Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je u Davosu da je Evropa "potpuno spremna da djeluje ako bude potrebno" zbog prijetnje carinama američkog predsjednika Donalda Trampa u vezi sa Grenlandom.
- Prijetnja dodatnim carinama iz bezbjednosnih razloga je jednostavno pogrešna - rekla je Fon der Lajen.
Ona je dodala da se evropski lideri sastaju u četvrtak kako bi razgovarali o odgovoru na prijetnju američkog predsjednika, prenosi BiBiSi (BBC).
- Evropa više voli dijalog i rješenja, ali smo potpuno spremni da djelujemo, ako je potrebno, jedinstveno, hitno i odlučno - rekla je predsjednica Evropske komisije.
Fon der Lajen je ocijenila i da je došlo do promjene u međunarodnom poretku koja "nije samo seizmička već trajna".
- Sada živimo u svijetu koji definiše sirova moć - rekla je Fon der Lajen, dodajući i da je imperativ da Evropa dobije "nove poluge moći".
Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je u petak da razmatra uvođenje novih carina zemljama koje se protive njegovoj ambiciji da anektira Grenland.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Fon der Lajen: Evropa spremna da djeluje nakon Trampove prijetnje carinama zbog Grenlanda

Predložene carine predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa "potkopale bi odnose i rizikovale opasnu spiralu silaznog trenda“, upozorili su lideri Evropskog savjeta i Evropske komisije, prenosi BBC.
U zajedničkom pismu, Antonio Košta i Ursula fon der Lajen ističu da su "teritorijalni integritet i suverenitet osnovni principi međunarodnog prava".
Oni se osvrću na nedavne poteze da se na Grenland pošalju evropske trupe i plovila, navodeći da to "odgovara potrebi jačanja bezbjednosti Arktika i ne predstavlja prijetnju ni za koga".
- EU je u potpunosti solidarna sa Danskom i narodom Grenlanda. Dijalog ostaje suštinski važan i posvećeni smo tome da nadogradimo proces koji je već prošle sedmice započet između Kraljevine Danske i SAD - dodaju Košta i Fon der Lajen.
Tramp je ranije danas izjavio da će od februara uvesti taksu od deset odsto na robu uvezenu iz osam evropskih zemalja, zbog protivljenja postupanju Vašingtona prema Grenlandu.
On je u objavi na svojoj društvenoj mreži Trut Soušal (Truth Social) objavio da će se Danska, Norveška, Švedska, Francuska, Njemačka, Velika Britanija, Holandija i Finska suočiti sa novim carinama, koje će biti povećane na 25 odsto od 1. juna ako se ne postigne sporazum o američkoj "kompletnoj i potpunoj kupovini Grenlanda".

Košta i Fon der Lajen: Teritorijalni integritet i suverenitet su osnovni principi međunarodnog prava

Poslanici Evropskog parlamenta ponovo će naredne sedmice, tokom zasijedanja u Strazburu, raspravljati o izglasavanju nepovjerenja predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, na zahtjev poslaničke grupe Patriote za Evropu, zbog trgovinskog sporazuma sa zemljama Latinske Amerike.
Ursula fon der Lajen je odlučila da ne prisustvuje debati o izglasavanju nepovjerenja, već će je predstavljati evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič, navodi portal Politiko.
Glasanje, za koje se vjeruje da neće biti uspješno, zakazano je za četvrtak.
Tokom prethodnih postupaka za izglasavanje nepovjerenja, Ursula fon der Lajen je sa svojih 26 komesara bila prisutna u Evropskom parlamentu, kako bi pokazali jedinstvo.
Ovoga puta poruka je drugačija i Evropska komisija se „više ne igra“, jer je taj instrument parlamentarne borbe već tri puta iskorišten prošle godine i sva tri puta je propao.

EP ponovo o nepovjerenju Fon der Lajen, ona neće prisustvovati debati

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen saopštila je danas da Grenland pripada njegovom narodu i da se o sudbini Grenlanda pitaju samo stanovnici te teritorije i Danske, javlja britanski list Gardijan.
- Važno mi je da Grenlanđani znaju i po djelima, a ne samo na rečima, da poštujemo njihove želje i interese i da mogu računati na nas - &nbsp;rekla je Fon der Lajen na konferenciji za novinare u Briselu.
Dodala je da Grenland „pripada svom narodu".
- Grenland pripada svom narodu, tako da je na Danskoj i Grenlandu, i samo na njima, da odlučuju o pitanjima koja se tiču Danske i Grenlanda. To je tačka broj jedan, to je veoma važno - rekla je Fon der Lajen, prenosi Nova.rs.
Dodala je da je EU u kontaktu sa danskom vladom „da čuje koje su njene potrebe", i da EU i Grenland imaju snažnu saradnju.
Predsjednica EK je naglasila da je Grenland deo saveza NATO.
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da bi želio da postigne dogovor o akviziciji Grenlanda, poluautonomnog regiona Danske, kako bi spriječio Rusiju ili Kinu da ga preuzmu.
Tenzije između Vašingtona, Danske i Grenlanda su porasle ovog mjeseca, jer Tramp i njegova administracija insistiraju na ovom pitanju, a Bijela kuća razmatra niz opcija, uključujući vojnu silu, kako bi pripojila Grenland.
Danska premijerka Mete Frederiksen upozorila je da bi američko preuzimanje Grenlanda označilo kraj NATO.

Fon der Lajen: Grenland pripada njegovom narodu, ima podršku EU i na riječima i na djelima

Evropska komisija (EK) uskoro će predložiti sankcije protiv predstavnika vlasti u Iranu odgovornih za represiju nad demonstrantima, saopštila je predsjednica te institucije Ursula fon der Lajen.
Ona je kazala da je rastući broj žrtava u Iranu užasavajući i poručila da osuđuje “prekomjernu upotrebu sile i kontinuirano ograničavanje sloboda”.
- Evropska unija (EU) je već u cijelosti uvrstila Korpus islamske revolucionarne garde u svoj režim sankcija za kršenje ljudskih prava - rekla je Fon der Lajen, ističući da evropske institucije stoje uz narod Irana koji "hrabro maršira za svoju slobodu".
Pripremu novih sankcija protiv iranskih vlasti potvrdila je i visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i bezbjednost Kaja Kalas, prenosi Radio Slobodna Evropa.
- Hrabrost iranskog naroda je zadivljujuća. Režim ima dugu istoriju brutalnog gušenja protesta i niko ne zna šta će donijeti naredni dani. Oštar i brutalan odgovor bezbjednosnih snaga je neprihvatljiv i razotkriva režim koji se boji vlastitog naroda - rekla je Kalas u Berlinu, nakon razgovora s njemačkim ministrom odbrane Borisom Pistoriusom.
Sankcije protiv Irana već su na snazi u EU i uvedene su protiv pojedinaca odgovornih za kršenje ljudskih prava, širenje nuklearnog oružja, te podršku Teherana ruskom ratu protiv Ukrajine.
Kako je objasnila Kalas, EU sada radi na dodatnim sankcijama u svjetlu represije nad građanima koji gotovo tri sedmice demonstriraju.
Kao odgovor na represiju protiv građana, predsjednica Evropskog parlamenta (EP) Roberta Mecola je u ponedjeljak donela odluku da iranskim diplomatama zabrani ulazak u prostorije EP-a u Briselu, Luksemburgu i Strazburu.
Odluku je obrazložila brutalnim obračunom teheranskog režima s demonstrantima.
U pismu koje je uputila poslanicima Evropskog parlamenta navodi se da je donijela odluku da svim diplomatama, osoblju diplomatskih misija, vladinim zvaničnicima i predstavnicima Irana zabrani ulazak u sve prostorije EP.
Aktuelni protesti, koji su započeli krajem decembra, predstavljaju jedan od najvećih izazova za klerikalnu vlast još od Islamske revolucije 1979. godine.
Ustanak je prvobitno pokrenut zbog galopirajuće inflacije i pada vrijednosti nacionalne valute, ali se ubrzo proširio u šire antivladine proteste.
Organizacije za ljudska prava tvrde da su vlasti sprovele brutalno gušenje demonstracija, tokom kojih je poginulo više od 600 ljudi.
Rojters je, pozivajući se na neimenovanog zvaničnika, izvijestio da broj stradalih iznosi oko dvije hiljade eura.

EU najavljuje nove sankcije protiv Irana

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen osudila je nasilje nad demonstrantima u Iranu i najavila nove sankcije protiv pripadnika iranskog režima koji su odgovorni za represiju.
- Rastući broj žrtava u Iranu je zastrašujući. Nedvosmisleno osuđujem prekomjernu upotrebu sile i kontinuirano ograničavanje slobode - napisala je Ursula Fon der Lajen na društvenoj mreži Iks.
Ona je saopštila je da će Komisija ubrzo predložiti dodatne sankcije zbog represije nad demonstrantima.
- U tijesnoj saradnji sa visokom predstavnicom Evropske unije za spoljne poslove Kajom Kalas brzo će biti predložene dalje sankcije protiv onih koji su odgovorni za represiju - napisala je predsjednica EK, prenosi N1.
Dodala je da je EU već "u potpunosti" uvrstila Korpus islamske revolucionarne garde, primarnu granu oružanih snaga Irana, u režim sankcija zbog kršenja ljudskih prava.
Juče je predsjednica Odbora Evropskog parlamenta za odbranu Mari-Agnes Štrak-Cimerman pozvala EU da Revolucionarnu gardu Irana "što prije" proglasi za terorističku grupu.
- Iransku revolucionarnu gardu treba dodati na spisak terorističkih organizacija što je prije moguće. Ozbiljan je previd što se to još uvijek nije desilo - objavila je Štrak-Cimerman na društvenoj mreži Iks.

Fon der Lajen: Broj žrtava u Iranu zastrašujući, ubrzo nove sankcije zbog represije

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen suočava se sa zahtjevima za ostavku nakon odluke Brisela da uvede sankcije penzionisanom pukovniku švajcarskog generalštaba Žak Bodu. Ovu inicijativu javno je pokrenuo Armando Mema, član finske nacionalno-konzervativne stranke „Savez slobode“, u objavi na društvenoj mreži X.
Mema je sankcije okarakterisao kao nezakonite i politički motivisane, tvrdeći da one narušavaju osnovne principe na kojima počiva Evropska unija. Prema njegovim riječima, ovakvi potezi otkrivaju „pravo lice EU“ i predstavljaju grubo kršenje vladavine prava i unutarevropskih konvencija.
- Sankcije protiv Žaka Boda su nezakonite. One otkrivaju pravo lice Evropske unije - čistu diktaturu. Evropska komisija krši sve konvencije EU i vladavinu prava. Zahtijevamo trenutnu ostavku Ursule fon der Lajen zbog njene svakodnevne okrutnosti prema građanima EU - naveo je Mema.
U tom kontekstu podsjeća se i na pisanje portala EUobserver, koji je 11. decembra izvijestio o slučajevima Džona Dugana i bivšeg francuskog padobranca Ksavijea Morua, u okviru šire rasprave o politici sankcija i njihovim posljedicama.
Armando Mema je i ranije upozoravao da Evropska unija, intenzivirajući podršku Ukrajini, ulazi u, kako je naveo, opasnu fazu eskalacije. On je ocijenio da bi takva politika mogla da dovede do direktnog i totalnog rata na evropskom kontinentu, uz dalekosežne posljedice po bezbjednost i stabilnost EU.

Zahtjev iz Finske za ostavku Ursule fon der Lajen: "Sankcije protiv Žaka Boda su nezakonite"

Bezbjednost u arktičkom regionu ostaje ključni prioritet za Evropsku uniju, saopštila je danas predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i izrazila solidarnost sa Danskom i Grenlandom.
- Teritorijalni integritet i suverenitet su osnovni principi međunarodnog prava. Ovi principi su od suštinske su važnosti ne samo za Evropsku uniju, već i za nacije širom svijeta - napisala je Fon der Lajen na svom nalogu na mreži X, nakon što je prethodno novoimenovani američki izaslanik za Grenland Džef Lendri saopštio da mu je "čast da služi kako bi Grenland postao dio Sjedinjenih Američkih Država".
Prethodno su u zajedničkom saopštenju premijeri Danske i Grenlanda, Mete Frederiksen i Jens-Frederik Nilsen, ponovili zahtjev za poštovanje njihovih granica.
- Već smo to rekli ranije, sada ponavljamo. Već smo to jasno rekli ranije. Sada to ponovo kažemo. Nacionalne granice i suverenitet država su utemeljeni u međunarodnom pravu. Ne možete anektirati druge zemlje - poručili su premijeri.
Ranije danas, danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen poručio je da njegova zemlja insistira da svi, uključujući i Sjedinjene Američke Države, moraju da poštuju "teritorijalni integritet Kraljevine Danske".
Portparol EU Anuar El Anuni takođe je reagovao na Lendrijevu izjavu, rekavši da teritorijalni integritet i suverenitet Kraljevine Danske moraju biti sačuvani.
Tramp je danas u objavi na platformi Truth Social rekao da je imenovao guvernera Luizijane Lendrija, za specijalnog izaslanika Sjedinjenih Država za Grenland.
- Džef razumije koliko je Grenland važan za našu nacionalnu bezbjednost i snažno će unapređivati interese naše zemlje za bezbjednost, sigurnost i opstanak naših saveznika, a zapravo i cijelog svijeta - rekao je Tramp.
Ranije ovog mjeseca, Danska obavještajna služba za odbranu je u godišnjem izvještaju saopštila da SAD koriste svoju ekonomsku moć da "nametnu svoju volju", prenosi Tanjug.

Fon der Lajen izrazila solidarnost sa Danskom i Grenlandom: Bezbjednost u arktičkom regionu ostaje ključni prioritet

President of the European Commission Ursula von der Leyen stated last night in Brussels that Montenegro and Albania have made impressive progress in the process of European integration, which should inspire other partners from the Western Balkans.
Following the European Union - Western Balkans summit, which Serbia did not attend for the first time, von der Leyen said in a written statement that “EU enlargement, for the first time in more than ten years, has become a realistic possibility”.
- I would like to commend the enormous progress made by Albania and Montenegro. What they have achieved is impressive. Their progress is an impressive source of inspiration for other Western Balkans partners and sends a strong message to the world about the attractiveness of the European offer. It is an offer of solidarity, opportunity, and stability. To turn this offer into reality, we are working intensively on gradual integration - von der Leyen said.
She noted that the Growth Plan for the Western Balkans serves this purpose as well, thanks to which the countries of the region are more integrated into the EU than any enlargement partners before them.
- Investment alone cannot generate sustainable growth. And reforms without resources cannot be fully implemented. That is why the Growth Plan combines the two: Reforms to unlock resources and resources to enable reforms. With this combination, the region already benefits from integration even before full membership. The development gap between the Western Balkans and the EU has for too long constrained investment, job creation, and opportunities. The Growth Plan directly addresses this with six billion euros in investments. And now we have six ambitious reform agendas - she added.
The President of the European Commission pointed out that the first concrete results are already visible and that the Western Balkans is expected to achieve growth of around three percent next year, which “reflects confidence in the European future of the region, the impact of reforms, and the benefits of closer economic integration with the EU”.
- And there is more to come. We have integrated our partners into the Single Euro Payments Area (SEPA). This could save businesses and citizens up to 500 million euros per year. We are also saving time through our „green lanes“, which will strengthen supply chains, improve logistics, and cut transit times by up to 80 percent. With the Growth Plan, the region’s economy could double over the next decade - she said.
She added that the investment plan has so far mobilized 18 billion euros, including six billion euros in EU grants, and that more than 68 projects are being implemented across the region to finance key infrastructure in transport, energy, digital connectivity, and environmental protection.
- These investments make the region more competitive and better connected to the EU Single Market. Artificial intelligence is a good example: We are establishing a network of AI factories across the EU and opening them to the Western Balkans, with „antennae“ of AI factories in Serbia and North Macedonia. This will allow companies from across the region to connect to these factories and gain access to European AI infrastructure - von der Leyen noted.
She said that all of this is attracting private investment and added that during EU investment conferences in Albania and Montenegro, investment declarations from private investors worth more than four billion euros were secured.
Von der Leyen also expressed satisfaction at being able to announce that the EU is moving toward lifting punitive measures against Kosovo, following the peaceful transition of power in local governments in the north after the recent local elections, noting that 216 million euros in financial assistance are planned, of which 205 million euros will be disbursed at the beginning of next year.
She also stated that the Common Regional Market is “the fastest path to competitiveness, the most direct bridge to the EU Single Market, and the clearest proof that the region can act as one”.

Von der Leyen: Impressive progress by Montenegro and Albania, a strong message to the world about the attractiveness of the European offer

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je sinoć u Briselu da su Crna Gora i Albanija ostvarile impresivan napredak u procesu evropskih integracija, koji treba da inspiriše ostale partnere sa Zapadnog Balkana.
Nakon samita Evropske unije i Zapadnog Balkana, na kojem Srbija prvi put nije učestvovala, Fon der Lajen je u pisanoj izjavi navela da je „proširenje EU, prvi put u više od deset godina, postalo realna mogućnost“.
„Želim da pohvalim ogroman napredak Albanije i Crne Gore. Impresivno je ono što su postigle. Njihov napredak je impresivan izvor inspiracije za ostale partnere sa Zapadnog Balkana i šalje snažnu poruku svijetu o atraktivnosti evropske ponude. To je ponuda solidarnosti, mogućnosti i stabilnosti. Da bismo tu ponudu pretvorili u stvarnost, intenzivno radimo na postepenoj integraciji“, navela je Fon der Lajen.
Ona je navela da tome služi i Plan rasta za Zapadni Balkan, zahvaljujući kojem su zemlje tog regiona više integrisane u EU nego bilo koji partner u procesu proširenja ranije.
„Samo ulaganje ne može da generiše održivi rast. A reforme bez resursa ne mogu biti u potpunosti sprovedene. Zato Plan rasta kombinuje to dvoje: reforme za otključavanje resursa i resurse koji omogućavaju reforme. Sa tom kombinacijom, region ima određene koristi od integracije čak i prije punopravnog članstva. Jer je jaz u razvoju između Zapadnog Balkana i EU predugo ograničavao ulaganja, stvaranje radnih mjesta i mogućnosti. Plan rasta se direktno bavi tim, uz šest milijardi eura ulaganja. I sada imamo šest ambicioznih reformskih agendi“, dodala je.
Predsjednica Evropske komisije ukazala je da se već vide prvi konkretni rezultati i da se očekuje da Zapadni Balkan naredne godine ostvari rast od oko tri odsto, koji „odražava povjerenje u evropsku budućnost regiona, uticaj reformi i koristi od bliže ekonomske integracije sa EU“.
„A biće još toga. Integrisali smo naše partnere u Jedinstvenu zonu plaćanja u eurima (SEPA). To bi moglo da uštedi preduzećima i građanima do 500 miliona eura godišnje. Takođe štedimo vrijeme kroz naše ‘zelene trake’, koje će ojačati lance snabdijevanja, poboljšati logistiku i skratiti vrijeme tranzita do 80 odsto. Uz Plan rasta, ekonomija regiona može da se udvostruči u narednoj deceniji“, navela je.
Dodala je da je investicioni plan do sada mobilisao 18 milijardi eura, uključujući šest milijardi eura grantova EU, te da se širom regiona realizuje više od 68 projekata za finansiranje ključne infrastrukture u saobraćaju, energetici, digitalnoj povezanosti i zaštiti životne sredine.
„Te investicije čine region konkurentnijim i bolje povezanim sa Jedinstvenim tržištem EU. Kao primjer možemo uzeti vještačku inteligenciju: uspostavljamo mrežu fabrika vještačke inteligencije širom EU i otvaramo ih za Zapadni Balkan, sa ‘antenama’ fabrika vještačke inteligencije u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji. To će omogućiti kompanijama iz cijelog regiona da se povežu sa tim fabrikama i dobiju pristup evropskoj infrastrukturi vještačke inteligencije“, ukazala je Fon der Lajen.
Navela je da sve to privlači privatne investicije i dodala da su tokom investicionih konferencija EU u Albaniji i Crnoj Gori obezbijeđene investicione deklaracije privatnih investitora u vrijednosti većoj od četiri milijarde eura.
Fon der Lajen je izrazila zadovoljstvo što može da saopšti da se EU kreće ka ukidanju kaznenih mjera za Kosovo, nakon mirne tranzicije vlasti u lokalnim samoupravama na sjeveru poslije nedavnih lokalnih izbora, navodeći da je u planu 216 miliona eura finansijske pomoći, od čega će 205 miliona biti isplaćeno početkom naredne godine.
Ona je navela i da je Zajedničko regionalno tržište „najbrži put ka konkurentnosti, najdirektniji most ka Jedinstvenom tržištu EU i najjasniji dokaz da region može da djeluje kao jedna cjelina“.

Fon der Lajen: Impresivan napredak Crne Gore i Albanije, snažna poruka svijetu o atraktivnosti evropske ponude

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
- Snabdijevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ranije danas, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći "izuzetno hladno vrijeme" kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.
On je dodao da su ga pojedini savjetovali da "ne troši poziv", jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.
Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usled ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.
Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.

Tag: ursula-fon-der-lajen