Uprava za zaštitu kulturnih dobara donijela je rješenje kojim je Upravna zgrada Jugooceanije dobila status kulturnog dobra od nacionalnog značaja.
Jugooceanija je bila jedna od najvećih kompanija u bivšoj Jugoslaviji i svjedok je obnove bokeljskog pomorstva sredinom 20. vijeka. Preduzeće je 1988. godine raspolagalo sa čak 26 brodova.
Projekat za izgradnju zgrade izrađen je 1960. godine, a projektanti su bili poznati jugoslovenski arhitekti, Đorđe Petrović, Mateja Nenadović, Đorđe Zloković.
- Jedinstvenost ovog objekta ogleda se u značaju koji ona posjeduje kao jedno od prvih zdanja moderne arhitekture nastalih u Kotoru, odnosno u Crnoj Gori i Jugoslaviji, u periodu od 1960-1967. godine. U arhitekturi ove građevine ukrštaju se arhitektonsko - estetski, inženjersko - tehnički, kulturno - istorijski i društveni aspekti, koji su karakterisali najsavremenije tendencije u razvoju savremene arhitekture tog vremena - saopšteno je iz UZKD.
Treba pomenuti i učešće poznatih slikara Predraga - Peđe Miliosavljevića i Dušana Ljubojevića u rješavanju partera zgrade, kao i vajara Pavla Pejovića koji je izradio bistu Sava Starovića, osnivača preduzeća.
Naime, parterno uređenje zgrade „Jugooceanije“ sa skulptoralno riješenom „ružom vjetrova“ na dvorišnoj strani zgrade (prema moru), ukrasnim bazenom u atrijumu i bistom osnivača preduzeća, je umjetnički doprinos arhitektonskom rješenju zgrade u cjelini (osnova, volumen, fasade), ocjenio je, između ostalog, stručni tim Uprave za zaštitu kulturnih dobara u Elaboratu o utvrđivanju kulturne vrijednosti zgrade Jugooceanije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Upravna zgrada Jugooceanije dobila status kulturnog dobra

Prijestonica Cetinje dobila je saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara na konzervatorski projekat uređenja Parka "13. jul", čime su stvoreni uslovi za raspisivanje tendera za izbor izvođača i nadzor radova, saopšteno je iz gradske uprave. - Nakon sprovedenih tenderskih procedura, očekujemo da će radovi na obnovi jednog od najznačajnijih zelenih prostora u gradu početi u prvoj polovini naredne godine – stoji u saopštenju. Kako navode, rekonstrukcija će biti sprovedena u skladu sa stručnim smjernicama konzervatorske struke, sa ciljem očuvanja autentičnosti prostora i njegovog unapređenja za buduće generacije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903130952_19b7bbf5c441ca0fbfc3438c824c59107f6b509ce94f2d06617b43d19b859d50.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903130952_19b7bbf5c441ca0fbfc3438c824c59107f6b509ce94f2d06617b43d19b859d50" data-rendition-name="original" width="1536" height="1152" loading="lazy" alt='Park "13. jul"'> <figcaption>Park "13. jul"(Photo: Prijestonica Cetinje)</figcaption> </figure>  Iz gradske uprave napominju da je osnovni cilj zaštite Spomenika prirode očuvanje dendroflore i drugih komponenti biodiverziteta, prvenstveno sprječavanjem procesa degradacije i unapređivanjem njegovog statusa kroz stručni pristup koji uključuje proučavanje i praćenje stanja tokom vremena. - Jedan od ciljeva je i obogaćivanje prostora novim sadržajima, u mjeri i na način koji neće narušiti njegove temeljne vrijednosti – naglasili su iz Prijestonice Cetinje. Parkovi 13. jul i Njegošev park upisani su 1965. godine u registar zaštićenih spomenika prirode, što dodatno potvrđuje njihov kulturni i prirodni značaj.

1084x550

Cetinje: Saglasnost za konzervatorski projekat uređenja Parka "13. jul"

Uprava za zaštitu kulturnih dobara donijela je Rješenje o uspostavljanju prethodne zaštite dobra Ulcinjska maslinada i uvala Valdanos.
Granica dobra, kako su naveli u saopštenju, prostire se na četiri katastarske opštine, KO Ulcinj, KO Bratica, KO Krute ulcinjske i KO Kruče u Opštini Ulcinj, a obuhvata i dio mora.
- Uprava je konstatovala da navedenom dobru prijeti ubrzana degradacija nasljeđenih i prepoznatih kulturno istorijskih vrijednosti. Ograđivanjem zasada maslina, gradnjom stambenih objekata, parkinga, prolaza, puteva u betonu, i drugih objekata koji nijesu imanentni prostoru Valdanosa, ruše se i uklanjaju autentične nasljeđene strukture i mijenja karakterističan pejzaž i ambijent - kazali su iz Uprave.
Oni su upozorili da u tom procesu prostor poprima izgled i svojstva prostora namijenjenog dominantno turizmu.
- Imajući u vidu da je riječ o kulturnom pejzažu, sa izraženim svojstvima integriteta, autentičnosti, jedinstvenosti i rijetkosti u okviru svoje vrste, kao i ambijentalnim, etnografskim, arhitektonskim, arheološkim, sociološkim, ekonomskim i drugim osobenostima, a koje ugrožava urbanizacija, mijenjajući namjenu, karakter, a prije svega vrijednosti kulturnog pejzaža, Uprava je donijela Rješenje o uspostavljanju prethodne zaštite - zaključuje se u saopštenju.

Uspostavljena prethodna zaštita Ulcinjske maslinade i uvale Valdanos

To što je spomenik Pavlu Đurišišu iz sela Gornje Zaostro sklonjen sa postamenta u obližnju crkvu, a potom premješten „na čuvanje“ u Manastir Đurđevi stupovi, za Upravu za zaštitu kulturnih dobara znači da je Eparhija budimljansko-nikšićka nezakonito podigla spomenik ozloglašenom četničkom komandantu u sred kulturnog dobra u opštini Berane.&nbsp;
To proizilazi iz njihove inicijative za postupanje inspekcije za kulturna dobra i kulturnu baštinu, koju su prije desetak dana uputili inspektorki Dušici Šljivančanin.
<h2>POTREBNA SAGLASNOST</h2>
U inicijativi se navodi da je Uprava „posredstvom dnevnih novina Pobjeda u saznanju da je spomenik Pavlu Đurišiću premješten u Manastir Đurđevi stupovi, koji je kulturno dobro zaštićeno 1956. godine.“
- Shodno Zakonu o spomen-obilježjima, ako se spomen-obilježje postavlja na objektu koji je kulturno dobro ili ako se gradi na prostoru koji je zaštićena okolina kulturnog dobra, za podizanje spomen-obilježja potrebna je i saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Podsjećamo da Uprava nije dala saglasnost za postavljanje predmetnog spomenika – navodi se u inicijativi Uprave, uz priložen link teksta iz Pobjede i molbu za hitno postupanje.
Međutim, inspektorka Dušica Šljivančanin, kako nezvanično saznaje Pobjeda, još nije postupala po ovoj inicijativi Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Inspekcija za kulturna dobra, koja je sada pod krovom Ministarstva kulture i medija, prema tvrdnjama izvora Pobjede, ima dilemu po kojem zakonskom osnovu mogu da postupaju, a ujedno se preispituju i u vezi sa odredbama Temeljnog ugovora, rješavajući pitanje – ima li Ugovor snagu zakona?! Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara im je nedvosmisleno stavljeno do znanja da nema razlike između podizanja spomenika u Gornjem Zaostru i njegovog premještanja u Manastir, budući da spomenik nije sklonjen ni u kakvu ostavu, mračan podrum ili magacin, sa namjerom da se uništi ili preda policiji i tužilačkim organima, već je postavljen/podignut na ulazu u manastirski konak.
S druge strane, Osnovno državno tužilaštvo u Beranama, podsjetimo, formiralo je predmet zbog premještanja spomenika Pavlu Đurišiću u Manastir Đurđevi stupovi. U toku je, kako ranije rekoše, postupak izviđaja. Javio se tada preko video-snimka i iguman Manastira Đurđevi stupovi Danilo Trpčevski, potvrdivši da mu je policija uručila poziv za razgovor zbog toga što je bronzani kip Pavla Đurišića smješten u prostorijama ovog objekta. Paradoksalno, u sred kulturnog dobra države Crne Gore, Trpčeski je poručio kako crkva ne može da se odrekne vojvode Pavla i ostalih „koji su bili junaci, koji su bili kršteni, miropomazani, pravoslavni“.
<h2>TIŠINA IZ MKM</h2>
O spomenku Đurišiću u Manastiru Đurđevi stupovi, začudo, nije se oglasila ni ministraka kulture i medija Tamara Vujović, iako je prije samo dvadesetak dana poručila da „postavljanje nelegalnog spomen-obilježja Pavlu Đurišiću u selu Gornje Zaostro, predstavlja direktno kršenje zakona i grubo narušavanje temelja savremene, građanske i antifašističke Crne Gore.“ Kada na dnevni red dođe pitanje crkava i manastira, nelegalne gradnje Mitropolije i Eparhije budimljansko-nikšićke, pa sada i postavljanje spomenika u sred Manastira u Beranama, ministarka nema komentar. Podsjetimo da je u posljednje dvije godine otćutala brojna pitanja Pobjede na tu temu, a posljedni put prije samo mjesec povodom nelegalne gradnje konaka u Manastiru Kosijerevo.
- Država ima mehanizme i volju da odlučno reaguje na svaki pokušaj narušavanja pravnog poretka. Ministarstvo kulture i medija, u saradnji s drugim institucijama, nastaviće da štiti kulturno nasljeđe, istorijsku istinu i vrijednosti na kojima počiva Crna Gora kao država slobodnih građana, ravnopravnosti i evropske budućnosti – poručila je ministarka 8. avgusta ove godine.
Dok njena inspekcija za kulturna dobra tihuje i tumači ugovore i zakone, preispitujući da li ima osnova da drugi put „juriša“ na Đurišića, u međuvremenu je „pao“ hercegnovski dimnjačar Njunjo. Tu je ministarka, svoja na svome, zaoštrila volju i ministarsko pero, podvukla sve članove Zakona o spomen-obilježjima i preko svoje inspekcije skinula glavu (čitaj: spomen-obilježje) jednom gradskom oriđinalu. Između ta dva postupanja, na kratko je zadovoljila apetite i svog biračkog tijela, pa je uklonila spomenik Jusufu Čeliću u Gusinju. Međutim, čekaju je još desetine nelegalnih spomenika po Kučima, Cetinju, Podgorici, Nikšiću... ali i po dvorištima gradskih hramova i seoskih manastira, na šta je njen resor Pobjeda podsjetila preko članka pod naslovom „Memorijalna anarhija i institucionalna pasivnost“, koji je objavljen 12. maja u rubrici Kultura.
<h2>Ministarka zaboravila da je „svaki prostor“ i prostor kulturnog dobra</h2>
Bezuspješno tragajući za ulicom Mule Osmana (H)Rastodera u Petnjici, ministarka kulture i medija Tamara Vujović, nakon što se pohvalila uklanjanjem spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru i donošenjem rješenja o uklanjanju spomenika Jusufu Čeliću, 8. avgusta je poručila da „Ministarstvo kulture i medija neće dozvoliti da bilo koji prostor u našoj državi bude mjesto gdje će se veličati pojedinci ili događaji koji vrijeđaju žrtve, ponižavaju istoriju ili ugrožavaju dostojanstvo građana.“
- Država je dužna i odlučna da štiti svoju kulturnu baštinu i pravni poredak. Zbog toga, sva spomen-obilježja postavljena suprotno zakonu biće evidentirana, bez izuzetka i bez odlaganja, uz izrečene odgovarajuće mjere. U tome neće biti kompromisa – zakon će važiti jednako za sve, u svakoj opštini i u svakom dijelu Crne Gore – rekla je ministarka.
Danas, kada je prostor jednog kulturnog dobra, konkretno Manastira Đurđevi stupovi, okupiran istim spomenikom Pavlu Đurišiću, ministarka je, izgleda, zaboravila na svoja „vatrena obećanja“?! Jusufa Čelića i dimnjačara Njunja je bilo relativno lako ukloniti, ali ministarka sada treba sebe da privoli na neprijatan zadatak: da drugi put preko svojih inspekcijskih službi, čuvajući naša kulturna dobra, „u bilo kom prostoru“ (čitaj: manastirskom) „obezglavi“ Đurišića koji svako malo, što u priči, što u pjesmi, što glavom i bronzanom bradom, uskrsne uz pomoć volje raznih igumana, mitropolita i vjernog naroda. Ili, „svaki prostor“ za ministarku nije i prostor Srpske pravoslavne crkve, pa bio on kao kulturno dobro i pod zaštitom zakona i države?! Tu se već, bez božije pomoći i blagoslova, kao da nam svojim (ne)činjenjem i ćutanjem poručuje ministarka, zakoni države Crne Gore ne sprovode?!

1250x600

UZKD: Eparhija je nelegalno podigla spomenik Đurišiću u sred kulturnog dobra

Konzervatorski radovi na sanaciji zvonika Cetinjskog manastira izvode se uz saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
To je Cetinjskom listu potvrđeno iz te institucije.
- Radovi se izvode u odnosu na projekat na koji je Uprava dala saglasnost, a Mitropolija je poslala uredno obavještenje o početku izvođenja radova u okviru kojeg je dostavljena informacija o izvođaču i nadzoru nad radovima – Montal d.o.o. i Arhitektonski fakultet u Podgorici. Oba pravna lica imaju konzervatorsku licencu – kazala je za Cetinjski list direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara, Petra Zdravković.

Sanacija zvonika Cetinjskog manastira uz saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara

Prijestonica Cetinje upoznata je sa oštećenjem kamenih stubova na Orlovom kršu i u saradnji sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara radi na pripremi njihove sanacije – kaže se u odgovoru na pitanja koje je RTV Cetinje uputila gradskoj upravi prošlog petka. Pitanja se tiču oštećenja na par kamenih stubova ograde koji su se oštetili usljed uticaja atmosferskih prilika i postavljene električne instalacije po metalnoj ogradi oko mauzoleja vladici Danilu Petroviću. Prethodno, na postavljena pitanja odgovoreno je iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore, da ta institucija „nije bila upoznata sa devastacijom ograde na Orlovom kršu i da su navedeni radovi sprovedeni bez saglasnosti ove Uprave, odnosno bez konzervatorskog projekta na koji je Uprava dala saglasnost.“ Uprava je o navedenom obavijestila inspekciju za zaštitu kulturnih dobara Ministarstva kulture i medija koja bi trebalo da sagleda stanje i postupi u skladu sa svojim nadležnostima. Na pitanja RTV Cetinje upućena kabinetu ministarke još nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041515048_d057caa7d2b60751ce651567d2a1c872a44f5cb4844146de6b2d5f5dbafdd7a2.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041515048_d057caa7d2b60751ce651567d2a1c872a44f5cb4844146de6b2d5f5dbafdd7a2" data-rendition-name="original" width="1536" height="691" loading="lazy" alt="Orlov krš"> </figure>  Nakon interesovanja RTV Cetinje za problem koji postoji, u poneđeljak 15.aprila, organizovan je sastanak predstavnika Lokalne uprave i predstavnika Uprave za zaštitu kulturnih dobara nakon čega je odgovoreno na naša pitanja. Radovi koji su do sada izvedeni predstavljaju hitne sanacione intervencije, koje su bile neophodne radi sprječavanja dalje devastacije, kao i zaštite lica i imovine. Naglašavamo da se radi o privremenim radovima, koji imaju karakter zaštitnih mjera dok se ne stvore uslovi za trajno rješenje. Prijestonica je u stalnoj komunikaciji sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara, a sve aktivnosti biće dalje realizovane isključivo u saradnji sa nadležnim institucijama i uz prethodno pribavljene saglasnosti. Nakon dobijanja svih neophodnih odobrenja, prostor će biti trajno uređen na način koji će očuvati njegov kulturno-istorijski značaj. - Gradska uprava ostaje posvećena očuvanju kulturne baštine i kontinuiranom unapređenju javnog prostora u saradnji sa nadležnim institucijama i građanima - kaže se u odgovoru. Izostalo je pojašnjenje na pitanje koje se tiče elektroinstalacija i da li predviđene mjere podrazumijevaju i njihovo uklanjanje sa ograde.

Saniraće oštećene kamene stubove na Orlovom kršu

Od početka 2020. godine dogodilo se 15 saobraćajnih nezgoda u kojima su učestvovala vozila Vlade i Skupštine Crne Gore. To su informacije koje je Portal ETV dobio iz Generalnog sekretarijata Vlade i državnog parlamenta.
Sve češće su saobraćajke u kojima su jedni od aktera vozači državnih automobila. Posljednja takva nezgoda dogodila se 24. marta na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog u Podgorici kada je oštećen službeni automobil iz pratnje premijera Milojka Spajića.
Sumnja se da je udes izazvalo vozilo koji je prošao kroz crveno svjetlo i tom prilikom napravio veliku materijalnu štetu na „Mercedesu S klase” iz Spajićeve pratnje. U nezgodi nije bilo povrijeđenih.
U Upravi nemaju podatke o broju nezgoda u kojima učestvuju službena vozila Vlade i Skupštine. Kako su rekli za Portal ETV, u policiji prikupljaju i vode statističke podatke o saobraćajnim nezgodama shodno CADaS protokolu, koji je međunarodni standard prihvaćen od svih država Evropske unije i koji ne predviđa vođenje evidencija na osnovu pojedinačnog vlasništva vozila koje je učestvovalo u saobraćajnoj nezgodi.
- Pa iz tog razloga i nijesmo u mogućnosti da dostavimo tražene podatke – navedeno je u odgovoru Uprave policije našem portalu.
<h2>Šteta od više hiljada</h2>
Sa druge strane, iz Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore su nam rekli da su se od početka 2020. godine dogodile tri saobraćajne nezgode u kojima su učestvovala vozila kojim raspolažu.
Prema dostavljenim podacima, ukupan iznos pričinjene materijalne štete isplaćen iz tog resora je 3.635,93 eura.
Iz Generalnog sekretarijata Vlade su naveli da je 2. maja 2021. godine u nezgodi učestvovalo vozilo marke „Mercedes E200“, te da je pričinjena materijalna šteta i iznos sredstava koja su, za te namjene, isplaćena iz njihovog budžeta 1,203,95 eura.
Druga nezgoda u kojoj je učestvovalo vozilo marke „Mercedes E280“ dogodila se 8. juna 2022. godine. Na vozilu je pričinjena materijalna šteta od 1.282,60 eura.
- Treće vozilo „Mercedes E280“ je u nezgodi učestvovalo 1. januara početkom ove godine, gdje je pričinjena materijalna šteta i iznos sredstava koja su, za te namjene, takođe isplaćena iz budžeta Generalnog sekretarijata Vlade 1.149,38 eura – navedeno je u odgovoru našem portalu.
<h2>Krivci bez sankcija</h2>
Iz Skupštine su nam kazali da se u posljednjih nešto više od pet godina dogodilo 12 saobraćajki u kojima su učestovala službena vozila državnog parlamenta. Kako su rekli, u najvećem broju udes je izazvala druga strana, ali nisu istakli u koliko slučajeva.
- Lica koja su upravljala službenim vozilom Skupštine i svojom krivicom izazvali nezgodu, nijesu sankcionisana – saopštili su iz Skupštine Crne Gore za Portal ETV.&nbsp;
Iz najvišeg zakonodavnog doma su kazali da su popravke oštećenih vozila vršene od sredstava planiranih planom javnih nabavki za predmetnu godinu. Međutim, nijesmo dobili odgovor koliki je taj iznos bio za navedeni broj nezgoda.
- Za vozila koja su kasko osigurana, popravke su izvršene na teret ugovora za kasko osiguranje potpisanih sa osiguravajućom kućom – ističu za Portal ETV.&nbsp;
Podsjetili su na protokol koji nalaže da vozač službenog vozila koji učestvuje u nezgodi obavještava Upravu policije o tome sa lica mjesta.
- Policija na licu mjesta procjenjuje da li je potrebna izrada Zapisnika ili pristupa izradi "Evropskog izvještaja". Nakon utvrđenog činjeničnog stanja, ukoliko je krivica nezgode pričinjena od druge strane pristupa se naplati iz osiguravajuće kuće krivca za nastalu štetu. Ukoliko je krivica na teret službenog vozila Skupštine, u tom slučaju Skupština obavlja popravku vozila od sopstvenih sredstava predviđenim planom javnih nabavki – kazali su.&nbsp;
<h2>Slučaj Lekić</h2>
Shodno informacijama koje smo dobili iz policije, izostao je i odgovor koliko je službenih vozila državnih preduzeća učestovalo u saobraćajnim nezgodama, a poznato je da je bilo više takvih slučajeva.
Najsvježiji je onaj od 11. oktobra prošle godine kada je bivši predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja Milan Lekić izazvao saobraćajku u kojoj je slupao luksuzni službeni automobil „infiniti“ - premium brend „Nisana“. Alkotestiranjem je utvrđeno da je upravljao vozilom pod dejstvom više od jednog promila alkohola u krvi.&nbsp;
Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima pola godine nije završilo izviđaj u ovom slučaju.
Lekiću ovo nije prvi put da pravi prekršaj u saobraćaju. On je privođen i u maju prošle godine takođe zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola.

Vjera Ljuljđuraj

Vladu popravke vozila iz udesa stajale 3,6 hiljada eura, u Skupštini bez informacija o visini štete

Dozvola za rekonstrukciju i sanaciju Hajdar pašine džamije u selu Radulići kod Bijelog Polja ukinuta je zbog prijetnji mještana da neće dozvoliti „gradnju džamije“, jer je ona sagrađena, kako tvrde, na ostacima „drevne hrišćanske svetinje“, bez obzira na to što je arheološko istraživanje Polimskog muzeja pokazalo da to nije tačno. To proizilazi iz reagovanja Uprave za zaštitu kulturnih dobara, koje je Portalu ETV dostavljeno umjesto odgovora na pitanja koja smo im poslali, a u kojem ističu kako su im se prošle godine u „više navrata obraćali mještani sela“ koji tvrde da se ispod ostataka ove džamije „nalaze ostaci starijeg objekta – crkve, te da se na prostoru oko džamije ranije sahranjivalo pravoslavno stanovništvo“. Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Bijelo Polje Enis Burdžović i predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Bijelo Polje Alija Kujović saopštili su juče da su uvrijeđeni i zatečeni odlukom Uprave za zaštitu kulturnih dobara da poništi rješenje kojim je data saglasnost na konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdar pašine džamije, sa statusom nepokretnog kulturnog dobra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241224131212_6777021006feee6795457a0ff3043877433acac649f49e88e770eb1244b3f304.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241224131212_6777021006feee6795457a0ff3043877433acac649f49e88e770eb1244b3f304" data-rendition-name="original" width="809" height="540" loading="lazy" alt="Rifat ef. Fejzić"> <figcaption>Rifat ef. Fejzić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Ova odluka je pravno i moralno potpuno neprihvatljiva, te ista direktno ugrožava očuvanje kulturnog i duhovnog identiteta naše zajednice, ali i države. Otvoreno sumnjamo da je odluka državnog organa posljedica pritiska određenih struktura, a ne profesionalnog pristupa, i to iz više razloga – istakli su oni. Iz Uprave u reagovanju ocjenjuju da „nema prostora za konstatacije da se postupanjem Uprave za zaštitu kulturnih dobara ugrožava očuvanje kulturnog i duhovnog identiteta naše zajednice, ali i države, već je upravo ono usmjereno ka uvažavanju svih istorijskih, arhitektonskih, arheoloških i kulturnih slojeva ovog nepokretnog kulturnog dobra, a u cilju njegove adekvatne valorizacije“.&nbsp; Ističu kako se tvrdnje mještana Radulića, da je džamija sagrađena na ostacima crkve, „mogu potvrditi/osporiti samo na osnovu sprovedenih sveobuhvatnih sistematskih arheoloških istraživanja, kako bi se sa sigurnošću identifikovale sve hronološke/građevinske faze“.&nbsp; - Do danas, na ovom prostoru su 2008. godine sprovedena samo sondažna istraživanja, kada je u okviru samog objekta džamije otvorena jedna sonda, dok preostali dio unutrašnjosti, kao i spoljnog dijela uz zidove objekta, nije sistematski istražen, uz izuzetak ostataka turbeta sjeverno od džamije – piše u reagovanju Uprave.&nbsp; Zbog svega toga, kako su istakli, Uprava je „kroz sprovođenje obavještenja o rezultatima ispitnog postupka Mešihatu islamske zajednice i revidentu ukazala da je neophodno sprovesti navedena arheološka istraživanja i na osnovu njih dostavljenu projektnu dokumentaciju dopuniti, i potom dostaviti na saglasnost ovoj Upravi“. - Uprava za zaštitu kulturnih dobara je postupajući po zahtjevu Islamske zajednice u Crnoj Gori – Mešihat islamske zajednice donijela Rješenje o davanju saglasnosti na Konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdar pašine džamije u Radulićima u Opštini Bijelo Polje 09. 11. 2022. godine, za sprovođenje konzervatorskih mjera za koje nije potrebna prijava građenja odnosno građevinska dozvola, i za koje nije potrebna izrada glavnog projekta shodno propisima kojima se uređuje planiranje prostora i izgradnja objekata – napisali su u reagovanju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241224131212_db5121ebf3922cf0f92a8e9023ae7c7b1ac4e6c56043987caa2f23112befe5c5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241224131212_db5121ebf3922cf0f92a8e9023ae7c7b1ac4e6c56043987caa2f23112befe5c5" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Uprava za zaštitu kulturnih dobara"> <figcaption>Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara tvrde da arheolozi moraju istražiti tvrdnje mještana(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ističu i da Mešihat Islamske zajednice „budući da je za planirane intervencije - sanacija, restauracija i rekonstrukcija Hajdar pašine džamije u Radulićima bila potrebna izrada glavnog projekta, shodno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata nije bio u mogućnosti da radove na ostacima džamije sprovede u odnosu na Konzervatorski projekat na koji je Uprava dala saglasnost 2022. godine“.&nbsp; - Zbog pomenutog, Mešihat islamske zajednice je sproveo proceduru izrade Glavnog projekta rekonstrukcije Hajdar pašine džamije, na kat. parceli 269/1 KO Radulići, Opštini Bijelo Polje, koji je Upravi za zaštitu kulturnih dobara dostavljen 05. 11. 2024. godine putem privrednog društva koje vrši reviziju – objašnjavaju oni. Onda je, kako proizilazi iz reagovanja, Uprava donijela dva nova akta - rješenje o poništenju rješenja kojim je data saglasnost na konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdar pašine džamije, jer. Kako konstatuju, „njegovo izvršenje nije pravno i stvarno moguće, odnosno po istom se nisu mogli izvoditi radovi“ i obavještenje o rezultatima ispitnog postupka shodno Zakonu o upravnom postupku, a u odnosu na dostavljeni glavni projekat rekonstrukcije Hajdar pašine džamije, na kat. parceli 269/1 KO Radulići, Opštini Bijelo Polje. Poručuju da se „može se zaključiti da nema prostora za proizvoljne interpretacije u smislu hronologije donošenja navedenih akata, već su isti proistekli u odnosu na zahtjeve upravo Mešihata islamke zajednice, odnosno revidenta“.&nbsp; - U kontekstu izjave da Mešihatu islamske zajednice nije data mogućnost izjašnjenja, napominjemo da je upravo putem sprovođenja obavještenja o rezultatima ispitnog postupka, stranka upućena na mogućnost izjašnjenja u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik kod ovog javnopravnog organa – Uprave za zaštitu kulturnih dobara – naglasili su u reagovanju. Nijesu iz Uprave objasnili zašto su čekali da im bude dostavljen glavni projekat, pa da tek onda, dvije godine nakon što su izdali dozvolu za rekonstrukciju, ponište tu odluku. Nijesu objasnili, zašto Mešihat Islamske zajednice nijesu obavijestli odmah pošto su se pojavile, kako tvrde, „pravno i stvarno“ prepreke za realizaciju ovog projekta, odnosno da se mještani bune, jer tvrde da je džamija sagrađena na ostacima crkve. - Nezakonita i diskriminatorska odluka predstavlja udar na multikulturalno i multivjersko stremljenje društva, podrivajući ga sa adresa koje su neposredno pozvane da štite kulturno civilizacijske vrijednosti. Samu odluku, vrijeme i način na koji je donešena od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara doživljamo kao ozbiljan korak ka zatiranju islamskog nasleđa u Crnoj Gori. S tim u vezi, zahtijevamo da Ministarstvo kulture i Vlada Crne Gore preduzmu hitne mjere kako bi se poništila sramna odluka Uprave za zaštitu kulturnih dobara i prethodno rješenje vratilo na pravnu snagu – poručili su juče Fejzić, Burdžović i Kujović. Oni traže da država obezbijedi pretpostavke i garancije za zaštitu i rekonstrukciju Hajdar pašine džamije u skladu sa relevantnim kulturno-istorijskim standardima i pravom. Portal ETV uputio je pitanja i Ministarstvu kulture i medija, ali odgovore još nijesmo dobili. Mještani Radulića od prošle godine poručuju da neće dozvoliti, kako oni kažu, „nikakvo skrnavljenje ostataka svetinje“, odnosno kategorični su da je na mjestu gdje je sagrađena Hjdar pašina džamija nekada bila crkva, ali i groblje. Tada su iz Crkve Srbije poručili da će inicirati sastanak sa članovima Islamske zajednice kako bi došli do rješenja. Hajdar pašina džamija zapaljena je i srušena tokom Drugog svjetskog rata u pohodu četnika predvođenih Pavlem Đurišićem. A Hajdar pašina džamija, kako je objavio neđeljnik Monitor 2017. godine, još od 1977. u katastru se vodila i kao crkva?! Ispostavilo se da je neko, bez pisanog traga i obrazloženja, te godine, uz naziv džamija dopisao - crkva. Međutim, 1996. godine iz katastra je nestao i naziv džamija i ostalo je da piše da se u Radulićima na toj parceli nalazi crkva. &nbsp;

Kaćuša Krsmanović

Arheolozi ponovo moraju da traže crkvu na mjestu Hajdar pašine džamije

Petra Zdravković imenovana je danas za direktoricu Uprave za zaštitu kulturnih dobara, a Balša Perović razriješen sa te pozicije u v.d. mandatu.
Ta odluka donijeta je danas na sjednici Vlade Crne Gore.
Pored toga, Jelena Pejović imenovana je za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za državnu upravu u Ministarstvu javne uprave (MJU).

Petra Zdravković direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara, razriješen Balša Perović

Autori spota „Srce Srbije“ nijesu dobili odobrenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara za snimanje na teritoriji Crne Gore, te samim tim smatramo da se na taj način na nezakonit i na krajnje neprimjeren način zloupotrebljavaju kulturna dobra Crne Gore – saopšteno je Portalu ETV iz te institucije.
Oni su, kako su nam kazali, uputili urgenciju Upravi za inspekcijske poslove, Odsjeku za inspekciju za zaštitu kulturnih dobara za hitno postupanje i preduzimanje radnji i mjera iz svoje nadležnosti. To su učinili, kako su precizirali, uzevši u obzir da nije ispoštovana procedura propisana članom 58. Zakona o zaštiti kulturnih dobara.
Iz Ministarstva kulture i medija našem Portalu juče je saopšteno da ni njima nije upućen zahtjev za dozvolu snimanja spota iza kojeg stoji nadriljekar i teoretičar zavjera Miroljub Petrović.
U odgovorima na naša pitanja, u Ministarstvu kulture i medija su naglasili da nijesu bili u saznanju za produkciju spota „Srce Srbije“ jer im nije upućen zvanični zahtjev za dozvolu snimanja inostranog producenta na teritoriji Crne Gore za navedeno kinematografsko djelo. Istakli su da ni Upravi za zaštitu kulturnih dobara nije upućen zahtjev za korišćenje kulturnog dobra u posebne svrhe.
Time je inostrani producent, kako su podvukli, prekršio više zakona u oblasti kulture, kojima se uređuje postupanje u konkretnom slučaju.
- Zbog toga će Ministarstvo kulture i medija uputiti Upravi za inspekcijske poslove inicijativu za vršenje inspekcijskog nadzora u odnosu na sprovdene radnje za koje nije dobijeno prethodno odobrenje nadležnih organa – naveli su u MKM.
Iz Ministarstva kulture i medija su pojasnili da su za navedeno snimanje nosioci aktivnosti bili su u zakonskoj obavezi da se obrate Upravi za zaštitu kulturnih dobara, budući da je članom 58 Zakona o zaštiti kulturnih dobara jasno definisano da se kulturno dobro ili njegov prepoznatljivi dio može upotrijebiti za reklamu, kao element firme, za izradu suvenira, filmskog ili fotografskog materijala ili u druge komercijalne svrhe, na način koji ne ugrožava njegov integritet, na osnovu odobrenja Uprave.
- U komunikaciji sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara dobili smo informaciju da se ni tom organu niko nije obraćao po predmetnom pitanju – saopštili su Portalu ETV iz resora kulture i medija.
Inostrani producent bio je, kako su ukazali, dužan da podnese zahtjev Ministarstvu kulture i medija za snimanje kinematografskog djela na teritoriji Crne Gore, shodno Zakonu o kinematografiji, a prema članu 21 i 22 inostrani producent može da snima kinematografsko djelo na teritoriji Crne Gore samostalno ili u saradnji sa domaćim ili inostranim koproducentom, uz prethodno pribavljeno odobrenje koje izdaje Ministarstvo.
- S obzirom da do zvaničnog podnošenja zahtjeva nije došlo, podsjećamo da je inostrani producent bio dužan da podnese zahtjev Ministarstvu kulture i medija za snimanje kinematografskog djela na teritoriji Crne Gore – kazali su u MKM.
Iz tog resora su pojasnili da zahtjev za izdavanje odobrenja treba da sadrži predmet, naziv inostranog producenta, naziv kinematografskog djela i podatke o autorskoj ekipi, lokacije i vrijeme snimanje, kao i podatke o angažovanju domaćeg ili stručnog kadra i opreme.
- Takođe, inostrani producent je u obavezi da uz zahtjev dostavi i cjelovit scenario kinematografskog djela, odnosno označene djelove teksta scenarija prema kojima će se snimati u Crnoj Gori, ugovor o saradnji sa domaćim koproducentom, izjavu inostranog producenta ili domaćeg koproducenta kojom se obavezuje da će Kinoteci dostaviti obaveznu kopiju filma u skladu sa članom 18 Zakona o kinematografiji koji definiše obavezu inostranog producenta u domenu dostavljanja jedne kopije kinematografskog djela snimljenog na teritoriji Crne Gore u roku od 12 mjeseci nakon završenog snimanja, odnosno šest mjeseci nakon završene postprodukcije - naveli su u Ministarstvu kulture i medija.
Portalu ETV su sagovornici iz oblasti produkcije nezvanično kazali da bi autori, na osnovu lokacija na kojim je spot snimljen, trebalo da budu kažnjeni iznosom od 30 do 50 hiljada eura.
I gradonačelnik Cetinja, Nikola Đurašković, najavio je juče da će Prijestonica iskoristiti sva raspoloživa pravna sredstva i incirati postupke pred nadležnim domaćim organima i međunarodnim tijelima protiv svih lica odgovornih za nastanak i objavu spota za numeru „Srce Srbije“, u izvođenju Jovane Petrović.
- Spot na YouTube plaformi najgrublje vrijeđa dostojanstvo Prijestonice i njenih građana, te predstavlja besramnu zloupotrebu ne samo kulturnih dobara, već i najprepoznatljivijih simbola i nasljeđa Cetinja. Činjenicu da je spot objavljen i da je šteta već nastala, nažalost, ne možemo anulirati, ali možemo preduzeti sve pravne radnje da se, ubuduće, niko ne usudi zloupotrijebiti naše kulturno nasljeđe - poručio je Đurašković.

Anja Ivanović

UZKD: Snimanjem spota „Srce Srbije“ nezakonito i krajnje neprimjereno zloupotrijebljena kulturna dobra Crne Gore

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: uprava-za-zastitu-kulturnih-dobara