Pripadnici Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL), kao i posada taksi čamca Montenegro, jutros su uspješno izveli akciju spasavanja šest francuskih državljana na području Crnog Rta kod Čanja.
- Pomorsko-operativni centar (POC) je oko devet i 30 sati dobio informaciju od Sektora granične policije Bar da se na nepristupačnoj obali nalazi grupa osoba kojima je bila potrebna evakuacija. Informacija je potvrđena i sa taksi čamca Montenegro, čija je posada javila i da je došlo do oštećenja plovila na kojem su se nalazili strani državljani - saopšteno je iz UPSUL-a.
Odmah po pozivu isplovio je, kako su kazali, spasilački čamac Uprave sa službenicima Jedinice za traganje i spašavanje, koji su po dolasku na lokaciju započeli evakuaciju.
- U akciji je učestvovao i taksi čamac Montenegro, koji se prvi našao na mjestu događaja i pritekao u pomoć - naglasili su oni.
Na spasilački čamac Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama ukrcano je, navode, šest francuskih državljana, koji su bezbjedno prevezeni do Luke Bar.
- Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama apeluje na sve učesnike u pomorskom saobraćaju da prate vremenske prognoze i uslove plovidbe, posebno nautičare i vlasnike rekreativnih plovila, imajući u vidu da narednih dana slijede nepovoljni vremenski uslovi za plovidbu - zaključili su u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

UPSUL: Šest državljana Francuske spašeno kod Čanja

Sve trajektne linije iz crnogorske Luke Bar prema Italiji i Albaniji obustavljene su nakon urušavanja dijela gata na putničkom terminalu u Baru, piše Radio Slobodna Evropa.
Hrvatska Jadrolinija i italijanska Adria Ferries čiji feriboti plove na ovim linijama otkazale su do daljnjeg putovanja na relacijama sa Italijom - Bar–Bari i Bar–Ankona. Na sajtu Barske plovidbe zvanično je saopšteno da 5. i 12. avgusta iz Barija neće krenuti ka Baru.
Otkazana su i putovanja italijanskog feribota "AF Mia" koji iz Ankone, preko Bara, ide do Drača u Albaniji.
Za putnike koji su već kupili karte, kompanija Barska plovidba saopštila je da će biti organizovan alternativni prevoz do Drača ili Dubrovnika (Hrvatska), navodeći da mogućnost povrata novca.
Ove linije bile su ugovorene do kraja ljetnje sezone.
Ministarstvo pomorstva se nije oglašavalo.
<h2>Kako je došlo do oštećenja?</h2>
Prema saopštenju iz Luke Bar, do urušavanja je došlo 31. jula, nakon što je brod "AF Mia" napustila luku.
Sumnja se da je oštećenje izazvano radom elise tog feribota.
- Uvidom na licu mjesta od strane stručnjaka Luke Bar konstatovana su oštećenja i pojava dva otvora ispunjena morskom vodom, čije su okvirne dimenzije zone oštećenja oko 15 x 15 metara - navodi se u saopštenju.
Iako je način vezivanja broda ranije dogovoren sa nadležnima, sumnja se da se feribot u nekim momentima približio obali više od dozvoljenog minimalnog rastojanja, što je dodatno narušilo stabilnost zida.
Ministarstvo pomorstva naložilo je Luci Bar, kao koncesionaru, hitan inspekcijski nadzor i procjenu štete.
Lučka kapetanija odlučiće o daljoj upotrebi veza.
<h2>Putnici obaviješteni mejlom, snalaze se sami</h2>
Putnici su o otkazivanju linija obaviješteni putem mail adrese, uz obrazloženje da je riječ o vanrednim okolnostima, odnosno urušavanju pristaništa u Luci Bar i odluci Lučke kapetanije o obustavi saobraćaja.
U mejlu Jadrolinije navodi se da je, kao alternativa, ponuđen polazak iz Barija za Dubrovnik, umjesto za Bar.
Redakciji Radija Slobodna Evropa obratila se Mirjana, jedna od putnica koja je imala kartu iz Barija za Bar, odakle je planirala nastavak putovanja vozom do Beograda.
- Sjutra je trebalo da se vratimo iz Barija za Bar, karta kupljena preko Jadrolinije. Par dana ranije stigao je mejl da se dio luke urušio, bez jasnih detalja. Umjesto povratka u Bar, da ćemo biti prebačeni za Dubrovnik, bez pomoći oko prevoza do Bara, smeštaja... - kaže Jovana.
Dodaje da Jadrolinija nije organizovala prevoz od Dubrovnika do Bara.
Uz to, strahuje da će joj propasti i rezervacija za smještaj, moguće i karta za voz.
- Zvali smo željezničku stanicu u Baru, tražili da nam pomjere datum poratka, ali su rekli da to mogu samo ako im lično donesemo kartu, što naravno ne možemo, jer smo, kao što smo i rekli, fizički onemogućeni - navodi Jovana.
Kako kaže, uputila je mejl sa molbom ali ne zna da li će im izaći u susret.
<h2>Ne zna se kada će saobraćaj biti uspostavljen</h2>
Nepoznato je koliko će vremena trebati za sanaciju oštećene obale i kada će saobraćaj biti uspostavljen.
Lučka infrastruktura, uključujući dokove, je u vlasništvu države.
Za sanaciju je nadležno Ministarstvo pomorstva i Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama.
Iz ovih institucija nisu se oglasili.

Zbog urušavanja na doku u Luci Bar obustavljene trajektne linije za Italiju i Albaniju

Pripadnici Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama spasili su juče dvojicu kajakaša koji su se, usljed jakog vjetra, našli u opasnosti na nepristupačnoj plaži kod Buljarice, saopšteno je iz Uprave.
- Pomorsko operativni centar UPSUL-a primio je poziv za pomoć u 17:10 časova, nakon što dvojica državljana Crne Gore, zbog jakog zapadnog vjetra, nisu mogli bezbjedno da se vrate na plažu- navodi se u saopštenju.
Na teren je hitno upućen spasilački čamac SAR-5 sa tri člana posade. Zahvaljujući brzoj reakciji, kajakaši su uspješno evakuisani i prebačeni na siguran dio obale u Buljarici.
Kako navode, ovo nije prvi put da se na ovoj lokaciji izvršavaju ovakva spašavanja, koja zbog zahtjevnog i kamenitog terena često predstavlja rizik za rekreativne korisnike mora.
- Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama apeluje na građane, a posebno na korisnike kajaka i SUP dasaka, da se ne udaljavaju više od 150 metara od obale, kako je propisano zakonom, i da pomno prate vremenske uslove prije svakog izlaska na more. Takođe, podsjećamo da se pozivi za pomoć mogu se uputiti na broj 129, koji je dostupan 24 časa dnevno, svih sedam dana u nedjelji- zaključuju u saopštenju.

Spašena dvojica kajakaša kod Buljarice

Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) juče je uspješno realizovala dvije akcije i spasila četiri osobe u akvatorijumu crnogorskog primorja - saopšteno je iz UPSUL-a. 
 
Navodi se da su intervencije sprovedene brzo i efikasno, bez potrebe za medicinskom pomoći osobama koje su bile u opasnosti. 
 
Kako se dodaje, prva akcija odvijala se u Ulcinju, u blizini hotela Albatros, kada je spasilački skuter sa spasiocem, intervenisao nakon dojave da su dvije osobe u moru bile ugrožene usljed jakih morskih struja. 
 
- Zahvaljujući brzoj reakciji, spašene su državljanke Bosne i Hercegovine koje nijesu uspjele da same doplivaju do obale - naveli su u saopštenju.
Iz UPSUL-a su rekli da je druga intervencija izvedena u večernjim satima na nepristupačnoj plaži Crvena glavica kod Čanja, nakon što su dva državljanina Češke, u pratnji psa, ostali blokirani i zatražili pomoć putem Operativno-komunikacionog centra (OKC 112). 
 
- Zbog klizavog i opasnog terena, povratak pješice nije bio moguć, pa je spašavanje izvršeno sa morske strane plovilom SAR-5 - dodali su u saopštenju. 
 
Navodi se da je akciju izvela posada SAR tima u koordinaciji sa nadležnim službama, a osobe su uspješno evakuisane i prebačene na sigurnu obalnu lokaciju. 
 
- UPSUL apeluje na građane i turiste da se pridržavaju bezbjednosnih preporuka, naročito kada je riječ o kretanju u nepristupačnim zonama i kupanju u područjima sa jakim morskim strujama - zaključili su u saopštenju.

Dvije državljanke BiH juče spašene u Ulcinju, a Česi kod Čanja

Na Adi Bojani se danas dogodila pomorska nesreća, &nbsp;kada je vozač skutera izgubio kontrolu nad plovilom i udario u jedan od objekata sa desne strane na ušću Bojane. Poziv su primili iz pomorsko-operativnog centra Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, &nbsp;nakon čega je hitno upuće na lice mjesta plovilo SAR sa posadom, koji su hitno reagovali, a vozač je prebačen u KCCG. &nbsp;
- Napominjemo da se nesreća dogodila po završetku zajedničke kontrole pomorskih aktivnosti na ušću rijeke Bojane od strane službenika Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, Inspekcije sigurnosti plovidbe i Granične policije. Ni pojačane kontrole i apeli ne mogu spriječiti nesreće i promijeniti ponašanje učesnika u pomorskom saobraćaju koje dovode do tragičnih posledica po zdravlje i život- kazali su iz UPSUL-a.
Apeluju na sve učesnike u pomorskom saobraćaju da poštuju pravila sigurnosti plovidbe i da svojom neogovornošću ne dovode u opasnost sopstveni, kao ni živote ostalih građana.

1250x600

1084x550

Ada Bojana: Izgubio kontrolu nad skuterom i udario u objekat, prebačen u KCCG

Požar na jahti "Ramonda" ugašen je sinoć nakon višesatne borbe sa vatrom, a blagovemenom akcijom nadležnih službi spriječen je ekološki incident, odnosno potonuće jahte i izlivanje nafte u more, saopšteno je iz Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL).
Navodi se da je pomorsko-operativni centar UPSUL-a primio je poziv u četvrtak u 18 sati i 25 minuta da gori jahta "Ramonda" u Portonovi Marini.
Ističe se da je požar gašen sa kopna jer je jahta bila na vezu u toj luci.
Iz UPSUL-a su kazali da je u gašenju požara učestvovala Služba zaštite i spašavanja Porto Novi, kao i Služba zaštite i spašavanja iz Herceg Novog.
Na mjesta događaja, kako su naveli, bio je i čamac EKO1 Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, sa opremom i sredstvima za borbu protiv zagađenja mora, jer se u jahti nalazilo osam tona goriva.
UPSUL je odmah nakon poziva u marinu uputio i spasilački čamac SAR 1 u cilju obezbjeđenja mjesta na kojem je izbio požar i sprečavanja da se proširi na druge brodove.
Navodi se da je koncesionar jahtu oteglio oko 150 metara od obale, a da je Portonovi Marini naloženo da angažuje sva raspoloživa sredstva, uključujući i vatrogasni čamac za gašanje požara.
Pored službi zaštite i spašavanja, podršku u gašenju požara pružili su i privatni subjekti sa svojom opremom.
- Zbog potencijalne opasnosti od izlivanja nafte u more, pripadnici UPSUL-a su sve vrijeme bili pripravni, kao o inspektori sigurnosti plovidbe i PSC inspektori. Pripadnicu službi zaštite i spašavanja dežurali su cijelu noć u marini - navodi se u saopštenju.

Spriječen ekološki incident nakon izbijanja požara na jahti

Pet sati na državnoj granici između Crne Gore i Albanije, po veoma lošim vremenskim uslovima i talasima do četiri metra trajala je akcija spašavanja dvojice stranih državljana, saopštila je Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama.
Prema nezvaničnim informacijama, kako pišu mediji, spašeni su poznati hrvatski sportista skijaš Ivica Kostelić i jedan francuski državljanin, a koji su se bavili kajakingom.
Kako navodi Uprava pomorske sigurnosti sinoć nakon što su operateri na Pomorsko operativnom centru primili poziv za pomoć od osobe sa obale na delti rijeke Bojane hitno je započeta veoma složena akcija traganja i spašavanja dvoje stranih državljana, koja je trajala punih pet sati na državnoj granici između Crne Gore i Albanije, po veoma nepovoljnim vremenskim uslovima i visini talasa do četiri metra.
- Operateri na Pomorsko operativnom centru Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama su u okviru poziva za pomoć dobili informaciju da su tri osobe upravljale kajacima od Skadra do ušća rijeke Bojane u Jadransko more, i da je zbog složenih i loših vremenskih uslova došlo do prevrtanja jednog kajaka, nakon čega su jake struje odnijele na pučinu dvije osobe, jedno hrvatske i drugo francuske nacionalnosti - navodi se u saopštenju.
U skladu sa vremenskim uslovima i prognozama koje su najavljivali udare južnog vjetra i do 40 čvorova, pokrenuta je koordinisana akcija traganja i spašavanja u skladu sa Nacionalnim planom traganja i spašavanja.
- Spasilački čamac SAR-1 Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama je odmah isplovio sa posadom i pripadnikom Sektora granične policije iz Bara, uz koordinaciju granične policije na rijeci Bojani. Zbog pogoršanja vremenskih uslova, morali su se hitno uključiti svi raspoloživi državni resursi te je Pomorsko operativni centar preko Direktorata za zaštitu i spašavanje (OKC 112), po proceduri zahtjevao angažovanje helikoptera Vojske Crne Gore sa upotrebom termovizijske kamere kako bi pretraga za nestalim licima na moru bila efikasnija - navodi se u saopštenju.
I patrolni čamac Mornarice Vojske Crne upućen je na teren, gdje je u otežanim uslovima i plitkoj vodi zajedno sa čamcem SAR-1 pretraživao oblast od ušća rijeke Bojane duž granice sa Albanijom ulazivši uz odobrenje u unutrašnje morske vode za potrebe traganja i spašavanja.
- Nakon upornog traganja i spašavanja lica, po izuzetno lošim vremenskim uslovima u akciju se uključio i vojni helikoter, koji je iz Podgorice, došao u SAR ( Search and rescue) rejon i upotrebom optičkog termalnog senzora nakon sat vremena locirao dvije osobe na kajaku koje su bile udaljene nekih 1.7 nautičkih milja od delte rijeke Bojane - saopštila je Uprava pomorske sigurnosti.
Tada su, kako navode, spasilački čamci UPSUL i MVCG prišli samoj lokaciji ugroženih i ukrcali ih na čamac MVCG, te se uputili u Luku Bar, gdje ih je čekalo vozilo Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, koje ih transportovalo u opštu bolnicu Bar na dalji tretman i ukazivanje pomoći.
- Ovako složena koordinisana akcija svih državnih organa u Crnoj Gori, zajedno sa kolegama iz RCC Tirana, je uspješno realizovana, a znajući da se desila na veoma zahtjevnom području uliva rijeke Bojane u Jadransko more, koje je odnijelo nemali broj ljudskih života - saopšteno je iz Uprave pomorske sigurnosti.
Ova složena akcija traganja i spašavanja na moru je, kako kažu, pokazala spremnost države i svih učesnika u akcijama traganja i spašavanja da odgovore veoma zahtjevnim kriznim situacijama na moru, uz efikasno korištenje opreme i plovnih sredstava.
- Posebno priznanje i zahvalnost treba dati spasiocima koji su neposredno učestvovali u ovoj složenoj akciji i rizikovali svoje živote na moru - zaključuje se u saopštenju Uprave pomorske sigurnosti.

Spašavanje na moru trajalo pet sati: Kostelić i Francuz prebačeni u bolnicu

Iz Nezavisnog sindikata policije saopštili su da postavljanje radarskog sistema na graničnom prelazu Kobila predstavlja potencijalni dokaz nebrige za zdravlje i živote zaposlenih.
- Duboko saosjećajući sa radnicima Port of Adria sa čijim problemima se poslednjih dana upoznaje šira javnost službenici Stanice granične policije Herceg Novi se s pravom pitaju da li će i oni za godinu, dvije ili pet biti predmet novinskih članaka i, što je mnogo gore, medicinskih testova i ispitivanja. Nebriga nadležnih za zdravlje zaposlenih i dovođenje njihovih života na nivo potrošne robe najbolje se oslikavaju na lučkim radnicima na koje se niko godinama nije osvrtao i za čije živote godinam niko nije mario. A jedan projekat koji se trenutno realizuje u Herceg Novom, tačnije na graničnom prelazu Kobila, je potencijalni dokaz nebrige za zadravlje i živote zaposlenih. No, dok se to dokaže za neke naše kolege može biti suviše kasno - naveli su oni u saopštenju medijima.
Postavljanje radarskog sistema na graničnom prelazu Kobila je, kažu, od samog početka vrlo tajnovito, strogo sakriveno od javnosti, zasnovano na neistinitim tvrdnjama - pa je, podvlače, samim tim i sumnjivo.
- Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) je riješena da pošto-poto postavi radar na samo 15 metara od kontrolne kabine u kojoj policijski službenici borave 24 sata dnevno. Pritom apsolutno ne mareći za njihovo zdravlje, nivo zračenja i eventualnu ugroženost. Kao da je jedino važno uzeti novac od Evropske unije jer se ovaj projekat finansira iz EU fondova. Ljudski životi su u njihovim projekcijama, kako izgleda, stavka za otpis - ocijenili su u Nezavisnom sindikatu policije.
&nbsp;UPSUL, kažu, tvrdi da ima potrebne dozvole od Vlade Crne Gore, Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave policije, Opštine Herceg Novi ali ne daje odgovore kako su te dozvole dobili, na osnovu kojih podataka koje su prezentovali nabrojanim institucijama.&nbsp;
- Da li su neke od njih potpuno svjesno doveli u zabludu? Elaborat na osnovu koga se izvode radovi kaže da na tom prostoru nema živih ljudi i da postoje ruševne zgrade. Ako znamo da tu funkcioniše granični prelaz prema EU u punom kapacitetu onda je potpuno jasno da je ovo notorna neistina smišljena radi dobijanja potrebnih dozvola - naveli su u Nezavisnom sindikatu.
Zahtjev opštini Herceg Novi za postavljanje „demontažnog antenskog sistema“ je, poručuju, još jedna obmana.
- Jer se radi na postavljanju stuba visokog više od 25 metara koji treba da drži betonska ploča ne manje površine od 50m2 i ne manje debljine od 1 metra. Uz to, na stubu neće biti montirana nikakva antena već radar koji treba da kontroliše čitav Bokokotorski zaliv. &nbsp;Suočeni sa nepobitnim činjenicama i mnoštvom „rupa“ i njihovim dokumentima UPSUL &nbsp;izbjegava sastanak sa službenicima koji rade na graničnom prelazu Kobila potpuno svjesni da je njihova priča neodrživa - istakli su u Nezavisnom sindikatu policije.
Na jedinom održanom sastanku dali su, kažu, obećanje da će se javiti za najduže sedam dana kako bi održali novi sastanak sa konkretnim odgovorima na pitanja službenika Uprave policije i Uprave carina.&nbsp;
- Njihovih sedam dana traje već nekoliko mjeseci. Za to vrijeme, dok potpuno ignorišu brigu ljudi za sosptveno zdravlje, oni nastavljaju sa radovima kao da je sve u najboljem redu - dodali su oni.
Nezavisni sindikat policije Crne Gore poziva sve nadležne institucije da provjere i razmotre ovaj slučaj kako bi se sa njega otklonila svaka sumnja.&nbsp;
- Pozivamo Agenciju za zaštitu životne sredine da izađe na lice mjesta i utvrdi o kakvom projektu se radi i da li može doći do ugrožavanja zdravlja ljudi. Takođe, pozivamo specijalno državno tužilaštvo da ispita pod kakvim okolnostima je urađen elaborat ovog projekta, zašto su u njemu navedeni lažni podaci, kako su tj. na osnovu koje dokumantacije su dobijene dozvole za izvođenje radova. Konačno, ne i manje bitno, pozivano kancelariju Evropske unije u Crnoj Gori da provjeri kako i na koji način se troše sredstva poreskih obveznika zemalja EU odnosno da li je njihova namjena ugrožavanje života ljudi i životne sredine ili nešto potpuno drugo - istakli su u saopštenju.
Još smo, poručuju oni, na vrijeme.
- Poslije može biti kasno - zaključili su u Nezavisnom sindikatu policije.

Nezavisni sindikat policije: Postavljanje radarskog sistema na graničnom prelazu Kobila potencijalni dokaz nebrige za zdravlje i živote zaposlenih

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: uprava-pomorske-sigurnosti-i-upravljanja-lukama