Businessman Aleksandar Mijajlović continues to be held under strict conditions in the Remand Prison, the ETV portal has learned. The Podgorica-based businessman has still not been allowed walks under the same conditions as other detainees, in several different exercise yards, but instead, as we have learned, only one smaller yard has been designated for him for this activity.
Mijajlović’s conditions in the Remand Prison have been worsened for quite some time. After several reports aired on Television E and the public disclosure of the treatment of this detainee, he was summoned for a meeting with Vladimir Šćepanović, the head of the Remand Prison. According to information obtained by our portal, he was then promised that he would be allowed to take walks in five out of a total of eight exercise yards.
However, as we have learned, nothing has changed, and the order remains in force that Mijajlović is only allowed to walk in one yard, which consists of some fifty steps of a concreted surface.
For clarification, prison walks, which are allowed twice a day for 30 minutes each, can be taken in several different yards, shorter or longer, equipped with various exercise facilities.
It is symptomatic that this concerns conditions that, as a rule, belong to every detainee, yet here we are witnessing, albeit in a negative sense, special treatment of a single detainee.
This raises the question - why is someone making an effort to ensure that Mijajlović does not have decent conditions in the Prison Administration?

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mijajlović still without decent conditions in prison custody

Pokušaji ugrožavanja bezbjednosti Uprave za izvršenje krivičnih sankcija putem bespilotnih letjelica bili su naročito izraženi tokom ove godine, saopštio je direktor UIKS-a Darko Vukčević u razgovoru za portal Standard.
U periodu od svega dva mjeseca dronovi su oko kompleksa UIKS-a, kako kaže, primijećeni oko 20 puta, a službenici su spriječili ubacivanje oko 20 mobilnih telefona, punjača i druge nedozvoljene opreme, uz zapljenu dvije bespilotne letjelice i pojačanu saradnju sa Upravom policije.
Direktor UIKS-a ističe da je, uprkos učestalim pokušajima unošenja zabranjenih predmeta, bezbjednosna situacija u zatvorskom sistemu stabilna.
- Službenici UIKS-a su u svim situacijama pravovremeno reagovali, a o svakom pokušaju ugrožavanja bezbjednosti obaviještena je Uprava policije, imajući u vidu da se radi o aktivnostima koje se dešavaju izvan kompleksa UIKS-a i licima koja nijesu pod našom ingerencijom - rekao je Vukčević.
On dodaje da su tokom kalendarske godine zaplijenjena ukupno 43 mobilna telefona, kao i veće količine SIM kartica, punjača, improvizovanih bodeža, tableta, USB kablova i zamotuljaka nepoznate sadržine, što potvrđuje da su preventivno-bezbjednosne mjere neophodne i kontinuirane.
<h2>Svakodnevni pretresi i pojačan nadzor</h2>
Vukčević naglašava da se u svim organizacionim jedinicama UIKS-a preventivno-bezbjednosne aktivnosti sprovode gotovo svakodnevno.
- Kontinuirano se sprovode lični pretresi lica lišenih slobode, pretresi prostorija, soba i boravaka, kao i opšti pretresi organizacionih jedinica, a sve u cilju sprečavanja negativnih pojava koje mogu ugroziti stanje bezbjednosti u zatvorskom sistemu - kazao je on.
Prema njegovim riječima, ove aktivnosti su se pokazale kao efikasne u prevenciji posjedovanja nedozvoljenih predmeta i održavanju reda unutar zatvora.
<h2>Sve više pritvorenika iz organizovanog kriminala</h2>
Direktor UIKS-a upozorava da je struktura lica lišenih slobode značajno usložnjena, jer se u zatvorima nalazi sve veći broj pritvorenih i osuđenih za krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala, uključujući pripadnike suprotstavljenih kriminalnih grupa.
- Iz bezbjednosnih razloga, članovi različitih kriminalnih struktura, kao ni članovi istog krivičnog djela, ne smiju biti zajedno smješteni. To organizaciju dnevnih aktivnosti čini posebno zahtjevnom i složenom - naveo je Vukčević.
On potvrđuje da su tokom ove godine postojali bezbjednosni rizici i izazovi, ali da nije došlo do ozbiljnijih incidenata.
- Kontinuiranim sprovođenjem preventivnih mjera, odvajanja smještaja, sprečavanja kontakata, pojačanog nadzora, praćenja i pretresa, stanje bezbjednosti je održavano stabilnim - rekao je direktor UIKS-a.
<h2>Manjak kadra dodatni izazov</h2>
Govoreći o kadrovskim kapacitetima, Vukčević navodi da UIKS trenutno ima deficit u odnosu na sistematizaciju.
- Odnos broja sistematizovanih radnih mjesta, stalno zaposlenih i angažovanih po osnovu ugovora ukazuje na nedostatnost 65 izvršilaca - kazao je on.
Dodaje da UIKS kontinuirano radi na poboljšanju kadrovske strukture, uz poseban fokus na zapošljavanje novih službenika, njihovu obuku i stručno osposobljavanje za rad sa visokorizičnim pritvorenicima.
<h2>Broj zatvorenika i pritvorenika</h2>
U ustanovama Uprave za izvršenje krivičnih sankcija trenutno se nalazi ukupno 1.396 lica, od čega je 746 pritvorenika, dok 650 lica izdržava pravosnažne zatvorske kazne.
Prema riječima Vukčevića, prebukiranost je izražena isključivo u organizacionoj jedinici Istražnog zatvora, gdje je smješten nešto veći broj pritvorenika u odnosu na standardima propisane kapacitete.
- UIKS je u prethodnom periodu preduzeo niz aktivnosti u cilju proširenja smještajnih kapaciteta - naveo je on.
Kako pojašnjava, u Zatvoru za kratke kazne oslobođen je značajan dio kapaciteta, gdje je odvojeno smješteno oko 165 pritvorenih lica, a kapacitet objekta dodatno je proširen za 71 mjesto. Izmiještanjem Sektora za zdravstvenu zaštitu, kapaciteti Istražnog zatvora prošireni su za dodatnih 60 mjesta, dok su kapaciteti Zatvora u Bijelom Polju povećani za još 60 mjesta, gdje je trenutno smješteno oko 100 pritvorenika.
<h2>Izgradnja novih objekata kao dugoročno rješenje</h2>
Vukčević ističe da se problem smještajnih kapaciteta ne može rješavati samo kratkoročnim mjerama.
- U toku je izgradnja četiri nova objekta – Specijalne zdravstvene ustanove, prijavnice, otvorenog zatvora i multifunkcionalnog objekta - kazao je on.

Pokušaji ugrožavanja bezbjednosti UIKS-a: Dronovi primijećeni 20 puta za dva mjeseca, spriječen unos desetina mobilnih telefona

U posljednjih nekoliko godina imali smo izuzetan broj pokušaja da se dronovima u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija unesu telefoni, narkotici, raznorazni predmeti, ali je UIKS, prema mojim podacima, osujetio gro tih pokušaja - kazao je stručnjak za bezbjednost dr Ivan Pekić u "Budilniku" na Televiziji E.
Smatra da je potrebna preventivna kontrola, da ih ne bude samo kada se desi incident i kada se dopremi određeno sredstvo, oružje, telefon ili narkotik, kako bi se poboljšala cjelokupna bezbjednost same institucije.
Nedavni pokušaj unošenja mobilnog telefona u Istražni zatvor u Spužu dronom pokazao je da dronovi predstavljaju sve veći izazov.
Pekić smatra da je pohvalno što je niz incidenata spriječen i što su oboreni dronovi, koji su prenosili nedozvoljena sredstva, puškama koje je nabavila Uprava za izvršenje krivičnih sankcija.
- Problematično je što određeni broj dronova vjerovatno nekad i uspije da dopremi nešto od određenih narkotika, a možda čak i telefona. Prije samo dva dana mogli smo pročitati u medijima je da učestalom kontrolom službenika UIKS-a nađeno na desetine mobilnih telefona, tako da mislim da način fizičkog dopremanja telefona i dalje funkcioniše - naveo je Pekić.
UIKS je, podsjeća, nabavio anti-dron sisteme i to je samo jedan od niza koraka koje ta institucija mora uraditi u toj novoj bezbjednosnoj prijetnji.
- To je potpuno novi bezbjednosni izazov. Do juče ste imali fizičkim naporima da se određeni rođaci, prijatelji, čak i bliži krvi srodnici pokušavali da na raznorazne načine prevaziđu barijere prilikom bezbjednosnih provjera na ulasku u UIKS, a danas je to potpuno novi, moderniji način - istakao je Pekić.

Pekić: Uprava za izvršenje krivičnih sankcija spriječila više pokušaja unošenje nedozvoljenih sredstava dronom

Pošto je preostalo još da nas strijeljaju, nećemo dozvoliti da budemo žrtvena jagnjad iako nas niko ne čuje, jer je na snazi nasilje nad pravom na koje sve institucije ćute i pordžavaju kako bi sačuvali svoje funkcije, a žrtvovali nas i naše porodice - poručili su pritvorenici u Istražnom zatvoru u Spuž.&nbsp;
U saopštenju za javnost, koje su dostavili medijima posredstvom advokata Nikole Tomkovića, upozorili su i ukazali na ponižavajući odnos institucija koje se oglušuju na njihove apele i zahtjeve, ne sprečavajući kršenje osnovnih ljudskih prava, pošto je veliki broj pritvorenika mnogo duže u UIKS-u nego što je realna kazna koju mogu dobiti u slučaju osude.&nbsp;
Kako je istaknuto, štrajk glađu više od 100 pritvorenika u istražnom zatvoru u Spužu, opozivanje punomoćja njihovim braniocima, te protest nihovih porodica ispred Višeg suda u Podgorici nijesu dali rezultate, jer je izostala reakcija nadležnih.
Štrajk je, kako se podsjeća, dvije sedmice organizovan zbog prenatrpanosti i izuzetno loših higijenskih uslova, kao i dugih sudskih procesa što je za posljedicu imalo značajan broj odloženih suđenja. Zbog izostanka reakcije i nepoštovanja dogovora koji je ranije bio postignut sa predsjednikom Višeg suda i predstavnicima Ministarstva pravde obratili su se javnosti.
- Prinuđeni smo da otkazujemo punomoćje svojim advokatima, jer je iz dosadašnjeg iskustva u postupcima pred crnogorskim sudovima jasno da nam nisu potrebni branioci, jer nemaju nikakvu svrhu u sudnici. Ne aludiramo na njihovo znanje, volju i pravne vještine, već na stanje u crnogorskom pravosuđu. Smatramo da su nam uskraćena sva elementarna prava na život, kao i pravo na pravično i fer suđenje zakonom zagarantovano - ističu pritvorenici.&nbsp;
Pozivaju sve advokate da javno kažu šta je na snazi u Crnoj Gori i kakva je njihova uloga u sudnicama.&nbsp;
- Da li su sudovi postali servis tužilaštva nečijom samovoljom ili ucjenama Specijalnog državnog tužilaštva sa Skaj i vajber porukama, mi to ne znamo, ali nećemo pristati nezakonjem da se igraju sa našim životima, isti oni koji su unazad nekoliko godina kršili zakon. Jedino šta je uspjelo crnogorsko pravosuđe jeste da rasturi mnoge porodice, napravi im pakao od života, mnoge ostavi bez posla, razboli članove porodica, da ne pričamo kroz šta sve prolaze porodice u crnogorskom društvu - naveli su u saopštenju.
Pravosuđe se, kako dodaju, ponaša kao da oni nemaju pravo na život.
- A sve uz političku podršku subjekata koje sad ne zanimaju ni mi ni naše porodice, jer se sjete samo oko izbora kad su im potrebni glasovi, a sada znajući naše problema, glasno ćute i pod izgovorom vetinga vrše pritisak na sudove - kazali su pritvorenici u Istražnom zatvoru.&nbsp;
Traže poštovanje zakona i Ustava Crne Gore.
- A ne samo poštovanje "Malteške deklaracije", da nas puste da dostojanstveno umremo. Ministar pravde da obezbijedi uslove dostojne čovjeka, što mu je posao, a ne da vrši pritisak i daje smjernice sudovima kako bi ispunili njegove želje. To nisu javno radili njegovi prethodnici, koje sada krivite za sve. Zbog nepravde smo prinuđeni da otkazujemo usluge advokata iz razloga što su u crnogorskim sudovima nepotrebni jer ih ne poštuju. A zakon važi samo za one koje su na vlasti, kako prije tako i sad - selektivna pravda je gora od nepravde - zaključili su pritvorenici Istražnog zatvora u Spužu u otvorenom pismu.

Pritvorenici u Spužu upozoravaju: Preostalo još da nas strijeljaju, nećemo dozvoliti da budemo žrtvena jagnjad

U Istražnom zatvoru Podgorica 6. oktobra od 68 pritvorenika koji izražavaju određena neslaganja u odnosu na uslove smještaja i sudske postupke njih 40 to čini štrajkom glađu, saopšteno je iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.
Pritvorenicima koji učestvuju u štrajku glađu je, kako navode u saopštenju, obezbijeđena sveobuhvatna i kontinuirana zdravstvena zaštita.&nbsp;
- Medicinsko osoblje kontinuirano prati njihovo zdravstveno stanje, a sa posebnim fokusom na praćenje vitalnih parametara. Svi koji učestvuju u štrajku su pod stalnim nadzorom i njihovo trenutno zdravstveno stanje je stabilno - ističu iz UIKS-a.
Uprava za izvršenje krivičnih sankcija nastavlja sa sprovođenjem svih neophodnih mjera sa ciljem zaštite zdravlja pritvorenika, kao i očuvanja reda i bezbjednosti u Upravi

U Istražnom zatvoru glađu štrajkuje 40 zatvorenika, njihovo zdravstveno stanje stabilno

U Istražnom zatvoru Uprave za izvršenje krivičnih sankcija od 117 pritvorenika njih 89 štrajkuje glađu.
Pritvorenima, koji štrajkuju zbog neslaganja u odnosu na uslove smještaja i sudske postupke, obezbijeđena je sveobuhvatna i kontinuirana zdravstvena zaštita.&nbsp;
- Medicinsko osoblje kontinuirano prati njihovo zdravstveno stanje, a sa posebnim fokusom na praćenje vitalnih parametara. Svi pritvorenici koji učestvuju u štrajku su pod stalnim nadzorom i njihovo trenutno zdravstveno stanje je stabilno - navodi se u saopštenju UIKS-a.
Nastavljaju, kako dodaju, sa realizacijom svih neophodnih mjera sa ciljem zaštite zdravlja pritvorenika, te očuvanja reda i bezbjednosti u Upravi.

U UIKS-u 89 pritvorenika štrajkuje glađu, njihovo zdravstveno stanje stabilno

Zdravstveno stanje svih pritvorenika koji učestvuju u štrajku glađu su stabilno, kazali su iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.
Kako su precizirali u saopštenju, od 111 pritvorenika koji izražavaju određena neslaganja u odnosu na uslove smještaja i sudske postupke, njih 92 to čini štrajkom glađu.
- Svi koji učestvuju u štrajku su pod stalnim nadzorom, a njihovo zdravstveno stanje se kontinuirano prati Sektor za zdravstvenu zaštitu - podsjetili su iz UIKS-a.&nbsp;
Uprava za izvršenje krivičnih sankcija će, kako dodaju, nastaviti da preduzima sve neophodne mjere sa ciljem zaštite zdravlja pritvorenih, a s tim u vezi i očuvanja reda i bezbjednosti u Upravi.

UIKS: Svi pritvorenici koji štrajkuju glađu stabilnog stanja

Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) saopšteno je da danas ukupno 79 pritvorenika učestvuje u štrajku, od čega njih 60 odbija i hranu.
- Kao što je i ranije saopšteno, sva lica koja učestvuju u štrajku su pod stalnim nadzorom, a njihovo zdravstveno stanje se kontinuirano prati od strane Sektora za zdravstvenu zaštitu - naveli su u UIKS-u.
Oni su kategorični da je trenutno stabilno zdravstveno stanje svih pritvorenika koji štrajkuju.
- U odnosu na navedeno, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija će nastaviti da preduzima sve neophodne mjere u cilju zaštite zdravlja pritvorenih lica, a s tim u vezi i očuvanja reda i bezbjednosti u Upravi - zaključili su u UIKS-u.
<a href="https://etv.me/drustvo/uiks-od-66-pritvorenika-koji-strajkuju-48-stupilo-i-u-strajk-gladu">Juče</a> je štrajkovalo ukupno 66 pritvorenika, od čega 48 glađu.

Ukupno 79 pritvorenika štrajkuje, njih 60 odbija hranu

Pritvorenici Istražnog zatvora Uprave za izvršenje krivičnih sankcija stupiće u podne 15. septembra u štrajk, navodi se u saopštenju koje je dostavljeno Televiziji E.
Kako su istakli u saopštenju uz 10 razloga zbog kojih stupaju u štrajk, odlučni neće uzimati hranu, kantinu, hranu od kuće i odbijaju svaki vid pravdne pomoći, advokate po službenoj dužnosti.
- Molimo da ne ulaze u predmete i ne igraju se sa našim i životima naših porodica - poručili su pritvorenici Istražnog zatvora.&nbsp;
Kao prvi razlog za štrajk navode uslove u UIKS-u - šetnje, posjete, dječije posjete, posjete advokata, te prenatrpanost u sobama, dok je drugi razlog dužina pritvora, ističući da pritvor postaje kazna.
Treći razlog su nanogice, odnosno takozvani električni nadzor, četvrti je njihov zahtjev da se odredi veličina jemstva po težini djela, dok kao peti razlog zahtijevaju poštovanje Ustava i zakona Crne Gore.
Kao šesti razlog stupanja u štrajk navode zahtjev da se poštuju odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i Suda pravde u Luksemburgu, a sedmi su domaća načela i opšteprihvaćeno međunarodno pravo, kao i pravo na pravično suđenje i odbranu.
Osmi razlog iz saopštenja je pravna zaštita iz člana 31 Direktive 2014/41 koja štiti i pojedinca i državu, dok je deveti zahtjev spajanje predmeta gdje su isti ljudi, isti vremenski period, iste poruke u jednu organizaciju u produženom trajanju.
Deseti razlog, odnosno zahtjev je ne potvrđivati optužnice po automatizmu i istragu voditi na glavnom pretresu.
- Pozivamo sve nosioce visokih funkcija u Crnoj Gori, kao i političke aktere ukoliko žele pravnu državu da javno odgovore da li se mora poštovati zakon i Ustav Crne Gore i odluke Evropskog suda za ljudska prava, kao i pravna zaštita iz člana 31 EU Direktive 2014/41 - navodi se u saopštenju

Pritvorenici Istražnog zatvora 15. septembra stupaju u štrajk glađu: Pritvor postaje kazna

Advokat Danilo Mićović za Portal ETV otkriva da, prema njegovim saznanjima, u Crnoj Gori trenutno borave predstavnici Komiteta za prevenciju torture Savjeta Evrope (CPT), koji će u okviru svoje misije posjetiti i Istražni zatvor.&nbsp; Posljednja posjeta CPT-a ovoj ustanovi dogodila se prije nekoliko godina, kada su konstatovani teški uslovi pritvora, višemjesečna i višegodišnja izolacija zatvorenika po 23 sata dnevno, te potpuni izostanak svrshodnog režima.&nbsp; Mićović upozorava da je stanje sada znatno gore nego tada, te da će novo mišljenje CPT-a imati ozbiljan uticaj, uključujući i na proces zatvaranja poglavlja 23. i 24. Posebno ističe da sudovi i dalje sistematski zanemaruju preporuke CPT-a da se, gdje god je moguće, koriste alternativne mjere umjesto pritvora, što doprinosi pogoršanju već alarmantne situacije u istražnim jedinicama. <h2>ŠTRAJK KAO ODGOCOR NA NEISPUNJENA OBEĆANJA</h2> Pritvorenici Istražnog zatvora u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, ponovo najavljuju štrajk glađu, nakon što predstavnici Ministarstva pravde i predsednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović, nijesu ispunili obećanja data prije nekoliko mjeseci kada su im prilikom posjete obećali, između ostalog i bolje uslove boravka. To se navodi u pismu koje su dostavili medijima preko advokata Nikole Tomkovića. U dopisu su apelovali na Advokatsku komoru da podrži njihove zahteve, te da sredinom septembra pritvorenici i advokati zajedno stupe u generalni štrajk. - Štrajk bi se odnosio da se ni pritvorenici ni advokati ne pojavljuju na ročišta - naveli su oni. Advokat Danilo Mićović je, govoreći u svoje ime, kazao da kao advokat podržava sve ono što njegove kolege iniciraju u postupcima vezano za stanje u Istražnom zatvoru ističući koje jeste alarmantno. - Svi mi advokati koji postupamo u tim pritvorskim predmetima upoznati smo sa situacijom, sa problemom pretrpanosti pritvorskih soba u kojima čak boravi i po 14, 15 osoba što predstavlja tri puta veći broj od planiranog smjestaj ih kapaciteta. Zbog prenatrpanosti pritvorskoh jedinica, ne trpe samo pritvorenici već ono u velikoj mjeri otežava posao službenicima zatvora i samim advokatima, jer se ne dešava tako rijetko da advokati podu do zatvora s namjeri da posjete više svojih klijenata da bi na kraju mogli da obave razgovor sa samo dva, tri od recimo planiranih pet, šest ili više - pojašnjava advokat Mićović.&nbsp; To se dalje odražava i na ostvarivanje njihovog prava na nesmetanu komunikaciju sa braniocem, te u konačnom i na njihovo pravo na odbranu koju je u tim uslovima nemoguće pripremiti na adekvatan način. On je ukazao i na problem o kojem mjesecima javnost obavještavaju pritvorena lica - neadekvatna medicinska zaštitu, ali i loši higijenski uslovi što je pruzrokovalo izbijanje i širenje zaraznih bolesti poput šuge. Broj samoubistava izvršenih u posljednje vrijeme je zabrinjavajući, i to takođe ukazuje da ne postoje uslovi ni za adekvatnu psihološku podršku licima koji imaju određenih problema u pritvorskim uslovima. Takođe zabrinjava i veliki broj smrtnih slučajeva u pritvorskim jedinicama o kojima javnost nije obaviještena kako je do smrti došlo i da li postoji nečija odgovornost za to. Mićović zaključuje da bi problem prenatrpanosti pritvorskih jedinica, kojim bi se donekle riješili i ostali problemi sa kojima su pritvorenici suočeni, mogao riješiti kada bi Sud počeo sa primjenom alternativnih mjera pritvaranja, koje su propisane zakonom, a koje su već godinama za sudije član zakona koji olako preskaču i sa jednakom lakoćom određuju pritvore. - Svjedoci smo da se od starne crnogorskih sudija olako određuje pritvor i da alternativne mjere pritvaranja postoje samo na papiru bez obzira na činjenicu da u mnogobrojnim slučajevima pritvor nije ni opravdan ni nužan već postaje kazna. Jemstva se veoma rijetko usvajaju, a praksa na zapadu je pokazala da je ta alternativna mjera jedna od najboljih načina rješavanja problema prenatrpanosti zatvora. I pored takvog stanja država ništa nije uradila da nabavi uređaje za elektronski nadzor, a na taj način bi došlo do rasterećenja Istražnog zatvora čime bi se svakako poboljšalo stanje tamo odnosno smanjio broj pritvorenika, jer bi dio njih mogao biti u kućnom pritvoru - objašnjava Mićović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423230444_8357e255227bf3d5c509b2548aeed608c5013856f7d1f3d6fc6218c5ac957887.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250423230444_8357e255227bf3d5c509b2548aeed608c5013856f7d1f3d6fc6218c5ac957887" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Danilo Mićović"> </figure>  On ističe da problemi sa kojima se suočavaju pritvorenici kada je riječ o uslovima boravka i finkcionisanja u Istražnom zatvoru predstavlja grubo kršenje svih njihovih prava, zbog čega je krajnje vrijeme da se nadležni državni organi ozbiljno pozabave njihovim problemima i naprave radiklane promjene koje bi doprinjele rasterećenju pritvorskih jedinica, zatvorskog sistema koji je trenutno nefukniconalan jer pored prostornih kapaciteta nema dovoljno ni zaposlenih. <h2>CPT PONOVO TU</h2> Mićović dodaje da ima saznanja da u Crnoj Goru trenutno borave predstavnici Komiteta za prevenciju torture Savjeta Evrope koji će u okviru svojih aktivnosti posjeteti i Istražni zatvor. - Predstavnici Komiteta za prevenciju torture Savjeta Evrope zadnji put Istražni zatvor su posetili prije par godina. CPT je tada utvrdio da su lica pritvorena u Istražnom zatvoru u KPZ Spuž i istražnom odjeljenju zatvora Bijelo Polje držana duže vrijeme u lošim uslovima i bez bilo kakvog svrsishodnog režima. Takođe su naveli da je situacija pogoršana činjenicom da su pritvorenici zatvoreni u svojim ćelijama po 23 sata dnevno mjesecima pa čak i godinama uzastopno, uz brojna ograničenja nametnuta od suda tokom pretpretresnog perioda. Oni su tada zaključili i da kumulativni efekti ove situacije za pritvorena lica, posebno u Istražnom zatvoru u Spužu, zajedno sa smanjenom učestalošću kontakta sa spoljnim svijetom mogu da dovedu do nehumanog i ponižavajućeg postupanja - podsjeća Mićović i dodaje da je stanje u istražnjim zatvorima znatno gore sada nego prije četiri godine i da će upravo njihovo mišljenje koje će dati nakon posjete znatno uticati na mnoge stvari pa čak i na zatvaranje poglavlja 23. i 24.&nbsp; Ono što predstavnici pravosuđa često prenebregnu, je i činjenica da je CPT u poslednjem izvještaju naveo da je jedan od ključnih problema koji stvara sve ove ostale sistemske probleme o kojima pričamo, upravo postupanje sudova koji nikako ne koriste alternativne mjere pritvoru. U preporukama iz izvještaja CPTa je posebno naglašeno da sudovi moraju da počnu da primjenjuju alternativne mjere pritvoru uvijek kada je to moguće. <h2>PORODICE ČEKAJU I PO 4 SATA DA VIDE PRITVORENIKE</h2> Svi problemi sa kojima se suočavaju pritvorenici, dodaje Mićović, su rješivi, i advokati su spremni da uzmu učešće i pruže svoju podršku, ali je nephodno sistemsko djelovanje svih. Podsjetimo, pritvorenici su u pismu dostavljenom medijima naveli da je situacija još teža i gora nego prije nekoliko mjeseci kada su od štrajka odustali nakon razgovora sa predsjednikom suda Zoranom Radovićem i predstavnicima ministarstva pravde. - Zbog prenatrpanosti zatvora, šetnje koje su zakonom predviđene dva puta dnevno po jedan sat - sada traju dva puta po 30 minuta u toku dana. U jesenjem i zimskom periodu, prostor predviđen za šetnju i boravak na svežem vazduhu nije moguće koristiti zbog starosti zatvorske zgrade i nefunkcionalnosti otvora za atmosfersku kanalizaciju, zbog čega dolazi do izlivanja fekalija i poplava - istakli su oni. Kažu da zbog prenatrpanosti kapaciteta porodice pritvorenika čekaju po tri do četiri sata kako bi došli u posjetu na temperaturi od plus 40 stepeni. - Dječije posjete se vrše u prostoriji od 20 kvadrata po 30 minuta, a istovremeno borave i po četiri porodice. U tim uslovima nema nikakve privatnosti, ni prostora da se sjedne i popriča sa maloljetnom djecom koja se zbog tim nehumanih uslova osjećaju vrlo neprijatno - naveli su u pritvorenici dopisu. <h2>NEMA LJEKOVA</h2> Zdravstvena služba, navode, nema ljekove koji su prepišu pritvorenicima nego porodice moraju da ih kupuju od svojih sredstava, a ukoliko pritvorenici i njihove porodice nemaju finansijske mogućnosti pritvorenici su prepušteni sami sebi. - A što se tiče inventara i tehnike, ukoliko nijeste u finansijskoj mogućnosti da iste obezbijedite-kupite, ostaje samo krevet u sobi - dodaju u dopisu. Takođe, navode da zbog velike prenatrpanosti i kapaciteta kuhinje u posljednje vrijeme nemaju ni mogućnost spremanja posne hrane u vrijeme posta, te da se umjesto toga nude konzerve ribe i ništa više. - U kantini nema kapaciteta da stanu namirnice za sve pritvorenike, tako da prilikom podjele namirnica dosta pritvorenika ostane bez pola naručenih artikala, a voće i povrće koje stiže je vidno niže klase - naveli su pritvorenici. Kao glavne krivce za ovakvo stanje vide sudove koji, kako su kazali, određuju pritvor i ne puštaju ljude da se brane sa slobode, kao i Ministarstvo pravde koje je i nadležno za zatvor u Spužu. Očito je, cijene oni, na snazi nepoštovanje ljudskih prava i kršenje Ustava Crne Gore, kao i kršenje prava po Evropskom sudu za ljudska prava. - Smatramo da se radi o samovolji pojedinaca u vrhu pravosuđa povezanih sa bivšim režimom i uz političku podršku nove vlasti koja je sve ali nije demokratska - zaključuje se u saopštenju pritvorenika u Spužu.

Svetlana Đokić

Istražni zatvori ponovo pod lupom Savjeta Evrope; Mićović: Uslovi značajno gori nego prije četiri godine, pritvorenici prijete štrajkom

Rukometna reprezentacija Crne Gore završila je nastup na EHF Evropskom prvenstvu na krajnje razočaravajući način. U posljednjem kolu grupe D naši rukometaši doživjeli su ubjedljiv poraz od Švajcarske – 26:43 (16:22), što predstavlja najteži poraz u istoriji crnogorske selekcije u zvaničnim mečevima.
Turnir je naša reprezentacija završila sa čak 121 primljenim golom u tri utakmice, što dovoljno govori o problemima i ukupnom utisku koji je ostavljen na kontinentalnoj smotri. Poslije solidnog i ohrabrujućeg nastupa protiv Slovenije, uslijedila su dva teška poraza u kratkom vremenskom razmaku, koji su ostavili dubok trag.
Pred stručnim štabom i igračima sada je ozbiljan izazov – kako se psihološki i takmičarski oporaviti od ovakvog epiloga, naročito imajući u vidu da već u martu slijede pretkvalifikacioni mečevi za Svjetsko prvenstvo protiv selekcije Finske.

Debakl rukometaša na Evropskom prvenstvu: Crna Gora ubjedljivo poražena od Švajcarske

Godinu dana nakon što je Donald Tramp po drugi put položio zakletvu, jasno je da je njegov drugi mandat znatno uzdrmao i američku politiku i globalni poredak. Kako je ranije upozorio The Economist, Tramp je napao međunarodni sistem zasnovan na pravilima, narušio savezništva i uveo duboke podjele unutar same Amerike, sukobljavajući se s Kongresom, sudovima, medijima, univerzitetima i državnom administracijom.
Rastuće nezadovoljstvo vidi se i u anketama. Trampov neto rejting pao je sa +2 na –19, što je njegov najniži rezultat u ovom mandatu. Dok je na početku mandata 37 odsto Amerikanaca smatralo da zemlja ide u dobrom pravcu, sada to misli samo 31 odsto, dok 61 odsto vjeruje da SAD idu pogrešnim putem.
Posebno loše ocjene Tramp dobija za ekonomska pitanja i inflaciju – rejting njegove politike u toj oblasti pao je sa +6 na –27. Iako je ilegalna imigracija smanjena u odnosu na period administracije Džoa Bajdena, podrška Trampovoj imigracionoj politici takođe opada.
Analiza The Economista, zasnovana na podacima JutGova, pokazuje da je nezadovoljstvo Trampom prisutno čak i u saveznim državama koje su glasale za njega 2024. godine, što predstavlja upozorenje za republikance pred predstojeće međuizbore. Najveću podršku Tramp i dalje ima među bijelim i muškim biračima, dok su mlađi, pripadnici manjina i visokoobrazovani građani među njegovim najžešćim kritičarima. Zanimljivo je i da su penzioneri, tradicionalno pouzdana republikanska baza, sve manje entuzijastični.
Dok republikance najviše brinu imigracija, porezi i državna potrošnja, demokrate su fokusirane na zdravstvo i klimatske promjene – razlike koje dodatno produbljuju političke podjele u Sjedinjenim Američkim Državama.

Pad popularnosti Donalda Trampa: Čak 61 odsto Amerikanaca vjeruje da SAD idu u pogrešnom pravcu

Evropski parlament odlučio je da zamrzne proces ratifikacije trgovinskog sporazuma između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, kao odgovor na najnovije prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa, potvrdile su danas glavne političke grupacije u EP.
Ovu mjeru podržali su socijaldemokrate (SD) i poslanici Evropske narodne partije (EPP), dok je ona izazvala podjele među evropskim nacionalističkim strankama.
Predsjednica poslaničke grupe SD Iratkse Garsija Peres izjavila je novinarima da među političkim grupama postoji "većinski dogovor" da se zamrzne trgovinski sporazum koji su EU i SAD postigli prošle godine, piše Figaro.
Najveća politička grupa u EP, EPP, takođe je potvrdila obustavu daljih razgovora o tom sporazumu.
Predsjednik poslaničke grupe EPP Manfred Veber ocijenio je da je sprečavanje bescarinskog pristupa američkih kompanija evropskom tržištu "veoma snažan alat".
Predsjednica centrističke grupe Obnovimo Evropu (Renew) Valeri Aje istakla je da je riječ o "izuzetno moćnoj poluzi", navodeći da ne vjeruje da bi američke kompanije bile spremne da se odreknu evropskog tržišta.
S druge strane, dio nacionalističke desnice usprotivio se zamrzavanju sporazuma. Kopredsjednik grupe Evropskih konzervativaca i reformista (ECR) Nikola Prokaćini ocijenio je da je takva odluka "greška".
Suprotan stav ima grupa Patriote, na čijem je čelu francuski europoslanik Žordan Bardela, koja podržava "suspenziju" sporazuma. Bardela je poručio da je u odnosima sa SAD sada na snazi "odnos snaga". Dogovor, postignut tokom ljeta, predviđa carine od 15 odsto na izvoz iz EU u SAD, dok bi američki izvoz u EU bio oslobođen carina.

Odluka EP: Poslije Trampovih prijetnji zamrznut trgovinski sporazum EU-SAD

,,Dana 01.12. 2020. godine korisnik DN3GOV (Petar Lazović) i korisnik 5S7GLO (Ljubo Milović) razgovarali su o potencijalnom poslu u vezi krijumčarenja kokaina iz Ekvadora u Evropu...” Ovo je tek djelić iz obimnih informacija o švercu kokaina, koju je Europol slao na adresu Specijalnog policijskog odjeljenja i Specijalnog državnog tužilaštvau Crnoj Gori krajem 2021. i polovinom 2022. godine, ali i kasnije. &nbsp; U više navrata, po zamolnici iz Podgorice, francuski Europol je slao obimne, klasifikovane, obavještajne podatke kolegama iz Crne Gore. Od kako je 29. aprila 2022. godine imenovan za šefa Specijalnog policijskog odjeljenja, Predrag Šuković je jedina adresa u Crnoj Gori na koje stiže povjerljivi materijal iz Francuske. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260120190112_f4bd9c97afe23dda9bdbc4caa7301cf53fcbfdff66cda9be592dd9b1798fb7af.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260120190112_f4bd9c97afe23dda9bdbc4caa7301cf53fcbfdff66cda9be592dd9b1798fb7af" data-rendition-name="original" width="810" height="540" loading="lazy" alt="CENTAR ZA ISPORUKE KA EVROPI: Luka Gvajakil"> <figcaption>CENTAR ZA ISPORUKE KA EVROPI: Luka Gvajakil(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ISTINE I LAŽI O ŠVERCU IZ EKVADORA &nbsp; Priča o krijumčarenju narkotika iz Južne Amerike, posebno Ekvadora i Kolumbije, nije nova priča. Prema podacima američke agencije za borbu protiv krijumčarenja DEA, zapljena kokaina u Zapadnoj i Centralnoj Evropi dostigla je rekordnih 315 tona 2021. godine, a pretpostavlja se da – i nakon brojnih međunarodnih policijskih akcija – krijumčarenje narkotika prema Evropi nije smanjeno, naprotiv. &nbsp; U dosadašnjoj praksi stranih agencija za borbu protiv transnacionalnog krijumčarenja droge, evkadorska luka Gvajakil je prepoznata kao jedan od važnih centara za šverc kokaina iz Južne Amerike. &nbsp; Iz objava ekvadorskih medija vidi se da je mnogima iz Evrope bio veoma interesantan Ekvador. Ne samo iz turističkih razloga. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260120190116_44b413b54b38d02f32af2c99e1dab39a04661ba883205d91a8272268b2b4e971.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260120190116_44b413b54b38d02f32af2c99e1dab39a04661ba883205d91a8272268b2b4e971" data-rendition-name="original" width="1227" height="950" loading="lazy" alt="PRECIZNA EVIDENCIJA: Naslovnica lista Primicias"> <figcaption>PRECIZNA EVIDENCIJA: Naslovnica lista Primicias(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Između 2017. i 2021. godine, prema migracionim izvještajima, u Ekvador je ušao 721 Albanac, 1.053 Bjelorusa, 3.111 Grka i 192 Crnogorca. Procjenjuje se da 30 odsto njih dolazi zbog šverca droge, a nastanili su se u zatvorenim zonama luke Gvajakila – piše ekvadorski časopis ,,Primisias” (Primicias). &nbsp;&nbsp; Da je Ekvador značajna destinacija za krijumčarenje narkotika, prvenstveno kokaina, odavno je poznato brojnim evropskim policijama i tužilaštvima. &nbsp;&nbsp; Ali, jedino je do sada Specijalno državno tužilaštvo u Crnoj Gori povezalo Ekvador sa - švercovanjem cigareta. I to ne na osnovu izvještaja naših zapadnih partnera, već su optužni akti su sačinjeni uz očiglednu zloupotrebu izvještaja Europola!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260120190116_645a96217e401ac8cf21b0294fdfb94e025d1c7cf6d6ac02d83d7523040d3d5e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260120190116_645a96217e401ac8cf21b0294fdfb94e025d1c7cf6d6ac02d83d7523040d3d5e" data-rendition-name="original" width="3000" height="1943" loading="lazy" alt="STOJE IZA OPTUŽNICE: Trojac specijalnih tužilaca - Medojević, Vukotić i Janković"> <figcaption>STOJE IZA OPTUŽNICE: Trojac specijalnih tužilaca - Medojević, Vukotić i Janković(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  12 ,,POKRETNIH” REČENICA Novinarska ekipa Televizije E razotkrila je da se u optužnici SDT-a protiv Aleksandra Mijajlovića i još sedam optuženih, koju potpisuje specijalni tužilac Miroslav Turković, Skaj poruke koje je Europol dostavio u vezi krijumčarenja kokaina - upotrebljavaju se za dokazivanje šverca cigareta?! &nbsp; A te iste poruke koristi i tužilački trojac Ivan Medojević, Jovan Vukotić i Maja Janković u optužbama za šverc kokaina iz Ekvadora. &nbsp; Kako je to bilo moguće? &nbsp; Televizija E je pokušala da iz Specijalnog državnog tužilaštva dobije odgovor. &nbsp; -Da li je tužilaštvo upoznato sa činjenicom da su iste SKY poruke, koje je Europol dostavio državnim organima u vezi sa trgovinom kokainom, korišćene &nbsp;u istrage koje se odnose na šverc cigareta iz Ekvadora – pitala je novinarka Televizije E specijalnog tužioca, portparola Specijalnog državnog tužilaštva. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260120190116_737afb5dd363b6bbb397d11cb7ec8769a8fa7b73c8b2e5a3c6a1818032e62eec.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260120190116_737afb5dd363b6bbb397d11cb7ec8769a8fa7b73c8b2e5a3c6a1818032e62eec" data-rendition-name="original" width="900" height="582" loading="lazy" alt="DUGOTRAJNO, UPORNO ĆUTANJE: Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović"> <figcaption>DUGOTRAJNO, UPORNO ĆUTANJE: Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nije bilo odgovora iz SDT-a na čijem je čelu Vladimir Novović. Uprkos ćutanju, analiza tužilačkog materijala nedvosmisleno ukazuje: podmetanje 12 rečenica iz jedne istrage u sasvim drugi tužilački slučaj nije moglo da se desi greškom, niti je plod slučajnosti. &nbsp;&nbsp; MANIPULISANJE NADIMCIMA Nije to, međutim, jedina sumnja na zloupotrebu Skaj poruka. Upoređivanjem obavještajnog dokumenta Europola i optužnice za šverc cigareta i kokaina, novinarski tim Televizije E uočio je još jednu važnu izmjenu. &nbsp; Skaj šifru 5OIQOW iza koje se, kako Europol tvrdi, krije korisnik kriptovane komunikacije koji se služi nadimcima ,,Miki”, ,,Miki 1” i ,,Novi Miki”, Specijalno državno tužilaštvo – bez ikakvog dokaza i bez pozivanja na Europolov izvještaj – naprasno pripisuje podgoričkom biznismenu Aleksandru Mijajloviću. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260120190120_74abcc26187f39ace428679165f436f1def88a8d7c6ca896c29ea2546cbb1eb8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260120190120_74abcc26187f39ace428679165f436f1def88a8d7c6ca896c29ea2546cbb1eb8" data-rendition-name="original" width="2478" height="874" loading="lazy" alt='OBRAZLOŽENJE ZA ,,RIPLIJA": Izvod iz optužnice kojim se ,,objašnjava" porijeklo nadimka ,,Aco"'> <figcaption>OBRAZLOŽENJE ZA ,,RIPLIJA": Izvod iz optužnice kojim se ,,objašnjava" porijeklo nadimka ,,Aco"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  -Komunikacija između korisnika SKY Ecc naloga sa šifrom DN3GOV i korisnika naloga sa šifrom 5OIQOW, na logičan i razuman način dovodi do zaključka da je licu koje je na SKY Ecc aplikaciji za kriptovanu komunikaciju koristilo nalog sa šifrom &nbsp;5OIQOW - nadimak ,,Aco”. Pri tom, okrivljeni Aleksandar Mijajlović nije sporio ovu činjenicu pa je dajući podatke o sebi naveo da je ,,Aco” njegov nadimak – piše, između ostalog, u optužnom aktu za šverc cigareta. &nbsp; Objašnjenje specijalnog tužioca Turkovića u optužnici zaista djeluje kao prizemna konstrukcija da se zamaskira manipulacija. Jer, Europolov dokument ni u jednom dijelu ne pominje nadimak Aco, već samo nadimke ,,Miki”, ,,Miki 1” i ,,Novi Miki”! &nbsp;&nbsp; To navodi na sumnju da je iz Specijalnog policijskog odjeljenja ili Specijalnog državnog tužilaštva - zloupotrijebio Skaj poruke i prepravljao Obavještajni dokument Europola. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260120190120_6cf43b7c165c12a331a36c8c56b55e106a85eb774d9e405a93ff97dbacf4ca58.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260120190120_6cf43b7c165c12a331a36c8c56b55e106a85eb774d9e405a93ff97dbacf4ca58" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ĆUTANJE INSTITUCIJA: Zgrada u Podgorici u kojoj je Viši sud i Vrhovni sud Crne Gore"> <figcaption>ĆUTANJE INSTITUCIJA: Zgrada u Podgorici u kojoj je Viši sud i Vrhovni sud Crne Gore(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SLJEPILO NADLEŽNIH &nbsp; I sve je to prošlo mimo očiju sudija koje su, očito lakonski, potvrđivale optužnice. I sve to dešava nakon upozoravajućeg otkrića hrvatskog advokata Anta Nobila, koji je direktno optužio specijalnog tužioca Šoškića za zloupotrebu službenog položaja u slučaju optužnice protiv Milivoja Katnića, Zorana Lazovića i Saše Čađenovića. &nbsp;&nbsp; Zato se sada otvara niz pitanja. Da li će se nastaviti ćutanje glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića? Hoće li reagovati Tužilački savjet? Hoće li Viši sud ili Apelacioni pokrenuti pitanje bezrezervnog potvrđivanja optužnica? &nbsp; Mnogo pitanja za sada bez jednog odgovora. Novinarski tim Televizije E će i narednih dana u prilozima razotkrivati brojne nelogičnosti i manipulacije u optužnim aktima. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: uprava-za-izvrsenje-krivicnih-sanckija