Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči izjavio je u nedjelju da Iran ne obogaćuje uranijum ni na jednoj lokaciji u toj zemlji poslije razornih vazdušnih napada Izraela i SAD u junu, iako zadržava pravo da to učini.
Govoreći na pravnom forumu 16. novembra, Arakči je rekao da su sva iranska postrojenja za obogaćivanje pod zaštitom i nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), prenijela je državna novinska agencija IRNA.
- U Iranu nema neprijavljenog nuklearnog obogaćivanja... Obogaćivanje se trenutno ne sprovodi, pošto su naša postrojenja za obogaćivanje napadnuta - rekao je Arakči.
U izraelskim i američkim napadima u junu pogođene su ključne vojne i nuklearne lokacije, dovodeći Teheran u neprijatnu poziciju pošto očigledno nije bio u stanju da se efikasno odbrani.
Zvaničnici su ponudili različite objašnjenja o obimu nastale štete, stvarajući utisak haosa u iranskom liderstvu, dok su istovremeno postavljali pitanja o tome šta je ostalo od nuklearnog programa, za koji Teheran insistira da ima isključivo u civilne svrhe.
Napadi su podstakli Iran da preispita svoju nuklearnu strategiju i Teheran je, pošto je u oktobru istekao nuklearni sporazum iz 2015, proglasio kraj međunarodnog nadzora nad svojim nuklearnim programom. Iako tvrdi da nikada nije imao, niti ima namjeru da taj program koristi u vojne svrhe, Iran sada djeluje u režimu strateške neprozirnosti.
IAEA je saopštila da je Iran prije junskih napada imao više od 400 kilograma uranijuma obogaćenog na 60 odsto čistoće. Nije poznato koliko je poslije napada ostalo tog visoko obogaćenog materijala – za savremene nuklearne bojeve glave koristi se uranijum-235 obogaćen na oko 93,5 odsto.
Nedavni satelitski snimci koje su analizirali stručnjaci iz Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) sa sjedištem u Vašingtonu ukazuju na to da, iako na tri lokacije pogođene u napadima – Isfahan, Natanz i Fordo – gotovo da nema aktivnosti, Iran je pojačao radove na lokaciji ukopanoj u planini Pikakse blizu Natanza.
Prvobitno se govorilo da je to lokacija za sklapanje centrifuga, ali nedavni događaji ukazuju na to da Teheran možda proširuje svoje prvobitne planove za tu lokaciju, rekao je Džozef Rodžers, zamjenik direktora Projekta za nuklearna pitanja u CSIS-u.
- Mislim da ovo dovodi do šire tačke o statusu iranskog nuklearnog programa, za koji mislim da ako bih morao da upotrebim jednu riječ da ga opišem, opisao bih ga kao neizvjesnost - rekao je Rodžers za Radio Farda (Iranski servis RSE) ranije ovog mjeseca.
- Mislim da Iranci razmatraju šta će dalje sa svojim programom - rekao je on.
Ministar spoljnih poslova Arakči rekao je na forumu u nedjelju da je Teheran spreman da ponovo pokrene nuklearne pregovore sa Zapadom, ali samo na osnovama uzajamnog poštovanja.
Američki državni sekretar Marko Rubio u septembru je pozvao Iran da "prihvati direktne razgovore, vođene u dobroj veri, bez odugovlačenja ili nejasnoća".
Velika Britanija, Francuska i Njemačka su objavile da su takozvane snepbek sankcije ponovo uvedene Iranu 28. septembra zbog toga što nije "preduzeo neophodne mjere da odgovori na njihove brige" u vezi s dozvoljavanjem ovlašćenim inspektorima IAEA da ponovo dobiju pristup iranskim nuklearnim objektima.
Te zemlje su takođe navele da Teheran da nije izradio i proslijedio IAEA izvještaj "koji bi dokumentovao njegove zalihe visoko obogaćenog uranijuma".
Evropske sile su ponovo uvele sankcije pošto su optužile Iran da je prekršio sporazum iz 2015. godine, čiji je cilj bio da se spriječi razvoj nuklearnog oružja. Sankcije su ukinute u okviru tog sporazuma.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Iran tvrdi da ne obogaćuje uranijum poslije američkih i izraelskih napada

Američki napadi na tri iranska nuklearna postrojenja u junu usporili su nuklearni program, vjerovatno uništili iranske zalihe visoko obogaćenog uranija i efektivno zaustavili aktivnosti obogaćivanja.
Napadi su naveli Iran da preispita svoju nuklearnu strategiju, a nakon što je u oktobru proglasio kraj međunarodnog nadzora nad svojim nuklearnim programom zbog isteka sporazuma iz 2015. godine, Teheran – koji tvrdi da nikada nije i neće nastojati da militarizuje svoj nuklearni program – sada djeluje uz stratešku netransparentnost.
Nedavne satelitske snimke koje su analizirali stručnjaci iz Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) sa sjedištem u Vašingtonu sugeršu da, iako na tri lokacije u Isfahanu, Natanzu i Fordou gotovo da nema aktivnosti, Iran je pojačao izgradnju na lokaciji ukopanoj u planinu Pikakse blizu Natanza.
Iran je počeo graditi postrojenje 2020. godine nakon požara u objektu za obogaćivanje u Natanzu.
Isprva se smatralo da je riječ o postrojenju za sklapanje centrifuga, ali nedavni razvoj događaja sugeriše da Teheran možda proširuje svoje prvobitne planove za tu lokaciju, prema riječima Džozefa Rodžersa, zamjenika direktora CSIS-ovog Projekta o nuklearnim pitanjima.
Rodžers je 11. novembra razgovarao za Radio Farda RSE-a.
Radio Farda: Možete li ukratko objasniti šta ste vidjeli na satelitskim snimcima koje ste analizirali?
Rodžers: Dobili smo nedavne satelitske snimke nakon američkih napada u junu i pratimo tri lokacije koje su SAD pogodile: Isfahan, Natanz i Fordou.
Ono što vidimo jeste da na tim lokacijama nema mnogo aktivnosti. Zapravo, još ima ruševina na putevima ispred mnogih zgrada u Fordou i Isfahanu, što ukazuje da nema opsežnih napora za oporavak i spašavanje materijala ili opreme iz zgrada, jer bi to zahtijevalo prolazak kamiona, a oni ne mogu proći kroz te ruševine.
Ali ono što vidimo jeste da južno od Natanzu traje izgradnja podzemnog postrojenja. Čini se da je nakon napada u junu izgradnja na toj drugoj lokaciji, poznatoj kao Pikakse planina, znatno ubrzana.
Radio Farda: To je isto postrojenje o kojem smo ranije čuli, prije junskog rata?
Rodžers: Tačno. Izgradnja je zaista ubrzana. Izgleda da kopaju duboko u planinu. Još se radi na podzemnim tunelima u planini Pikakse. Takođe se gradi sigurnosna ograda oko perimetra. To bi moglo biti motivisano sigurnosnim razlozima, kako bi se spriječilo da [izraelski] Mosad ili druge obavještajne agencije postave opremu na planinu. Možda pokušaju ubaciti seizmičku opremu ili nešto slično u postrojenje.
Radio Farda: Hajde da se vratimo korak unazad. Zašto mislite da nema mnogo aktivnosti na tri lokacije pogođene u junu?
Rodžers: Mislim da to vodi ka širem pitanju o statusu iranskog nuklearnog programa, koji bih, ako moram opisati jednom riječju, nazvao – limbo.
Mislim da Iranci pokušavaju shvatiti šta dalje s programom. Umjesto da odmah naprave značajan napredak u obnovi postrojenja za obogaćivanje ili spašavanju opreme s lokacija koje su SAD pogodile, oni su se okrenuli izgradnji objekata poput Pikakse planine.
Trenutno je Iranu lakše graditi postrojenja koja bi se u budućnosti mogla koristiti za nuklearne aktivnosti, ali bez direktnog političkog troška koji bi nastao ako odmah krenu s nuklearnim aktivnostima.
Radio Farda: Spomenuli ste zaštitne mjere koje Iran poduzima na novoj lokaciji. Zar tri lokacije koje su SAD pogodile nisu imale slične mjere sigurnosti?
Rodžers: Postoji mnogo načina da zaštitite postrojenje od napada, i mnogo vrsta napada od kojih se želite zaštititi.
Na drugim iranskim nuklearnim lokacijama vidimo, na primjer, ograde i fortifikacije oko perimetra. To je vjerovatno zato što žele spriječiti strane špijune da postave opremu za nadzor na perimetru. Ako postavljate detektore radionuklida ili uređaje koji mogu slati podatke o onome što se dešava na lokaciji, onda vam trebaju ograde da to spriječite.
Dodatno, na planini Pikakse vidimo izgradnju duboko ukopanih tunela, što štiti od mnogih penetrirajućih bombi koje bi Izrael ili SAD mogli koristiti. Mislim da na ulazima u tunele vidimo ojačane ulaze koji zapravo imaju zakrivljenje. Ta zakrivljenost može spriječiti da, ako neko pokuša urušiti tunel ili detonirati eksploziv ispred ulaza, udarni talas uđe duboko u planinu – jer će se odbiti od zida umjesto da ide direktno unutra punom snagom.
Postoji mnogo različitih vrsta fortifikacija koje se koriste na vojnim lokacijama, a mnoge od tih karakteristika vidimo i na Pikakse planini.
Radio Farda: Neki izvještaji kažu da je lokacija Pikakse planirana kao novo postrojenje za obogaćivanje. Na osnovu vaših procjena, šta mislite da će biti svrha ovog objekta?
Rodžers: Godine 2020, kada je Iran započeo izgradnju lokacije, iransko rukovodstvo je reklo da će se koristiti za sklapanje centrifuga. Dakle, ne kao postrojenje za obogaćivanje, već za sklapanje centrifuga koje bi se koristile na drugim lokacijama za obogaćivanje.
Međutim, od napada u junu vidjeli smo mnogo više tunela unutar objekta. To bi moglo ukazivati na to da je Iran odlučio premjestiti dodatne aktivnosti dublje pod zemlju.
Jedna mogućnost je da Iran premjesti dio metalurgije i izrade nekih procesa koji su se odvijali u Isfahanu. Na primjer, preradu "yellow cake" (p. a. "žuta torta") u uranijum heksafluorid – gas koji se koristi za obogaćivanje uranija u centrifugama.
Mislim da je najgori mogući ishod ako Iran gradi neprijavljeno postrojenje za obogaćivanje na planini Pikakse. Ali to je zaista spekulativno.
Ponovo, jedino što je Iran službeno izjavio na nivou vlade jeste da će Pikakse planini biti korišten za sklapanje centrifuga. A ta aktivnost se ranije odvijala u Natanzu, ali je bila meta sabotaže 2020. godine.
Radio Farda: Kao potpisnica Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT), mislite li da će Iran početi obogaćivati uranijum na neprijavljenoj lokaciji? I ako to učini, šta bi to značilo za njegov status potpisnice NPT-a?
Rodžers: Ako Iran odluči prijaviti ili sprovoditi neprijavljeno obogaćivanje uranijuma na tajnoj lokaciji, to bi bio vrlo jasan prekršaj NPT-a i izazvao bi snažnu međunarodnu reakciju.
Mislim da, ako Iran krene s obogaćivanjem na neprijavljenom nivou, a Sjedinjene Države to otkriju, vjerovatnoća američke odmazde je vrlo visoka.
Na međunarodnom nivou, u kontekstu NPT-a, samo je mali broj zemalja pokušao razviti neprijavljene lokacije za obogaćivanje i provoditi obogaćivanje. Za sve njih se to završilo vrlo loše. Zato ne mislim da je to produktivan put za Teheran trenutno.
Ali ako se odluče na to, biće im vrlo teško da uspiju u tajnom programu. Vjerovatno je da bi Izrael i SAD to otkrili prilično brzo.
Izraelski i američki napadi bili su toliko efikasni jer je Mosad očigledno duboko infiltriran u iranski nuklearni program.
Radio Farda: Mislite li da će Iran, uprkos tajnovitosti oko ove lokacije i njenoj izgradnji odvojeno od većih postrojenja, na kraju dopustiti inspektorima da je posjete?
Rodžers: Mislim da će IAEA (Međunarodna agencija za atomsku energiju) sve više vršiti pritisak na Iran da omogući pristup planini Pikakse.
IAEA traži pristup godinama i uvijek dobija negativan odgovor. Ali zanimljivo je da je predsjednik Irana, kada je prije tri-četiri sedmice suočen s izvještajem Vašington Posta o planini Pikakse, rekao da treba dopustiti inspektorima IAEA-e da posjete lokaciju. To je možda bilo samo političko poziranje i brz odgovor na pitanje koje nije očekivao.
Ipak, mislim da postoji sve veći pritisak da se omogući pristup IAEA-i.
Svaki dio budućeg dogovora između Irana i IAEA-e sigurno će uključivati razgovore o planini Pikakse, kao i o statusu bivših lokacija za obogaćivanje u Fordou i Natanzu.

Stručnjak za RSE: Iran ubrzava izgradnju podzemnog nuklearnog postrojenja nakon američkih napada

Tri kineska državljanina uhapšena su u Tbilisiju dok su pokušavali da ilegalno kupe dva kilograma nuklearnog materijala - uranijuma - saopštila je služba bezbjednosti Gruzije, dodajući da su članovi kriminalne grupe planirali da uranijum plate 344.000 eura.
Osumnjičeni su planirali da uranijum preko Rusije prenesu u Kinu. Gruzijska služba bezbjednosti je objavila i video snimak hapšenja.
Kineski državljanin koji se već nalazio u Gruziji suprotno viznim propisima doveo je stručnjake u Gruziju da traže uranijum širom zemlje.
Drugi članovi kriminalne grupe koordinirali su operaciju iz Kine.
Počinioci su identifikovani i pritvoreni dok su "pregovarali o detaljima ilegalne transakcije", saopštila je služba bezbjednosti.
Nisu precizirali kada su se hapšenja desila i nisu objavili identitet osumnjičenih.

Tri Kineza uhapšena u Gruziji: Pokušali da kupe dva kilograma uranijuma

Generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi izjavio je danas u intervjuu za Blumberg da nuklearni nadzorni organ Ujedinjenih nacija ne može da potvrdi gdje se nalaze iranske zalihe visoko obogaćenog uranijuma.
Na pitanje da li su iranske zalihe 60 odsto obogaćenog uranijuma bezbjedno smještene u podzemnom postrojenju u Isfahanu, koje je Izrael više puta napao otkako je počeo kampanju u petak, Grosi je rekao da nije "siguran da li su na bezbjednom".
Oko 400 kilograma uranijuma, dovoljno za 10 nuklearnih bojevih glava, ranije je bilo skladišteno pod nadzorom IAEA u Isfahanu, ali gdje je sada nije poznato.
- Sada su svi nuklearni objekti zatvoreni, a naši inspektori koji su i dalje u Iranu ne vrše inspekciju, jer nijedna normalna aktivnost ne može da se odvija - rekao je Grosi, prenosi Tajms ov Izrael.
Prije napada Izraela na Iran, inspektori IAEA su posjećivali iranske nuklearne lokacije više od jednom dnevno, ali Grosi kaže da ih Teheran nije obavijestio ni o kakvim "posebnim mjerama“ koje planira da preduzme, kako bi zaštitio svoje zalihe uranijuma od oštećenja u napadu.
- Nismo obaviješteni ni o čemu detaljno i ne znamo kakve će biti dodatne zaštitne mjere - naveo je Grosi i dodao da je "važno što prije se vratiti za pregovarački sto, jer je ono što je u pitanju veoma ozbiljno“.

Međunarodna agencija za atomsku energiju: Ne znamo gdje se nalazi iranski uranijum

Glavno postrojenje Irana za obogaćivanje nuklearnog materijala, Natanz, oštećeno je u izraelskom napadu u petak, saopštila je Iranska agencija za atomsku energiju.
Ovo snažno utvrđeno postrojenje nalazi se 240 kilometara južno od Teherana i u njemu se nalaze hiljade centrifuga koje se koriste za obogaćivanje uranijuma za potrebe nuklearne energije, piše CNN.
Kompleks sadrži objekte i na površini i pod zemljom, a nije jasno šta je tačno oštećeno. Agencija je navela da nema prijavljenih žrtava, navodi se.
Direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi izjavio je da su iranske vlasti potvrdile da je Natanz „bio pogođen“, ali da nije zabilježen povišen nivo radijacije.
Grosi je članovima odbora IAEA rekao da druga nuklearna postrojenja u Iranu, Isfahan i Fordo, „nisu bila pogođena“, navedeno je.

U napadu Izraela oštećeno glavno iransko postrojenje za obogaćivanje uranijuma

Iran je posljednjih mjeseci znatno povećao svoje zalihe urana obogaćenog do nivoa gotovo oružje, navodi se u izvještaju Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), što vjerovatno izaziva daljnje sumnje u potencijalni sporazum sa Sjedinjenim Državama o Teheranovom nuklearnom programu.
Izrael je brzo reagovao, a Kabinet premijera Benjamina Netanjahua saopštio je da povjerljivi izvještaj UN-ovog nadzornog organa za nuklearnu energiju od 31. maja pokazuje da Iran teži nuklearnom oružju.
U izvještaju se navodi da je Iran do 17. maja prikupio 408,6 kilograma urana obogaćenog do 60 odsto, u odnosu na nešto manje od 275 kilograma u najnovijem izvještaju IAEA, u februaru, prema Asošijejted presu.
To je "kratak, tehnički korak" od 60 odsto do nivoa od 90 odsto za oružje, izvijestio je AP. Citirana je Međunarodna agencija za atomsku energiju, koja je izjavila da je oko 42 kilograma uranija obogaćenog 60 odsto teoretski dovoljno za proizvodnju jedne atomske bombe ako se dodatno obogati na 90 odsto.
Izvještaj Međunarodne agencije za atomsku energiju navodi da je Iran sada "jedina država bez nuklearnog oružja koja proizvodi takav materijal", što je, kako se navodi, "ozbiljno zabrinjavajuće".
To se dešava u trenutku kada američki predsjednik Donald Tramp pokušava postići sporazum s Iranom o obuzdavanju njegovih nuklearnih aktivnosti.
Vašington i Teheran održali su pet rundi razgovora otkako se Tramp, koji je povukao Sjedinjene Države iz međunarodnog sporazuma s Iranom iz 2015. godine tokom svog prvog mandata i ponovo uveo sankcije, vratio na dužnost u januaru ove godine.
Obogaćivanje uranija je glavna tačka spoticanja. Američka administracija tvrdi da Iran mora prekinuti sve aktivnosti obogaćivanja, a Iran je odbacio taj zahtjev.
Visoki iranski zvaničnici rekli su 29. maja da svaki sporazum mora uključivati uklanjanje sankcija protiv Teherana i mora omogućiti nastavak njegovog nuklearnog programa - za koji insistira da je mirnodopski.
Ipak, Tramp je sljedećeg dana izjavio da vjeruje da bi se sporazum mogao postići u "ne tako dalekoj budućnosti", dodajući da bi Iran "radije sklopio dogovor" nego "bio dignut u zrak", što je aludiralo na njegova ponovljena upozorenja da bi se Teheran mogao suočiti s velikim vojnim posljedicama ako ne zaključi nuklearni pakt.
Tramp je 28. maja rekao da je Netanjahu odlučio da odgodi napad na Iran kako bi američkoj administraciji dao više vremena da se zalaže za novi nuklearni sporazum s Teheranom.
Ubrzo nakon što su se pojavile vijesti o izvještaju Međunarodne agencije za atomsku energiju, Netanjahuov kabinet je saopštio da nivo obogaćivanja urana koji je Iran dostigao "postoji samo u zemljama koje aktivno teže nuklearnom oružju i nema nikakvo civilno opravdanje".
- Izvještaj snažno potvrđuje ono što Izrael govori godinama - svrha iranskog nuklearnog programa nije miroljubiva. Međunarodna zajednica mora djelovati sada kako bi zaustavila Iran - navodi se u saopštenju.
U odvojenom, detaljnom izvještaju Međunarodne agencije za atomsku energiju, koji je takođe bio povjerljiv i koji su vidjeli mediji, izražena je žaljenje zbog, kako se navodi, "nedovoljne zadovoljavajuće" saradnje Irana u vezi s tragovima urana koje su inspektori ove agencije UN pronašli na više lokacija koje Teheran nije proglasio nuklearnim postrojenjima.
Čelnik Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grosi je ponovio svoj "hitni poziv Iranu da u potpunosti i efikasno sarađuje" u tekućoj istrazi koja uključuje ta mjesta.&nbsp;
Prema AP-u, "zapadni zvaničnici sumnjaju da bi tragovi urana koje je otkrila Međunarodna agencija za atomsku energiju mogli pružiti dokaz da je Iran imao tajni vojni nuklearni program do 2003. godine".

Agencija UN-a "ozbiljno zabrinuta" zbog porasta obogaćivanja urana u Iranu

Lider Sjeverne Koreje Kim Džon Un je objavio fotografije na kojima obilazi lokacije navodnih postrojenja za obogaćivanje uranijuma.
Zemlja, koja je izvela svoju prvu nuklearnu probu 2006. godine i koja je pod sankcijama UN-a zbog svojih zabranjenih programa naoružanja, nikada nije javno otkrila detalje svog postrojenja za obogaćivanje uranijuma.
Takva postrojenja proizvode visoko obogaćeni uranijum, koji je potreban za proizvodnju nuklearnih bojevih glava, okretanjem originalnog materijala u centrifugama pri velikim brzinama.
Sjevernokorejska agencija KCNA nije objavila lokaciju objekata, niti datum kada je izvršena Kimova posjeta, osim da je posjetio Institut za nuklearno oružje i "proizvodnu bazu nuklearnih materijala za oružje", prenosi France24.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnktpnd%2Fstatus%2F1834348053978829122%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1834348053978829122%7Ctwgr%5E12aaf4b73f1f88b139485353c5ab117d3bc27c02%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tokom posjete, Kim je naglasio potrebu da se dodatno uveća broj centrifuga da bi se eksponencijalno povećalo nuklearno oružje za samoodbranu u skladu sa politikom stranke za izgradnju nuklearnih oružanih snaga.
On se upoznao sa proizvodnjom nuklearnih bojevih glava i trenutnim nuklearnim materijalima, navodi se u izvještaju.
Osim toga, sjevernokorejski lider je informisan o postrojenju koje dinamično proizvodi nuklearne materijale proučavanjem, razvojem i uvođenjem svih elemenata sistema uključujući centrifugalne separatore.
Kim je pozvao postrojenje da "pogura naprijed uvođenje centrifuge novog tipa kako bi dodatno ojačao temelj za proizvodnju nuklearnih materijala za oružje".

Sjeverna Koreja: Prvi put objavljene fotografije postrojenja za obogaćivanje uranijuma

U jutarnjoj emisiji Budilnik na Televiziji E otvaramo važne društvene i obrazovne teme.
Bavimo se novinama u ovogodišnjem procesu eksterne provjere znanja u Ispitnom centru i objašnjavamo šta promjene znače za učenike i nastavnike.
U fokusu je i zdravstvo u kontekstu ljudskih prava – zdravstveni radnici u Crnoj Gori pokazuju spremnost za LGBT inkluzivnu praksu, ali upozoravaju da bez jasnih protokola i dodatne edukacije inkluzija ostaje samo na nivou dobre namjere.
Analiziramo i odluku Ustavnog suda kojom je ukinuta odluka o neradnoj nedjelji, te razmatramo posljedice po radnike, poslodavce i potrošače.
Donosimo i upozorenje nadležnih institucija na sve učestaliju pojavu lažnih „terapija“ i navodnih rješenja za autizam koja se plasiraju putem društvenih mreža bez ikakvog stručnog utemeljenja.
Na kraju emisije predstavljamo i nastavnicu fizike, dobitnicu nagrade „Oktoih“, koja govori o interesovanju mladih za nauku i načinima kako im približiti ovaj predmet.
Gledajte na Televiziji E od sedam do devet sati.

"Budilnik": Obrazovne promjene, zdravstvo i ljudska prava, neradna nedjelja pred sudom

U Crnoj Gori sjutra će biti umjereno do potpuno oblačno sa uslovima za slabu mjestimičnu kišu u južnim i centralnim predjelima, uglavnom u jutarnjim i večernjim časovima.
Vjetar u jutarnjim satima još ponegdje umjeren, pretežno južni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom dana vjetar uglavnom slab, promjenljiv.
Jutarnja temperatura vazduha od nula do devet stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od tri do 15 stepeni.

Sjutra oblačno, kiša mjestimično

Odluka Ustavnog suda Crne Gore da ukine neradnu nedjelju u trgovinama predstavlja klasičan primjer institucionalnog nasilja nad radničkom klasom i jasan dokaz da su ključne državne institucije potpuno potčinjene interesima krupnog kapitala - ocijenili su nevladinog organizaciji Antifašisti Cetinja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fustavni-sud-ukinuo-kao-neustavnu-neradnu-nedjelju-u-trgovinama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iza fraze „sloboda preduzetništva“ krije se, poručuju oni, brutalno pravo vlasnika trgovačkih lanaca da iz svojih radnika iscijede još jedan dan rada, još jednu smjenu i još jedan procenat profita.
- U zemlji sa masovnim siromaštvom, minimalnim platama i potpunom nesigurnošću zaposlenja, govoriti o „slobodnom izboru“ radnika je čista laž kapitalističke ideologije. Ustavni sud nije vidio nikakav problem u očiglednoj klasnoj nejednakosti između vlasnika i radnika, ali mu je zasmetala minimalna zaštita zaposlenih kroz jedan jedini zagarantovani dan odmora. Ako je neradna nedjelja „neustavna“, pitamo sudije Ustavnog suda zašto oni ne rade nedjeljom i tako smanje hiljade neriješenih predmeta? Ili se jednakost pred zakonom primjenjuje samo kada treba udovoljiti krupnom kapitalu? - naveli su Antifašisti Cetinja.
Jasno je, podvlače oni, da se ovdje radi o klasičnoj političkoj odluci u korist krupnog kapitala, naročito velikih trgovačkih lanaca, koji će sada dodatno pojačati pritisak na radnike, produžiti smjene, ukinuti slobodne dane i ucjenjivati zaposlene otkazima.
- Dok se širom Evrope vodi borba za četvorodnevnu radnu sedmicu, kraće radno vrijeme i dostojanstven život, Crna Gora se vraća u XIX vijek kapitalizma. Vraća se modelu potpunog potčinjavanja tržištu i gaženja radničkog dostojanstva. Istovremeno, država bez problema prihvata zabrane rada za brojne vjerske praznike i svece, po osnovu Temeljnog ugovora, čime se jasno pokazuje da problem nije u zabrani rada, već u tome koga država štiti. Za crkvu se ne radi jer ima moć, za kapital se radi jer ima novac. Radnik je jedini koji nema ništa, osim obaveze da ćuti i radi - naveli su Antifašisti Cetinja.
Ovo je, smatraju oni, klasna i ideološka odluka koja gazi radničku klasu.&nbsp;
- To je ista matrica autoritarnog društva u kojem se traži poslušnost u ime profita manjine. Zato zahtijevamo zakonsku zaštitu radnika u trgovinama, garantovan minimalno jedan neradni dan sedmično bez izuzetaka, jačanje inspekcijskog nadzora i radikalno skraćenje radnog vremena u skladu sa savremenim evropskim praksama - naveli su oni.
Borba protiv kapitalističke eksploatacije i klerikalnog tutorstva nad društvom je, ističu, antifašistička borba.
- Slobodna nedjelja nije krajnji cilj, već minimum ispod kojeg se ne smije ići. Radnička prava će se odbraniti samo organizovanjem, solidarnošću i klasnom borbom - zaključili su Antifašisti Cetinja.

Antifašisti Cetinja: Zašto sudije Ustavnog suda ne rade neđeljom ako je to „neustavno“?

U novom izdanju emisije "Srećan dan" na Televiziji E, gledaoci će imati priliku da saznaju više o ličnim promjenama kao procesu koji zahtijeva vrijeme, strpljenje i dosljednost.
Gošća emisije biće Aleksandra Anđelić, NLP trenerica, koja govori o unutrašnjim obrascima ponašanja, značaju malih koraka i načinima na koje se postižu trajne životne promjene.
Emisija se bavi i pitanjem povezanosti karaktera i zdravlja – kako navike, način razmišljanja i emocionalni obrasci utiču na fizičko stanje organizma i ukupno blagostanje.
U gastro segmentu, kuvarica Marija Vulić priprema pastu sa mariniranim krapom, jelo koje spaja tradicionalne ukuse sa savremenim kulinarskim pristupom.
Emisiju Srećan dan gledajte na Televiziji E, od 9 do 11 sati.

Tag: uranijum