Crna Gora više ne može da priušti luksuz da se politika isključivo bavi politikom, umjesto da unapređuje institucije. Zato je od ključnog značaja da Skupština hitno prestane da izaziva ustavnu krizu, počne da radi svoj posao u skladu sa zakonom i završi izbor sudija Ustavnog suda, poručeno je iz Kabineta predsjednika Jakova Milatovića.&nbsp;
Već godinu dana, kako kaže, traje miješanje politike u sudsku granu vlasti.
- Politički interesi i vlasti i opozicije ozbiljno ugrožavaju izbor sudija Ustavnog suda. Podsjećamo da su tri upražnjena sudijska mjesta. Već godinu dana nije izabran novi sudija Ustavnog suda koji treba da zamijeni penzionisanog sudiju. Takođe, jedna sudija je po mišljenju Venecijanske Komisije neustavno razriješena - navedeno je u saopštenju.
Kako se dodaje, očuvanje ustavnog poretka jedna je od najvažnijih dužnosti predsjednika Crne Gore.&nbsp;
- Predsjednik Milatović neće ćutati na kršenje zakona i opstrukciju izbora sudija Ustavnog suda - ističe se u saopštenju. 
 
Predsjednik države je, podsjećaju, još 15. maja ove godine predložio kandidatkinju Mirjanu Vučinić iz kvote sudija koje predlaže ova institucija, ali do danas Skupština nije donijela odluku o njenom izboru. 
 
- Ovakvo postupanje Skupštine i Ustavnog odbora dodatno produbljuje ustavnu krizu koja je jasno identifikovana u mišljenjiima Venecijanske i Evropske komisije - dodaje se u saopštenju Milatovićevog kabineta. 
 
Kako se navodi, vladavina prava podrazumijeva funkcionisanje institucija u skladu sa Ustavom i zakonima, bez selektivnosti i političkog upliva.
- Ustavni sud, kao vrhovni čuvar ustavnosti i zakonitosti, mora da odražava istinsku posvećenost izgradnji Crne Gore kao demokratske države sa jasnom evropskom perspektivom- zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović: Skupština hitno da počne da radi svoj posao u skladu sa zakonom i završi izbor sudija Ustavnog suda

Kada god da se desi sastanak očekujem da će doći do političkog dogovora između premijera, kao najodgovornijeg u dijelu koji se tiče vladajuće koalicije, i predstavnika parlamentarne opozicije u uslovima prevazilaženje duboke ustavne i političke krize u kojoj se nalazimo već neko vrijeme - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, potpredsjednik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković.
Sastanak premijera Milojka Spajića, predstavnika opozicije i šefa delegacije Evropske unije Johana Satlera je, kako je rekao, pomjeren za nekoliko dana, a očekuje kada se desi da to bude trenutak političkog dogovora.
- Taj dogovor bi, otprilike, mogao da izgleda tako da se prihvati ideja obraćanja Venecijanskoj komisiji, da se apriori prihvati mišljenje Venecijanske komisije, kakvo god ono bilo vezano za odluku Ustavnog odbora, za koju mi smatramo da je neustavna, i da se istovremeno postigne dogovor u vezi sa potrebom fokusiranja kompletne političke pažnje i energije u narednom periodu na ono što je apsolutni politički prioritet za Crnu Goru, a to je pitanje evropskih integracija. Da se ne bavimo pitanjima koja mogu izazvati novu krizu u Crnoj Gori, pitanjima koja su veoma osjetljiva, povotovu ako ih tretirate na način na koji to čini predsjednik Skupštine i njegovi politički saborci, nego da se to ostavi po strani, i da se u dogledno vrijeme svi skupa posvetimo potrebi da Crna Gora završi proces pregovora sa Evropskom unijom i da do kraja ove decenije postane 28.članica Evropske unije - rekao je Vuković.
U slučaju da se takav dogovor ne svidi predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću i da krene da se politički inati sa premijerom, politički logično bi bilo da premijer onda povuče aktivan potez i kaže da mu takav politički saveznik nije potreban.
- Da li bih se iznenadio da Mandić, Knežević i ostali pokušaju da opstruiraju taj plan, ne. Zašto? Zbog onoga čemu se stalno vraćam, i možda sam malo i dosadio s tom pričom, političkog zadatka koji su dobili iz Beograda, a koji podrazumijeva da Crna Gora ni po koju cijenu ne smije postati prva naredna članica Evropske unije, odnosno ne smije ući u Evropsku uniju prije Srbije - istakao je Vuković.
Definisan je okvir za politički dogovor koji je dugoročno, smatra on, vrlo koristan za Crnu Goru i koji u političkom smislu nudi častan izlaz iz situacije.
- I jedni i drugi bi se u nekoliko pomjerili od onih pozicija koje su zauzeli u decembru prošle godine sa ciljem postizanja političkog dogovora, odnosno neke vrste kompromisa. Kakve bi bile reakcije u okviru vladajuće koalicije nijesam siguran, ali imam razloga da vjerujem da bi Mandić pokušao da pravi probleme, uostalom mi smo i onoga dana, kad smo bili nadomak političkog dogovora, doživjeli da nas predsjednik Skupštine udalji iz plenarne sale, upravo da se taj dogovor ne bi desio i on je toga dana u Skupštini kazao da nema parcijalnih dogovora sa vladajućom koalicijom, da svi moraju biti dio tog političkog aranžmana - zaključio je Vuković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DlKog3WINBHg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuković: Očekujem dogovor premijera sa opozicijom oko prevazilaženja duboke ustavne i političke krizie

Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković kazao da je Luka Bojović učestvovao u formiranju vlasti u Podgorici.
Gostujući u emisiji "Slobodna zona" na Prva TV, Živković je kazao da je Bojović navodni šef zemunskog klana koji je povezan sa mnogim kriminalnim radnjama, a predvodio ih je Milorad Ulemek Legija koji je učestvovao u atentatu Zorana Đinđića.&nbsp;
Živković je sa druge strane kazao da je DPS politika koja ne priča o kriminalu.
- Mi u ovoj situaciji možemo da govorimo da smo napravili mirnu tranziciju vlasti. Jesmo li bilo kome sporili pravo da formira vlast - pitao je on, a voditelj je podsjetio na Đurovića, Pajovića, Džakovića.
- Kada neko pređe sa strane opozicije, to je bila korupcija, a kada neko iz DPS-a pređe na drugu stranu, to je plemenito. Imamo tri odbornika u Kotoru…. Moje pravo je da mislim da je Luka Bojović formirao vlast u Podgorici. Kako neko u dva dana promijeni mišljenje? Imali ste isti scenario u kome su učestvovale razne kriminalne sturkture ispred Budve, a koje su onemogućavale formiranje vlasti u Budvi. Stvar glasi ovako – ne možete biti vlast osim ako se vlast ne formira mimo ovih struktura - kazao je on.
<h2>„Bićemo inovativniji od šatora“</h2>
Živković je kazao i da će opozicija blokirati rad parlamenta sve dok se situacija sa Ustavnim sudom ne vrati u pređašnje stanje.
- Stvari se moraju vratiti na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne povuče na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta - rekao je Živković.
Kako je kazao, djelovanje opozicije uslovljeno je djelovanjem vlasti. Živković je kazao da se budžet može usvojiti sjutra.
- Ovo je veoma važno jer vlast podmeće priču kako mi blokiramo sve, a ne oni, govore da neće biti redovnog finansiranja a juče ministar finansija Novica Vuković kaže da će biti povećane penzije naredni mjesec. To se pokušava prebaciti na leđa opoziciji, a drugo je podmetanje da oni zbog nas ne mogu da izglasaju budžet. Imate poslovnik – ako ometamo, možete nas izbaciti. Nema tu ništa sporno, kazao je Živković.
Na pitanje šta će uraditi ako ih predsjendik Skupštine Andrija Mandić udalji sa sjednice, Živković navodi da imaju pravo da budu u hodniku i u njihovim prostorijama, a da bi imali pravo da budu u Plenumu samo u toku glasanja.
- Imamo pravo da budemo tu, a kakav će naš biti potez u toj situaciji ja to ne bih otkrivao. Možda neće biti šatora, ali možda ćemo biti i inovativniji. Još uvijek mjera nije izrečena, a trebalo bi da bude tokom naredne sedmice - kazao je on.
Dodaje da vlast ima mehanizam da izađe iz krize.
- Imamo privremeno finansiranje a ono je bilo i 2021. godine. Budžet je predložen marta a tada su stvari redovno funkcionisale. Penzije su i bile povećane i tu nema problema što se tieč funkcionisanja. Nijedna opstrukcija i nijedna stvar nije dobra po državu. Mi smo radi tome jer je parlament dobra pozornica da šaljemo političke poruke. Mi u parlamentu, makar naš poslanički klub, a i ostali iz opozicije imamo superiorne elemente. Ti ljudi nisu iskusni i na taj način uspijevamo i da povećavamo rejting a Skupština nam služi za to. Nije nam interes da blokiramo rad parlamenta. Mi koristimo to kao javnu scenu da kritikujemo vlast, ali nam nije palo na pamet da to radimo - kazao je Živković.
Govoreći o Budvi, Živković je rekao da je na djelu apsolutna vlast nekadašnje koalicije Za budućnost Budve, te da DPS nema potrebe da bude dio eksperimenata i projekata koji će trajati par mjeseci.
- Mi smo prošli različite eksperimente. Nama treba stabilna vlast i u Budvi i na državnom nivou. Uslov svih uslova je politička stabilnost. Ako ćemo stalno da ponavljamo izbore, građani će nam otkazati povjerenje - kazao je on
Cilj im je da razvlaste koaliciju koja je na državnom nivou.
- Ukoliko se desi sjednica Skupštine, mi smo tu. Mi ćemo glasati za izbor Petra Odžića - kazao je Živković.
<h2>Nema francija u DPS-u, prijedlog da Đukanović bude počasni predsjendik</h2>
Živković je, govoreći o Kongresu DPS-a zakazanom za 16. februar, kazao da je to redovan Kongres nakon četiri godine na kojem će birati novo predsjedništvo stranke.&nbsp;
Istakao je i da nema francija i dioba unutar DPS-a.
- Mi imamo mandat od četiri godine, a Glavni odbor će imati četiri godine jer je ovo redovan Kongres. Mi smo unijeli i neobavezan statut da će se nakon dvije godine birati partijsko rukovodstvo. Mi smo izabrani prošle godine kada smo neposrednim putem izabrali partijsko rukovodstvo, predsjednika i potpredsjednike. To su demokratski tokovi. Odradili smo taj posao, to je teži put i odradili neposredan izbor i izabrali predsjednike opštinskih odbora - kazao je Živković.
Na pitanje hoće li Milo Đukanović biti počasni predsjednik u DPS-u, Živković je kazao da to nisu spekulacije a u nacrtu statuta su potvrdili da će da postoji ta funkcija.
- To su oni koji su bili predsjednici. Oni dolaze u obzir. To je iskaz ove političke generacije prema Milu Đukanoviću da on bude taj počasni predsjednik. Nismo razgovarali na tu temu, ali ovo je iskaz ove političke generacije. To nije njegov zahtjev već ova generacija smatra da neko ko je stranku vodio 25 godina treba da ima tu titulu. Znam šta to predstavlja u ovom društvu ali nemamo problem sa tim. Neko ko želi da shvati političku realnost u Crnoj Gori, a ako je to argument da se ne sarađuje sa DPS-om, mi mu ne možemo pomoći. Dok god je Đukanović biološki živ, uvijek će biti priča da neko upravlja DPS-om. Nekad mi to djeluje ispod nivoa dostojanstva. Da li neko misli da je Đukanović spreman da isturi nekog ispred sebe? Mogu danima o tome da pričam - kazao je Živković.

Živković: Luka Bojović formirao vlast u Podgorici

Razvoj događaja u Crnoj Gori, koje u proteklih nekoliko sedmica brojni akteri opisuju kao ustavnu krizu, prilično je zabrinjavajući - ocijenio je za Pobjedu poslanik Evropskog parlamenta, Gordan Bosanac.
Hrvatski europarlamentarac ističe da je za Crnu Goru u fazi pristupanja Evropskoj uniji važno da ostvari politički konsenzus, ali i da javnost kazni one političare koji rade u suprotnosti sa evropskom agendom.
Na pitanje da li zemlja može postati punopravna članica EU sa pojedincima u vlasti, poput predsjednika Skupštine, čiji potezi vrlo često nijesu usaglašeni sa evropskim vrijednostima, Bosanac ističe da mu lider koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“ ne uliva povjerenje.
- Mislim da bi bilo neodgovorno dati kategoričku izjavu i odgovor koji bi Crnu Goru u tom procesu diskvalifikovao samo zbog jednog funkcionera, ali istina je da gospodin Mandić, barem meni, ne uliva povjerenje da istinski želi svoju zemlju u Evropskoj uniji. Iz iskustva pristupanja Hrvatske, važne su dvije stvari za pristup. Prva je da postoji što širi politički konsenzus oko toga da se želi ući u punopravno članstvo. A drugi je da građani, mediji i civilno društvo vrše svaki mogući pritisak na političare da isporuče reforme te da oni koji to ne žele - budu kažnjeni na izborima, kazao je europarlamentarac za Pobjedu.
Bosanac dodaje da se, kada je u pitanju Crna Gora, proces pristupanja EU nije odvijao željenom brzinom posljednjih godina.
- Zato smatram da je sadašnji cilj o članstvu do 2028. godine ambiciozno postavljen. Ipak, činjenica jeste i da nas istorija pregovora o pristupanju EU uči kako nije riječ o linearnom procesu koji uvijek ima jednaku dinamiku - naveo je on.
<h2>Izvještaj EP sadržaće precizne preporuke</h2>
Govoreći o predstojećoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori od strane izvjestioca Evropskog parlamenta za našu zemlju Marjana Šareca, Bosanac navodi da će on doći sa kvalitetnim izvještajem o procjeni napretka ka EU.
- Vjerujem da će kolega Šarec profesionalno obaviti svoj posao i doći s kvalitetnim izvještajem pred parlamentarce. Mogu samo da ponovim svoj utisak da velika većina europarlamentaraca vidi Crnu Goru kao sljedeću punopravnu članicu EU i da bi izvještaj mogao odisati tim tonom - kazao je.
Dodaje da će izvještaj naravno sadržavati i precizne preporuke što je još sve potrebno da se desi kako bi se došlo do punopravnog članstva.
- Za moju grupaciju zelenih - pitanja napretka u području zaštite vladavine prava, ljudskih prava, slobode medija i civilnog društva biće od velikog interesa - kazao je Bosanac.
Dodaje da je vlast u Podgorici svjesna da se Crna Gora trenutno percipira kao kandidatkinja koja ima najveće šanse da što skorije uđe u punopravna članstvo.
- Moram reći da je atmosfera u parlamentu upravo takva. Postoji svijest da je u interesu EU da nastavi sa proširenjem i da se nešto konkretno dogodi u ovom mandatu. Zato svi imaju velika očekivanja od Crne Gore. Ali reforme se neće sprovesti same od sebe. Zato je sada pravi trenutak uprijeti iz sve snage i ne dopustiti niti geopolitici niti pojedinim članicama da imaju razloga za blokiranje pregovora - ocijenio je on.
<h2>Istrage ratnih zločina važnije od proširenja</h2>
Komentarišući odluku svoje zemlje da ne dozvoli Crnoj Gori zatvaranje jednog poglavlja, Bosanac ističe da čvrsto vjeruje da Hrvatska i dalje iskreno želi da vidi našu zemlju u Evropskoj uniji.
Ipak, kako dodaje, od samog proširenja važnija su pitanja koja se tiču suočavanja sa prošlošću.
- Koliko god bilo simbolički važno vlasništvo nad jednim brodom ili ime jednog bazena - to ne bi trebalo da budu prepreke. Pitanje nestalih i istraga za ratne zločine po meni je puno važnije od samog pitanja proširenja. To je civilizacijsko pitanje za svaku zemlju i prikrivati ratne zločine, tajiti podatke o nestalima ili davati nazive javnim institucijama ili ulicama po ljudima povezanim sa ratnim zločinima - prvenstveno ide na štetu same zemlje koja to radi - navodi europarlamentarac.
Bosanac ističe da je veliki protivnik blokiranja pristupnih pregovora od strane jedne zemlje zbog bilateralnih pitanja, ali da se ipak ne smije zaboraviti da iza svakog počinjenog ratnog zločina ostaju brojne žrtve i njihova bol.
- Svako negiranje, prikrivanje ili glorifikovanje zločinaca je omalovažavanje žrtava i produbljivanje njihove boli. Kakvi su to ljudi koji dopuštaju dalje iživljavanje nad žrtvama? Baš zato je takvo ponašanje nedopustivo. Svaka zemlja koja je učestvovala u ratu mora se suočiti sa svojom prošlošću zbog sebe, a ne zbog drugih. Ako to radi zbog drugih - onda to ne radi iskreno, niti će to imati nekog učinka - navodi Bosanac.
Govoreći dalje o blokiranju EU puta, on ističe da se besmisao tog pristupa vidio u blokadi Slovenije u vezi sa ulaskom Hrvatske u EU zbog granice u Piranskom zalivu.
- To je trajalo mjesecima, nađen je sporazum kroz arbitražni sud, došlo je do kontaminacije arbitražnog postupka od slovenačke strane i sve se vratilo tamo odakle je krenulo. Dakle, sva ta muka i odugovlačenje - uzalud. To što nije definisana granična crta ne utiče na nesmetano prelaženje granice i upravljanje granicom, pogotovo sada kada smo u Šengenu i mi i Slovenija - ističe Bosanac.
Apeluje i da se stvari gledaju u široj vremenskoj perspektivi.
- Meni kao građaninu Hrvatske važno je prisjetiti se i činjenice da je crnogorski predsjednik Đukanović - koliko god sam i sam bio kritičan prema njegovom načinu vladanja - bio prvi političar koji je našao snage još davne 2000. godine doći u Dubrovnik i ispričati se zbog učestvovanja Crne Gore u agresiji na dubrovačko područje. Iza tog načelnog izvinjenja moraju slijediti konkretni koraci suočavanja s prošlošću - smatra Bosanac.
Dodaje i da se nada da će se na taj način razgovarati na predstojećem konsultativnom sastanku hrvatskog i crnogorskog ministarstva vanjskih poslova, koji bi trebalo da se održi u ponedjeljak - 27. januara.
<h2>Sitne provokacije su opasne</h2>
Komentarišući nedavni susret crnogorskog ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa hrvatskim kolegom Gordanom Grlićem Radmanom, koji je organizovan na brodu ,,Jadran“ koji je predmet spora dvije zemlje, Bosanac ističe da ,,sitne bilateralne provokacije mogu imati neproporcionalno veliki uticaj na proces proširenja i zato su opasne“.
- Pozivam obje strane da se klonu takvih nepotrebnih iscrpljivanja. Pojasnio sam koliko je to sve bilo besmisleno na primjeru blokade koju je Slovenija stavila Hrvatskoj - istakao je on.
Kada je u pitanju sami brod ,,Jadran“, Bosanac smatra da je rješenje da se on vrati u vlasništvo Hrvatske.
- Onda Hrvatska može da se obaveže da će on biti prenamijenjen u naučno-istraživački brod koji će raditi na istraživanju i zaštiti zajedničkog nam Jadranskog mora. Njegova posada može biti i iz Crne Gore i iz Hrvatske te ugošćavati naučnike i naučnice iz čitave EU i svijeta. Novac za to zasigurno možemo zajedno naći u fondovima EU. Takvi prijedlozi i razgovori mi se čine puno važnijima i konstruktivnijima od igara mačke i miša - zaključio je Bosanac.

Bosanac: Zabrinjava razvoj događaja u Crnoj Gori, javnost treba da kazni političare koji rade u suprotnosti sa evropskom agendom

Neusvajanje budžeta nije odgovornost opozicije, već parlamentarne većine predvođene Andrijom Mandićem - poručio je predsjednik Socijaldemokrata (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović.
Umjesto da poštuju Ustav i institucije oni su, dodaje Šehović, odlučili da ih suspenduju zarad političkog interesa.
- Opoziciono djelovanje predstavlja odbranu od ustavnog nasilja i nastojanje da se rušitelji Ustava urazume - rekao je Šehović. 
 
Istakao je i da se budžet koristi kao sredstvo političkog pritiska. 
 
- Ako zaista većina smatra da posljedice neusvajanja budžeta ugrožavaju 
građane, neka pokažu odgovornost i odmah zakažu sjednicu Ustavnog 
odbora - dodao je Šehović. 
 
Lider SD-a je ustvrdio da rješenje postoji i da je vrlo jednostavno ako ima 
političke volje. 
 
- Rješenje za trenutnu političku i institucionalnu krizu postoji i vrlo 
je jednostavno: umjesto jeftinih spinova i političkih kalkulacija, vlast 
treba da poništi neustavne odluke, čime će politička i institucionalna 
kriza će biti riješena - poručio je Šehović. 
 
Prema njegovim riječima vraćanje političkog života u normalu moguće je 
samo uz poštovanje Ustava i temeljnih institucija države. 
 
- Vlast je na potezu. Opozicija radi samo ono na šta je primorana. Do 
tada, odgovornost za dalju blokadu leži isključivo na parlamentarnoj 
većini, a ne na onima koji brane institucije koje se protivustavnim 
djelovanjem pokušavaju obesmisliti - zaključio je Šehović.

Šehović: Vlast je odgovorna za neusvajanje budžeta, manite se jeftinih spinova i poništite neustavne odluke

Ne znam kako je potrebno da saopštimo, napišemo, nacrtamo, ispjevamo, kako parlamentarnoj većini, tako i Delegaciji EU - oko poštovanja Ustava Crne Gore u Skupštini Crne Gore ne pregovaramo - podvukao je poslanik Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Dakle, kaže, nema potrebe da ih zovu i pokušavaju sa pritiscima.
- Ni pasivnim, ni aktivnim. Parlament će biti odblokiran kad se vrati poštovanju Ustava i zakona ove države. Pa kome odgovara da se gazi Ustav, neka to implementira u svojoj državi - mi nećemo - jasan je Zirojević.
On je kazao da ukoliko je cilj rješavanje političke krize u Crnoj Gori, adresa je parlamentarna većina.
- S njima ove stvari dogovorite i opozicija će, za razliku od njih, kao i uvijek do sad biti konstruktivna na evropskom putu. Ali ne po cijenu da izgubimo državu - zaključio je Zirojević.

Zirojević: Oko poštovanja Ustava u Skupštini ne pregovaramo, nema potrebe za pritiscima - ni pasivnim ni aktivnim

EU poziva sve institucije da poštuju zakon i da se pridržavaju Ustava. To je ključ za evropski put Crne Gore - saopšteno je iz delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
Komesarka (Marta Kos) ohrabrila je, kažu, sve političke snage da se udruže kako bi prevazišle trenutni zastoj i obezbijedile što širu podršku reformama vezanim za EU.
- Ponudila je podršku Komisije u pronalaženju mogućih rješenja u interesu Crne Gore i njenog procesa pristupanja EU, uključujući mogućnost procjene od strane nezavisnog međunarodnog tijela - ističu u saopštenju.
EU, kako navode, ponovo apeluje na Crnu Goru da izmijeni važeći pravni okvir i uspostavi posebnu regulativu o radnim pravima, uključujući kriterijume za penzionisanje sudija i tužilaca, koji treba da budu usklađeni sa evropskim standardima i postojećim preporukama Venecijanske komisije.
- EU poziva sve nadležne organe i političke lidere da obezbijede punu funkcionalnost Ustavnog suda kao ključnog garanta vladavine prava i demokratske stabilnosti, uključujući i pravovremena imenovanja zasnovana na zaslugama, transparentnosti i zakonskim uslovima - zaključeno je u saopštenju.

EU: Obezbijediti punu funkcionalnost Ustavnog suda

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je na sastanku sa evropskom komesarkom za prošitenje Martom Kos da dijeli zabrinutost EU zbog odluke Skupštine da konstatuje prestanak funkcije sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović, te da je saglasan sa stanovištem Evropske komisije da je potrebno obezbijediti punu funkcionalnost Ustavnog suda, kao osnovnog zaštitnika vladavine prava i demokratske stabilnosti u zemlji.&nbsp;
On je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, informisao komesarku Kos da je 3. januara raspisan poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda kojeg predlaže predsjednik Crne Gore.
Milatović je naglasio i potrebu da politički akteri u Skupštini, koja već neko vrijeme ne zasijeda, prevaziđu parlamentarnu krizu, uz podsjećanje da još nije donijet Budžet za ovu godinu i da je rad skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu u zastoju, što se može negativno odraziti na realizaciju Reformske agende. Ukazao je i na važnost rješavanja institucionalnih blokada na lokalnom nivou, posljednji put demonstriranu prilikom formiranja lokalne vlasti u opštini Budva.
Kako je saopšteno iz Milatovićevog kabineta, on je ocijenio da je posjeta komesarke Kos Crnoj Gori, ubrzo nakon stupanja na funkciju u decembru prošle godine, nastavak angažovanog političkog dijaloga na temu evropske integracije naše zemlje i potvrda obostrane posvećenosti politici proširenja Evropske unije. Istakao je da je strateško partnerstvo između EU i Zapadnog Balkana važnije nego ikad.
- Crna Gora je najnapredniji kandidat za članstvo a naš primarni vanjskopolitički cilj da postanemo 28. država članica do 2028. godine. U tom kontekstu, potrebno je da iskoristimo zamah politike proširenja, za šta je potreban intenzivan politički dijalog, nastavak reformi na domaćem planu, kao i kontinuirana podrška naših evropskih partnera. Preduslov za iskorak u integracionom procesu je da domaći politički akteri pokažu istinsku političku volju i posvećenost te da se prevaziđe ustavna i sa njom povezana parlamentarna kriza u kojoj se naša zemlja trenutno nalazi - poručio je Milatović.
Milatović je naglasio potrebu za kontinuiranim prisustvom i bliskom saradnjom s Evropskom komisijom kako bi se uspješno priveli kraju pristupni pregovori države. Iskazao je očekivanje da će se u što skorijem roku steći politički uslovi za zatvaranje poglavlja 31. U tom smislu, upoznao je komesarku Kos sa početkom bilateralnih konsultacija Crne Gore i Hrvatske o rješavanju otvorenih pitanja zakazanim za 27. januar.
On je ponovio da Crna Gora ostaje kredibilan NATO partner, posvećen regionalnoj saradnji, i u potpunosti usklađena sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.
Evropska komesarka za proširenje je naglasila da se danas svi slažu da nam je potrebna snažnija i veća Evropska unija. Navela je da Crna Gora ima realnu šansu da tokom njenog mandata završi pregovore o pristupanju sa Evropskom unijom.
- Pristupanje EU mora biti nacionalni projekat, u koji će biti uključeni svi. A taj proces je, prije svega, zasnovan na zaslugama. Ja sam u vašem timu i podržaću vas na svakom koraku - saopštila je komesarka Kos.

Milatović sa Kos: Dijelim zabrinutost EU zbog odluke Skupštine da konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović

Uslov svih uslova opozicije je hitno poništavanje neustavne odluke Ustavnog odbora o prestanku funkcije sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović, kazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković.
Vuković je rekao da je današnji sastanak lidera opozicije potvrdio jedinstven stav u odnosu na aktuelnu ustavnu i političku krizu.
- Iskoristili smo sastanak kako bismo postigli načelni dogovor u vezi sa tim kako bismo mogli pronaći put izlaska iz krize u koju nas je gurnula državno neodgovorna vladajuća većina - rekao je Vuković novinarima u Skupštini nakon sastanka lidera opozicije.
Načelno dogovoreni stav svih predstavnika opozicionih partija u parlamenta je, kako naveo, da je u svjetlu teške ustavne i političke krize u koju je Crna Gora gurnuta, a nakon što je dio partija na vlasti preko Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore preuzeo nadležnosti Ustavnog suda sa ciljem uspostavljanja pune političke kontrole nad tim sudom, kao i onemogućavanje da se do daljnjeg izborni procesi organizuju u skladu sa važećim izbornim zakonodavstvom, a sa željom da doprinesu stabilizaciji političkih prilika, što je osnovni preduslov za ukupni društveni napredak i nastavak evropskih integracija, predstavnici opozicionih stranaka zahtijevaju hitno poništavanje neustavne odluke Ustavnog odbora o prestanku funkcije sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.
- Bez toga nema političkog dijaloga u Crnoj Gori- izričit je Vuković.
Drugi zahtjev je, kako dodaje, nakon što bi odluka bila stavljena van snage, potpisivanje političkog sporazuma predstavnika vlasti i opozicije koji bi garantovao da izmjene Ustava i Zakona o državljanstvu nije moguće izglasati bez sveobuhvatnog društvenog dijaloga i prethodno postignutog političkog konsenzusa u Skupštini Crne Gore.
U okviru sporazuma bi se definisalo, kako dodaje, i ponovno stavljanje u funkcija Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, čiji rad je suspendovan, kao i pokretanje intenzivnog i kontinuiranog političkog dijaloga u vezi sa reformom izbornog zakonodavstva.&nbsp;
Zahtjev je i da, kako dodaje, predstavnici partija vlasti i opozicije ulože maksimalan napor, uključujući realizaciju obaveze iz poglavlja 23 i 24 koji su neophodni da Crna Gora uspješno zavšri proces pregovora sa Evropskom unijom do kraja 2026.
- Na ovaj način još jednom se potvrđuje državno odgovoran stav crnogorske opozicije i ovo je ono kako mi vidimo mogući izlaz iz duboke krize u kojoj se Crna Gora trenutno nalazi. Osnovni preduslov za to i nešto bez čega nema ničeg je stavljanje van snage neustavne odluke Ustavnog odbora - rekao je Vuković.
Odgovarajući na pitanje koji su dalji koraci u slučaju da se odluka Ustavnog odbora ne poništi Vuković je rekao da nastavljaju sa blokadom rada parlamenta.
- Ono što ste imali priliku da gledate u Skupštini prethodnih dana će se nastaviti - kazao je on.
Na pitanje do kad su spremni da čekaju odgovorio je: "Dok god bude potrebno" da djeluju na način da se štiti Ustav i zakoni ove države.
- Ukoliko legitimišemo odluku koja znači suspenziju nadležnosti Ustavnog suda, odnosno mogućnost da aktuelna, a sjutra neka buduća većina, u parlamentu preuzme ulogu Ustavnog suda, to znači legitimisanje pravno-političke anarhije koja ovu državu može da gurne u ozbiljne probleme. Nećemo dati legitimitet tome, nego ukoliko ne bude spremnosti da se izađe u susret našem prvom zahtjevu nastaviti našu političku borbu u institucijama i van njih - naglasio je Vuković.
Eventualno neusvajanje budžeta je, prema njegovim riječima, dominantno odgovornost vladajuće većine.&nbsp;
- Bez obzira na političke razlike koje postoje i među našim političkim subjektima, kad su državni i nacionalni interesi u pitanju, a posebno proces pristupanja EU, demonstrirali smo nepodijeljeno odgovoran odnos prema tim stvarima. Uvijek smo bili tu kad je trebalo dati podršku onome što Crnu Goru približava Evropskoj uniji. Međutim, dovedeni smo u situaciju da djelujemo na način kao što to činimo prethodnih dana jer je neko procijenio da to što ima glas ili više u Ustavnom odboru znači da može da suspenduje rad najviše sudske instance - istakao je Vuković.
Dodaje da je kompletna odgovornost zbog eventualnih posljedica na predstavnicima vladajuće većine.
- Oni su proizveli krizu i imaju obavezu da nađu način da iz nje izađemo. Osnovno je da se poništi odluka Ustavnog odbora - naglasio je Vuković.
Što se tiče političkih razlika u Crnoj Gori, kaže da su one brojne, ali da sada postoji samo jedna - razlika između ustavobranitelja i ustavorušitelja.
- Mi smo se okupili na ovom prvom principu i otuda naša inicijativa - naveo je Vuković.
<h2>Pejović: Principijelno istovjetan stav opozicije po pitanju urušavanja sistema</h2>
Nezavisna poslanica Jevrosima Pejović rekla je da su predstavnici opozicije u političkom djelovanju vrlo različiti, kao i u ideološkom pogledu, ali je, napominje, situacija toliko krizna i ozbiljna da su uspjeli kao opozicija da se ujedine oko određenih tačaka koje možda ne gledaju istovjetno, ali gledaju istovjetno principijelno na urušavanje sistema.
- Možete da svjedočite i velikoj bahatosti vlasti i to neka bude signal koliko smo mi u opasnom trenutku koji nekada možda nije ni jednostavno komunicirati jer podrazumijeva određene pravne finese - rekla je Pejović.
Pejović je rekla da je javnost juče svjedočila i odluci predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića da je kazni uprkos činjenici da nije prekršila Poslovnik. Toga je, kaže, bio svjestan i Mandić, ali je bio cilj stvaranje pritiska i stvaranje slike koja bi trebalo da predstavi taj politički subjekt kao žrtvu.
- A vidite da na toliko neetičan način svaki užasna društvena pojava se koristi na način da se jedan politički subjekt predstavi kao žrtva iako je godinama na pozicijama vlasti. Interesantno će biti vidjeti da li će se Mandić držati Poslovnika i kazniti švog šefa poslaničkog kluba kog ste mogli da čujete i vidite na koji način se ponašao i prema svojim kolegama i medijima - istakla je Pejović.
<h2>Novaković Đurović: Nudimo rješenje za povratak u političku stabilizaciju</h2>
Poslanica GP URA Ana Novaković Đurović kazala je da je danas potvrđeno jedinstvo opozicije u odbrani Ustava.
- Suštinski je uslov da se vratimo u političku normalnost i stabilizaciju političkih prilika da se hitno poništi odluka Ustavnog odbora što se dijelom može desiti i sjutra. Pratićemo razvoj događaja - navela je Novaković Đurović.
Sljedeći zahtjevi su, kako kaže, zavisni od prvog koraka. Neki od tih zahtjeva su, napominje ona, i u platformi Barometar26 koje je ponudio premijer Milojko Spajić.
- Dva dana nakon "otvaranja ruke" opoziciji za zajednički rad u procesu evropske integracije, ta parlamentarna većina, uz podršku i kontrolu Spajića, krši Ustav i zakone što je suprotno svim evropskim načelima i standardima za koje se navodno deklarativno zalažu. Svo iskustvo iz prethodne dvije sedmice nama je potvrdilo ispravnost odluke da sumnjamo u iskrenu namjeru Spajića i parlamentarne većine kad su nas pozvali na dijalog i potpisivanje tog dokumenta. Sada, kada su nam pokazali da su spremni gaziti Ustav, kao odgovorna opozicija, bez obzira na to što je odgovornost isključivo njihova za rješavanje ove krize, nudimo i predlažemo kako da se vratimo u političku stabilizaciju prilika, ali da li će se to desiti zavisi isključivo od parlamentarne većine - jasna je Novaković Đurović.
Imaju priliku da, kako je rekla, kada su pokazali da su spremni rušiti ustavni poredak, pokažu sada da ono što su napisali u Barometru 26 u to iskreno vjeruju ili "ćemo ponovo svjedočiti kršenju i evropskih i demokratskih načela".

Jasmina Beharovic

Vuković: Uslov svih uslova hitno poništavanje neustavne odluke Ustavnog odbora, bez toga nema dijaloga

Predstavnici opozicije sastaće se danas u podne kako bi razgovarali o aktuelnoj političkoj i, kako je saopšteno, ustavnoj krizi u državi.
Iz Demokratske partije socijalista (DPS) kazali su da će sastanak biti održan u Skupštini.
- Sjutra će se održati sastanak čelnih ljudi parlamentarne opozicije, na kojem će se razgovarati o aktuelnoj političkoj i ustavnoj krizi u zemlji - saopštili su iz DPS-a.
Dodaju i da će se na sastanku, ukoliko bude postignuta saglasnost, formulisati i određeni zaključci, odnosno zahtjevi.
Nakon sastanka čelnih ljudi parlamentarne opozicije, predviđene su izjave za medije u Skupštini Crne Gore u 13:15 sati.

U podne sastanak čelnika opozicije: Razgovaraće o političkoj i ustavnoj krizi

Građani Spuža, Grba i Daljma održaće protestni skup u nedjelju od 10 do 11 sati kako bi ukazali na kršenje ustavnih i zakonom garantovanih prava koja su im, prema njihovim navodima, uskraćena radom farme svinja.
Organizatori navode da je cilj okupljanja zaštita životne sredine i zdravlja stanovnika ovih naselja.
Protest će početi u 10 sati, a od 10.30 do 11 će biti na kružnom toku kod &nbsp;kafane Stoglav, a onda slijedi protestna šetnja od Stoglavа do farme svinja.
Protest organizuje organizacioni odbor građana i NVO za zaštitu životne sredine sredine Grba i Daljma.

U neđelju protest građana Spuža, Grba i Daljma zbog farme svinja

Rad na reformi javne uprave vidimo kao ključni temelj za funkcionalnu vladavinu prava i ekonomsko upravljanje, a ne samo kao tehnički uslov - &nbsp;poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj tokom zvanične posjete Briselu u okviru koje se sastao sa generalnim direktorom Gertom Janom Kopmanom DG ENEST-a.
Potvrdivši snažnu političku posvećenost Vlade Crne Gore punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, Dukaj je podsjetio da se fokus reformskih aktivnosti nalazi na ispunjavanju obaveza iz klastera 1 - Temeljna prava.
- Sastanak je bio prilika da se istakne i poseban značaj reforme javne uprave, sa fokusom na proces zapošljavanja u skladu sa kompetencijama i daljem jačanju administrativnih kapaciteta javne uprave - naveli su u MJU.
Kopman je, prema njihovim riječima, posebno potcrtao značaj administrativnih kapaciteta i profesionalne javne uprave.
- Naglasio je da je proces popunjavanja slobodnih radnih mjesta u narednom periodu od krucijalne vaznosti za ispunjavanje završnih mjerila u svim poglavljima. Važno je da CG administracija do septembra naredne godine bude spremna da preuzme obaveze koje proisticu iz clanstva CG u EU - naveli su oni.
Dukaj je naglasio tri ključna stuba reforme - digitalizaciju usluga, profesionalizaciju kadra zasnovanu na sistemu zasluga i optimizaciju uprave. Podsjetio je da Ministarstvo javne uprave predvodi proces digitalne transformacije države, dajući ključni doprinos Poglavlju 10 - Informatičko društvo i mediji, koje je privremeno zatvoreno u decembru 2024. godine.
- U nastavku sastanka ministar Dukaj je izvijestio da je MJU implementiralo obaveze u oblasti digitalne transformacije u kontekstu Plana rasta za Zapadni Balkan. Takođe je informisao da je na posljednjoj sjednici Vlade imenovan vd direktora Agencije za sajber bezbjednost - naveli su u saopštenju.

Dukaj - Kopman: Administrativni kapaciteti javne uprave stub proces pristupanja EU

Preventino edukativna kampanja „Pojas za spas“ biće sprovedena u periodu od 8. do 14. decembra biće sprovedena preventivno edukativna kampanja pod nazivom „Pojas za spas“.
- Ova kampanja koja se realizuje već dugi niz godina ima za cilj podizanje svijesti građana o značaju poštovanja zakonske obaveze korišćenja sigurnosnog pojasa na svim sjedištima u vozilima na kojima su pojasevi fabrički ugrađeni, kao i obaveze korišćenja bezbjednosnih sjedišta za djecu, čija će kontrola upotrebe biti prioritet u radu službenika saobraćajne policije tokom trajanja kampanje - naveli su u Upravi policije.
U okviru kampanje „Pojas za spas“ biće, kažu, realizovane preventivno-edukativne, ali i represivne aktivnosti, uključujući pojačane saobraćajne kontrole na teritoriji cijele države, ali i podjelu 10.000 flajera edukativno-informativnog karaktera.
- Ističemo da zakonske odredbe preciziraju da svi vozači i putnici u vozilu koje ima fabrički ugrađene sigurnosne pojaseve – ili ima mogućnost njihove ugradnje – moraju koristiti pojaseve. Takođe, propisano je da se djeca do pet godina starosti moraju prevoziti u posebno dizajniranom bezbjednosnom sjedištu, odnosno u korpi čvrsto pričvršćenoj sigurnosnim pojasom ili kopčama unutar vozila, osim ako je riječ o javnom prevozu putnika - naveli su u policiji.
Napominju i da je od početka godine preko 42.400 vozača i putnika u vozilu sankcionisano zbog nepoštovanja zakonske obaveze korišćenja sigurnosnog pojasa.
- Što nedvosmisleno ukazuje na neophodnost kontinuiranog podizanja svijesti građana o značaju upotrebe sigurnosnog pojasa, naročito imajući u vidu činjenicu da se od početka godine dogodilo preko 10 saobraćajnih nezgoda u kojima su smrtno stradala lica koja nisu koristila sigurnosni pojas - naveli su u policiji.

Kampanja „Pojas za spas“ od 8. do 14. decembra

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je na nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo mjesecima i godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: ustavna-kriza