charged Special Prosecutor Mitrović with abuse of office, alleging that she had dismissed criminal complaints against three individuals suspected of tax evasion. As she stated in her testimony, Mitrović decided to abandon criminal prosecution after the suspects, following a formal warning, paid their outstanding tax obligations to the state.
<h2>The road to (in)justice</h2>
Everything that followed unfolded at a speed unfamiliar to the Montenegrin judiciary. Just six months after the indictment, on November 2nd of 2023, the High Court in Podgorica sentenced Special Prosecutor Mitrović to seven months in prison.
Appeals were filed against the judgment by Mitrović’s defense counsel, attorney Zoran Piperović, the Special State Prosecutor’s Office, and by Lidija Mitrović herself. She argued that the High Court had committed serious violations of criminal procedure, incorrectly established the facts, and that the prison sentence violated the European Convention on Human Rights and Fundamental Freedoms.
On April 18th of 2024, a panel of the Court of Appeal composed of judges Vesna Moštrokol, Srđan Vujović and Dragoje Jović, overturned the High Court’s judgment.
<h2>Two decisions by the same court</h2>
- The first-instance court clearly committed a serious violation of the provisions of criminal procedure under points 8 and 9 of paragraph 1 of Article 386 of the Criminal Procedure Code… Due to these serious violations, it was necessary to overturn the first-instance judgment and return the case for retrial - the Court of Appeal stated, among other things, in its reasoning.
The decision of the Court of Appeal did not deter the judges of the High Court. Evidently, there was a particular interest in ensuring that Special Prosecutor Mitrović received „special treatment“. The High Court acted swiftly once again: in December 2024, it again sentenced Mitrović to seven months in prison for abuse of office.
Once again, appeals were filed with the Court of Appeal. Once again, a panel of the Court of Appeal convened, this time in a different composition: Presiding Judge Predrag Tabaš, with judges Zorica Milanović and Vesna Moštrokol as members.
A different panel resulted in a different decision. By a judgment dated May 6th of 2025, the Court of Appeal upheld the High Court’s ruling, rendering it final and enforceable.
- The appeals filed by the Special State Prosecutor’s Office, the defendant Lidija Mitrović, and the defendant’s counsel are dismissed as unfounded, and the judgment of the High Court in Podgorica, Special Department Ks.br. 26/24 of 23 December 2024, is upheld - the operative part of the Court of Appeal’s judgment states.
<h2>Constitutional appeal</h2>
That politics lies behind everything is what the dismissed prosecutor Mitrović claims in her constitutional appeal submitted to the Constitutional Court. In the document dated June 27th of 2025, citing the Constitution of Montenegro and the European Convention on Human Rights, she requests the adoption of an interim measure, namely - the suspension of the execution of the prison sentence.
The request is primarily based on alleged violations of the right to a fair trial, the right to an effective legal remedy, the right to work, and the presumption of innocence.
In her submission, Mitrović states that the proceedings against her and the High Court’s judgment were motivated by a single goal - to remove her from the position of special prosecutor, as she emphasized in her filing from July of this year.
<h2>The role of Vladimir Novović</h2>
The story of political influence on the position of Special Prosecutor Lidija Mitrović is not new. On the contrary, information available to Television E indicates that the rulings of the High Court and the Court of Appeal represent only the final phase of a carefully planned, politically motivated persecution.
Previously, the central role in the political elimination of Lidija Mitrović was played by Chief Special Prosecutor Vladimir Novović. In an effort to protect at all costs a political official of the Europe Now Movement - then Mayor of Podgorica - Novović issued two binding instructions to Special Prosecutor Lidija Mitrović. On both occasions, he ordered that Mitrović must not prosecute Olivera Injac, an official of the Europe Now Movement.
The first binding instruction - aimed at preventing the filing of an indictment proposal against Olivera Injac based on complaints submitted by attorney Mihailo Volkov for abuse of office and illegal employment - was issued in December 2022. The second followed in April 2023, just one day before Injac was elected Mayor of Podgorica.
The Chief Special Prosecutor ordered the acting prosecutor Lidija Mitrović to withdraw an indictment that had already been filed and officially registered with the prosecution’s registry.
<h2>Two binding instructions?!</h2>
The day after the indictment was „submitted“ to the registry of the Special State Prosecutor’s Office - while Prosecutor Mitrović was out of the office - all documents and case files disappeared, together with the binders.
In the same „Injac case“, Special Prosecutor Novović issued binding instructions twice, an unprecedented occurrence since the establishment of the Special State Prosecutor’s Office in 2015.
In addition to the extraordinary and evidently politically motivated actions of Chief Special Prosecutor Vladimir Novović, the fact that Lidija Mitrović is under special treatment by state institutions is further demonstrated by the months-long silence of the Constitutional Court.
Although Mitrović submitted her constitutional appeal as early as July 28th - together with a request for an interim measure - there has been no decision by the Constitutional Court to date, nor even a session held on the matter.
<h2>The „silence“ of the Constitutional Court</h2>
Prominent Montenegrin attorney Veselin Radulović assesses that differing decisions of the Court of Appeal do not necessarily justify a conclusion that the proceedings were politically motivated.
However, he emphasizes that the lack of response from the Constitutional Court is concerning and sends a negative message to citizens.
- We have seen that in this case, former Special State Prosecutor Lidija Mitrović submitted a constitutional appeal with a request to suspend the execution of the criminal judgment back in late July. And there is still no decision. These are cases in which the Constitutional Court should act as a matter of priority. When a timely response is absent, it certainly does not contribute to trust in the work of the Constitutional Court, nor does it enhance legal certainty for the citizens of Montenegro - Radulović told Television E.
Our media outlets received no response from the Constitutional Court, leaving it unclear when or whether the Constitutional Court panel will consider Lidija Mitrović’s constitutional appeal.
It would be useful if legal experts could, in the meantime, clarify the background of the Lidija Mitrović case. More precisely, to explain one paradox: how a special prosecutor, whose superior - the Chief Special Prosecutor - twice prohibited her from prosecutorial action, was years later sentenced to prison for having independently and lawfully decided to discontinue criminal prosecution, acting within her statutory powers.

Draško Đuranović

Ivona Đokić

The case of Prosecutor Mitrović: When politics takes over the judiciary

Situacija prilikom dva posljednja postupka odlučivanja o izboru kandidata za sudije Ustavnog suda koje je predložio predsjednik države Jakov Milatović najviše u stvari govori o samom toku postupka i načinu izbora sudija Ustavnog suda u Skupštini. Otkriva kako se dolazi do konsensusa o izboru predloženih kandidata. Problem se može posmatrati i sa aspekta odnosa parlamenta prema predsjedniku države. Pri tome, ne mislim na odnos prema predsjedniku lično. Radi se o odnosu prema funkciji predsjednika države, kazao je u razgovoru za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/draskovic-za-pobjedu-izbor-sudija-nije-politicka-trgovina-vec-ustavna-obaveza">Pobjedu </a>bivši predsjednik Ustavnog suda Crne Gore Dragoljub Drašković.
Stvar se, prema njegovim riječima, mora sagledavati mnogo šire, prije svega, kao odnos najviših državnih organa.
- Skupštine, koja vrši zakonodavnu vlast, i predsjednika države koji predstavlja Crnu Goru, ali ima i neka ovlašćenja izvršne vlasti, pored cijelog niza niz drugih, „tradicionalnih“ nadležnosti, kao što je i ta ova da predlaže kandidate za sudije Ustavnog suda - kaže Drašković.
On potvrđuje činjenicu da su prilikom posljednjih izbora sudija Ustavnog suda predsjednikovi prijedlozi dosta dugo čekali na postupak u Skupštini.
- Bez jasnog, opravdanog ili javno saopštenog razloga za to. Da bi se zatim na jednom od glasanja čak prvo glasalo o kandidatu Ustavnog odbora, iako je prijedlog predsjednika mnogo ranije prispio u Skupštinu. Slučajno ili ne, kandidat koga je predložio predsjednik tada nije dobio potrebnu većinu - ponovio je Drašković.
Dodaje da postupak izbora sudija Ustavnog suda od Skupštine ne znači da se postupak mora uvijek i završiti izborom.
- Bilo da se radi o kandidatima koje je predložio Ustavni odbor, bilo o onim koje je predložio predsjednik države - kazao je Drašković i dodao da neizbor sudija uvijek ima negativne posljedice.
Prema njegovim riječima, negativne posljedice su očigledne u situacijama kada, zbog nedovoljnog broja sudija koji čine kvorum potreban za odlučivanje, a kakvih je do sada više puta bilo, prijeti blokadom rada institucije Ustavnog suda i nemogućnošću ostvarivanja njene osnovne funkcije, a to je zaštita ustavnog poretka u cjelini i ljudskih prava i sloboda.
- Posebno, neizborom sudija usporava se ostvarivanje načela vladavine prava na kojem je, između ostalog, prema Ustavu država Crna Gora zasnovana - istakao je Drašković.
On je ponovio da situacija prilikom dva posljednja postupka odlučivanja o izboru kandidata koje je predložio predsjednik Milatović najviše u stvari govori o samom toku postupka i načinu izbora sudija Ustavnog suda u Skupštini.
- Otkriva, zapravo, kako se dolazi do konsensusa o izboru predloženih kandidata. O kandidatu koga je predložio Ustavni odbor političke partije parlamentarne većine prilično lako postižu dogovor, političkim kalkulacijama i međusobnim ustupcima - podsjetio je bivši predsjednik Ustavnog suda.
Drašković dodaje da je više puta do sada govorio o tome na osnovu kojih kriterijuma se sudije zapravo biraju.
- Da li je to stručnost, znanje i iskustvo, javno djelovanje i sve druge pozitivne profesionalne i moralne komponente ličnosti kandidata koje ga čine istaknutim pravnikom? Iii su ipak odlučujuća neka druga mjerila? Npr. naklonjenost ideološkoj liniji političkih krugova i povezanost sa određenim političkim strukturama - ponavlja Drašković niz pitanja koja se otvaraju na ovu temu.
Odgovor na pitanje zašto se poslanici ne odlučuju za kandidate koje predlaže predsjednik države Drašković smatra da treba tražiti u postavci političkih aktera.
- Dogovor o glasanju za kandidate koje predlaže predsjednik države očigledno ide teže. U podsvijesti je prisutno da su to kandidati nekog drugog, van parlamenta i njegove većine, pa makar to bio i predsjednik države - kaže Drašković uz ocjenu da je takvo rezonovanje neprimjereno praksi demokratskog parlamentarnog života u bilo kojem modernom ustavnom sistemu. 
Posebno što se radi o izboru kadra i stvaranju uslova za normalno funkcionisanje najviše institucije u državi, smatra on.
Prema njegovim riječima, svi predloženi kandidati, bilo od Ustavnog odbora ili od predsjednika države, moraju imati isti status u svakom segmentu i svakom momentu postupka izbora u Skupštini.
Drašković ističe da se sve nadležnosti Skupštine, pa i izbor sudija Ustavnog suda, moraju vršiti strogo u skladu sa principima utvrđenim u preambuli i Osnovnim odredbama Ustava, prije svega temeljnim utvrđenjem vladavine prava kao jednom od osnovnih vrijednosti države.
- Odnos vlasti, u sistemu podjele vlasti u Crnoj Gori, prema Ustavu počiva na ravnoteži i međusobnoj kontroli. Taj ustavni princip mora biti zastupljen i poštovan u svim slučajevima međusobnog odnosa organa koji pojedine državne vlasti vrše -ocijenio je Drašković.
pitan da prokomentariše prijedlog predsjednika Milatovića za uvođenje otvorenih izbornih lista koje bi doprinijele većoj odgovornosti poslanika prema građanima i da li bi one, u crnogorskom kontekstu, mogle proizvesti nove oblike političke trgovine i unutrašnjih partijskih sukoba, Drašković kaže da bi uvođenje otvorenih lista predstavljalo krupnu i suštinsku promjenu izbornog sistema Crne Gore.
- Otvorene liste bi svakako upotpunjavale ustavno određenje da su izbori slobodni. Ali i doprinosile većoj odgovornosti izabranih prema onima koji su ih birali - smatra Drašković.
Ponavlja da se prema sadašnjem izbornom sistemu građanin birač izjašnjava o kandidatima od kojih većinu najčešće uopšte ne zna, već se opredjeljuje na osnovu sklonosti prema određenim političkim strankama, odnosno njihovim vođama koje utvrđuju liste kandidata i dominiraju izborima.
- Ili se rukovodi ulogom nosioca liste, koji čak uopšte ne mora biti kandidat u njegovoj izbornoj jedinici, pa ni na izborima uopšte. Čak i kada budu izabrani, posebno sa liste političke partije koja ima veliki broj poslanika, birač, član ili simpatizer te partije, ne zna ko su ti izabrani ljudi. Odnos između ukupnog broja glasova koje su birači dali koristeći svoje aktivno biračko pravo i rezultata izbora koje su dobili ostaje netransparentan i nejasan - pojašnjava Drašković.
Prema njegovim riječima, funkcija izbora nije u tome da demokratiju učine više demokratskom, već da omoguće njeno ostvarivanje.
- Zato je potrebno raditi na razvijanju demokratičnosti izbornog sisema. Otvorene liste bi svakako upotpunjavale ustavno određenje da su izbori slobodni. Ali i doprinosile većoj odgovornosti izabranih prema onima koji su ih birali - kaže Drašković.
On ocjenjuje da moderni izborni sistemi teže jačanju uloge birača i punog smisla biračkog prava, u odnosu na dominantan uticaj partijskih rukovodstava na sastav i redosljed kandidata na izbornim listama.
- Umjesto tzv. vezanih lista, kod kojih birač glasa za listu u cjelini, savremeni modeli uvode otvorene liste, omogućavajući biraču da svojim glasom opredijeli konkretne kandidate koje želi da vidi kao svoje predstavnike. Riječ je o preferencijalnom glasanju, koje je već primijenjeno, između ostalog, i prilikom izbora poslanika u Evropski parlament, u skladu sa Zakonom o izborima poslanika u Evropski parlament - pojašnjava Drašković.
Konstatuje da bi uvođenje otvorenih lista predstavljalo nesumnjivo krupnu i suštinsku promjenu izbornog sistema Crne Gore.
- Takva reforma zahtijeva vrijeme i ozbiljnu pripremu, kako normativnu, tako i tehničku. Neophodno je prilagoditi postojeću zakonsku i podzakonsku regulativu – od pitanja naziva i proglašenja izbornih lista, preko njihovog utvrđivanja, pa sve do uređenja brojnih drugih aspekata važnih za organizaciju i sprovođenje izbornog procesa - kaže Drašković.
Ipak, ocjenjuje da se posebno složeno pitanje odnosi na sistem preračunavanja izbornih rezultata, odnosno na način utvrđivanja broja mandata koje će pojedine liste osvojiti i raspodjele tih mandata prema broju preferencijalnih glasova koje su dobili pojedinačni kandidati.
- U takvom sistemu, mandat bi pripao kandidatima sa liste koji su ostvarili najveću podršku birača. Otvoreno ostaje i pitanje dinamike i rokova u kojima bi se sve neophodne pripreme mogle sprovesti. Takođe, još nije sasvim izvjesno da li su, i u kojoj mjeri, političke partije – a prije svega nosioci vlasti i lideri parlamentarne većine – zaista spremni da prihvate ovako duboku promjenu. Određena doza opreza prema novim rješenjima uvijek je prisutna i u određenoj mjeri razumljiva. Ipak, snažniji i dugotrajniji otpor uvođenju otvorenih lista teško bi se mogao opravdati sa stanovišta daljeg unapređenja demokratičnosti izbornog procesa - zaključuje Drašković.

Drašković: Izbor sudija nije politička trgovina, već ustavna obaveza

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove &nbsp;Filip Ivanović oglasio se povodom izbora sudije Ustavnog suda Crne Gore, ističući značaj postignutog konsenzusa u Skupštini i njegov doprinos jačanju institucija i evropskom putu države.
Potpredsjednik je uputio čestitke Nikoli Mugoši na izboru za sudiju Ustavnog suda, kao i poslanicima Skupštine Crne Gore koji su, u ogromnoj većini podržali ovaj predlog.
- Time su demonstrirali odgovornost, zrelost i spremnost na dijalog i dogovor. Izbor sudije Ustavnog suda predstavlja značajan korak ka snaženju institucija, ali i važan signal Evropskoj uniji da se vladavina prava, koja je usko vezana za proces pristupanja, u Crnoj Gori shvata ozbiljno- poručio je potpredsjednik Vlade.
Potpredsjednik je, takođe, izrazio očekivanje da će postignuti konsenzus poslužiti kao model i za druge važne odluke u narednom periodu.
- Nadam se da će današnji konsenzus biti primjer za slične odluke u narednoj godini, kako bismo proces evropske integracije zaokružili do kraja 2026. godine- zaključio je.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ffivanovicpg%2Fstatus%2F2006341181748244746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ivanović pozdravio izbor sudije Ustavnog suda: Važan signal EU da Crna Gora ozbiljno shvata vladavinu prava

Ustavni sud Crne Gore pokrenuo je po službenoj dužnosti novi postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti tarife po kojoj Centralna banka Crne Gore obračunava naknade za svoje usluge, nakon šta je ta institucija u dva navrata izmijenila osporeni propis, prije nego što je bila upoznata sa pravnim stavovima Suda. Sud cijeni da se na taj način formalno stvaraju uslovi za odbacivanje inicijative, bez suštinskog otklanjanja mogućih neustavnosti, čime se dovodi u pitanje načelo vladavine prava.&nbsp;
Ustavni sud je 15. oktobra, odlučujući po inicijativi Zaštitnika imovinsko pravnih interesa, pokrenuo postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti Tarife Centralne banke. Prije nego što je odluka dostavljena strankama kako bi se upoznali sa pravnim stavovima Suda, Centralna banka je 20. novembra izmijenila osporeni akt.
&nbsp;To je uslovilo Ustavni sud da 3. decembra usvoji zahtjev za preispitivanje sopstvene Odluke, odnosno da preispita izmijenjenu Tarifu Centralne banke.
&nbsp;Iako ni ovo Rješenje u tom trenutku nije poslato strankama kako bi po njemu postupili, Centralna banka je 15. decembra donijela potpuno novu Odluku o tarifi, predlažući Sudu da obustavi postupak jer je osporeni propis prestao da važi.
&nbsp;Ustavni sud je odlučio da sam pokrene postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti zbog činjenice da rješenja suda nijesu mogla biti poslata strankama, upravo zbog dvije izmjene koje je Centralna banka sprovela, a da nije ni upoznata sa ustavnopravnim razlozima koji su opredijelili Ustavni sud da pokrene postupak. Na ovaj način se ne ostvaruje načelo vladavine prava, već se samo formalno stiču uslovi da Ustavni sud odbaci inicijativu.
&nbsp;Dodatno, Sud je ponovo pokrenuo postupak jer Savjet Centralne banke ni u novoj Odluci o tarifama nije propisao dovoljne i mjerljive kriterijume za utvrđivanje visine tarife po kojoj se obračunavaju naknade za vršenje usluga koje obavlja Centralna banka.
&nbsp;Direktiva i uredbe EU daju preporuke na koji način se naknade mogu obračunavati, ali da je na nacionalnom nivou obaveza i odgovornost Savjeta Centralne banke da zadovolji principe koje postavlja Ustav.
&nbsp;- Ustavni sud cijeni da, iako je donijeta nova Odluka sa dodatim obrazloženjem, sa aspekta ustavnopravnog zahtjeva vladavine prava, nijesu jasni kriterijumi i stvarni troškovi koji opredjeljuju da se na ovaj način napravi razlika između Glavnog državnog trezora u odnosu na druge korisnike platnog prometa- navodi se u rješenju o pokretanju postupka.
&nbsp;Centralna banka je obavezna, navodi se u odluci, da da jasne kriterijume zašto je nužno da naknada za državni trezor bude procentualna, a za druge korisnike platnog sistema fiksna, posebno imajući u vidu uredbe Evropske unije i praksu Evropskog suda za ljudska prava. &nbsp;

Ustavni sud: I nova tarifa Centralne banke pod ustavnosudskom kontrolom

Ustavni odbor Skupštine Crne Gore, uz podršku vlasti i opozicije, predložiće Nikolu Mugošu, nekadašnjeg predsjednika DIK-a za sudiju Ustavnog suda. Razmatrano je osam kandidata, dok je deveti, Miodrag Pešić, ranije povukao kandidaturu.
Poslanik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović je, uoči glasanja, kazao da neće podržati nijednog predloženog kandidata.
- Stvar je principa. Ne možemo dopustiti kao autentični predstavnik Bošnjačkog naroda u parlamentu Crne Gore da narednih 10-12 godina u Ustavnom sudu nema nijednog pripadnika Bošnjačkog naroda, a u prethodnom periodu imali smo više prijavljenih kandidata na oglasima za sudiju Ustavnog suda. Ustavni sud broji sedam sudija Ustavnog suda i nemamo nijednog kandidata iz Bošnjačkog naroda - kazao je Ćorović.

Nikola Mugoša, uz podršku vlasti i opozicije, kandidat za sudiju Ustavnog suda

Antisemitizam, ksenofobija i govor mržnje apsolutno su neprihvatljivi, poručeno je na sastanku vrhovnog rabina Crne Gore Arija Edelkopfa i šefa Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johana Satlera.
Kako je saopšteno iz Vjerske zajednice Jevreja u Crnoj Gori, Satler je posjetio Jevrejski kulturni centar i Sinagogu u Podgorici.
- Sastanak je počeo paljenjem svijeća u znak sjećanja na stradale tokom Holokausta u kojem je ubijeno više od šest miliona Jevreja i osoba druge nacionalosti - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Iz Vjerske zajednice Jevreja su rekli da je na sastanku konstatovano da je, osim sjećanja na žrtve, vrlo važno i da postoje određene akcije.
- Ne možemo se samo sjećati i ostati u tišini. Riječi i misli nas tjeraju na akciju - naveo je Edelkopf.
Na sastanku je, kako su kazali iz Vjerske zajednice Jevreja, bilo riječi i o promjeni društvene klime i činjenici da na društvenim mrežama mnogo ljudi ispoljava mržnju.
- Moramo poštovati jedni druge, antisemitizam i ksenofobija su apsolutno neprihvatljivi. Uloga EU je da pomogne da se te bitne stvari urede u jednom društvu - naveo je Edelkopf.
Edelkopf je, kako je saopšteno, upoznao Satlera sa brojnim aktivnistima Vjerske zajednice Jevreja u Crnoj Gori, kao i događajima koji će biti posvećeni Međunarodnom danu sjećanja na žrtve Holokausta koji se širom svijeta obilježava 27. januara.
Navodi se da je Satler izrazio zadovoljstvo posjetom Jevrejskom centru i Sinagogi u Podgorici, kao i brojnim aktivnostima Zajednice.
Sastanku je prisustvovao i zamjenik šefa Delegacije EU Rikardo Seri.

Satler i Edelkopf: Antisemitizam i ksenofobija su apsolutno neprihvatljivi

Savjet Centralne banke Crne Gore izrazio je zadovoljstvo povodom zatvaranja Pregovaračkog poglavlja 32 - Finansijski nadzor, ističući značajan doprinos CBCG kroz sprovođenje reformskih aktivnosti i ostvarene rezultate koji su omogućili ispunjavanje završnih mjerila u oblasti zaštite eura od falsifikovanja. Sjednicom Savjeta predsjedavala je guvernerka dr Irena Radović.
Na sjednici je razmatran i usvojen veći broj podzakonskih akata, čime je dodatno unaprijeđen regulatorni okvir finansijskog sistema.
Savjet je donio Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o minimalnim standardima za ulaganja kreditnih institucija u nepokretnosti i osnovna sredstva, kojom se propisuju jasni standardi i ograničenja za takva ulaganja. Cilj izmjena, kako je saopšteno iz CBCG, je stvaranje regulatornog ambijenta koji će podstaći kreditne institucije na proaktivnije upravljanje nekvalitetnim plasmanima i njihovu efikasniju naplatu.
U cilju usklađivanja sa važećim Zakonom o računovodstvu, Savjet je usvojio Odluku o sadržaju, rokovima i načinu sačinjavanja i dostavljanja finansijskih izvještaja kreditnih i drugih finansijskih institucija. Ovom odlukom obaveza dostavljanja finansijskih izvještaja CBCG proširuje se i na mikrokreditne finansijske institucije, lizing i faktoring društva, društva za otkup potraživanja, kreditno-garantne fondove, platne institucije i institucije za elektronski novac. U cilju pune transparentnosti, Centralna banka Crne Gore će dostavljene finansijske izvještaje objavljivati na svojoj internet stranici.
Savjet je donio i Odluku o izmjenama Odluke o izvještajima o platnom prometu koji se dostavljaju Centralnoj banci Crne Gore, radi unapređenja obima i efikasnosti izvještavanja i implementacije evropskih standarda u ovoj oblasti.
U cilju harmonizacije sa Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i novom Odlukom o adekvatnosti kapitala kreditnih institucija, Savjet je usvojio set od pet odluka koje se odnose na oblast sanacije kreditnih institucija, čime se dodatno jača regulatorni okvir i daje doprinos ispunjavanju obaveza iz Poglavlja 9 – Finansijske usluge.
Na sjednici je razmatran i Makroekonomski izvještaj CBCG 2/2025, u kojem je ocijenjeno da su makroekonomska kretanja u Crnoj Gori u periodu januar–septembar 2025. godine bila stabilna, uz očuvanu finansijsku stabilnost i nastavak ekonomskog rasta. Članovi Savjeta pohvalili su kvalitet i analitičku vrijednost izvještaja, uz preporuku da njegovi nalazi budu dostupni široj stručnoj i zainteresovanoj javnosti.
Predstavljeni su i rezultati analize efekata primjene SEPA sistema u prva tri mjeseca, koji potvrđuju značajne koristi za građane i privredu. U periodu od 7. oktobra 2025. do 7. januara 2026. godine ostvarene su uštede od 2,4 miliona eura. Prosječna cijena SEPA transakcije iznosila je 6,15 eura, dok je prosječna cijena SWIFT transakcije u 2024. godini iznosila 73,4 eura, odnosno gotovo 12 puta više. Posebno su izražene uštede kod elektronskih transakcija, kao i kod transakcija velikih iznosa, gdje je razlika u troškovima višestruka.
Analiza je pokazala da postoji dodatni prostor za veću upotrebu SEPA sistema, naročito u poslovanju pravnih lica, gdje se i dalje značajan broj transakcija obavlja putem skupljih SWIFT kanala. Procijenjeno je da je privreda u prethodnom tromjesečju imala potencijal za dodatne uštede od preko 1,3 miliona eura. Savjet je podržao plan CBCG da, u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore i drugim poslovnim udruženjima, sprovede dodatne aktivnosti na edukaciji i promociji SEPA sistema.
Na sjednici je razmatran i status implementacije projekta uvođenja nacionalnog sistema instant plaćanja (TIPS clone), koji CBCG realizuje u saradnji sa Centralnom bankom Italije. Konstatovano je da se aktivnosti odvijaju u skladu sa planiranom dinamikom, te da se početak primjene sistema očekuje u julu ove godine.
Savjet je razmatrao i ostala pitanja iz svoje nadležnosti.

Održana sjednica Savjeta CBCG: U fokusu unapređenje regulative i dalja modernizacija platnog sistema

The Ministry of the Interior will procure two modern off-road pickup vehicles with a total estimated value of 101.669 euros, excluding VAT, according to a public procurement notice issued at the end of last year.
The vehicles in question are off-road pickups with a double cab and four doors, intended for demanding terrain and operational tasks. They must be equipped with a diesel engine with a minimum displacement of 2.700 cubic centimeters and an output of at least 150 kW, an automatic transmission, and are required to meet EURO VI emission standards.
A minimum payload capacity of 1.000 kilograms and a cargo bed length of up to 1,620 millimeters make these vehicles suitable for work in difficult conditions.
Particular emphasis has been placed on safety and driver-assistance systems. The vehicles are required to be equipped with ABS, EBD, and BA systems for more efficient braking, traction and stability control (TRC, VSC), hill-start and downhill assist (HAC and DAC), as well as active driver-assistance systems such as adaptive cruise control, lane departure warning, traffic sign recognition, pedestrian and cyclist detection, and automatic low-speed braking.
The safety equipment requirements include at least seven airbags, a reinforced passenger cabin, and an engine immobilizer system. In terms of comfort, the vehicles must feature digital automatic climate control, heated front and rear seats, an electrically adjustable driver’s seat, a leather steering wheel and gear selector, as well as comprehensive multimedia equipment with an 8-inch touchscreen, navigation system, reversing camera, parking sensors, and a JBL sound system with nine speakers.
The exterior specifications include LED lighting units, tinted rear windows, 18-inch alloy wheels, off-road tires, side steps, and additional bumper protection. The vehicles are to be finished in metallic grey, equipped with an aluminum roll-top cover for the cargo bed, and a European-standard tow bar with electrical wiring.
The tender submission deadline is 29 January.
T. K.&nbsp;

Ministry of the Interior to purchase two off-road vehicles worth more than 100.000 euros

Sud za prekršaje u Budvi u 2025. godini imao je ukupno u radu 443 predmeta iz oblasti Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Okončano je ukupno 340 predmeta ili 76,7 odsto, te su na kraju godine ostala neriješena ukupno 103 predmeta.
Kako je saopšteno iz Suda za prekršaje, to znači da je smanjen broj nezavršenih predmeta u odnosu na 2024. godinu. Radi se, kako su naglasili, uglavnom o predmetima koji su zavedeni u drugom polugodištu 2025. godine.
- Ukupno je žrtava nasilja bilo 395, od čega 225 žena i 79 maloljetnih lica. Kao počinioci nasilja u porodici, procesuirana su ukupno 427 lica, od čega 299 muškaraca, 122 žene i šest maloljetnika - naveli su u budvanskom Sudu za prekršaje.
Dominantno su, kažu, izricane novčane kazne i uslovne kazne, kao i mjere upozorenja, a u sedam predmeta su izrečene i kazne zatvora.
- U 89 slučajeva su donijete oslobađajuće odluke usljed nedostatka dokaza. Ukupno je izrečeno 106 zaštitnih mjera od kojih su dominatno izricane: zabrana uhođenja i uznemiravanja, zabrana približavanja, udaljenje iz stana ili zajedničkih prostorija i td. Ukupno 262 predmeta ili više od tri četvrtine je okončano u periodu do šest mjeseci (ogromna većina u roku od jednog dana), 45 predmeta je trajalo između šest mjeseci i jedne godine, a svega 33 predmeta ili oko devet odsto su okončana u periodu nakon godinu dana od dana prijema optužnog akta u sud - istakli su u Sudu za prekršaje.

Tag: ustavni-sud