Cijene nafte pale su u utorak na međunarodnim tržištima prema 67 USD, nagovještavajući olakšanje ulagača nakon naznaka pomaka u iransko-američkim nuklearnim pregovorima.
Na londonskom tržištu barelom se nakon podna trgovalo po 1,43 USD nižoj cijeni nego na prethodnom zatvaranju trgovine, od 67,22 USD. Na američkom tržištu bio je jeftiniji 60 centi i koštao je 62,29 USD, prenosi Hrportfolio.
Oči ulagača bile su u utorak uprte u Ženevu, u očekivanju ishoda najnovijeg kruga američko-iranskih razgovora.
Iranski ministar vanjskih poslova, Abbas Araqchi, rekao je nakon sastanka da je postignuta saglasnost o glavnim načelima, ali to ne znači da bi uskoro mogao biti postignut i dogovor.
- Predstavljene su različite ideje o kojima se ozbiljno raspravljalo i u konačnom smo postigli opštu saglasnost o nekim okvirnim načelima - rekao je Araqchi.
Sada će se, kako je objasnio, izložiti tekst potencijalnog sporazuma, a nakon razmjene dokumenata dvije strane donijeće odluku o datumu trećeg kruga pregovora.
Bijela kuća nije odgovorila na novinarski upit o sastanku. Predsjednik Donald Trump je rekao da će "nedirektno" učestvovati u razgovorima, dodajući da Teheran želi dogovor.
Izjava iranskog zvaničnika nakon sastanka stišala je nervozu na tržištu koju je raspirila najava Teherana da će radi vježbe mornarice na nekoliko sati zatvoriti dijelove Hormuškog moreuza kojim prolazi oko 20 miliona barela nafte dnevno.
Vježba je počela u ponedjeljak oko iranskih ostrva u Persijskom zalivu i ispituje scenarije recipročnog vojnog odgovora na prijetnje.
SAD je na Bliski istok poslao još jedan nosač aviona u pratnji više vojnih brodova, a grupa bi trebalo da stigne u regiju krajem sedmice.
Iransko-američki pregovori zasjenili su učestale naznake pojačanog saudijskog izvoza nafte u Kinu u martu zbog sniženih cijena.
Odvojeni podaci Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel korpe nafte njenih članica u ponedjeljak bio skuplji 19 centi i koštao je 66,81 USD.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Iransko-američki pregovori spustili cijene nafte

Dolar je oslabio prema najvažnijim svjetskim valutama drugu sedmicu zaredom, jer je najnoviji izvještaj o inflaciji u SAD-u podržao očekivanja da će Federalne rezerve (Fed) u septembru sniziti kamate prvi put u ovoj godini.
To znači manji prinos na američku u odnosu na ostale globalne valute.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je 0,44 odsto na 97,84 bodova, čime je skliznuo drugu sedmicu zaredom, prenosi Hrportfolio.
Pritom je kurs eura ojačao 0,5 odsto prema dolaru, na 1,1697 USD.
Američka valuta je oslabila i u odnosu na japansku, 0,37 odsto, pa je cijena dolara skliznula na 147,18 jena (JYP).
Ključni izvještaj o inflaciji u SAD-u mjerenoj potrošačkim cijenama, pokazao je da je inflacija stabilna - iznosila je u julu na godišnjem niovu 2,7 odsto, 0,1 procentni poen niže nego su ekonomisti prognozirali.
U takvim uslovima, kao i zbog slabosti na američkom tržištu rada, porasla su očekivanja da će Fed sniziti kamatne stope za četvrtinu procentnog poena i moguće u još dva navrata do kraja godine.
Prema CME FedWatchu, tržišta novca odražavaju čak 93-procentnu vjerovatnoću za smanjenje kamatnih stopa za četvrtinu procentnog poena u septembru.
Smanjenje kamatne stope Fed-a u septembru, prvo ove godine, a možda i još jedno prije kraja godine, ostaje osnovna prognoza za većinu ekonomista koje je anketirao Reuters usred rastuće zabrinutosti oko zdravlja najveće svjetske ekonomije.
"Rizici od recesije ostaju niski, ali mislim da je mudro da Fed zauzme neutralniji stav i smanji kamatne stope na narednim sastancima", naveo je u svojoj bilješci glavni ekonomista LPL Financiala, Jeffrey Roach.
Međutim, prema nekim analitičarima, nije riječ samo kamatnim stopama.
U Morgan Stanley-u naime procjenjuju da je premija rizika dolara trenutno šest odsto u poređenju s rasponom od pet do devet odsto još od aprila.
Ta investiciona banka sada vidi dovoljno prostora za povratak premije rizika na te vrhunce, ili čak i njihovo premašivanje, što potencijalno slabi američku valutu. Investitori već pojačano štite svoja ulaganja u američku imovinu od kursnih rizika.
S druge strane, većina analitičara očekuje da će euro imati koristi od bilo kakvog sporazuma o prekidu vatre u Ukrajini.

Dolar oslabio drugu sedmicu zaredom

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović boravio je u zvaničnoj posjeti Mađarskoj, na poziv ministra unutrašnjih poslova Šandora Pintera koji je izrazio podršku njegove zemlje finalizaciji integracije Crne Gore u Evropsku uniju i posebno afirmisao institucionalnu zrelost i kredibilnost našeg sistema koji ima status pouzdanog partnera u sistemu kolektivne bezbjednosti.
Tokom posjete Šaranovića održano je više bilateralnih sastanaka sa ciljem produbljivanja inače odlične saradnje ministarstava unutrašnjih poslova Crne Gore i Mađarske i dodatne konkretizacije saradnje između dvije policije sa fokusom na jačanje materijalno – tehničkih kapaciteta.&nbsp;
&nbsp;- Crna Gora danas, rezultatima koje ostvaruje i reformama koje sprovodi, već funkcioniše kao punopravna članica Evropske unije. Istorijiski rezultati u borbi protiv organizovanog kriminala, snažno unapređenje kontrole granica, uz sveobuhvatan proces modernizacije i digitalizacije bezbjednosnog sistema šalju poruku da bezbjednosni sistem EU može da računa na Crnu Goru - istakao je Šaranović.&nbsp;
Dogovorena je posjeta Sektora granične policije mađarskim kolegama, koja ima za cilj da kroz njihovu ekspretsku podršku i realizaciju Međuvladinog sporazuma vrijednog 54,2 miliona eura Uprava policije u najkraćem roku dobije najsavremenije sisteme i materijalno-tehnička sredstva koja će značiti najavljenu revoluciju u digitalizaciji procesa rada u našoj policiji.
- Kako smo i najavili to će značiti implementaciju sistema stacionarnih radara, širenje video-nadzora javnih površina u svim gradovima, elektronski nadzor crnogorske granice sa zemlje i iz vazduha, digitalizaciju granične kontrole na drumskim graničnim prelazima i na aerodromima, kao i nabavku brojnih drugih sistema i opreme po najvišim standardima - navedeno je u saopštenju MUP-a.
Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović naglasio je strateške planove u daljem razvoju policijskih kapaciteta, ističući snažan proces transformacije policijske organizacije i njeno pozicioniranje kao savremene evropske bezbjednosne službe.
U nastavku posjete, Šaranović obišao je Centar za borbu protiv terorizma, gdje su crnogorskoj delegaciji predstavljeni način rada, organizaciona struktura i operativni kapaciteti ove specijalizovane institucije.&nbsp;
Razgovarano je o modelima unapređenja saradnje, razmjeni iskustava u oblasti borbe protiv terorizma i ekstremizma, kao i o primjeni savremenih tehnoloških rješenja, specijalističke opreme i jačanju kapaciteta elitnih policijskih jedinica.

Šaranović-Pinter: Podrška mađarskog MUP-a digitalizaciji crnogorskog sistema bezbjednosti

Predmet koji je protiv Olivere Injac formirala bivša specijalna državna tužiteljka Lidija Mitrović je od nje 24. novembra 2022. godine, oduzeo GST Vladimir Novović i od tada se o predmetu protiv Olivere Injac, koja je u međuvremenu postala Ambasadorka u Kraljevini Belgiji, ništa ne zna. <a href="https://www.standard.co.me/hronika/ekskluzivno-detalji-optuznice-lidije-mitrovic-protiv-olivere-injac-koju-je-novovic-oteo-od-nje">Portal Standard </a>će eksluzivno objaviti detalje sporne optužnice koja je napisana na 26 strana, a koju potpisuje Lidija Mitrović, ali i niz drugih dokumenata koji govore o internoj komunikaciji i načinu na koji je ovaj predmet kao i nekoliko drugih ”otet” od nje. U spornoj optužnici Mitrović je optužila Injac da je davala nezakonite naknade, te da je mimo zakona zaposlila penzionisanog zastavnika Vojske Crne Gore Miodraga Jokanovića, koga je poslala u misiju KFORA na Kosovu, kao blisku osobu od njenog povjerenja. Prema sadržaju optužnice u koju je Standard imao uvid, Injac se teretila za produženo krivično djelo zloupotrebe službenog položaja iz člana 416 Krivičnog zakonika. SPORNI UGOVOR O DJELU I ISPLATE NAKON RASKIDA U prvom dijelu optužnice navodi se da je Injac, u periodu od decembra 2020. do februara 2021. godine, kao ministarka odbrane, protivpravno iskoristila službeni položaj kako bi pribavila korist penzionisanom zastavniku Vojske Crne Gore Miodragu Jokanoviću. Kako se navodi, 18. decembra 2020. zaključila je sa Jokanovićem ugovor o djelu za poslove koji, prema važećim propisima i Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji Ministarstva odbrane, spadaju u osnovnu djelatnost tog resora i popunjavaju se putem javnog oglasa, a ne ugovorom o djelu. Ugovor je važio od 21. decembra 2020. do 21. marta 2021. godine, uz mjesečnu naknadu od 300 eura. Optužnicom se konstatuje da je ugovor sporazumno raskinut 31. januara 2021. godine, ali da raskid nije evidentiran u protokolima Ministarstva. Uprkos tome, Injac je 30. januara i 26. februara 2021. potpisala zahtjeve Državnom trezoru za isplatu naknada Jokanoviću, čime mu je, prema navodima tužilaštva, pribavljena protivpravna imovinska korist od 480 eura mjesečno. Za ove radnje teretila se za produženo krivično djelo zloupotrebe službenog položaja iz člana 416 stav 1 u vezi sa članom 49 Krivičnog zakonika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026021811024_2cffdb49a41a42b94b709a89616a5cb4f3bbe40ae1624208898e81775b01a84f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026021811024_2cffdb49a41a42b94b709a89616a5cb4f3bbe40ae1624208898e81775b01a84f" data-rendition-name="original" width="816" height="1056" loading="lazy" alt="optužnica"> <figcaption>Foto:Standard</figcaption> </figure>  ZAPOŠLJAVANE PENZIONERA JOKANOVIĆA I UPUĆIVANJE U KFOR Drugi dio optužnice odnosi se na period od 1. februara 2021. do 18. maja 2022. godine i prema navodima Mitrović, predstavlja teži oblik istog krivičnog djela. U optužnici se tvrdi da je Injac, suprotno članu 34 stav 7 Zakona o državnim službenicima (kojim je zabranjeno zapošljavanje penzionera), članu 82 Zakona o Vojsci i članu 36 Zakona o vojno-obavještajnim poslovima, donijela niz rješenja kojima je Jokanovića – korisnika starosne penzije i bivšeg pripadnika Vojske Crne Gore – zaposlila na neodređeno vrijeme u Obavještajno-bezbjednosnom direktoratu Ministarstva odbrane. Prema optužnici, Jokanović nije ispunjavao zakonske uslove za zasnivanje radnog odnosa. Uprkos tome, raspoređivan je na više radnih mjesta sa uvećanim koeficijentima zarade, produžen mu je probni rad, a potom je pozitivno ocijenjen bez prijedloga neposrednog rukovodioca, što je, kako se navodi, bilo suprotno Pravilniku o ocjenjivanju probnog rada. Posebno se izdvaja odluka od 31. decembra 2021. godine kojom je Jokanović upućen u međunarodnu misiju KFOR na Kosovu u trajanju od godinu dana, uz pravo na dnevnicu od 70 eura i druga primanja. Prema optužnici, nije ispunjavao zakonske uslove za upućivanje u misiju niti je bio pripremljen i obučen u skladu sa standardima međunarodne organizacije pod čijim se mandatom misija sprovodi. Navodi se i da je odluka donijeta pozivanjem na uredbu koja je prestala da važi 2020. godine. Na ovaj način, kako stoji u optužnici, Jokanoviću je pribavljena protivpravna imovinska korist u ukupnom iznosu od 29.304,69 eura, čime je budžet Ministarstva odbrane oštećen za isti iznos. ”ČOVJEK OD POVJERENJA” I POVRATAK IZ PENZIJE Prema ranijem pisanju medija, Jokanović je važio za osobu od posebnog povjerenja tadašnje ministarke. Bio je penzionisan 2019. godine, da bi, prema tim navodima, odlukom Injac u februaru 2021. bio vraćen iz penzije i zaposlen u Ministarstvu odbrane. Mediji su takođe objavili da je ministarka donijela rješenje kojim se nekadašnji penzionisani zastavnik Miodrag Jokanović, kojeg je februara 2021. zaposlila u Ministarstvu, hitno raspoređuje u misiju KFOR-a na Kosovu. PREDLOŽENI DOKAZI I SVJEDOCI Mitrović je predložila da se na glavnom pretresu saslušaju optužena i više svjedoka, kao i da se pročita obimna dokumentacija – rješenja Ministarstva odbrane, ugovori, akti Uprave policije, Uprave prihoda i carina, isplatni nalozi, personalni dosije, kao i nalaz i dopuna nalaza vještaka ekonomsko-finansijske struke. U obrazloženju optužnice navela je da su tokom izviđaja prikupljeni dokazi iz kojih proizilazi osnovana sumnja da je Injac donosila odluke koje nijesu bile u interesu službe, već radi ostvarivanja interesa Jokanovića, na štetu Ministarstva u kojem je obavljala funkciju. KAKO SE INJAC BRANILA NA SASLUŠANJU U obrazloženju optužnice navodi se da su tokom izviđaja prikupljeni dokazi iz kojih proizilazi osnovana sumnja da je Olivera Injac izvršila krivična djela na način opisan u dispozitivu. Injac je tokom saslušanja 24. avgusta 2021. i 10. avgusta 2022. godine negirala krivicu, tvrdeći da su krivične prijave protiv nje „lažne“ i da ih je podnio bivši zaposleni nezadovoljan svojim statusom. Istakla je da je na funkciju ministarke odbrane imenovana 4. decembra 2020. godine, te da je dužnost preuzela bez savjetničkog tima i bez prethodnih kadrovskih struktura. Navela je da nije pravne struke i da nije postojala namjera da se bilo ko zaposli protivzakonito, već da je postupala u uvjerenju da je procedura zakonita, nakon konsultacija sa pravnicima i advokatima. Prema njenim riječima, čak i ukoliko bi eventualno došlo do nepravilnosti, radilo bi se o građansko-pravnom sporu, a ne o krivičnom djelu zloupotrebe službenog položaja. Kada je riječ o zapošljavanju Miodraga Jokanovića, Injac je tvrdila da se ne radi o „zapošljavanju penzionera“, jer je Fond PIO, na njegov zahtjev, obustavio isplatu penzije od 1. februara 2021. godine, odnosno prije zasnivanja radnog odnosa u Obavještajno-bezbjednosnom direktoratu (OBD). Navela je i da u trenutku potpisivanja rješenja nije bila upoznata sa svim detaljima njegovog statusa, te da rješenja o zaposlenju priprema kadrovska služba, a ona ih potpisuje kao starješina organa. Portal Standard je povodom predmeta koji je bio formiran protiv Olivere Injac jutros, prije objave ovog teksta, poslao pitanja portparolu Specijalnog državnog tužilaštva Vukasu Radonjiću.

Standard: Detalji optužnice Lidije Mitrović protiv Olivere Injac koju je Novović preuzeo

Vjetroelektrana Gvozd, koja se gradi na području Krnova, počeće sa proizvodnjom električne energije krajem marta, čime se, četiri mjeseca prije roka, završava realizacija jednog od najznačajnijih energetskih projekata u oblasti obnovljivih izvora u Crnoj Gori.
Time Crna Gora dobija prvi novi obnovljivi izvor energije u vlasništvu države nakon više od 40 godina, dok se značajan dio planirane proizvodnje očekuje već u 2026. godini.
Projekt menadžer vjetroelektrane Gvozd Nikola Vukotić kazao je za Bankar da će tokom probnog rada uslijediti postepeno dostizanje punog kapaciteta.
- Početak probnog rada planiran je krajem narednog mjeseca. Tokom prvih mjesec do dva proizvodnja će biti nešto slabija zbog testiranja koje se obavlja na turbinama. Već od drugog ili trećeg mjeseca proizvodnja struje iz vjetroelektrane Gvozd trebalo bi da se približi planiranom nivou - istakao je Vukotić.
Prema projektnim parametrima, planirana godišnja proizvodnja iznosi oko 150 GWh, što je dovoljno da se električnom energijom snabdije oko 25 hiljada domaćinstava, uz očekivane sezonske oscilacije u proizvodnji.
- Planirana godišnja proizvodnja iznosi oko 150 GWh, pri čemu je proizvodnja neravnomjerno raspoređena tokom godine – u pojedinim mjesecima veća, u drugim manja. Ipak, značajna proizvodnja očekuje se ranije od planiranog roka za 2026. godinu, što znači da smo ispred predviđenih ciljeva - pojasnio je Vukotić.
Raniji početak rada prvog dijela projekta otvara prostor i za nastavak razvoja na lokalitetu Gvozd, gdje su već u toku pripreme za drugu fazu.
- Očekivanja su pozitivna. Uskoro krećemo i s projektom Gvozd 2, dok će Gvozd 1, nakon dobijanja upotrebne dozvole, ući u komercijalni rad, čime će VE Gvozd postati još jedan proizvodni objekat državne Elektroprivrede - &nbsp;dodao je Vukotić.
Iz Elektroprivrede Crne Gore ranije su kazali da je ugovor o kreditu u iznosu od 82 miliona eura, za potrebe finansiranja izgradnje VE Gvozd i priključne infrastrukture, potpisan 19. juna 2023. godine, predstavljao najveću direktnu investiciju EBRD-a u energetskom sektoru Crne Gore do tada. Novi aranžman za VE Gvozd 2, pojasnili su iz kompanije, bio je logičan nastavak tog partnerstva i dodatni snažan korak u diversifikaciji i dekarbonizaciji energetskog sektora Crne Gore.
Vjetroelektrana Gvozd, za koju je kamen-temeljac postavljen krajem novembra 2024. godine, predstavlja jedan od ključnih energetskih projekata u Crnoj Gori u oblasti obnovljivih izvora, sa značajnim doprinosom energetskoj sigurnosti i dugoročnom smanjenju zavisnosti od uvoza električne energije.

Krajem marta prva struja sa Gvozda, u pripremi i Gvozd dva

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ su, u saradnji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, realizovali predmet kodnog naziva „Galijot“ i podnijeli krivičnu prijavu protiv tri osobe osumnjičene za krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Krivična prijava je podnijeta protiv I.J. (44) koji se sumnjiči da se bavi uličnom prodajom kokaina i marihuane. 
U ovim aktivnostima policija je u prethodnom periodu u Tivtu kod više osoba pronašla i oduzela ove vrste droga koje im je I.J. prodavao. On se trenutno nalazi u istražnom zatvoru UIKS-a zbog istovjetnih krivičnih djela.
Postupajući po naredbi Višeg suda u Podgorici, izvršen je pretres stana i drugih prostorija u vlasništvu I.J, a koje koristi njegova partnerka I.O. (38), državljanka Srbije sa privremenim boravkom u Tivtu.
- Tom prilikom pronađeno je 20 tableta sa liste opijata. Od I.O. su prikupljena obavještenja na zapisnik kada je policija došla do sumnje da su pomenute tablete vlasništvo I.J, te je sa svim upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji se izjasnio da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela, već da se protiv I.J. podnese prekršajna prijava shodno Zakonu o sprečavanju zloupotrebe droga - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Osim toga, u sklopu pojačanih aktivnosti na suzbijanju zloupotrebe droga tivatska policija podnijela i je i prekršajne prijave i uhapsila dvije osobe.
Kontrolom S.V. (36), državljanina Srbije, koji je upravljao automobilom, policijski službenici su pronašli manje pvc pakovanje sa heroinom i vagu za precizno mjerenje. 
Od njega su u službenim prostorijama prikupljena obavještenja na zapisnik, izvršen je i pregled stana i drugih prostorija koje S.V. koristi kada je pronađeno jedno manje pakovanje sa marihuanom.
Tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici je utvrdio da se u radnjama ove osobe ne stiču elementi krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, već da je riječ o prekršaju.
S.V. je uhapšen zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, dok će protiv njega biti podnijeta i prekršajna prijava zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.
Takođe, tivatska policija je u mjestu Opatovo kontrolisala Kotoranina D.I. (46) koji je upravljao putničkim motornim vozilom cetinjskih registarskih oznaka. Kod njega je pronađen džoint. 
Od D.I. su u službenim prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Tivat prikupljena obavještenja na zapisnik sa kojim je upoznat tužillac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici. On se izjasnio da u radnjama D.I. nema elemenata bića krivičnog djela čije se gonjenje preuzima po službenoj dužnosti, već da je riječ o prekršaju.
D.I. je uhapšen zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.
- Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ nastavljaju sa intenzivnim aktivnostima iz svoje nadležnosti sa fokusom na sprečavanje zloupotrebe narkotika u cilju zaštite kako bezbjednosti tako i zdravlja građana - poručuju iz Uprave policije.

Tag: usd

Iransko-američki pregovori spustili cijene nafte

Dolar oslabio drugu sedmicu zaredom

Šaranović-Pinter: Podrška mađarskog MUP-a digitalizaciji crnogorskog sistema bezbjednosti

Standard: Detalji optužnice Lidije Mitrović protiv Olivere Injac koju je Novović preuzeo

Krajem marta prva struja sa Gvozda, u pripremi i Gvozd dva

U Tivtu krivično i prekršajno procesuirane tri osobe zbog zloupotrebe narkotika

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO