Rasprava o izmjenama zakona iz oblasti pravosuđa u Skupštini obilježena je polemikom o predloženom povećanju plata sudijama i tužiocima za 30 odsto, koje Vlada obrazlaže kao neophodan korak ka jačanju nezavisnosti i zatvaranju pregovaračkih poglavlja sa EU.&nbsp;
Dok ministar pravde Bojan Božović tvrdi da bez boljih uslova rada nema snažnog pravosuđa, većina u opoziciji upozorava da veće zarade same po sebi neće donijeti efikasnija suđenja, smanjiti korupciju, niti vratiti povjerenje građana u pravosuđe.
<h2>Božović: Bolji uslovi za rad pravosuđa uslov za zatvaranje Poglavlja 23</h2>
Božović je na početku sjednice, obrazlažući izmjene zakona o Ustavnom sudu, Sudskom savjetu i o Državnom tužilaštvu, kojima je predviđeno da se sudijama i tužiocima do kraja godine produži pravo na dodatak na funkciju, u iznosu od 30 odsto osnovne zarade, kazao da Crna Gora ne može zatvoriti poglavlje 23 u pregovorima sa Evropskom unijom (EU) ukoliko ne obezbijedi bolje uslove za rad pravosuđa.
Govoreći o predloženom rješenju koje predviđa uvećanje 30 odsto zarade, Božović je kazao da je svjestan da ono nije idealno.
- Svjestan sam da 30 odsto naknade, po brojnim razmišljanjima, takođe predstavlja nepravično rješenje, ali je teško jednom normom napraviti jasnu distinciju - kazao je Božović.
Božović je istakao da je svjestan i toga da će predložena rješenja izazvati kritike, ali da je jačanje pravosuđa preduslov za napredak u evropskim integracijama.
- Ne možemo zatvoriti pregovaračka poglavlja 23 i 24 bez jakog pravosuđa, a na kraju krajeva i podrške onima koji su najbolji unutar pravosuđa, koji se na dnevnom nivou bore sa brojnim izazovima - poručio je Božović.
<h2>Knežević: Crna Gora "ambasadoristan"</h2>
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pitao je ministra pravde Bojana Božovića kako je moguće da Vlada usvoji inicijativu za ustavne promjene iz oblasti pravosuđa, a ne za uvođenje srpskog jezika kao službenog.
Knežević je rekao da je Crna Gora nije Crna Gora, nego "ambasadoristana", a da je premijer Johan Satler koji je, kako je rekao, dao nalog da se sve inicijative DNP-a odbiju.
- Pošto ste prošle nedjelje usvojili inicijativu za ustavne promjene iz oblasti pravosuđa, kako može ta inicijativa, a ne za srpski jezik? Kako su to važniji Tužilački i sudski savjet od srpskog jezika kojim govori lingvistička većina? To je vrhunski primjer licemjerstva premijera Milojka Spajića da nas upućuje u Skupštinu da pričamo o srpskom jeziku, a Vlada 15 dana nakon toga donosi inicijativu za ustavnu promjenu u oblasti pravosuđa. Hajde, budite šmekeri, pa ubacite i srpski jezik u tu priču i da se potpuno poravna priča o diskriminaciji i pokušajima da se sprki jezik predstavi kao kočenje evropskog puta Crne Gore - istakao je Knežević u parlamentu.
Umjesto da se povećavaju penzije, predlaže se, navodi on, rast plata sudijama.
- Predložio bih da kažete Satleru da sve sudije i tužioci koji su pravili greške, od kojih će država imati štetu, zatvorimo u onaj tunel i da ih držimo jedno deset dana. Ko pretekne da im damo 30 odsto, ko ne pretekne da ih zatrpamo. Jer nam je država otkopani tunel koji je zacementiran, a svako može da uđe i izađe iz njega - naveo je Knežević.
Knežević je upitao Božovića da li imaju saglasnost Satlera za donošenje ovih izmjena.&nbsp;
- Pojedini visoki državni fucnkcioneri bez njegove saglasnosti ne mogu se ni istuširati. Satler je izazvao ustavnu krizu proške godine, jer je tražio da se penzionišu tri sudije Ustavnog suda. A kada su penzionisali samo sutkinju Draganu Đuranović, pojavio se kao vatrogasac da ugasi krizu. On je tražio i insistirao i najodgovorniji je za inrervenciju u Botunu - kazao je, pored ostalog, Knežević.
<h2>Nikolić o presudi za "državni udar": Sudovi ne vide ono što je vidio cijeli demokratski i respektabilni obavještajni svijet.</h2>
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić kazao je da se dio javnosti s pravom pita zašto sve više preovladava utisak da imamo političko-institucijalnu anarhiju i pravdu pod uticajem politike.
- Imamo institucije koje se pred očima crnogorske javnosti prepucavaju oko odbjeglog spomenika Pavlu Đurišiću, oko odbjeglog Miloša Medenice... Ova država treba za tri godine da postane članica EU, a imamo institucijalnu i političku anariju i pravdu koja je pod sjenkom politike - naglasio je Nikolić.
Stiče se, dodaje on, utisak da se istrage vode gdje postoji politički interes, a gdje je milionska šteta po državu vlada muk.
- Godinama slušamo priču o navodnoj nabavci stotinu kalašnjikova za izbore 2020. godine. Rečeno je da su zakopani po Crnoj Gori. Šta je sa tim predmetom, gdje su pretresi i optužnice? Gdje je informacija šta se spremalo u Crnoj Gori u susret 2020. godini - pitao je Nikolić ministra Božovića.
On je pitao i šta je sa presudom za put Meljine-Petijevići, kupovinom trajekta, situacijom sa Elektroprivredom...
- Ovo liči na selektivnu pravdu. Ovo liči na politički projekat pod krinkom vladavine prava - konstatovao je Nikolić.
On se osvrnuo i na slučaj poznat kao "državni udar". Nikolić je rekao da ni devet optuženih koji su priznali krivicu, ni izjava predsjednika susjedne države da je svojim očima vidio kako se spremalo zlo na dan parlamentarnih izbora 2016, ni podaci zapadnih obavještajnih službi o aktivnosti ruskih agenata, ni prisustvo bivšeg komandanta srpske Žandarmerije Bratislava Dikića, nije bilo dovoljno za crnogorske sudove da vide koji se to scenario spremao za Crnu Goru.
- Ne ulazimo ovdje u odmjeravanje bilo čije pojedinačne odgovornosti, uključujući i Andriju Mandića i Milana Kneževića, niti smo komentarisali prvostepšene presude, ali neće biti da niko nije kriv i da se baš ništa nije spremalo Crnoj Gori i da samo sudovi ne vide ono što je vidio cijeli demokratski i respektabilni obavještajni svijet. Da nije ničega drugog, nego ovih što su potpisali priznanja o krivici, makar neko bi odgovarao za ono što se dešavalo u Crnoj Gori - naglasio je Nikolić.
On je istakao da Crnoj Gori ne treba revanšizam i spektakl, već uređena, institucionalna i uređena demokratija da bi država unijela neki kvalitet u Evropsku uniju.
<h2>Aabazović: Neki dokazi koje će javnosti vidjeti su na sigurno</h2>
Poslanik GP URA Dritan Abazović kazao je da svjedočimo raspadu sistema u Crnoj Gori. On smatra da je najgori momenat, u moralnom smislu, da se izađe&nbsp;
- Lično podržavam povećanje plata sudijama i tužiocima, ali neka građani procijene ima li za to osnova ili ne. Neka građani čuju da je ovaj parlament rekao da nemamo novca za dječije dodatke. Vlada je rekla da penzionerima treba povećati penzije 1,70 eura, ili 0,38 odsto. I ovaj isti parlament hoće da kaže da sudije i tužioci treba da dobiju 30 odsto povećanje na zarade koje nijesu toliko male - ocijenio je Abazović.
On je pohvalio rad SDT-a. Nije sve, kako je rekao, idealno, ali je, smatra Abazović, bolje nego što je bilo.
- Da li ima politički motivisanih akcija - to je nesporno. Kad god se trese kavez, a nikad to nije bilo kao sada, izmisle se slučajevi da bi se makao fokus. Ne možete maći fokus jer će neki dokazi, koje će ugledati crnogorska javnost, na sigurno. Nema tog specijalnog državnog tužioca, ili pokušaja da se ganjaju ljudi iz prethodnog sistema... Ja nikog ne branim, branim državni interes a to je da se utvrdi odgovornost svih koji su negativno uticali na budžet Crne Gore u prethodnom periodu, a ne da se stvara fama da su svi isti i da u tom blatu treba da isplivaju neki ljudi i institucije kao da su nedodirljivi - naglasio je Abazović.
Prema njegovim riječima, opozicija treba da nastavi da "trese kavez".
- Ja sam srećan što smo dobili pojačanje. Ja bih volio da se kolege iz DNP-a primaknu opoziciji, a da kolege iz Bošnjačke stranke (BS) se približe onima iz Nove srpske demokratije (NSD). Svi koji misle da im Crna Gora nije matična država treba se približe - kazao je Abazović.
<h2>Nurković: Abazovićeva izjava zlonamjerna</h2>
Potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković iz BS-a je odgovorio da je Abazovićeva izjava zlonamjerna, te da je zloupotrijebio izjavu poslanice Kenane Strujić-Harbić koju je ona, kako je rekao, obrazložila.
- Izjava nije onakva kakvom ste je predstavili. Mislim da treba imati razumijevanja i čojstva... - naveo je Nurković.
Abazović je odgovorio da nikog lično nije pominjao, već je dao jednu ideju skupštinskog službi.
Poslanik BS-a Amer Smailović kazao je da građani znaju kome je Crna Gora na prvom mjestu kao država.
- Dobro građani pamte ko je Crnoj Gori donio dobro, a ko ne - naveo je Smailovićem.
Abazović je rekao da je saglasan sa Smailovićem.
<h2>Božović: Ako nije danas, "anti-mafija" zakon će sjutra biti poslat EK</h2>
Ministar Božović je Abazoviću odgovorio da puste institucije da rade kako treba, a da oni daju podršku u mjeri mogućeg.
- Činjenica je da će prijedlog za povećanje plata od 30 odsto izazvati polemike, te nezadovoljstvo unutar države administracije... Međutim, moramo raditi na poboljšanju standarda i zbog zatvaranja određenih poglavlja - rekao je Božović.
Božović je kazao da je Nacrt izmjena i dopuna Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću prošao javnu raspravu, te će biti poslat Evropskoj komisiji (EK).
- On je poslat, ako ne danas, biće poslat sjutra EK. Čim dobije pozitivno mišljenje biće u parlamentu - saopštio je Božović u Skupštini Crne Gore.
On je rekao da je ovo rješenje u značajnoj mjeri sličan zakonu koji je dostavljen i koji je bio predmet rasprave poslanika.
- Međutim, ne možemo praviti jednake paralele 2020, 2021. i 2025. godine. Danas smo jaku blizu zatvaranja poglavlja, a znate i da je Brisel oprezan po pitanju standarda i prihvatanja preporuka - naveo je Božović.
<h2>Rakočević: Podržaćemo izmjene, povećanje plata sudijma i tužiocima važno za veći stepen nezavisnosti i otpornosti&nbsp;</h2>
Poslanik DPS-a Nikola Rakočević kazao je da podržavaju rad Božovića, navodeći da sa njegove adrese dolazi značajan integritet i da sa pažnjom treba pristupiti prijedlozima koje dođu u parlament.
- Podržaćemo Zakon jer smatramo da je povećanje plata za sudije i tužioce koje je važno da bi se obezbijedio veći stepen nezavisnosti otpornosti i mogućnosti da se odupru pritisku - kazao je Rakočević.
On je pitao zašto neko nešto ne kaže povodom enormnog pritiska iz srca vlasti na tužilaštvo u slučaju Vesne Bratić.
- Imamo sudske presude u smislu zloupotreba službenog položaja i naknada koje se iz budžeta isplaćuju nezakonito smijenjenim direktorima - istakao je Rakočević.
Ministar Božović je, komentarišući slučaj Vesne Bratić, kazao da mu je žao što na jedan način percipiramo hapšenje uslovno rečeno osobe sa jedne strane, a potpuno drugačije one sa druge strane.
- Ja nikada nisam izlazio u javnost i komentarisao hapšenja niti jedn eosobe koje su dio procesa i tako će ostati, nebitno da li je ta osoba bliska sadašnjoj opoziciji ili vlasti - poručio je Božović.
<h2>Smailović: Izmjene jačaju i čine pravosuđe nezavisnijim</h2>
Poslanik BS-a Amer Smailović kazao je da će podržati zakonske izmjene u oblasti pravosuđa.
- Želimo da pravosuđe bude snažnije, nezavisnije i efikasnije i vjerujemo da izmjene idu u tom pravcu - ocijenio je Smailović.
<h2>Eraković: Povećanjem plata sudstvo neće biti efikasnije, niti brža suđenja</h2>
Poslanik DPS-a Jevto Eraković kazao je da se nalazimo u velikom sunovratu.
- Danas je evidentno da sa povećanjima plata niti da će se obezbijediti efikasnost, niti će suđenje postati brže, a nažalost nemamo niti pravednija niti kvalitetnija suđenja. Povjerenje građana nije povećano u pravosuđe, naprotiv imamo institucije koje se prepucavaju oko nadležnosti - kazao je Eraković.
<h2>Mugoša: Tona licemjerstva, točak nesreće se okreće</h2>
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša podsjetio je da i ranije govorio da treba povećati plate u pravosuđu.
- Nemotivirajuće je da pripravnici, koji treba da budu nosioci tog sistema, imaju zaradu manju od minimalne. Vladavina prava je suština, ali je nema bez administracije. Zato apelujem da se rtiješi pitanje tih ljudi, jer je na njima ogroman teret rada pravosudnog sistema - kazao je Mugoša.
On je ponovio da će podržati izmjene Zakona. Mugoša je pitao ima li povjerenja u pravosudni sistem, kad se govor mržnje relativizuje kroz njega i dominantno tretira kao prekršaj.
- Ima egzaktnih primjera govora mržnje koji se tretira kao prekršaj. To je podstrek da ga bude više - smatra Mugoša.
On je istakao da je porazan epilog slučaja "Tunel".
- Je li prokopan tunel? Da! Je li ko odgovoran? Ne! Je li to normalno? Ne! - konstatovao je Mugoša.
Mugoša je kazao da o vladavini prava pričaju poslanici većine koji su glasali da se produži mandat predsjedniku opštine kojeg je Viši sud prvostepeno osudio za zloupotrebu službenog položaja.
- Tona, tona, tona licemjerstva od vas iz većine! Rekao sam i kad su hapsili Jelenu Perović - čemu onaj spektakl kao kao da hapse Eskobara. I tada sam rekao da se točak sreće okreće. Ali točak nesreće se okreće. I tada ste likovali, aplaudirali... To je licemjerno što radite - poručio je Mugoša.
<h2>Vuković-Kuč: Povećanjem plaza neće se smanjiti korupcija i koruptivnost</h2>
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković-Kuč rekla je da će povećati zarade sudijama i tužiocima, ali ističe da to neće uticati na smanjenje korupcije.
- Ne budimo banalni i u zabludi da mislimo da će se time smanjiti korupcija i koruptivnost. Pokupljivi će, ma koliku platu primali, prodati savjest. Korupcija se ne krči visokim platama, već visokom moralnom i profesionalnom odgovornosti sudija - kazala je Vuković-Kuč.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Knežević Božoviću: Budite šmekeri i ubacite srpski jezik u ustavne promjene; Rakočević: Podržaćemo izmjene, povećanje plata važno za veći stepen nezavisnosti pravosuđa

Samo dan nakon što je Crna Gora dobila podršku da zatvori još pet poglavlja u procesu pristupanja Evropskoj uniji, predsjednik Skupštine pokreće pitanje ustavnih promjena - kontraverznih i duboko podjeljujućih, usmjerenih na stvaranje političkih tenzija upravo u trenutku kada sebi takvo nešto ne možemo priuštiti.
To je ustvrdio poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković nakon što je Andrija Mandić, na svečanosti povodom 120 godina od Ustava Knjaževine Crne Gore, pozvao da se aktuelni najviši pravni akt „upodobi sadašnjosti“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50.6305%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmandic-veliki-broj-elemenata-ustava-ne-oslikava-stvarnost-medu-njima-i-status-srpskog-jezika&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;Mandić je ocijenio da veliki broj elemenata Ustava ne oslikava stvarnost - a među njima je posebno naglasio status srpskog jezika.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F2000632146751623237&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

Vuković: Mandić pokreće pitanje kontraverznih ustavnih promjena u trenutku kad to ne možemo sebi priuštiti

Tema emisije Srećan dan na Televiziji E je &nbsp;astropsihološki portret Lava.&nbsp;
Šta pokreće Lavove, gdje su njihove najveće snage, a gdje izazovi? Govorimo o harizmi, potrebi za priznanjem, lojalnosti, ali i o lekcijama koje ovaj vatreni znak uči kroz odnose i ambicije.
Govorićemo i o tome kako klimatske promjene preoblikuju naš svijet i koliko smo spremni za nove izazove? Ekstremne vremenske prilike, ekonomske posljedice, energetska tranzicija - da li reagujemo na vrijeme ili kasnimo za promjenama?
O ovoj važnoj temi razgovaramo sa Ivanom Vojinović, direktoricom Centra za klimatske promjene UDG, i Mirzom Muleškovićem, ekonomskim analitičarem.
Budite uz Srećan dan od devet do 11 sati na Televiziji E.

Srećan dan na TV E: Astropsihološki portret Lava

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljeno je 1.996 ambulantnih pregleda, od čega 301 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Iz KCCG-a su kazali da su u Urgentnom centru zbrinuta 293 pacijenta, a u dnevnim bolnicama 363.
- U istom periodu obavljena su 74 operativna zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 176 pacijenata, od čega 28 u IBD-u - navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno je 449 dijagnostičkih procedura, od čega 94 CT i 82 MR pregleda.
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 106 dijagnostičkih procedura, od toga pet CT i devet MR pregleda - kazali su iz KCCG.
Prema njihovim riječima, u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 1.319 pacijenata i odrađeno 41.869 analiza.
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođene su dvije bebe.

U KCCG za dan obavljeno blizu dvije hiljade pregleda

Državljanin Kosova Ć.F. (33) oglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 30 dana jer je vrijeđao policajca Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi nakon što mu je izdao prekršajni nalog zbog saobraćajnog prekršaja.
Kako je saopšteno iz budvanskog Suda za prekršaje, suđeno mu je u hitnom postupku 20. februara.
Sudija Andrija Vojvodić je odlučio da se Ć.F. sprovede u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) u Spužu na izdržavanje kazne prije pravosnažnosti rješenja.

Državljaninu Kosova mjesec zatvora zbog omalovažavanja policajca

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) saopšteno je da Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) nije uvrstila u svoj Program rada za 2026. godinu aktivnosti povodom obilježavanja jubileja 20 godina od obnove crnogorske nezavisnosti.
CGO je uputio CANU nekoliko zahtjeva za slobodan pristup informacijama u vezi sa obilježavanjem Dana nezavisnosti Crne Gore, uključujući i sve aktivnosti CANU u periodu od 2007. do 2025. godine.&nbsp;
- Na to nas je CANU uputila na izdanja svog Godišnjaka, koja su dostupna na internet adresi digitalne biblioteke CANU. Međutim, izdanja su dostupna samo do 2022. godine, dok ih za 2023, 2024. i 2025. godinu nema - navodi se u saopštenju CGO.
Dodatno, CGO je tražio informacije o planiranim aktivnostima CANU povodom 20 godina od obnove nezavisnosti, na što nas je CANU uputila Plan rada CANU za 2026. godinu iz kojeg proizilazi da je CANU zaboravila na ovaj jubilej budući da u tom dokumentu nema nikakvih aktivnosti koje se mogu za njega vezati.&nbsp;
- CGO je potom uputio dopis predsjedniku CANU, Ljubiši Stankoviću, sa zahtjevom za pojašnjenje, ali do danas nije dobio odgovor. CGO još uvijek vjeruje da je riječ o slučajnom propustu i nada se da će CANU blagovremeno obavijestiti javnost o aktivnostima povodom ovog važnog jubileja - istakli su u CGO.
CGO konstatuje, nakon uvida u izdanja Godišnjaka, da 21. maj suštinski nije bio u fokusu CANU, pa se do sada obilježio samo dva puta uz nekoliko simboličkih aktivnosti - 2011. i 2016. godine.
- Naime, 2011. godine, povodom pet godina od obnove nezavisnosti, CANU, odnosno Centar mladih naučnika, u saradnji sa Nacionalnom akademijom Ukrajine i partnerskim ustanovama, organizovali su međunarodnu naučnu konferenciju “20 godina nezavisnosti Ukrajine i 5 godina nezavisnosti Crne Gore”, 20. septembra 2011. u CANU. To je bila jedina aktivnost te godine posvećana obnovi nezavisnosti - naveli su u CGO.
Ističu i da su na desetogodišnjicu od obnove nezavisnosti, 2016. godine, akademik Pavle Pejović i Odjeljenje umjetnosti CANU organizovali izložbu likovnih stvaralaca - članova CANU 15. novembra u Centru savremene umjetnosti i objavljen je prateći katalog, pri čemu u Godišnju stoji da je to povodom 10. godišnjice obnove nezavisnosti Crne Gore i 45 godina CANU.&nbsp;
- Takođe, objavljen je prvi tom Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika, koji je Akademija “poklonila” Crnoj Gori povodom desete godišnjice obnove njene nezavisnosti, a u Godišnjaku je to opisano kao “kulturni događaj od posebnog značaja za Crnu Goru”. Na promociju koja je održana 8. aprila pozvani su tadašnji najviši državni zvaničnici. Konačno, 1. decembra te godine prof. dr Dragan Đukanović održao je tribinu Spoljnopolitička pozicija Crne Gore od obnove nezavisnosti. Prema dostupnim informacijama iz Godišnjaka za 2021. godinu, kada je predsjednik CANU bio akademik Dragan Vukčević, nije bilo nikakvih aktivnosti u dijelu obilježavanja 15 godina od obnove nezavisnosti - navode u CGO.
CGO smatra da CANU, kao najviša naučna i kulturna institucija u državi, treba svake godine posvetiti određeni broj aktivnosti obilježavanju 21. maja. To je prilika za diskusiju o razvojnim pitanjima države i temama od značaja za moderno crnogorsko društvo.
- U dijelu zanimljivosti, treba istaći da je važnost referenduma 2006. godine prepoznao tadašnji predsjednik CANU, Momir Đurović, koji se, inače, protivio nezavisnosti Crne Gore. U Godišnjaku iz 2006. nalazi se njegov tekst “Šta očekujemo da se promijeni u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti” u kojem daje osvrt na ulogu CANU u narednom periodu ocjenjujući da je donosioci odluka ne smiju marginalizovati. “Da oni koji odlučuju u Crnoj Gori prije nego odluče saslušaju ono što znamo. Nećemo valjda podržavati društvo u kojem svako želi sve da zna i organizuje, pa makar bili to i oni kojima je narod povjerio da vladaju”, naveo je on stavljajući CANU i iznad zakonodavne i izvršne vlasti - naveli su u CGO.
Posebno je, cijene oni, interesantna i javna nada akademika Đurovića da će se suziti prostor za civilno društvo.&nbsp;
- “Takođe, što nije nebitno, prošla su vremena u kojim su nam se poturale neke vladine, a naročito nevladine organizacije kao mogući korektori ili partneri u našem radu. Ta ružna vremena su izgleda, za nama”, zapisao je ovaj akademik prije 20 godina - navode iz CGO.
Mnogo toga se, prema njihovim riječima, promijenilo u Crnoj Gori od 2006. godine.
- Nažalost, CANU je dozvolila da bude marginalizovana sopstvenim izostankom inicijative i stava. CGO želi vjeruje i da danas CANU bolje razumije značaj civilnog društva i potrebu proaktivnijeg djelovanja. CGO ponovo poziva CANU da objavi program aktivnosti za obilježavanje 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore. Ovaj jubilej treba da bude prilika za predstavljanje ideja i rješenja od značaja za društvo u cjelini, uz kontinuitet u obilježavanju jednog najvažnijih praznika svake godine, a tu bi svoje mjesto morala imati institucija koja u nazivu nosi pridjev „crnogorska“ - zaključuju iz CGO.

Tag: ustavne-promjene

Knežević Božoviću: Budite šmekeri i ubacite srpski jezik u ustavne promjene; Rakočević: Podržaćemo izmjene, povećanje plata važno za veći stepen nezavisnosti pravosuđa

Vuković: Mandić pokreće pitanje kontraverznih ustavnih promjena u trenutku kad to ne možemo sebi priuštiti

Srećan dan na TV E: Astropsihološki portret Lava

U KCCG za dan obavljeno blizu dvije hiljade pregleda

Državljaninu Kosova mjesec zatvora zbog omalovažavanja policajca

CGO: CANU za 2026. nije predvidjela aktivnosti povodom 20 godina nezavisnosti, pozivamo ih da objave program

PRATITE TVe UŽIVO