Tema Mosta Radija Slobodna Evropa bila je može li Crna Gora da uđe u Evropsku uniju 2028 godine. Sagovornici su bili Daliborka Uljarević, direktorka Centra za građansko obrazovanje u Podgorici, i Zlatko Vujović, profesor Fakulteta političkih nauka.
Bilo je riječi o velikim pohvalama koje zvaničnici Evropske unije upućuju Crnoj Gori za njen napredak na evropskom putu, da li će zbog toga Crna Gora postati članica Evropske unije prije svih drugih kandidata, zašto je Brisel toliko naklonjen Crnoj Gori i da li zbog toga vladajućoj koaliciji oprašta njene greške i slabosti.
Razgovaralo se i o tome zašto i pored velikog napretka na evropskom putu opada povjerenje građana u Evropsku uniju, kakvu ulogu u tome igraju prosrpski mediji, kome u vladajućoj koaliciji nije interesu da Crna Gora u kratkom roku postane članica Evropske unije, koliko nedavni nacionalistički incidenti kvare evropski imidž Crne Gore, zašto Srbiji nije u interesu da Crna Gora prije nje uđe u Evropsku uniju, da li bi Aleksandar Vučić preko svojih saveznika u Crnoj Gori mogao da uspori crnogorsko napredovanje na evropskom putu, kao i o tome kako se Rusija otvoreno protivi članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji.
Karabeg: U posljednje vrijeme iz Brisela stižu velike pohvale Crnoj Gori za njen napredak na putu ka Evropskoj Uniji. Smatra se da je najviše napredovala od svih kandidata i da ima šansu da prije svih postane članica Evropske unije. Da li vas iznenađuju tolike pohvale?
Uljarević: Nije to iznenađenje jer je proces pristupanja EU postao primarno politički. Takve poruke su prije svega podsticaj Crnoj Gori, a u vremenu kada se Evropska unija suočava sa brojnim geopolitičkim izazovima jako joj je potrebna priča o uspjehu jednog kandidata. Evropska unija želi da oživi politiku proširenja prema Zapadnom Balkanu i tako parira uticajima Rusije, Kine, pa i Turske. Ali važno je da ne miješamo pohvale sa garancijama. Iako je Crna Gora dosta napredovala u formalno-tehničkom pogledu, ključni reformski zahvati su još daleko od završenih. Ako je Crna Gora sada najbolja u razredu loših učenika, to ne znači da je zaista spremna za članstvo u Evropskoj uniji.
Vujović: Mislim da su izjave zvaničnika Evropske unije potpuno očekivane. Brisel želi da Crnu Goru pogura ka članstvu u Evropskoj uniji jer ona zbog njene veličine i geostrateškog značaja na Zapadnom Balkanu predstavlja idealan izbor za novu članicu. Međutim, jedno su pohvale, podsticaji i ohrabrenja, a drugo kako će se stvari odigrati u trenutku kad se okončaju pregovori. Onda slijedi ratifikacija, kada države članice u parlamentima i eventualno i na referendumima donose odluku da li da podrže članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji.
<h2>Njemački optimizam</h2>
Karabeg: Izgleda da je najoptimističnija Njemačka. Njen ministar spoljnih poslova Johan Vadeful ovih dana je u Podgorici izjavio kako postoje realni izgledi da Crna Gora do 2028. postane članica Evropske unije.
Uljarević: Bilo je dosta optimizma u izjavi njemačkom ministra inostranih poslova, međutim nisam sigurna da je 2028. realan rok, niti da je to godina za koju se i Evropska unija vezuje. Podsjetila bih da je Kaja Kallas, visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost, nedavno rekla da je 2030. mnogo realniji rok. Mislim da pohvale treba uzimati više kao prijateljski pritisak da se ubrzaju reforme naročito kada je riječ o vladavini prava, ali nisam sigurna da vladajuća koalicija u Crnoj Gori to razumije na adekvatan način.
Karabeg: Dok je njemački ministar izuzetno optimističan u pogledu prijema kandidata, Marta Kos, komesarka za proširenje, govori o probnom periodu za kandidate prije nego što uđu u Evropsku uniju. Da li se to odnosi i na Crnu Goru?
Vujović: Ne vjerujem da se to odnosi na Crnu Goru jer Crna Gora ima jasnu proevropsku većinu u javnom mnjenju, a i u parlamentu i kad je riječ o poslanicima vladajuće koalicije i o poslanicima opozicije. Crna Gora je proevropski orijentisana zemlja za razliku od Srbije gdje ni u javnosti, ni u parlamentu ne postoji istinska proevropska većina. Zemlje u kojima dominira ruski uticaj, a to je Srbija, ali i neke zemlje kao što je Moldavija koje lako mogu da skliznu u sferu ruskog uticaja, kao što se to desilo sa Gruzijom, predstavljaju rizičan su izbor za Evropsku uniju. Zbog toga mislim da se priča o probnom periodu odnosi na te zemlje, a ne na Crnu Goru. Međutim, to ne znači da će Crna Gora izbjeći takav scenario ukoliko proces pregovora ne okonča do kraja 2006, odnosno sredine 2027. godine. Mnogo je protivnika plana da Crna Gora postane članica Evropske unije 2028. godine. Ima ih u Crnoj Gori, ima ih u regionu, a i na globalnom nivou. Kad je riječ o regionu, Tirana radi na tome da uspori pregovore Crne Gore i Evropske unije, a Beograd da ih potpuno zaustavi. S druge strane, u Crnoj Gori je na vlasti koalicija koja nije sposobna da odgovori na političke izazove i igre koje se igraju kako oko Crne Gore tako i u njoj samoj.
<h2>Pad povjerenja</h2>
Karabeg: Zašto i pored tolikog napretka Crne Gore na evropskom putu opada povjerenje građana u Evropsku uniju? Ono je i dalje veliko, ali nije kao što je bilo. Za pola godine palo je za 14 procenata - sa 83 na 69 posto. Otkud tako nagli pad?
Uljarević: Mi imamo medije koji direktno ili indirektno plasiraju proruski narativ i šire dezinformacije što ima uticaj na eroziju povjerenja u Evropsku uniju. S druge strane, funkcioneri često prebacuju odgovornost na Evropsku uniju kada treba da donesu neke nepopularne odluke. Evo sad imamo proteste mještana povodom izgradnje kolektora u Botunu, a zvaničnici pravdaju tu odluku time da to moramo da uradimo zbog Evropske unije umjesto da iznose argumente o korisnosti tog projekta. Uostalom, građani vide diskrepancu između pohvala, koje stižu iz Evropske unije crnogorskim institucijama, i njihovog lošeg iskustva s tim institucijama. Kad vidimo ko su nam danas u vlasti vodeći Evropejci, teško se oteti utisku da je evropski put za njih farsa.
Vujović: Mislim da je nerealna brojka da je preko 80 posto građana podržavalo Evropsku uniju. U Crnoj Gori postoji tradicionalna podjela na prozapadno i prosrpsko, odnosno prorusko, biračko tijelo koje je dominantno antievropski orijentisano. Prilikom promjene vlasti 2020. prosrpski orijentisani građani gledali su sa simpatijama na Evropsku uniju jer su je vidjeli kao saveznicu u konsolidaciji vlasti prosrpskih i proruskih partija u Crnoj Gori. Međutim, kako se je Crna Gora počela da približava Evropskoj uniji, krenula je antievropska kampanja koja je u počeku bila tiha, ali je sve glasnija kako se povećavaju šanse Crne Gore za prijem. To se već desilo u Srbiji. U Srbiji je nekad većina građana bila za Evropsku uniju, a sada svega trećinu biračkoga tijela podržava članstvo Srbije u Evropskoj uniji. Do toga je došlo kontinuiranom kampanjom dezinformacija medija koji su pod kontrolom predsjednika Vučića. Sad imate sličnu situaciju u Crnoj Gori gdje se u dijelu medija, koji su pod kontrolom kompanija iz Srbije, vodi antievropska kampanja.
<h2>Pristup moru</h2>
Karabeg: Može li predsjednik Srbije Aleksandar Vučić preko svojih saveznika u Crnoj Gori da uspori napredovanje Crne Gore ka Evropskoj uniji? Vučiću, koji se sada jače okrenuo ka Evropskoj uniji i koji stalno priča kako je Srbija najspremnija za ulazak u Evropsku uniju, sigurno bi smetalo da Crna Gora uđe prije Srbije.
Uljarević: Vučić to kontinuirano pokušava i ima snažne poluge uticaja unutar vlasti u Crnoj Gori. Primjera radi, Andrija Mandić, predsjednik skupštine Crne Gore, već gotovo godinu dana blokira izbor dva člana Savjeta agencije za audio-vizualne medijske usluge čime se stvaraju uslovi da Evropska unija, ukoliko bi strožije posmatrala stvari u Crnoj Gori, ponovo otvori privremeno zatvoreno poglavlje 10 o informatičkom društvu i medijima. Vučić ima značajan uticaj u medijskom prostoru Crne Gore, a njegova najmoćnija poluga je Srpska pravoslavna crkva preko koje sada, rekla bih, gotovo militaristički pokušava sprovesti ideološki zasnovani istorijski revizionizam. Vučić u suštini nikada nije Crnu Goru posmatrao kao istinski ravnopravnu i suverenu državu već kao privremeno izgubljenu srpsku teritoriju. I zato je za njega nezamislivo da Crna Gora brže od Srbije napreduje na putu ka Evropskoj uniji jer se time ruši njegova teza da Srbija prednjači u evropskim integracijama i da Crna Gora nije sposobna da samostalno i efikasno funkcioniše bez uticaja i tutorstva Srbije.
Vujović: Vrlo je teško izmjeriti kolika je trenutno Vučićeva moć u Crnoj Gori. Mislim da je ona dovoljno velika da natjera njegove crnogorske saveznike, odnosno prosrpske partije koje predvode Andrija Mandić, Milan Knežević, a jednim dijelom i Aleksa Bečić, da povuku poteze koji će isprovocirati Hrvatsku ili samu Evropsku uniju da zaustave proces pristupanja Crne Gore. Ako ne uspije u tome, pa Crna Gora postane članica Evropske unije, to bi bio najveći Vučićev poraz otkako je došao na vlast u Srbiji. Ulazak Crne Gore u Evropsku uniju bio bi akcelerator promjena u regionu, a i u samoj Srbiji. Pala bi Vučićeva teza da Evropska unija nikad neće dozvoliti proširenje na Zapadni Balkan. Ulaskom u Evropsku uniju Crna Gora postaje dio zapadnog svijeta i zapadne demokratije. A to bi značilo kraj sna Beograda i Moskve da bi im Crna Gora mogla biti plijen. Jer nema efektivnog vojnog savezništva Srbije i Rusije ukoliko Srbija nema pristup moru, odnosno ukoliko Rusija preko mora nema komunikaciju sa Srbijom, a to se može ostvariti samo ako bi Beograd i Moskva imali kontrolu nad Crnom Gorom. Ta priča još uvijek nije okončana. Uostalom i samom Vučiću se ponekad omaknu neke izjave koje potvrđuju da on i dalje nastoji da Crnu Goru vrati u zagrljaj Srbije. Članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji ruši snove o srpsko-ruskoj dominaciji nad Zapadnim Balkanom.
<h2>Uvezeni incidenti</h2>
Karabeg: Koliko su nacionalistički incidenti poput nedavnih antiturskih demonstracija i napada na hrvatske navijače smetnja na putu Crne Gore ka Evropskoj uniji?
Uljarević: Pravi se velika šteta jer svaki nacionalistički incident šalje signal da je naše društvo još uvijek duboko polarizovano, politički nestabilno, podložno manipulacijama i nerezistentno na spoljni uticaj jer ja zaista vjerujem da je značajan dio toga bio indukovan sa strane, preciznije, iz Srbije. Oni koji stoje iza tih incidenata očito nastoje da smanje kredibilitet Crne Gore u završnoj fazi pregovora sa Evropskom unijom koja između ostalog ocjenjuje i otpornost kandidata na ekstremizam i govor mržnje. Svaki takav incident nije samo udar na društvenu koheziju Crne Gore, već utiče i na procjenu naše spremnosti za Evropsku uniju. Napad na hrvatske navijače dodatno pogoršava odnose između Crne Gore i Hrvatske i može da doprinese negativnom raspoloženju njihovih građana prema našem pristupanju Evropskoj uniji. Na drugoj strani, sve što se dešavalo sa turskim državljanima rezultat je snažne manipulacije i to nije lice Crne Gore koje mogu da prihvatim.
Vujović: Što se tiče antiturskih protesta, to je bio odgovor Srbije na isporuku turskih vojnih dronova Kosovu. Vučić je time želio da pokaže da može da naruši turske interese u regionu, a Zapadni Balkan je veoma važan za Tursku. Inače, to nisu bili nikakvi spontani protesti. Ko su bili učesnici? Organizovane grupe navijača srpskih klubova, lojalisti zvaničnog Beograda i funkcioneri ekstremnih prosrpskih partija koji su dio vladajuće koalicije u Crnoj Gori. Iza svega je stajala srpska obavještajna služba. Vlada je brzopleto reagovala na bazi netačnih informacija koje je dobila od Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova i ukinula bezvizni režim za državljane Turske. Vjerujem da će ta odluka biti uskoro povučena.
<h2>Mitropolitova 'sveta krava'</h2>
Karabeg: Kakav je odnos Srpske pravoslavne crkve prema evropskom putu Crne Gore?
Uljarević: Njena pozicija zavisi od odnosa zvaničnog Beograda prema Evropskoj uniji. Srpskoj pravoslavnoj crkvi su u suštini strane evropske vrijednosti u čijoj osnovi su sekularizam, pluralizam, poštovanje ljudskih prava, posebno marginalizovanih grupa, i građanski model države. Najviši predstavnici Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori često su kritički nastupali prema Evropskoj uniji. A i kad zbog javnosti moraju da je prihvate, onda je prihvataju kao neku neprijatnu neminovnost. O tome najbolje govori nedavna izjava mitropolita cetinjsko-primorskog Joanikija da je za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, ali da to nije "sveta krava" kojoj se svi moramo klanjati.
Vujović: Srpska pravoslavna crkva deklarativno ima pozitivan stav prema ulasku Crne Gore u Evropsku uniju, ali suštinski veoma negativan. Taj negativni odnos vidljiv je na terenu gdje velikodostojnici Srpske pravoslavne crkve vode antievropsku i antizapadnu kampanju. Srpska pravoslavna crkva u suštini zastupa interese Rusije i Ruske pravoslavne crkve na ovom području. Moglo bi se reči da je Srpska pravoslavna crkva najznačajniji resurs Rusije na Zapadnom Balkanu jer apsolutno slijedi zahtjeve Moskve.
Karabeg: Rusija je vidljivo nezadovoljna što se Crna Gora ubrzano kreće prema Evropskoj uniji i to otvoreno i nediplomatski saopštava. Njen ambasador u Crnoj Gori Aleksandar Lukašik je nedavno rekao da je posvećenost Crne Gore NATO paktu i ubrzavanje priprema za pristupanje Evropskoj uniji kratkovida politika koja nije u interesu crnogorskih građana. Vidite li to kao prijetnju?
Uljarević: Rusija djeluje u Crnoj Gori mnogo više posredno nego direktno, prije svega širenjem dezinformacija, podrškom proruskim političkim i društvenim akterima kao i korišćenjem crkvene infrastrukture. Taj uticaj nije uvijek vidljiv, ali je vrlo osmišljen. Rijetke su tako otvorene izjave poput nedavne izjave ruskog ambasadora. Mislim da je veoma dobro što je Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo ruskog ambasadora na razgovor i jasno mu stavilo do znanja da je njegovo ponašanje neprihvatljivo. Međutim, treba imati u vidu da to nije jedinstveni stav čitave vlade što dodatno komplikuje napore da se ograniči ruski maligni uticaj.
Vujović: Rusija doživljava Evropsku uniju kao ključnog neprijatelja s kojim se bori za premoć nad nekadašnjim zemljama Varšavskog pakta i ne samo Varšavskog pakta, nego i Sovjetskog saveza. Evropska unija je najbolji garant stabilnosti zemalja koje su nekada bile komunističke i najveća prepreka širenju ruskog uticaja u tim zemljama. Što se tiče Crne Gore, Rusija nije očekivala da će doći do njenog ubrzanog napretka na putu ka Evropskoj uniji i što se više Crna Gora približava članstvu, Rusija je sve nervoznija i pokušava da je destabilizuje.
<h2>Srpsko-ruski scenario</h2>
Karabeg: Ima li Moskva mogućnosti da pravi smetnje Crnoj Gori na njenom evropskom putu?
Uljarević: Ima. To smo vidjeli 2016. godine u slučaju propalog državnog udara kada je Rusiji postalo jasno da ne može zaustaviti pristupanje Crne Gore NATO savezu, ali je preko svojih saveznika u Crnoj Gori učinila sve da taj put uspori. Njene akcije su, međutim, izazvale kontraefekat jer su države članice NATO saveza shvatile da treba što prije da prime Crnu Goru da bi spriječile jačanje ruskog uticaja. Ja mislim da takav odnos prema Crnoj Gori danas postoji i u Evropskoj uniji bez obzira na opreznost baltičkih država koje se boje da bi u Evropsku uniji mogla da uđe neka od država u kojima postoji snažan ruski uticaj, pa bi Unija dobila ruskog trojanskog konja. Mislim i da je i pomenuta izjava Marte Kos o probnom periodu refleksija takvih bojazni, ali mislim da se to ne odnosi na Crnu Goru.
Vujović: Mislim da Rusija ima mogućnost, a i resurse u Crnoj Gori da uspori naše kretanje ka Evropskoj uniji. Resursi su dijelovi vladajuće koalicije koji će uvijek pokazati veću lojalnost Moskvi nego posvećenost vrijednostima za koje se zalaže Evropska unija. Kada bi od njih zavisilo da li će Crna Gora zaustaviti pregovore, to bi se svakako desilo. Ali ne djeluju u Crnoj Gori samo Rusija i njeni saveznici. I Evropska unija, i zapadni saveznici, i crnogorske proevropske snage preduzimaju radnje da se anulira ruski uticaj i da cijena podrške Rusiji bude toliko visoka za proruske aktere u Crnoj Gori da se oni suzdrže ili odustanu od akcija u korist Rusije. Tako da ja vjerujem da će Crna Gora uspjeti da se izvuče iz scenarija koji su pripremili Beograd i Moskva i da će postati članica Evropske unije, iako je pitanje koliko je realno da se to dogodi 2028. To je moguće samo ne znam koliko je vladajuća koalicija spremna da se odrekne svojih interesa i da povuče poteze u cilju ubrzanog prijema Crne Gore u Evropsku uniju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mogu li Beograd i Moskva zaustaviti Crnu Goru na njenom putu u EU?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je danas da se slaže sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen da sankcije protiv Moskve moraju biti pooštrene sve dok Rusija odbija mirovne pregovore.
Zelenski je na svom X nalogu potvrdio da je lično zahvalio Fon der Lajen na njenom „jasnom stavu i porukama podrške Ukrajini" tokom današnjeg govora u Evropskom parlamentu.
- Slažemo se: sve dok Rusija nastavlja da odbija mirovne napore, sankcije protiv Moskve moraju biti pooštrene, a odbrambena i finansijska pomoć Ukrajini mora se nastaviti - objavio je Zelenski na svom X nalogu.
On je dodao da je sa Fon der Lajenovom razgovarao o zamrznutoj ruskoj imovini koju Moskva drži u mnogim zemljama EU i o pitanju da li bi se ta imovina mogla koristiti za finansiranje odbrane Ukrajine.
- Razgovarali smo o trenutnoj diplomatskoj situaciji i radu Evropske unije na odluci o korišćenju zamrznute ruske imovine za odbranu Ukrajine - navodi se u X objavi Zelenskog.
Fon der Lajen je ranije danas u obraćanju Evropskom parlamentu pored ostalog rekla da je Evropska komisija (EK) spremna da objavi pravni tekst koji bi omogućio korišćenje zamrznute ruske imovine u korist Ukrajine.

Zelenski: Saglasan sam sa Fon der Lajen da se pooštre sankcije Rusiji

Čelnici evropskih zemalja koje podržavaju Ukrajinu u okviru koalicije voljnih poručili su tokom videopoziva s američkim državnim sekretarom &nbsp;Markom Rubijem da sankcije protiv Rusije moraju ostati na snazi, saopštila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Fon der Lajen je istakla da je „pritisak jedini jezik na koji Rusija odgovara“ i da će Evropa povećavati pritisak „dok ne bude iskrene spremnosti za angažman oko uvjerljivog puta ka miru“. Naglasila je da je središnja tema razgovora finansiranje Ukrajine, uključujući korištenje zamrznute ruske imovine u inostranstvu.
<h3>Radna grupa za bezbjednosne garancije</h3>
Sastanak su zajednički vodili francuski predsjednik Emanuel Makron i britanski premijer Kir Starmer. Učesnici su odlučili osnovati radnu grupu zvaničnika iz SAD-a i članica koalicije voljnih kako bi ojačali bezbjednosne garancije za Ukrajinu.
Makron je rekao da će grupu voditi Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo, uz saradnju s Turskom i, prvi put, SAD-om. Cilj je definisati detalje garancija nakon eventualnog mirovnog sporazuma. Najavio je i završne razgovore unutar EU o korištenju zamrznute ruske imovine kao izvora finansiranja ukrajinske odbrane.
<h3>Ukrajina spremna za okvir sporazuma</h3>
Ukrajina je poručila da je spremna podržati okvir mogućeg mirovnog sporazuma, ali da ostaju otvorena „osjetljiva pitanja“ koja će se rješavati na sastanku ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trampa.

Fon der Lajen: Kremlj jedino razumije pritisak, zato ćemo ga povećati

Pored elemenata neophodnih za pravedan i trajan mir i suverenitet Ukrajine, svaki sporazum mora uključivati povratak ukrajinske djece koju je Rusija otela, poručila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.&nbsp;
"Nećemo se smiriti dok se svako od njih ponovo ne ujedini sa svojom porodicom, u svom domu", navela je Fon der Lajen.&nbsp;
Predsjednica Evropske komisije poručila je kako svaki "vjerodostojan" mirovni plan mora "zaustaviti ubijanje", a istovremeno "ne sijati sjeme budućeg sukoba".&nbsp;
U izjavi se ističu tri ključna elementa koja Komisija smatra neophodnima.
Prvi je da se ukrajinske granice ne mogu mijenjati silom.
Drugi uslov je da se ne nameću ograničenja ukrajinskim oružanim snagama koja bi zemlju učinila "ranjivom na budući napad".
Kao treće, "centralna uloga" Evropske unije u osiguravanju mira za Ukrajinu "mora biti u potpunosti sprovedena", s krajnjim ciljem da se Ukrajina "na kraju pridruži Uniji".

Fon der Lajen: Nećemo se smiriti dok svako ukrajinsko dijete koje je Rusija otela ne bude sa porodicom

Evropska komisija (EK) započela je formiranje nove obaveštajne jedinice pod predsjednicom EK Ursulom fon der Lajen.
Cilj pomenute jedinice biće da poboljša korišćenje informacija koje prikupljaju nacionalne špijunske agencije, navodi <a href="https://www.ft.com/content/b8a3aee3-222b-4b4f-a1e2-e7a819ac0dd2" target="_blank">Financial times</a>.
Prema navodima lista, jedinica će biti uspostavljena u okviru generalnog sekretarijata Komisije i planira da angažuje zvaničnike iz različitih djelova obavještajne zajednice Evropske unije, radi prikupljanja i analize obaveštajnih podataka za zajedničke svrhe.
Britanski list navodi da su četiri osobe koje su upoznate sa planovima potvrdile ove informacije, dok Rojters nije mogao da potvrdi izvještaj.

Evropska komisija osniva novu obavještajnu jedinicu pod vođstvom Ursule fon der Lajen

Evropska komisija potvrdila je da Crna Gora napreduje u ključnim segmentima - reformi javne uprave, digitalnoj transformaciji i, u određenoj mjeri, sajber bezbjednosti, kazao je ministar javne uprave Maraš Dukaj na Iks mreži.&nbsp;
Prema njegovim riječima, cilj Ministarstva javne uprave je jasan: moderna, otvorena, bezbjedna i efikasna država koja funkcioniše po evropskim standardima.
- Reforme nijesu samo obaveza, već izbor koji vodi ka demokratizaciji – snažnijoj i digitalno otpornijoj Crnoj Gori - zaključio je Dukaj&nbsp;

Dukaj: Reforme nijesu samo obaveza, već izbor koji vodi ka demokratizaciji

Najnoviji izvještaj Evropske komisije potvrđuje ono što svi vidimo i osjećamo - Crna Gora ide naprijed krupnim koracima, saopštio je predsjednik Vlade Milojko Spajić na Iks mreži.&nbsp;
Prema njegovim riječima, gradi se zemlja evropskih vrijednosti, povećava ekonomski standard i kreira pravedno društvo u kojem svi imaju jednake šanse. &nbsp;
Kako ističe Spajić, ulazak u Evropsku uniju 2028. godine nije političko obećanje, već realnost koja ubrzo dolazi. &nbsp;
- Crna Gora radi, Evropa prepoznaje! - zaključio je Spajić.&nbsp;

Spajić: Najnoviji izvještaj EK potvrđuje da Crna Gora ide naprijed krupnim koracima

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je da Evropska unija (EU) stoji uz Ukrajinu i da je spremna da pruži neophodnu pomoć kako se ta zemlja ne bi sama suočila s nadolazećom zimom.
&nbsp;- Ukrajina neće biti sama ove zime. EU stoji uz vas i pruža hitnu energetsku pomoć kako bi se podržala Ukrajina u narednim mjesecima - napisala je Fon der Lajen u objavi na društvenoj mreži Iks.
&nbsp;Ona je dodala da Evropska komisija istovremeno razmatra opcije za obezbjeđivanje neophodne kontinuirane finansijske podrške Ukrajini.
&nbsp;- Usvojićemo naš Paket proširenja, kojim će biti istaknuta izuzetna posvećenost Ukrajine njenom evropskom putu tokom protekle godine - navela je predsjednica EK, prenosi N1.
&nbsp;Fon der Lajen je naglasila da je poruka Komisije jasna, a to je da je Ukrajina je spremna da ide naprijed.

Fon der Lajen: EU stoji uz Ukrajinu, neće se suočiti sama sa zimom

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je danas da EU stoji uz Ukrajinu i da je spremna da pruži neophodnu pomoć kako se ta zemlja ne bi sama suočila s nadolazećom zimom.
-- Ukrajina neće biti sama ove zime. EU stoji uz vas i pruža hitnu energetsku pomoć kako bi se podržala Ukrajina u narednim mjesecima - napisala je Fon der Lajen u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ona je dodala da Evropska komisija istovremeno razmatra opcije za obezbjeđivanje neophodne kontinuirane finansijske podrške Ukrajini.
- Sjutra ćemo usvojiti naš Paket proširenja, kojim će biti istaknuta izuzetna posvećenost Ukrajine njenom evropskom putu tokom protekle godine - navela je predsjednica EK.
Fon der Lajen je naglasila da je poruka Komisije jasna, a to je da je Ukrajina je spremna da ide naprijed.

Fon der Lajen: Ukrajina neće biti sama ove zime, EU je uz vas

Evropska unija je spremna da odgovori na kineska ograničenja izvoza rijetkih zemnih elemenata, izjavila je predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen danas na konferenciji Berlinski globalni dijalog.
- Kratkoročno gledano, fokusiramo se na pronalaženje rješenja sa našim kineskim kolegama. Ali, ako je to potrebno, spremni smo da kao odgovor iskoristimo sve raspoložive instrumente. I sarađivaćemo sa našim partnerima iz G7 na koordinisanom odgovoru - rekla je Fon der Lajen.
Ona je navela da odluka Kine o ograničenju izvoza rijetkih zemnih elemenata od 9. oktobra predstavlja „značajan rizik“ za EU.
Kao buduće glavne evropske partnere u nabavci kritičnih sirovina Fon der Lajen je izdvojila Ukrajinu, Australiju, Kanadu, Kazahstan, Uzbekistan, Čile i Grenland.
Dodala je da bi ona mogla da „ozbiljno ometa“ razvoj industrije rijetkih minerala u drugim zemljama i da odluka „ugrožava stabilnost globalnih lanaca snabdijevanja“, što će imati direktan uticaj na evropske kompanije.
- Ako uzmete u obzir da više od 90 odsto naše potrošnje magneta od rijetkih zemnih elemenata dolazi od uvoza iz Kine, vidite rizike za Evropu i njene industrijske sektore od najveće strateške važnosti. Od automobilske industrije do industrijskih motora, odbrane do vazduhoplovstva, ili čipova za vještačku inteligenciju do centara za čuvanje podataka - rekla je Fon der Lajen.
Ona je saopštila da EU radi na novom planu „RESourceEU“, čiji je cilj da se evropskoj industriji obezbijedi pristup alternativnim izvorima kritičnih sirovina na kraći, srednji i duži rok.
Fon der Lajen je rekla da je prva tačka u planu ponovna upotreba postojećih resursa.
- Počinje sa cirkularnom ekonomijom. Ne iz ekoloških razloga. Već da bi se iskoristile kritične sirovine koje se već nalaze u proizvodima koji se prodaju u Evropi. Neke kompanije mogu da recikliraju do 95 odsto kritičnih sirovina u baterijama. To znači vađenje dragocjenih sirovina, smanjenje otpada i promociju održivog upravljanja resursima - rekla je predsjednica EK.
Dodala je da plan obuhvata sve od zajedničke kupovine resursa do skladištenja, i najavila veće investicije u strateške projekte za proizvodnju i preradu kritičnih sirovina u Evropi.
Berlinski globalni dijalog je godišnja konferencija u Berlinu, koju organizuje istoimena neprofitna organizacija, na čelu sa ekonomistom Larsom Hendrikom Rolerom.

Fon der Lajen: EU spremna da odgovori na kineska ograničenja izvoza rijetkih minerala

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković saopštio je da je donio odluku da Povelja „Ivan Crnojević“ za 2026. godinu bude dodijeljena Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.
- Čestitam upravi, profesorima, istraživačima i studentima ove ustanove - naveo je Đurašković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fn_djuraskovic%2Fstatus%2F1996881083162558952%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996881083162558952%7Ctwgr%5E114343bea514c8cbe4a30b472b430d57464f15de%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Povelja „Ivan Crnojević“ Fakultetu za crnogorski jezik i književnost

Umjesto što tamo zaustavljaš kamione smrznute piletine na Bulevaru Revolucije jer ti smrde pileća krilca, dođi ovdje u ujčevinu da sa ovim časnim, poštenim narodom braniš njihovo pravo na zdravu životnu sredinu - poručio je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću koji ga je juče pozvao da napusti vlast.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3406%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D694213877096739&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
Knežević je rekao da će to učiniti „kad budu udarili na jednog Botunjanina i Zećanina“.
Pitao je Milatovića hoće li on učiniti isto.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.0115%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-knezevicu-napustite-vladu-vec-danas&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević Milatoviću: Umjesto što zaustavljaš kamione smrznute piletine jer ti smrde krilca, dođi u ujčevinu da braniš pravo na zdravu životnu sredinu

Tunel Sozina večeras će biti zatvoren od 22 do 23:30 sati.
Tunel će biti zatvoren zbog vježbe za slučaj požara i saobraćajnog udesa u tunelu.

Tunel Sozina biće zatvoren večeras sat i po

Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan nije samo još jedan EU fond, već instrument transformacije lokalnih zajednica, a stvarna transformacija nastupa tek kada građani na lokalnom nivou vide konkretnu promjenu, u energetskoj efikasnosti, digitalizaciji, zelenoj agendi, infrastrukturi.
To je poručeno na tematskoj sesiji: Plan rasta EU za Zapadni Balkan - mogućnosti za lokalne zajednice u Crnoj Gori, koja je održana u okviru Zajedničkog savjetodavnog odbora Komiteta regiona EU i Crne Gore.
Govoreći o poziciji Crne Gore u Evropskoj uniji, predsjednica Crnogorske panevropske unije, kopredsjedavajuća Zajedničkog konsultativnog komiteta između EESC-a i Crne Gore dr Gordana Đurović, podsjetila je da je riječ o maloj državi po obimu, ali složenoj po unutrašnjoj strukturi i razvojnim izazovima.
- Crna Gora, kada uđe u EU, toj velikoj grupaciji od 450 miliona stanovnika dodaće svega 0,14 odsto. Po teritoriji ćemo dodati oko 0,33 odsto, a budžetu EU od preko 17.000 milijardi dodaćemo oko 0,04 odsto. Toliko o našoj veličini, ali ne i o složenosti - navela je Đurović.
Ona je naglasila da, uprkos percepciji da Crna Gora ima samo opštine i državu, iza toga stoje različite podjele po demografiji, regionalnom razvoju i konkurentnosti.
- Moramo reći da Crna Gora, bez obzira koliko je mala, ulazi u veliku porodicu koja je i sama po sebi vrlo složena. Ohrabruje to što unutar EU ima mnogo malih država za koje postoji punopravno učešće u odlučivanju, uz očuvanje identiteta i suvereniteta i Crna Gora želi upravo to - rekla je Đurović.
Govoreći o reformskoj agendi u okviru Plana rasta, Đurović je istakla da je Crna Gora postavila izuzetno ambiciozan plan.
- Možda smo malo kasnili sa usvajanjem, ali naša agenda je ambicioznija od mnogih drugih, baš zato što želimo brzo pristupiti. U oblastima biznis ambijenta, ljudskog kapitala, digitalizacije, energetike i vladavine prava već smo realizovali oko 50 odstomjera, a za preostalih 50 odsto imamo godinu do dvije, u zavisnosti od mjere - navela je Đurović.
Đurović je upozorila i na izazove sufinansiranja i demografije.
- Vrijednost projekata je preko milijardu eura, što znači da svaki zahtijeva kofinansiranje, često i kredit. Uz to, suočavamo se sa demografskim izazovima, starenjem stanovništva, niskim prirodnim priraštajem i oslanjanjem na dijasporu. Ekonomija i demografska revitalizacija moraju biti jednako važna dva stuba - dodala je ona.
Predstavljajući ekonomske pokazatelje, postdoktorski istraživač i predavač na Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (WIIW) dr Bernd Christoph Ströhm, istakao je da je Crna Gora nakon teškog pada BDP-a tokom pandemije ostvarila snažan oporavak.
- Nakon pada BDP-a od 15,3 odsto tokom pandemije, Crna Gora se vrlo brzo i snažno oporavila. Ove godine očekujemo rast oko 3,4 odsto, uz istorijski najnižu nezaposlenost ispod 10 odsto - rekao je Ströhm.
Istovremeno, ukazao je da inflacija ostaje izazov, ali da potencijali u turizmu i obnovljivim izvorima energije daju snažan razvojni okvir.
- Turizam je i snaga i slabost Crne Gore. Neophodna je diversifikacija, ali istovremeno održivi, visokokvalitetni turizam i ulaganja u hidro, vjetar i solarnu energiju mogu Crnu Goru pozicionirati kao regionalnog izvoznika električne energije - ocijenio je Ströhm
Podsjetio da je Crna Gora među najuspješnijim državama u regionu po stepenu realizacije reformi u okviru Plana rasta.
- Crna Gora je do sredine 2025. realizovala oko 88 odsto svojih obaveza iz Reformskog agenduma, to je najviši nivo u regionu Zapadnog Balkana. Plan rasta nudi jedinstvenu šansu da se ubrza pristupanje EU i istovremeno donesu opipljive koristi građanima prije punopravnog članstva - kazao je Ströhm.
Predstavnik CEDEM-a dr Nenad Koprivica naglasio je da Plan rasta treba posmatrati prije svega kao test apsorpcionih kapaciteta Crne Gore.
- Plan rasta moramo posmatrati kao test naših absorpcionih kapaciteta. Pitanje je da li kao država možemo da iskoristimo ono što nam stoji na raspolaganju, a na raspolaganju su velika sredstva - naveo je Koprivica.
Podsjetio je da je Crnoj Gori za period 2024–2027. opredijeljeno 383 miliona eura, a da se transformacija dešava tek kada građani vide promjene u svojim opštinama.
- Stvarna transformacija nastupa tek kada građani na lokalnom nivou vide konkretnu promjenu, u energetskoj efikasnosti, digitalizaciji, zelenoj agendi, infrastrukturi. Zato Plan rasta nije samo još jedan EU fond, već instrument transformacije lokalnih zajednica - rekao je Koprivica.
Upozorio je i na rizik da lokalne zajednice budu zaobiđene.
- Ako lokalne samouprave ne budu dovoljno uključene u planiranje, implementaciju i monitoring, postoji rizik da sredstva ostanu neiskorišćena ili da projekti budu loše sprovedeni. Slabi institucionalni kapaciteti pojedinih opština mogu dovesti do propuštenih šansi - kazao je Koprivica.
Kao rješenje, on je istakao potrebu za udruživanjem opština i jačanjem regionalne saradnje.
- Iskustva Hrvatske i Slovenije pokazuju da su se opštine, kada su se udruživale u regionalne projekte, mnogo uspješnije povlačile sredstva. To je naročito važno za Crnu Goru, gdje male opštine moraju zajedno da grade kapacitete i projekte - kazao je Koprivica.
Rukovoditeljka Jedinice za nacionalna sredstva i reformsku agendu u Strukturi za upravljanje fondovima EU u Ministarstvu finansija, Žana Jovanović, istakla je da Plan rasta predstavlja veliku razvojnu šansu, ali i ozbiljnu obavezu za državu.
- Plan rasta predstavlja veliku razvojnu šansu za Crnu Goru, ali ga moramo posmatrati kroz dvije komponente, reformske mjere i infrastrukturne projekte. Mi smo sebi, sa svega oko 7 odsto učešća u ukupnom iznosu za Zapadni Balkan, postavili čak 130 koraka koje moramo ispuniti - navela je Jovanović.
Naglasila je da Ministarstvo finansija, u bliskoj saradnji sa Ministarstvom evropskih poslova i drugim institucijama, ima centralnu koordinacionu ulogu.
- Ministarstvo finansija je, u saradnji sa resornim ministarstvima i lokalnim samoupravama, jedan od ključnih nosilaca koordinacije Plana rasta i ispunjavanja svih onih koraka i reformi koje smo kao država ambiciozno preuzeli - kazala je Jovanović.
Podsjetila je da su već odobreni prvi infrastrukturni projekti u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan.
- Do sada je odobreno pet značajnih infrastrukturnih projekata, od elektroenergetske infrastrukture, preko predškolske infrastrukture u više opština, do unapređenja obrazovanja. To jasno pokazuje koliko će sredstva iz Plana rasta biti važna upravo za lokalne zajednice - navela je Jovanović.
Govoreći o narednom periodu, Jovanović je ukazala da Plan rasta predstavlja i pripremu za buduće članstvo.
- Ovo je novi model finansiranja koji Evropska unija uvodi i koji će biti u fokusu i nakon 2028. godine. Mi se već sada pripremamo za korišćenje EU fondova koji će nam kao članici biti na raspolaganju, a koji će biti i do deset puta veći od sredstava koja imamo danas - rekla je Jovanović.

Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan instrument transformacije lokalnih zajednica

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: ursula-fon-der-lajen