Crna Gora više ne može da priušti luksuz da se politika isključivo bavi politikom, umjesto da unapređuje institucije. Zato je od ključnog značaja da Skupština hitno prestane da izaziva ustavnu krizu, počne da radi svoj posao u skladu sa zakonom i završi izbor sudija Ustavnog suda, poručeno je iz Kabineta predsjednika Jakova Milatovića.&nbsp;
Već godinu dana, kako kaže, traje miješanje politike u sudsku granu vlasti.
- Politički interesi i vlasti i opozicije ozbiljno ugrožavaju izbor sudija Ustavnog suda. Podsjećamo da su tri upražnjena sudijska mjesta. Već godinu dana nije izabran novi sudija Ustavnog suda koji treba da zamijeni penzionisanog sudiju. Takođe, jedna sudija je po mišljenju Venecijanske Komisije neustavno razriješena - navedeno je u saopštenju.
Kako se dodaje, očuvanje ustavnog poretka jedna je od najvažnijih dužnosti predsjednika Crne Gore.&nbsp;
- Predsjednik Milatović neće ćutati na kršenje zakona i opstrukciju izbora sudija Ustavnog suda - ističe se u saopštenju. 
 
Predsjednik države je, podsjećaju, još 15. maja ove godine predložio kandidatkinju Mirjanu Vučinić iz kvote sudija koje predlaže ova institucija, ali do danas Skupština nije donijela odluku o njenom izboru. 
 
- Ovakvo postupanje Skupštine i Ustavnog odbora dodatno produbljuje ustavnu krizu koja je jasno identifikovana u mišljenjiima Venecijanske i Evropske komisije - dodaje se u saopštenju Milatovićevog kabineta. 
 
Kako se navodi, vladavina prava podrazumijeva funkcionisanje institucija u skladu sa Ustavom i zakonima, bez selektivnosti i političkog upliva.
- Ustavni sud, kao vrhovni čuvar ustavnosti i zakonitosti, mora da odražava istinsku posvećenost izgradnji Crne Gore kao demokratske države sa jasnom evropskom perspektivom- zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović: Skupština hitno da počne da radi svoj posao u skladu sa zakonom i završi izbor sudija Ustavnog suda

Kada god da se desi sastanak očekujem da će doći do političkog dogovora između premijera, kao najodgovornijeg u dijelu koji se tiče vladajuće koalicije, i predstavnika parlamentarne opozicije u uslovima prevazilaženje duboke ustavne i političke krize u kojoj se nalazimo već neko vrijeme - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, potpredsjednik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković.
Sastanak premijera Milojka Spajića, predstavnika opozicije i šefa delegacije Evropske unije Johana Satlera je, kako je rekao, pomjeren za nekoliko dana, a očekuje kada se desi da to bude trenutak političkog dogovora.
- Taj dogovor bi, otprilike, mogao da izgleda tako da se prihvati ideja obraćanja Venecijanskoj komisiji, da se apriori prihvati mišljenje Venecijanske komisije, kakvo god ono bilo vezano za odluku Ustavnog odbora, za koju mi smatramo da je neustavna, i da se istovremeno postigne dogovor u vezi sa potrebom fokusiranja kompletne političke pažnje i energije u narednom periodu na ono što je apsolutni politički prioritet za Crnu Goru, a to je pitanje evropskih integracija. Da se ne bavimo pitanjima koja mogu izazvati novu krizu u Crnoj Gori, pitanjima koja su veoma osjetljiva, povotovu ako ih tretirate na način na koji to čini predsjednik Skupštine i njegovi politički saborci, nego da se to ostavi po strani, i da se u dogledno vrijeme svi skupa posvetimo potrebi da Crna Gora završi proces pregovora sa Evropskom unijom i da do kraja ove decenije postane 28.članica Evropske unije - rekao je Vuković.
U slučaju da se takav dogovor ne svidi predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću i da krene da se politički inati sa premijerom, politički logično bi bilo da premijer onda povuče aktivan potez i kaže da mu takav politički saveznik nije potreban.
- Da li bih se iznenadio da Mandić, Knežević i ostali pokušaju da opstruiraju taj plan, ne. Zašto? Zbog onoga čemu se stalno vraćam, i možda sam malo i dosadio s tom pričom, političkog zadatka koji su dobili iz Beograda, a koji podrazumijeva da Crna Gora ni po koju cijenu ne smije postati prva naredna članica Evropske unije, odnosno ne smije ući u Evropsku uniju prije Srbije - istakao je Vuković.
Definisan je okvir za politički dogovor koji je dugoročno, smatra on, vrlo koristan za Crnu Goru i koji u političkom smislu nudi častan izlaz iz situacije.
- I jedni i drugi bi se u nekoliko pomjerili od onih pozicija koje su zauzeli u decembru prošle godine sa ciljem postizanja političkog dogovora, odnosno neke vrste kompromisa. Kakve bi bile reakcije u okviru vladajuće koalicije nijesam siguran, ali imam razloga da vjerujem da bi Mandić pokušao da pravi probleme, uostalom mi smo i onoga dana, kad smo bili nadomak političkog dogovora, doživjeli da nas predsjednik Skupštine udalji iz plenarne sale, upravo da se taj dogovor ne bi desio i on je toga dana u Skupštini kazao da nema parcijalnih dogovora sa vladajućom koalicijom, da svi moraju biti dio tog političkog aranžmana - zaključio je Vuković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DlKog3WINBHg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuković: Očekujem dogovor premijera sa opozicijom oko prevazilaženja duboke ustavne i političke krizie

Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković kazao da je Luka Bojović učestvovao u formiranju vlasti u Podgorici.
Gostujući u emisiji "Slobodna zona" na Prva TV, Živković je kazao da je Bojović navodni šef zemunskog klana koji je povezan sa mnogim kriminalnim radnjama, a predvodio ih je Milorad Ulemek Legija koji je učestvovao u atentatu Zorana Đinđića.&nbsp;
Živković je sa druge strane kazao da je DPS politika koja ne priča o kriminalu.
- Mi u ovoj situaciji možemo da govorimo da smo napravili mirnu tranziciju vlasti. Jesmo li bilo kome sporili pravo da formira vlast - pitao je on, a voditelj je podsjetio na Đurovića, Pajovića, Džakovića.
- Kada neko pređe sa strane opozicije, to je bila korupcija, a kada neko iz DPS-a pređe na drugu stranu, to je plemenito. Imamo tri odbornika u Kotoru…. Moje pravo je da mislim da je Luka Bojović formirao vlast u Podgorici. Kako neko u dva dana promijeni mišljenje? Imali ste isti scenario u kome su učestvovale razne kriminalne sturkture ispred Budve, a koje su onemogućavale formiranje vlasti u Budvi. Stvar glasi ovako – ne možete biti vlast osim ako se vlast ne formira mimo ovih struktura - kazao je on.
<h2>„Bićemo inovativniji od šatora“</h2>
Živković je kazao i da će opozicija blokirati rad parlamenta sve dok se situacija sa Ustavnim sudom ne vrati u pređašnje stanje.
- Stvari se moraju vratiti na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne povuče na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta - rekao je Živković.
Kako je kazao, djelovanje opozicije uslovljeno je djelovanjem vlasti. Živković je kazao da se budžet može usvojiti sjutra.
- Ovo je veoma važno jer vlast podmeće priču kako mi blokiramo sve, a ne oni, govore da neće biti redovnog finansiranja a juče ministar finansija Novica Vuković kaže da će biti povećane penzije naredni mjesec. To se pokušava prebaciti na leđa opoziciji, a drugo je podmetanje da oni zbog nas ne mogu da izglasaju budžet. Imate poslovnik – ako ometamo, možete nas izbaciti. Nema tu ništa sporno, kazao je Živković.
Na pitanje šta će uraditi ako ih predsjendik Skupštine Andrija Mandić udalji sa sjednice, Živković navodi da imaju pravo da budu u hodniku i u njihovim prostorijama, a da bi imali pravo da budu u Plenumu samo u toku glasanja.
- Imamo pravo da budemo tu, a kakav će naš biti potez u toj situaciji ja to ne bih otkrivao. Možda neće biti šatora, ali možda ćemo biti i inovativniji. Još uvijek mjera nije izrečena, a trebalo bi da bude tokom naredne sedmice - kazao je on.
Dodaje da vlast ima mehanizam da izađe iz krize.
- Imamo privremeno finansiranje a ono je bilo i 2021. godine. Budžet je predložen marta a tada su stvari redovno funkcionisale. Penzije su i bile povećane i tu nema problema što se tieč funkcionisanja. Nijedna opstrukcija i nijedna stvar nije dobra po državu. Mi smo radi tome jer je parlament dobra pozornica da šaljemo političke poruke. Mi u parlamentu, makar naš poslanički klub, a i ostali iz opozicije imamo superiorne elemente. Ti ljudi nisu iskusni i na taj način uspijevamo i da povećavamo rejting a Skupština nam služi za to. Nije nam interes da blokiramo rad parlamenta. Mi koristimo to kao javnu scenu da kritikujemo vlast, ali nam nije palo na pamet da to radimo - kazao je Živković.
Govoreći o Budvi, Živković je rekao da je na djelu apsolutna vlast nekadašnje koalicije Za budućnost Budve, te da DPS nema potrebe da bude dio eksperimenata i projekata koji će trajati par mjeseci.
- Mi smo prošli različite eksperimente. Nama treba stabilna vlast i u Budvi i na državnom nivou. Uslov svih uslova je politička stabilnost. Ako ćemo stalno da ponavljamo izbore, građani će nam otkazati povjerenje - kazao je on
Cilj im je da razvlaste koaliciju koja je na državnom nivou.
- Ukoliko se desi sjednica Skupštine, mi smo tu. Mi ćemo glasati za izbor Petra Odžića - kazao je Živković.
<h2>Nema francija u DPS-u, prijedlog da Đukanović bude počasni predsjendik</h2>
Živković je, govoreći o Kongresu DPS-a zakazanom za 16. februar, kazao da je to redovan Kongres nakon četiri godine na kojem će birati novo predsjedništvo stranke.&nbsp;
Istakao je i da nema francija i dioba unutar DPS-a.
- Mi imamo mandat od četiri godine, a Glavni odbor će imati četiri godine jer je ovo redovan Kongres. Mi smo unijeli i neobavezan statut da će se nakon dvije godine birati partijsko rukovodstvo. Mi smo izabrani prošle godine kada smo neposrednim putem izabrali partijsko rukovodstvo, predsjednika i potpredsjednike. To su demokratski tokovi. Odradili smo taj posao, to je teži put i odradili neposredan izbor i izabrali predsjednike opštinskih odbora - kazao je Živković.
Na pitanje hoće li Milo Đukanović biti počasni predsjednik u DPS-u, Živković je kazao da to nisu spekulacije a u nacrtu statuta su potvrdili da će da postoji ta funkcija.
- To su oni koji su bili predsjednici. Oni dolaze u obzir. To je iskaz ove političke generacije prema Milu Đukanoviću da on bude taj počasni predsjednik. Nismo razgovarali na tu temu, ali ovo je iskaz ove političke generacije. To nije njegov zahtjev već ova generacija smatra da neko ko je stranku vodio 25 godina treba da ima tu titulu. Znam šta to predstavlja u ovom društvu ali nemamo problem sa tim. Neko ko želi da shvati političku realnost u Crnoj Gori, a ako je to argument da se ne sarađuje sa DPS-om, mi mu ne možemo pomoći. Dok god je Đukanović biološki živ, uvijek će biti priča da neko upravlja DPS-om. Nekad mi to djeluje ispod nivoa dostojanstva. Da li neko misli da je Đukanović spreman da isturi nekog ispred sebe? Mogu danima o tome da pričam - kazao je Živković.

Živković: Luka Bojović formirao vlast u Podgorici

Razvoj događaja u Crnoj Gori, koje u proteklih nekoliko sedmica brojni akteri opisuju kao ustavnu krizu, prilično je zabrinjavajući - ocijenio je za Pobjedu poslanik Evropskog parlamenta, Gordan Bosanac.
Hrvatski europarlamentarac ističe da je za Crnu Goru u fazi pristupanja Evropskoj uniji važno da ostvari politički konsenzus, ali i da javnost kazni one političare koji rade u suprotnosti sa evropskom agendom.
Na pitanje da li zemlja može postati punopravna članica EU sa pojedincima u vlasti, poput predsjednika Skupštine, čiji potezi vrlo često nijesu usaglašeni sa evropskim vrijednostima, Bosanac ističe da mu lider koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“ ne uliva povjerenje.
- Mislim da bi bilo neodgovorno dati kategoričku izjavu i odgovor koji bi Crnu Goru u tom procesu diskvalifikovao samo zbog jednog funkcionera, ali istina je da gospodin Mandić, barem meni, ne uliva povjerenje da istinski želi svoju zemlju u Evropskoj uniji. Iz iskustva pristupanja Hrvatske, važne su dvije stvari za pristup. Prva je da postoji što širi politički konsenzus oko toga da se želi ući u punopravno članstvo. A drugi je da građani, mediji i civilno društvo vrše svaki mogući pritisak na političare da isporuče reforme te da oni koji to ne žele - budu kažnjeni na izborima, kazao je europarlamentarac za Pobjedu.
Bosanac dodaje da se, kada je u pitanju Crna Gora, proces pristupanja EU nije odvijao željenom brzinom posljednjih godina.
- Zato smatram da je sadašnji cilj o članstvu do 2028. godine ambiciozno postavljen. Ipak, činjenica jeste i da nas istorija pregovora o pristupanju EU uči kako nije riječ o linearnom procesu koji uvijek ima jednaku dinamiku - naveo je on.
<h2>Izvještaj EP sadržaće precizne preporuke</h2>
Govoreći o predstojećoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori od strane izvjestioca Evropskog parlamenta za našu zemlju Marjana Šareca, Bosanac navodi da će on doći sa kvalitetnim izvještajem o procjeni napretka ka EU.
- Vjerujem da će kolega Šarec profesionalno obaviti svoj posao i doći s kvalitetnim izvještajem pred parlamentarce. Mogu samo da ponovim svoj utisak da velika većina europarlamentaraca vidi Crnu Goru kao sljedeću punopravnu članicu EU i da bi izvještaj mogao odisati tim tonom - kazao je.
Dodaje da će izvještaj naravno sadržavati i precizne preporuke što je još sve potrebno da se desi kako bi se došlo do punopravnog članstva.
- Za moju grupaciju zelenih - pitanja napretka u području zaštite vladavine prava, ljudskih prava, slobode medija i civilnog društva biće od velikog interesa - kazao je Bosanac.
Dodaje da je vlast u Podgorici svjesna da se Crna Gora trenutno percipira kao kandidatkinja koja ima najveće šanse da što skorije uđe u punopravna članstvo.
- Moram reći da je atmosfera u parlamentu upravo takva. Postoji svijest da je u interesu EU da nastavi sa proširenjem i da se nešto konkretno dogodi u ovom mandatu. Zato svi imaju velika očekivanja od Crne Gore. Ali reforme se neće sprovesti same od sebe. Zato je sada pravi trenutak uprijeti iz sve snage i ne dopustiti niti geopolitici niti pojedinim članicama da imaju razloga za blokiranje pregovora - ocijenio je on.
<h2>Istrage ratnih zločina važnije od proširenja</h2>
Komentarišući odluku svoje zemlje da ne dozvoli Crnoj Gori zatvaranje jednog poglavlja, Bosanac ističe da čvrsto vjeruje da Hrvatska i dalje iskreno želi da vidi našu zemlju u Evropskoj uniji.
Ipak, kako dodaje, od samog proširenja važnija su pitanja koja se tiču suočavanja sa prošlošću.
- Koliko god bilo simbolički važno vlasništvo nad jednim brodom ili ime jednog bazena - to ne bi trebalo da budu prepreke. Pitanje nestalih i istraga za ratne zločine po meni je puno važnije od samog pitanja proširenja. To je civilizacijsko pitanje za svaku zemlju i prikrivati ratne zločine, tajiti podatke o nestalima ili davati nazive javnim institucijama ili ulicama po ljudima povezanim sa ratnim zločinima - prvenstveno ide na štetu same zemlje koja to radi - navodi europarlamentarac.
Bosanac ističe da je veliki protivnik blokiranja pristupnih pregovora od strane jedne zemlje zbog bilateralnih pitanja, ali da se ipak ne smije zaboraviti da iza svakog počinjenog ratnog zločina ostaju brojne žrtve i njihova bol.
- Svako negiranje, prikrivanje ili glorifikovanje zločinaca je omalovažavanje žrtava i produbljivanje njihove boli. Kakvi su to ljudi koji dopuštaju dalje iživljavanje nad žrtvama? Baš zato je takvo ponašanje nedopustivo. Svaka zemlja koja je učestvovala u ratu mora se suočiti sa svojom prošlošću zbog sebe, a ne zbog drugih. Ako to radi zbog drugih - onda to ne radi iskreno, niti će to imati nekog učinka - navodi Bosanac.
Govoreći dalje o blokiranju EU puta, on ističe da se besmisao tog pristupa vidio u blokadi Slovenije u vezi sa ulaskom Hrvatske u EU zbog granice u Piranskom zalivu.
- To je trajalo mjesecima, nađen je sporazum kroz arbitražni sud, došlo je do kontaminacije arbitražnog postupka od slovenačke strane i sve se vratilo tamo odakle je krenulo. Dakle, sva ta muka i odugovlačenje - uzalud. To što nije definisana granična crta ne utiče na nesmetano prelaženje granice i upravljanje granicom, pogotovo sada kada smo u Šengenu i mi i Slovenija - ističe Bosanac.
Apeluje i da se stvari gledaju u široj vremenskoj perspektivi.
- Meni kao građaninu Hrvatske važno je prisjetiti se i činjenice da je crnogorski predsjednik Đukanović - koliko god sam i sam bio kritičan prema njegovom načinu vladanja - bio prvi političar koji je našao snage još davne 2000. godine doći u Dubrovnik i ispričati se zbog učestvovanja Crne Gore u agresiji na dubrovačko područje. Iza tog načelnog izvinjenja moraju slijediti konkretni koraci suočavanja s prošlošću - smatra Bosanac.
Dodaje i da se nada da će se na taj način razgovarati na predstojećem konsultativnom sastanku hrvatskog i crnogorskog ministarstva vanjskih poslova, koji bi trebalo da se održi u ponedjeljak - 27. januara.
<h2>Sitne provokacije su opasne</h2>
Komentarišući nedavni susret crnogorskog ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa hrvatskim kolegom Gordanom Grlićem Radmanom, koji je organizovan na brodu ,,Jadran“ koji je predmet spora dvije zemlje, Bosanac ističe da ,,sitne bilateralne provokacije mogu imati neproporcionalno veliki uticaj na proces proširenja i zato su opasne“.
- Pozivam obje strane da se klonu takvih nepotrebnih iscrpljivanja. Pojasnio sam koliko je to sve bilo besmisleno na primjeru blokade koju je Slovenija stavila Hrvatskoj - istakao je on.
Kada je u pitanju sami brod ,,Jadran“, Bosanac smatra da je rješenje da se on vrati u vlasništvo Hrvatske.
- Onda Hrvatska može da se obaveže da će on biti prenamijenjen u naučno-istraživački brod koji će raditi na istraživanju i zaštiti zajedničkog nam Jadranskog mora. Njegova posada može biti i iz Crne Gore i iz Hrvatske te ugošćavati naučnike i naučnice iz čitave EU i svijeta. Novac za to zasigurno možemo zajedno naći u fondovima EU. Takvi prijedlozi i razgovori mi se čine puno važnijima i konstruktivnijima od igara mačke i miša - zaključio je Bosanac.

Bosanac: Zabrinjava razvoj događaja u Crnoj Gori, javnost treba da kazni političare koji rade u suprotnosti sa evropskom agendom

Neusvajanje budžeta nije odgovornost opozicije, već parlamentarne većine predvođene Andrijom Mandićem - poručio je predsjednik Socijaldemokrata (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović.
Umjesto da poštuju Ustav i institucije oni su, dodaje Šehović, odlučili da ih suspenduju zarad političkog interesa.
- Opoziciono djelovanje predstavlja odbranu od ustavnog nasilja i nastojanje da se rušitelji Ustava urazume - rekao je Šehović. 
 
Istakao je i da se budžet koristi kao sredstvo političkog pritiska. 
 
- Ako zaista većina smatra da posljedice neusvajanja budžeta ugrožavaju 
građane, neka pokažu odgovornost i odmah zakažu sjednicu Ustavnog 
odbora - dodao je Šehović. 
 
Lider SD-a je ustvrdio da rješenje postoji i da je vrlo jednostavno ako ima 
političke volje. 
 
- Rješenje za trenutnu političku i institucionalnu krizu postoji i vrlo 
je jednostavno: umjesto jeftinih spinova i političkih kalkulacija, vlast 
treba da poništi neustavne odluke, čime će politička i institucionalna 
kriza će biti riješena - poručio je Šehović. 
 
Prema njegovim riječima vraćanje političkog života u normalu moguće je 
samo uz poštovanje Ustava i temeljnih institucija države. 
 
- Vlast je na potezu. Opozicija radi samo ono na šta je primorana. Do 
tada, odgovornost za dalju blokadu leži isključivo na parlamentarnoj 
većini, a ne na onima koji brane institucije koje se protivustavnim 
djelovanjem pokušavaju obesmisliti - zaključio je Šehović.

Šehović: Vlast je odgovorna za neusvajanje budžeta, manite se jeftinih spinova i poništite neustavne odluke

Ne znam kako je potrebno da saopštimo, napišemo, nacrtamo, ispjevamo, kako parlamentarnoj većini, tako i Delegaciji EU - oko poštovanja Ustava Crne Gore u Skupštini Crne Gore ne pregovaramo - podvukao je poslanik Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Dakle, kaže, nema potrebe da ih zovu i pokušavaju sa pritiscima.
- Ni pasivnim, ni aktivnim. Parlament će biti odblokiran kad se vrati poštovanju Ustava i zakona ove države. Pa kome odgovara da se gazi Ustav, neka to implementira u svojoj državi - mi nećemo - jasan je Zirojević.
On je kazao da ukoliko je cilj rješavanje političke krize u Crnoj Gori, adresa je parlamentarna većina.
- S njima ove stvari dogovorite i opozicija će, za razliku od njih, kao i uvijek do sad biti konstruktivna na evropskom putu. Ali ne po cijenu da izgubimo državu - zaključio je Zirojević.

Zirojević: Oko poštovanja Ustava u Skupštini ne pregovaramo, nema potrebe za pritiscima - ni pasivnim ni aktivnim

EU poziva sve institucije da poštuju zakon i da se pridržavaju Ustava. To je ključ za evropski put Crne Gore - saopšteno je iz delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
Komesarka (Marta Kos) ohrabrila je, kažu, sve političke snage da se udruže kako bi prevazišle trenutni zastoj i obezbijedile što širu podršku reformama vezanim za EU.
- Ponudila je podršku Komisije u pronalaženju mogućih rješenja u interesu Crne Gore i njenog procesa pristupanja EU, uključujući mogućnost procjene od strane nezavisnog međunarodnog tijela - ističu u saopštenju.
EU, kako navode, ponovo apeluje na Crnu Goru da izmijeni važeći pravni okvir i uspostavi posebnu regulativu o radnim pravima, uključujući kriterijume za penzionisanje sudija i tužilaca, koji treba da budu usklađeni sa evropskim standardima i postojećim preporukama Venecijanske komisije.
- EU poziva sve nadležne organe i političke lidere da obezbijede punu funkcionalnost Ustavnog suda kao ključnog garanta vladavine prava i demokratske stabilnosti, uključujući i pravovremena imenovanja zasnovana na zaslugama, transparentnosti i zakonskim uslovima - zaključeno je u saopštenju.

EU: Obezbijediti punu funkcionalnost Ustavnog suda

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je na sastanku sa evropskom komesarkom za prošitenje Martom Kos da dijeli zabrinutost EU zbog odluke Skupštine da konstatuje prestanak funkcije sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović, te da je saglasan sa stanovištem Evropske komisije da je potrebno obezbijediti punu funkcionalnost Ustavnog suda, kao osnovnog zaštitnika vladavine prava i demokratske stabilnosti u zemlji.&nbsp;
On je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, informisao komesarku Kos da je 3. januara raspisan poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda kojeg predlaže predsjednik Crne Gore.
Milatović je naglasio i potrebu da politički akteri u Skupštini, koja već neko vrijeme ne zasijeda, prevaziđu parlamentarnu krizu, uz podsjećanje da još nije donijet Budžet za ovu godinu i da je rad skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu u zastoju, što se može negativno odraziti na realizaciju Reformske agende. Ukazao je i na važnost rješavanja institucionalnih blokada na lokalnom nivou, posljednji put demonstriranu prilikom formiranja lokalne vlasti u opštini Budva.
Kako je saopšteno iz Milatovićevog kabineta, on je ocijenio da je posjeta komesarke Kos Crnoj Gori, ubrzo nakon stupanja na funkciju u decembru prošle godine, nastavak angažovanog političkog dijaloga na temu evropske integracije naše zemlje i potvrda obostrane posvećenosti politici proširenja Evropske unije. Istakao je da je strateško partnerstvo između EU i Zapadnog Balkana važnije nego ikad.
- Crna Gora je najnapredniji kandidat za članstvo a naš primarni vanjskopolitički cilj da postanemo 28. država članica do 2028. godine. U tom kontekstu, potrebno je da iskoristimo zamah politike proširenja, za šta je potreban intenzivan politički dijalog, nastavak reformi na domaćem planu, kao i kontinuirana podrška naših evropskih partnera. Preduslov za iskorak u integracionom procesu je da domaći politički akteri pokažu istinsku političku volju i posvećenost te da se prevaziđe ustavna i sa njom povezana parlamentarna kriza u kojoj se naša zemlja trenutno nalazi - poručio je Milatović.
Milatović je naglasio potrebu za kontinuiranim prisustvom i bliskom saradnjom s Evropskom komisijom kako bi se uspješno priveli kraju pristupni pregovori države. Iskazao je očekivanje da će se u što skorijem roku steći politički uslovi za zatvaranje poglavlja 31. U tom smislu, upoznao je komesarku Kos sa početkom bilateralnih konsultacija Crne Gore i Hrvatske o rješavanju otvorenih pitanja zakazanim za 27. januar.
On je ponovio da Crna Gora ostaje kredibilan NATO partner, posvećen regionalnoj saradnji, i u potpunosti usklađena sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.
Evropska komesarka za proširenje je naglasila da se danas svi slažu da nam je potrebna snažnija i veća Evropska unija. Navela je da Crna Gora ima realnu šansu da tokom njenog mandata završi pregovore o pristupanju sa Evropskom unijom.
- Pristupanje EU mora biti nacionalni projekat, u koji će biti uključeni svi. A taj proces je, prije svega, zasnovan na zaslugama. Ja sam u vašem timu i podržaću vas na svakom koraku - saopštila je komesarka Kos.

Milatović sa Kos: Dijelim zabrinutost EU zbog odluke Skupštine da konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović

Uslov svih uslova opozicije je hitno poništavanje neustavne odluke Ustavnog odbora o prestanku funkcije sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović, kazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković.
Vuković je rekao da je današnji sastanak lidera opozicije potvrdio jedinstven stav u odnosu na aktuelnu ustavnu i političku krizu.
- Iskoristili smo sastanak kako bismo postigli načelni dogovor u vezi sa tim kako bismo mogli pronaći put izlaska iz krize u koju nas je gurnula državno neodgovorna vladajuća većina - rekao je Vuković novinarima u Skupštini nakon sastanka lidera opozicije.
Načelno dogovoreni stav svih predstavnika opozicionih partija u parlamenta je, kako naveo, da je u svjetlu teške ustavne i političke krize u koju je Crna Gora gurnuta, a nakon što je dio partija na vlasti preko Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore preuzeo nadležnosti Ustavnog suda sa ciljem uspostavljanja pune političke kontrole nad tim sudom, kao i onemogućavanje da se do daljnjeg izborni procesi organizuju u skladu sa važećim izbornim zakonodavstvom, a sa željom da doprinesu stabilizaciji političkih prilika, što je osnovni preduslov za ukupni društveni napredak i nastavak evropskih integracija, predstavnici opozicionih stranaka zahtijevaju hitno poništavanje neustavne odluke Ustavnog odbora o prestanku funkcije sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.
- Bez toga nema političkog dijaloga u Crnoj Gori- izričit je Vuković.
Drugi zahtjev je, kako dodaje, nakon što bi odluka bila stavljena van snage, potpisivanje političkog sporazuma predstavnika vlasti i opozicije koji bi garantovao da izmjene Ustava i Zakona o državljanstvu nije moguće izglasati bez sveobuhvatnog društvenog dijaloga i prethodno postignutog političkog konsenzusa u Skupštini Crne Gore.
U okviru sporazuma bi se definisalo, kako dodaje, i ponovno stavljanje u funkcija Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, čiji rad je suspendovan, kao i pokretanje intenzivnog i kontinuiranog političkog dijaloga u vezi sa reformom izbornog zakonodavstva.&nbsp;
Zahtjev je i da, kako dodaje, predstavnici partija vlasti i opozicije ulože maksimalan napor, uključujući realizaciju obaveze iz poglavlja 23 i 24 koji su neophodni da Crna Gora uspješno zavšri proces pregovora sa Evropskom unijom do kraja 2026.
- Na ovaj način još jednom se potvrđuje državno odgovoran stav crnogorske opozicije i ovo je ono kako mi vidimo mogući izlaz iz duboke krize u kojoj se Crna Gora trenutno nalazi. Osnovni preduslov za to i nešto bez čega nema ničeg je stavljanje van snage neustavne odluke Ustavnog odbora - rekao je Vuković.
Odgovarajući na pitanje koji su dalji koraci u slučaju da se odluka Ustavnog odbora ne poništi Vuković je rekao da nastavljaju sa blokadom rada parlamenta.
- Ono što ste imali priliku da gledate u Skupštini prethodnih dana će se nastaviti - kazao je on.
Na pitanje do kad su spremni da čekaju odgovorio je: "Dok god bude potrebno" da djeluju na način da se štiti Ustav i zakoni ove države.
- Ukoliko legitimišemo odluku koja znači suspenziju nadležnosti Ustavnog suda, odnosno mogućnost da aktuelna, a sjutra neka buduća većina, u parlamentu preuzme ulogu Ustavnog suda, to znači legitimisanje pravno-političke anarhije koja ovu državu može da gurne u ozbiljne probleme. Nećemo dati legitimitet tome, nego ukoliko ne bude spremnosti da se izađe u susret našem prvom zahtjevu nastaviti našu političku borbu u institucijama i van njih - naglasio je Vuković.
Eventualno neusvajanje budžeta je, prema njegovim riječima, dominantno odgovornost vladajuće većine.&nbsp;
- Bez obzira na političke razlike koje postoje i među našim političkim subjektima, kad su državni i nacionalni interesi u pitanju, a posebno proces pristupanja EU, demonstrirali smo nepodijeljeno odgovoran odnos prema tim stvarima. Uvijek smo bili tu kad je trebalo dati podršku onome što Crnu Goru približava Evropskoj uniji. Međutim, dovedeni smo u situaciju da djelujemo na način kao što to činimo prethodnih dana jer je neko procijenio da to što ima glas ili više u Ustavnom odboru znači da može da suspenduje rad najviše sudske instance - istakao je Vuković.
Dodaje da je kompletna odgovornost zbog eventualnih posljedica na predstavnicima vladajuće većine.
- Oni su proizveli krizu i imaju obavezu da nađu način da iz nje izađemo. Osnovno je da se poništi odluka Ustavnog odbora - naglasio je Vuković.
Što se tiče političkih razlika u Crnoj Gori, kaže da su one brojne, ali da sada postoji samo jedna - razlika između ustavobranitelja i ustavorušitelja.
- Mi smo se okupili na ovom prvom principu i otuda naša inicijativa - naveo je Vuković.
<h2>Pejović: Principijelno istovjetan stav opozicije po pitanju urušavanja sistema</h2>
Nezavisna poslanica Jevrosima Pejović rekla je da su predstavnici opozicije u političkom djelovanju vrlo različiti, kao i u ideološkom pogledu, ali je, napominje, situacija toliko krizna i ozbiljna da su uspjeli kao opozicija da se ujedine oko određenih tačaka koje možda ne gledaju istovjetno, ali gledaju istovjetno principijelno na urušavanje sistema.
- Možete da svjedočite i velikoj bahatosti vlasti i to neka bude signal koliko smo mi u opasnom trenutku koji nekada možda nije ni jednostavno komunicirati jer podrazumijeva određene pravne finese - rekla je Pejović.
Pejović je rekla da je javnost juče svjedočila i odluci predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića da je kazni uprkos činjenici da nije prekršila Poslovnik. Toga je, kaže, bio svjestan i Mandić, ali je bio cilj stvaranje pritiska i stvaranje slike koja bi trebalo da predstavi taj politički subjekt kao žrtvu.
- A vidite da na toliko neetičan način svaki užasna društvena pojava se koristi na način da se jedan politički subjekt predstavi kao žrtva iako je godinama na pozicijama vlasti. Interesantno će biti vidjeti da li će se Mandić držati Poslovnika i kazniti švog šefa poslaničkog kluba kog ste mogli da čujete i vidite na koji način se ponašao i prema svojim kolegama i medijima - istakla je Pejović.
<h2>Novaković Đurović: Nudimo rješenje za povratak u političku stabilizaciju</h2>
Poslanica GP URA Ana Novaković Đurović kazala je da je danas potvrđeno jedinstvo opozicije u odbrani Ustava.
- Suštinski je uslov da se vratimo u političku normalnost i stabilizaciju političkih prilika da se hitno poništi odluka Ustavnog odbora što se dijelom može desiti i sjutra. Pratićemo razvoj događaja - navela je Novaković Đurović.
Sljedeći zahtjevi su, kako kaže, zavisni od prvog koraka. Neki od tih zahtjeva su, napominje ona, i u platformi Barometar26 koje je ponudio premijer Milojko Spajić.
- Dva dana nakon "otvaranja ruke" opoziciji za zajednički rad u procesu evropske integracije, ta parlamentarna većina, uz podršku i kontrolu Spajića, krši Ustav i zakone što je suprotno svim evropskim načelima i standardima za koje se navodno deklarativno zalažu. Svo iskustvo iz prethodne dvije sedmice nama je potvrdilo ispravnost odluke da sumnjamo u iskrenu namjeru Spajića i parlamentarne većine kad su nas pozvali na dijalog i potpisivanje tog dokumenta. Sada, kada su nam pokazali da su spremni gaziti Ustav, kao odgovorna opozicija, bez obzira na to što je odgovornost isključivo njihova za rješavanje ove krize, nudimo i predlažemo kako da se vratimo u političku stabilizaciju prilika, ali da li će se to desiti zavisi isključivo od parlamentarne većine - jasna je Novaković Đurović.
Imaju priliku da, kako je rekla, kada su pokazali da su spremni rušiti ustavni poredak, pokažu sada da ono što su napisali u Barometru 26 u to iskreno vjeruju ili "ćemo ponovo svjedočiti kršenju i evropskih i demokratskih načela".

Jasmina Beharovic

Vuković: Uslov svih uslova hitno poništavanje neustavne odluke Ustavnog odbora, bez toga nema dijaloga

Predstavnici opozicije sastaće se danas u podne kako bi razgovarali o aktuelnoj političkoj i, kako je saopšteno, ustavnoj krizi u državi.
Iz Demokratske partije socijalista (DPS) kazali su da će sastanak biti održan u Skupštini.
- Sjutra će se održati sastanak čelnih ljudi parlamentarne opozicije, na kojem će se razgovarati o aktuelnoj političkoj i ustavnoj krizi u zemlji - saopštili su iz DPS-a.
Dodaju i da će se na sastanku, ukoliko bude postignuta saglasnost, formulisati i određeni zaključci, odnosno zahtjevi.
Nakon sastanka čelnih ljudi parlamentarne opozicije, predviđene su izjave za medije u Skupštini Crne Gore u 13:15 sati.

U podne sastanak čelnika opozicije: Razgovaraće o političkoj i ustavnoj krizi

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: ustavna-kriza