Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera predalo je početkom oktobra nominaciju za upis sliva Skadarskog jezera na svjetsku listu rezervata biosfere. Kako je pojašnjeno iz tog resora, to će, ukoliko se realizuje, ojačati lokalnu zajednicu i donijeti brojne mogućnosti, ali se sa tim ne slažu mještani, a nominaciju nije podržala ni prijestonica Cetinje.
Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera početkom oktobra predalo je nominacioni dosije i time sliv Skadarskog jezera zvanično kandidovalo za upis na svjetsku listu rezervata biosfere.
Na tu odluku se, kako su saopštili, može čekati do godinu.
Mještani tog područja oštro se protive toj kandidaturi i, kako nam je kazao Žarko Janković, predsjednik mjesne zajednice Drušići, preduzeće sva pravna sredstva kako bi osporili ovu nominaciju.
Janković kaže da oni pozivaju na vraćanje granica nacionalnog parka do Biškog repa kako je to bilo nekada.
- Mi nijesmo Skadarsko jezero, mi smo Rijeka Crnojevića. Nama su uzeli ime i mi to moramo da povratimo. To su naša imanja i uredno plaćamo porez- kaže Janković.
Mještani, ističe Janković, ne vjeruju da će upis na UNESCO-ovu listu donijeti boljitak za to područje.
- Treba da prođete kod Rijeke Crnojevića, Dodoša, da prođete čitav dio prevlake, vidjećete kako su urušili, niti su ta imanja uređena niti ništa, turista koji dođe prvi put nikad više neće doći- rekao je Janković
Iz Prijestonice Cetinje su za Javni servis saopštili da cijeneći aktuelnu inicijativu mještana Riječke Nahije, koju smatruju relevantnom u ovom trenutku, nijesu bili u mogućnosti pristupiti potpisivanju nominacije.
U više navrata su, kako navode iz Prijestonice, inicijatorima sugerisali da kroz komunikaciju sa mještanima dođu do opšte prihvatljivih rješenja, te da u tom slučaju ne bi bila sporna ni formalna podrška Prijestonice.
Ovako, kako zaključuju, podržavaju sve napore i aktivnosti koje imaju za cilj unapređenje životne sredine, ali uz punu participaciju građana i uvažavanje njihovih stavova.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Može li Skadarsko jezero na UNESCO listu rezervata biosfere?

Loše upravljanje životnom sredinom u Crnoj Gori ne može zamaskirati ni UNESCO, ni bilo koji drugi vid zaštite, poručili su iz Ekološkog pokreta Ozon.
 Izvršni direktor te nevladine organizacije Aleksandar Perović, kazao je da dosadašnja praksa upravljanja zaštićenim područjima ne prati suštinske vrijednosti koje se dobijaju tim statusom i da je neophodno spriječiti manipulisanje javnosti dobrobitima od samog čina kandidature nekog područja za zaštitu.
 - Bez konkretnih i kontinuiranih aktivnosti za unapređenje postojećeg stanja, ulaganja u mjere zaštite, zaustavljanje ekokriminala koji je naročito izražen u zaštićenim područjima, veličati čin kandidatura, ne samo da je neumjesno, već pokazuje nedostatak razumijevanja zahtjevnih procesa i vizije kako na pravilan način valorizovati najvrjednije prirodne i kulturne resurse koje imamo - kazao je Perović.
Prema njegovim riječima, konkretan primjer je kandidatura Skadarskog jezera za UNESCO, koje je već nacionalni park, a u kom završavaju neprečišćene otpdne gradske i industrijske vode, na kom je višedecenijski problem krivolov.
 On je kazao da bi Skadarsko jezero trebalo da bude prostor za drugačiji pristup nadležnih institucija, koje u susret odluci treba da obezbijede već u budžetu za narednu godinu realizaciju projekata kojima će se krenuti sa konkretnim i vidljim rješavanjem problema, javnim kampanjama u cilju dobijanja njihove podrške, obukama zaposlenih koji će raditi na terenu.
 - Status zaštite se ne plasira putem informativnih tabli, sponzorisanim objavama na protalima i društvenim mrežama, već aktivnostima na terenu, informisanjem građana u direktnim kontaktima, neselektivnom primjenom zakona, odlučnom politikom a ne politikantskim pokušajima skretanja pažnje sa suštine problema - istakao je Perović.
 On je kazao da reagovanjem žele da zanteresuju javnost za argumentovani javni dijalog, ne samo o benefitima, već i aktuelnim problemima, iskustvima, izazovima, potencijalima razvoja na područjima koji su već zaštićena i onima koja se namjeravaju kandidovati za dobijanje takvog statusa.
 - Aktuelna dešavanja u Nacionalnom parku Biogradska gora, gdje vlasnici privatne imovine traže mogućnosti valorizacije na način koji ne prati taj status zaštite, pokazuje da je potrebna stalna komunikacija sa građanima, njihovo uključivanje i u upravljačke strukture - poručio je Perović.
 Kako je naveo, primjer izgradnje auto puta tokom koje je konstanto devastrirana rijeka Tara i ugrožavan rječni i povezani ekosostemi, koja ima UNESCO zaštitu, takođe im daje za pravo da ukažu na činjenicu da ni takav stepen zaštite ne garantuje sprečavanje ekokriminala u različitim oblicima, kao i da se privatni interesi i tu prepoznaju više nego javni.
 - Da ne pričamo o "upravljanju" bez upravljača na mnogim zaštićenim područjima u kojima se i dalje realizuju aktivnosti koje ne bi smjele - istakao je Perović.
 On je naglasio da Ozon svake godine dobija komentare od domaćih i stranih turista da, koliko god da je lijepa priroda u zaštićenim područjima, krajnji utisak temelje na vidljivim problemima.
- Kakvi su nelegalno odlaganje otpada i ispuštanje otpadnih voda, devastacija šumskog fonda, nekulture u toku boravka u prirodi - dodao je Perović.
 On je poručio da svima treba da bude jasno da je prvo potrebno suštinski stvoriti ambijent u kom se vidi da je riječ o prirodnom bogatsvu kojim se upravlja na održiv način, pa će stepeni zaštite i procedure kandidovanja biti mnogo lakše realizovati.

Loše upravljanje životnom sredinom ne može se zamaskirati

Kandidovanje sliva Skadarskog jezera za upis na Svjetsku listu rezervata biosfere pod okriljem UNESCO-a jeste značajan korak i priznanje za prirodne vrijednosti Crne Gore. Nacionalni parkovi Crne Gore, kao jedan od partnera u ovom procesu, izražavaju zadovoljstvo što je ova inicijativa prepoznata na međunarodnom nivou, kazao je predsjednik Upravnog odbora JPNPCG Slaven Jovanović.
Međutim, Jovanović kaže da je teško govoriti o pravom ponosu dok se istovremeno u Skadarsko jezero svakodnevno izliva preko 20 hiljada kubika neprerađenih otpadnih voda.&nbsp;
- To je alarmantan problem koji direktno ugrožava biodiverzitet, zdravlje lokalnog stanovništva i budućnost ovog ekosistema. Podjednako zabrinjava i činjenica da nelegalni objekti i dalje ostaju na obali jezera, iako je Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) već donijela jasne naloge za njihovo uklanjanje - istakao je on u saopštenju za javnost.
Očekuje od Ministarstva ekologije održivog razvoja i razvoja sjevera da pokaže odlučnost, da se proaktivno postavi i jasno preuzme nadležnost u rješavanju ovih pitanja.&nbsp;
- Bez toga, sve međunarodne konvencije koje je Crna Gora potpisala ostaju mrtvo slovo na papiru, a praksa pokazuje da se zakon često koristi da se proglasi nenadležnost, umjesto da bude sredstvo zaštite prirode. Prava vrijednost kandidature biće potvrđena ne samo međunarodnim priznanjima, već i konkretnim djelovanjem države u zaštiti jezera od najvećih prijetnji - poručio je Jovanović.

Jovanović: Dok traži UNESCO status, Skadarsko jezero dnevno guši 20.000 kubika otpadnih voda

Opština Bar inicirala je mjere za sanaciju i zaštitu Trikonhosa, najstarijeg vjerskog objekta na ovim prostorima, saopšteno je iz te lokalne samouprave.
Poslanik Demokrata Momčilo Leković ranije je kazao da će predložiti da se pokrene inicijativa za stavljanje barskog Trikonhosa na UNESCO listu zaštite, i ocijenio da je taj objekat klasičan primjer (ne)rada lokalne vlasti u Baru.
Iz Opštine Bar su u reagovanju naveli da su zaštita kulturnih dobara, spomenici i materijalna svjedočanstva istorije “vrela” tema u društvu ovih dana.
- Pa je vjerovatno zato Leković uskočio da pripomogne ministarki iz svojih partijskih redova, kako bi pokazali da se eto nešto radi na polju zaštite kulturnih dobara - kaže se u reagovanju.
Iz Opštine Bar su rekli da razumiju, da je uzburkana situacija, a valja pronaći izlaz.
- Tako se Leković sjetio inicijative da se barski Trikonhos stavi pod UNESCO zaštitu, i to kako kaže nakon konsultacija sa Ministarstvom kulture i medija, jer je njima izgleda bila neophodna Lekovićeva dosjetljivost za tako nešto - navodi se u reagovanju Opštine Bar.
Oni su kazali da neće reagovati na kritike Lekovića upućene lokalnoj upravi u vezi sa Trikonhosom.
- Ipak, budući da se radi o jedinstvenom objektu, koji je kao takav zaštićeno kulturno dobro, Opština Bar preduzima mjere za sanaciju i, u mjeri mogućeg, očuvanje Trikonhosa, što zna i on i ministarka iz njegovih političkih redova - naveli su iz Opštine Bar u reagovanju na saopštenje Lekovića.
Oni su rekli da su se 19. juna obratili Upravi za zaštitu kulturnih dobara zahtjevom za davanje saglasnosti za sprovođenje hitnih mjera sanacije, radi zaštite i očuvanja tog kulturnog dobra do izrade glavnog konzervatorskog projekta.
Iz Opštine Bar su dodali da su tom prilikom ukazali na oštećenja na samom objektu i neophodnost hitnog reagovanja.
Oni su kazali da je Uprava, dopisom od 2. jula, dala saglasnost uz smjernice za postupanje, a nakon toga lokalitet Trikonhosa je obišao i stručni tim Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore u cilju sagledavanja stanja i predlaganja daljih aktivnosti.
- Dalje, nakon dostavljanja ponude od strane Centra, 25. jula, blagovremeno je data saglasnost Sekretarijatu za kulturu Opštine Bar za pokretanje postupka javne nabavke u cilju realizacije predloženih mjera sanacije - navodi se u reagovanju.
Iz Opštine Bar su dodali da se sve te aktivnosti sprovode bez finansijske podrške Ministarstva kulture i medija.
Oni su poručili da će sve dalje aktivnosti neophodne za očuvanje tog objekta, shodno nadležnostima i mogućnostima lokalne uprave, biti preduzete bez da ih na to upozora Leković.
- Dalje, kada je u pitanju iniciranje za stavljanje na UNESCO listu zaštićenih kulturnih dobara, nadamo se da se Leković konsultovao u vezi procedure za nominaciju na UNESCO tentativnu listu i ko je sprovodi - kazali su iz Opštine Bar.
Iz te lokalne samouprave su rekli da se nadaju da se Leković oko toga nije konsultovao i sa ministrom Slavenom Radunovićem koji bi, kako su naveli, o tome odlučivao na referendumu.
- A kada smo već kod tentativne liste UNESCO-a, podsjetićemo Lekovića da se na njoj od 2010. godine nalazi i Stari grad Bar, a on neka upita partijsku koleginicu ministarku zašto već mjesecima ne odgovara na inicijativu za izradu Menadžment plana Starog grada Bara, kao dokumenta koji se obavezno donosi za kulturno dobro koje se nominuje za upis na UNESCO listu - kaže se u reagovanju.
Iz Opštine Bar su rekli da su se tim povodom još 5. decembra obratili Ministarstvu kulture i medija.
- Podsjećanja radi, izradom Plana upravljanja, shodno članu 91 Zakona o zaštiti kulturnih dobara, rukovodi resorno ministarstvo kojem se Opština Bar obratila ponovnim dopisom od 16. aprila ove godine - kaže se u reagovanju.
Iz Opštine su rekli da je odgovor izostao što, kako su ocijenili, sasvim dovoljno govori o (ne)radu Ministarstva.
- Imajući u vidu činjenice na koje smo ukazali, posve je jasno da lokalna uprava u najvećoj mogućoj mjeri preduzima aktivnosti na zaštiti kulturnih dobara u našem gradu - navodi se u reagovanju Opštine Bar.

Opština Bar: Inicirali smo mjere za sanaciju i zaštitu Trikonhosa

Boka kotorska ključa. Nije to zbog obilnog izvora pitke vode na kotorskom Gurdiću niti zbog turista koji i ovog leta pohode „nevjestu Jadrana“. Boka vri na političkoj žeravici koju je potpalio jedan crnogorski ministar u nameri da je razbaštini i oduzme joj (skoro pedesetogodišnji) status svetske baštine pod zaštitom Ujedinjenih nacija (UNESKO). 
 
Ministar-piroman u pokušaju zadužen je u Vladi Crne Gore za prostorno planiranje, urbanizam i državnu imovinu i visoki je funkcioner Nove srpske demokratije.
Verovatno mu to nije bila namera, ali je sebi pribavio mesto u istoriji, biće upamćen po pozivu Bokeljima da se na referendumu ispišu iz civilizacije i napuste Unesko jer ta organizacija, misli on, radi protiv njihovih interesa, uzima im hleb iz usta, a pokazala se i kao kočnica prosperiteta Kotora i Boke „u svakom smislu – saobraćajnom, turističkom, ugostiteljskom“.
Ministar-piroman u pokušaju silno se uzbudio posle julskog zasedanja Unesko Komiteta za svetsku baštinu u Parizu čiji je zaključak da je ozbiljno pogoršana očuvanost prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora pa je spomenuta i mogućnost da taj grad bude stavljen na Listu svetske baštine u opasnosti.
Od Crne Gore je zatraženo da uvede moratorijum na dalje građevinske projekte u zaštićenom području koja obuhvata delove opština Kotor, Tivat, Herceg Novi i Cetinje.
Unesko je primetio da Crna Gora godinama ne ispunjava njegove ključne preporuke i da je problem nedostatak stručnjaka, nepostojanje studije zaštitne zone, neusaglašeni zakoni i nedovoljna transparentnost u planiranju.
Osim obustave izdavanja građevinskih dozvola, Unesko zahteva reviziju planova urbanističkog razvoja, izmene zakona koji se tiču zaštite kulturnog nasleđa, zabranu eksploatacije prirodnih resursa u zaštićenoj zoni… i traži da sve te mere Vlada Crne Gore sprovede do februara 2026. godine.
Dakle, Unesko procenjuje da su Kotor i Boka u urgentnoj opasnosti od sopstvene (crnogorske) vlasti. Bruka i sramota.
Nigde nije decidirano napisano, ali ocene i predlozi Unesko sugerišu da bi korupcija (uz nestručnost) povezana s građevinskim sektorom mogla biti jedan od razloga devastacije Boke kotorske i zabrinutosti međunarodne stručne javnosti.
To je bio okidač. Ministar za prostorno planiranje i urbanizam se, izgleda, prepoznao kao odgovorna adresa, ali i kao razotkrivena opasnost po Kotor i Boku, pa je odmah krenuo na medijsku turneju stigmatizacije Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu, poznate kao Unesko predlažući da se Crna Gora ispiše odatle.
„Treba razmisliti je li nam više korist da budemo u Unesko ili nam je veća korist da možemo da gradimo. Ogromne štete su to“, bio je jedan od crnih bisera ministra a usput se založio za otvaranje javne rasprave o statusu Kotora koja podrazumeva „da se raspiše referendum za građane Boke, da se vidi šta dalje i da li treba biti i dalje u Unesko“.
Ministar tvrdi da Crna Gora odmah ima direktnu štetu prema svim investitorima koji su dobili dozvole da grade u Kotoru i Boki. U maniru iskusnog demagoga, ministar je javnosti poturio lažnu dilemu „ili razvoj ili Unesko“, kako bi sprečio raspravu o vlastitoj (resornoj) odgovornosti za stanje svetske baštine u Boki kotorskoj.
Suština sukoba nije dilema „ili razvoj ili Unesko“. S politikom koja poštuje znanje, interese građana i međunarodne standarde moguć je i razvoj i Unesko. Ali je zato ključno pitanje, na koje odgovor traži i Unesko, ali i crnogorsku javnost, kako su izdavane građevinske dozvole.
Da li je opravdana sumnja da je bilo korupcije u njihovom izdavanju i da li se u tom postupku vodilo računa o zaštiti baštine na prostoru Kotora i Boke?
Sumnju izazova nervoza kojom ministar brani pravnu državu i poštovanje ugovora. „Mi smo obveznici u ugovoru sa svakim investitorom pojedinačno“, kaže ministar posle odluke Uneska da traži moratorijum i za građevinske projekte za koje je već izdao dozvole.
Čini se da je Unesko, insisitiranjem na doslednoj zaštitu bokeljske svetske baštine, dirnuo u osinje gnezdo crnogorske vlasti i otvorio škakljivo pitanje načina izdavanja građevinskih dozvola na teritoriji pod njegovom (odnosno, međunarodnopravnom) „zaštitničkom“ jurisdikcijom.
Umesto započete žustre polemike unutar crnogorskog političkog prostora, vlast u Podgorici bi (ako joj je stalo do transparentnosti i dobrog upravljanja) racionalno postupila predlažući državnom tužiocu da, pre bilo kakvog referenduma a u okviru debate koju predlaže ministar, ispita osnovanost primedbi (pa i optužbi) o kojima se u julu izjasnio Unesko.
Dakle, odmah i neizostavno skinuti odgovornost državnih organa za eventualne mućke pri izdavanju sumnjivih građevinskih dozvola. U kotorskoj javnosti kruže informacije o navodno dvadesetak takvih dozvola.
Istraga to treba da proveri, ali bi morala i da objavi informacije ko su investitori i pod kojim su uslovima dobili dozvole, da li je neko iz vlasti na bilo koji način pogodovao određenim investitorima, nije li neki investitor dobio građevinsku dozvolu pomoću korupcije i ima li državnih službenika „s rukama u pekmezu“.
Nije slučajno Unesko od Crne Gore izričito zahtevao obustavu daljeg odobravanja građevinskih i razvojnih projekata unutar zaštićenog područja i bafer zone, dok se ne usklade svi planski i institucionalni okviri na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou.
Ta poruka iz Pariza nagoveštaj je ozbiljnog međunarodnog nesporazuma Crne Gore sa Ujedinjenim nacijama, nije to nikakva domaća politička ujudrma.
Da bi demonstrirala svoju posvećenost očuvanju svetske baštine na svojoj teritoriji, Crna Gora bi morala da insistira i na međunarodnoj istrazi pod okriljem Unesko, kako bi se utvrdilo da li je svojim delovanjem i na bilo koji način crnogorska vlada ugrozila tu baštinu u Boki kotorskoj.
Ako se pokaže da jeste, onda je ministrov predlog referenduma samo bacanje prašine u oči i skretanje odgovornosti na „međunarodni faktor“ koji navodno ugrožava prosperitet Boke i Crne Gore.
Ako je sve bilo čisto u izdavanju dozvola investitorima za gradnju po Boki, onda je čast za Crnu Goru da sa uglednom svetskom organizacijom, kakva je Unesko, dalje posvećeno radi na zaštiti svetske baštine na svojoj teritoriji. A ministra za prostorno planiranje trebalo bi vratiti u školsku klupu da još jednom utvrdi gradivo o neprocenjivoj vrednosti Boke.
Pokušaj resornog ministra da posle 46 godina brani Boku kotorsku od njenih međunarodnih zaštitnika neminovno budi i neke asocijacije iz (ne tako slavne) bliske prošlosti i poređenja s gradom udaljenim samo stotinak kilometara od Kotora i takođe pod zaštitom Unesko. Reč je, naravno, o Dubrovniku.
Frapantno je kako je cilj isti – zatrti svetsku baštinu – samo drugim sredstvima. Kad se pre tridesetak godina iz svih artiljerijskih oružja pucalo iz Crne Gore po Dubrovniku, jedan od tadašnjih trebinjskih „slavnih vojskovođa“ Božidar Vučurević imao je naum da stalnim bombardovanjem poruši taj grad pod zaštitom Uneska, pa „ako bude trebalo napravit ćemo još ljepši i stariji“. Podrazumeva se, naravno, da je mislio na srpski Dubrovnik.
Crnogorski ministar prostornog planiranja i urbanizma bi da, u ime prosperiteta (most na Luštici i klonirana stambena naselja po ugledu na Kostanjicu i Dobrotu), poruši stari Kotor i Boku i napravi ih „ljepšim i modernijim u svakom smislu – saobraćajnom, turističkom, ugostiteljskom“. S obzirom na političku opciju koju zastupa, ne bi čudilo da je ministar zamislio da to bude – srpska Boka.

Treba li „srpskoj Boki“ zaštita Uneska

Savjet za građansku kontrolu rada policije je, po sopstvenoj inicijativi, pokrenuo postupak ocjene zakonitosti postupanja policije u vezi sa dešavanjima tokom kotorskog karnevala, te traže od v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića da se izjasni o ovom slučaju. - Savjet za građansku kontrolu rada policije, postupajući po sopstvenoj inicijativi, pokrenuo je postupak ocjene zakonitosti postupanja policije povodom događaja o kojem su prenijeli mediji da je Internacionalni ljetnji kotorski karneval završen prije planiranog vremena i da je prekinut - navodi se u dopisu Savjeta. Savjet je, kako se dodaje, predmet uzeo u rad i njime zadužio, u svojstvu obrađivača i izvjestioca, i svog člana. - S tim u vezi, molimo da ovaj Savjet informišete o postupanju policije povodom iznijetog slučaja - zaključuje se u dopisu. Podsjetimo, tokom predstavljanja karnevalske povorke, prilikom izlaska grupe „Kraljevina Sveta Vrača“, došlo je do incidenta zbog preranog puštanja saobraćaja u kojem je učestvovala policija. Članovi ove grupe na kraju su se ipak predstavili i ispred glavnih gradskih vrata izveli performans.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250804140836_43815364785804f6ac9802c6fd20a8314df99bc147774390a212387542d88f60.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250804140836_43815364785804f6ac9802c6fd20a8314df99bc147774390a212387542d88f60" data-rendition-name="original" width="738" height="1197" loading="lazy" alt="Savjet za građansku kontrolu policije "> </figure>

Savjet za građansku kontrolu rada policije od Šćepanovića traži informacije o incidentu tokom karnevala u Kotoru

U kakvu smo to državu pretvoreni? Ima li ovome kraja, ima li ovoj zemlji spasa?
Sve je ovdje izgubilo smisao. Pravila ne važe. Država je klonula pod teretom onih koji bi za još jedan dan u fotelji prodali i narod i državu. Vode nas politički diletanti, zaslijepljeni sitnim interesima, koji se prepucavaju kao učenici petog razreda, dok narod gleda – zgađen i nemoćan.
Svjedočimo scenama gdje zatvorenike žele da saslušavaju u Skupštini, gdje ministar maše papirima bez pokrića, a direktor policije prijeti nevidljivim “dokazima”. Bezbjednost nam je postala rijaliti program, a institucije karikature.
Premijer odbija da odgovori na pitanja poslanika. Ministar iz Vlade želi da nas izbaci iz UNESCO-a. Državne nagrade dodjeljuju se ljudima koji negiraju postojanje iste te države. Pomirenje nam propovijeda četnički vojvoda, a evropski put zastupaju glasnogovornici svetosavske ideologije.
Licemjerje je metastaziralo – o “prevelikoj slobodi” govore oni što su do juče kampovali u šatorima i pekli jagnjad po gradskim trgovima. Danas crtaju mete svakome ko se usudi da misli drugačije, a one koji djeluju – targetiraju, prijete, tuku i gone.
Turista nema. Izolovani smo avionski, ekonomski, politički. Cijene rastu &nbsp;kao pečurke poslije kiše – samo što mi ni njih, ni voće više ne možemo da priuštimo. Pijemo tuđu vodu, a sopstvenu preziremo. Maštamo o Evropi, a nismo sigurni ni gdje smo, &nbsp;ni kuda idemo.
Kažu – bezbjedno je, dok u oči gledamo ubicama. Pancire još ne nosimo, ali ne zato što ne treba – već zato što prkosimo strahu.
Obećavaju nam puteve, mostove, bulevare – a nesposobni su da osposobe ni običan semafor na raskrsnici.
Premijeru vjeruje jedva 10 odsto građana – &nbsp;ali s obzirom na sva lažna obećanja, i to je nerealno i previše.&nbsp;
Godinama vijećaju o kapelama, o Prizrenu, o pitanjima koja samo dižu tenzije i skreću pažnju sa bijede, nepravde i poniženja.
Crna Gora – formalno suverena, stvarno porobljena – danas je vođena od strane onih koji tu suverenost ne priznaju. Ponovo se doziva zajednica sa Srbijom. Ponovo se gazi sve crnogorsko, dok kormilo navodno evropske budućnosti drže oni koji sanjaju o Moskvi, a mole se Beogradu.
Vlada potpuni besmisao. Revizionizam je postao zvanična politika. Sloboda, koja se nekada branila puškom, sada je luksuz – a oni koji se drznu da je čuvaju, proglašeni su neprijateljima države.
Crno je, da crnje ne može biti.
Ali, ako smo rođeni pod ovom kapom slobodni, ako nam sloboda nije samo riječ već srž, krv i kost – onda još nije gotovo. Neka barjaci polete, neka baklja otpora ide iz ruke u ruku.
Jer ako sad zaćutimo – zaćutaćemo zauvijek.

Miraš Dušević

Crna Gora danas - formalno suverena, stvarno porobljena

Najbrojnija kotorska karnevalska grupa "Kraljevina Sveta Vrača" potvrdila je u saopštenju dostavljenom Televiziji E, da im je policija sinoć onemogućila da predstave svoju masku na Kotorskom karnevalu. Maska, naziva Bokeški referendum, bila je inspirisana nedavnom izjavom ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića da bi građani trebalo na referendumu da odluči da li je potrebno da Kotor ostane na UNESCO listi kulturne baštine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.227%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-zbog-maske-i-alegorijskih-kola-na-racun-slavena-radunovic-u-kotoru-prekinut-karneval&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Policijske sirene prekinule dobru atmosferu</h2>
Dobra atmosfera vladala je u povorci koja je alegorijskim kolima poslala ministru Slavenu Radunoviću jasnu poruka šta Kotorani misle o njegovoj izjavi da je potrebno referendumom odlučiti treba li taj grad da ostane pod zaštitom UNESCO-a.
Ubrzo su, kako se vidi na snimcima na društvenim mrežama, policijski automobili sa sirenama došli ispred povorke.
Kako su učesnici karnevala ispričali za Portal ETV, policija je bez obavještenja pustila saobraćaj prije nego što je završena povorka i to kada je naišla grupa koja je nosila crkvena i graditeljska obilježja koja aludiraju na Radunovića.
Karneval je, kako je saopšteno Portalu ETV, prekinut na način kako to nikad nije rađeno, prije 22:30 sati, dok je kraj manifestacije bio planiran oko 23 sati. Kako je ispričao jedan od učesnika, njihova grupa je bila posljednja i čim je najavljena - pušten je saobraćaj. Dodaju da su pustili automobile da idu kroz ulice jer im maska nije odgovarala.
Učesnici su ostali na cesti i nastavili do Starog grada. Očevici su Portalu ETV kazali da je bilo neprijatnosti sa policijom - u uniformi i civilu – kao i prijetnji da će ih sve pohapsiti.
Iz karnevalske grupe "Kraljevina Sveta Vrača”, u saopštenju dostavljenom TV E, kazali su da su maskom Bokeški referendum željeli da ukažu na lokalne probleme i toksične anomalije u društvu.
<h2>"Nesporazum" i ćutanje MUP-a i policije</h2>
Zbog “nesporazuma”, kako to nazivaju prvi čovjek opštine i organizator karnevala, onemogućeni smo da adekvatno predstavimo našu masku.
- U trenutku naše najave, dok smo se nalazili poprilično udaljeni od bine, intervencijom policije i vatrogasne jedinice smo zaustavljeni i spriječeni da predstavimo našu masku na mjesto koje je predviđeno za to - kazali su iz grupe "Kraljevina Sveta Vrača".
Ni policija ni Ministarstvo unutrašnjih poslova nijesu se oglašavali povodom sinoćnje akcije policije, pa javnost i dalje ne zna kome je i zašto zasmetao odgovor karnevalske grupe ministru Radunoviću, kao ni to ko je sinoć prijetio hapšenjem građanima Kotora.

Kome je zasmetao odgovor karnevalske grupe ministru Radunoviću: Policija i MUP bez objašnjenja

Premijer Milojko Spajić ima plan da sve što je na listi svjetske kulturne baštine zaštiti. Poručuje da Kotor neće izgubiti prestižni UNESCO status, a smislio je da bude na čelu Komisije koja će se sa više od 20 članova narednih mjeseci time baviti. Iz kabineta predsjednika države kažu da se posvećenost vrijednostima UNESCA ne dokazuje kroz komisiju, već jasnom porukom da u Vladi nema mjesta za ministre koji prirodnu i kulturnu baštinu Crne Gore vide kao teret. Sagovornici Televizije E kažu da čitava situacija, umjesto neznanja i populizma, zahtjeva ozbiljnost.&nbsp;
<h2>UNESCO I MI</h2>
Reditelj Andro Martinović nije optimista kada je u pitanju rad Komisije na čijem čelu će biti Spajić.
- To dobro zvuči, kad preuzme premijer najodgovornije funkcija u državi u smislu državne vlasti, ali ovog premijera bih prije mogao zamisliti da bude na čelu neke grupe investitora koja gradi po Kotoru - kazao je on.
Borbu sa prijetnjama po kulturno – istorijsku baštinu Crne Gore čini se da bi premijer mogao početi od ljudi iz Vlade na čijem je čelu, budući da je ministar prostornog planiranja i urbanizma Slaven Radunović UNESCO prepoznao - kao „veliki poblem“. Oglasio se i kabinet predsjednika Jakova Milatovića, koji kao problem detektuje ministra Radunovića.
- Posvećenost vrijednostima UNESCA ne dokazuje se presjedavanjem Nacionalnom komisijom već spremnošću da se donese odluka da se u Vladi prve buduće članice nema mjesta za ministre koji prirodnu i kulturnu baštinu vide kao teret, umjesto da promovišu i štite izuzetnu univerzalnu vrijednost i javni interes svih građana Crne Gore - saopštila je savjetnica za kulturu predsjednika Crne Gore Milena Pejović-Eraković.
Neznanje i populizam – tako sagovornici Televizije E komentarišu prijedlog da građani na referendumu odluče o ostanku u UNESCO.&nbsp;
- Zašto je to ministar kazao, sigurno nije iz nekog promišljanja o tome. Ovim čime se bavi, ne zna ništa. Možda zna nešto o divljoj gradnji. Primitivni instinkt politički koji u sebi ima taj populistički karakter da oni donesu odluku i da svako gradi onako kako misli da je u njegovom interesu - rekao je Martinović.
Značaj prepoznavanja na listi svjetske baštine, Crnoj Gori donosi višestruku korist čije bi vrijednosti, prije svih trebali da budu svjesni vršioci najvažnijih funkcija, poruka je opozicije i civilnog sektora, koji upozoravaju da vremena u gubljenje nema.&nbsp;
- Turisti isključivo dolaze u Kotor jer ga pronađu na UNESCO listi i što vrijedi vidjeti taj grad. Ljudi sa drugih kontinenata odlučuju se za Crnu Goru, samo zbog Kotora. Kad se nešto takvo predloži, možete pomisliti kakva je ta Vlada - rekla je poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković-Kuč.
<h2>FOKUS NA ZAHTJEVE</h2>
Azra Vuković iz nevladine organizacije Green Home kaže da fokus treba da bude na ispunjavanju zahtjeva UNESCO.
- Raspravljamo da li je to dobro ili ne, umjesto da energiju, vrijeme i resurse ljudske, kojih je jako malo u ovoj državi, usmjerimo u pravcu ispunjavanja onoga što su zahtjevi tog istog UNESCA - poručila je ona.
Dok se čekaju rezultati premijera Spajića, ministarke kulture i medija Tamare Vujović i dvadeset šest članova Nacionalne komisije, sagovornici Televizije E nadaju se da će ovo tijelo biti efikasnije od &nbsp;Koordinacionog tijela formiranog za projekat Velje brdo.&nbsp;
Do sada je članovima te ekipe isplaćno 27.000 eura naknada, iako javnosti nijesu poznati rezultati rada. &nbsp;Ipak, građanski aktivisti vjeruju da će ujedinjenošću akademske zajednice, civilnog sektora i cjelokupne javnosti, zidine Kotora „preživjeti“ aktuelnu generaciju crnogorskih političara.

Martinović: Spajića bih prije mogao zamisliti na čelu grupe investitora koja gradi po Kotoru; Vuković: Fokusirati se na UNESCO zahtjeve

Premijer Milojko Spajić poručio je da status Kotora, Žabljaka i Plužina na UNESCO listi svjetske baštine neće biti doveden u pitanje, ističući da je riječ o ključnom segmentu identiteta i razvojnog potencijala Crne Gore. - UNESCO status Kotora, Kotorske tvrđave, Nacionalnog parka Durmitor, kao i stećaka na Žabljaku i u Plužinama ostaje netaknut. To su vrijednosti koje čine temelj kulturne i prirodne prepoznatljivosti naše zemlje - &nbsp;naveo je Spajić na društvenoj mreži X. On je saopštio da se lično uključio u predsjedavanje Nacionalnom komisijom za UNESCO i da će, zajedno sa stručnjacima, raditi na očuvanju i promociji tih posebnih vrijednosti. - Učinićemo sve da prirodno i kulturno blago Crne Gore ostane očuvano i međunarodno priznato - poručio je Spajić u video obraćanju građanima. Njegova izjava uslijedila je nakon što je UNESCO zatražio moratorijum na gradnju u širem području Kotora i više zona duž crnogorskog primorja, s ciljem očuvanja univerzalne vrijednosti lokaliteta. Podsjetimo, ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović ocijenio je prošle sedmice da bi zahtjev UNESCO-a mogao predstavljati ozbiljan izazov, jer se, prema njegovom tumačenju, odnosi na gotovo čitavu Boku. Tom prilikom je naveo i da bi eventualno rješenje moglo biti organizovanje referenduma na kojem bi građani odlučili da li žele da regija ostane pod UNESCO zaštitom – što je izazvalo brojne reakcije javnosti i oštre kritike nevladinog sektora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731170748_3a305dd7e4cf96c4af31883ec31f9ef27fff1b3bd912f44107c22ced6d5fa6b7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250731170748_3a305dd7e4cf96c4af31883ec31f9ef27fff1b3bd912f44107c22ced6d5fa6b7" data-rendition-name="original" width="561" height="503" loading="lazy" alt="x/spajić"> </figure>

Spajić: UNESCO status Kotora, Žabljaka i Plužina neće biti doveden u pitanje

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković saopštio je da je donio odluku da Povelja „Ivan Crnojević“ za 2026. godinu bude dodijeljena Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.
- Čestitam upravi, profesorima, istraživačima i studentima ove ustanove - naveo je Đurašković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fn_djuraskovic%2Fstatus%2F1996881083162558952%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996881083162558952%7Ctwgr%5E114343bea514c8cbe4a30b472b430d57464f15de%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Povelja „Ivan Crnojević“ Fakultetu za crnogorski jezik i književnost

Umjesto što tamo zaustavljaš kamione smrznute piletine na Bulevaru Revolucije jer ti smrde pileća krilca, dođi ovdje u ujčevinu da sa ovim časnim, poštenim narodom braniš njihovo pravo na zdravu životnu sredinu - poručio je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću koji ga je juče pozvao da napusti vlast.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3406%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D694213877096739&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
Knežević je rekao da će to učiniti „kad budu udarili na jednog Botunjanina i Zećanina“.
Pitao je Milatovića hoće li on učiniti isto.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.0115%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-knezevicu-napustite-vladu-vec-danas&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević Milatoviću: Umjesto što zaustavljaš kamione smrznute piletine jer ti smrde krilca, dođi u ujčevinu da braniš pravo na zdravu životnu sredinu

Tunel Sozina večeras će biti zatvoren od 22 do 23:30 sati.
Tunel će biti zatvoren zbog vježbe za slučaj požara i saobraćajnog udesa u tunelu.

Tunel Sozina biće zatvoren večeras sat i po

Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan nije samo još jedan EU fond, već instrument transformacije lokalnih zajednica, a stvarna transformacija nastupa tek kada građani na lokalnom nivou vide konkretnu promjenu, u energetskoj efikasnosti, digitalizaciji, zelenoj agendi, infrastrukturi.
To je poručeno na tematskoj sesiji: Plan rasta EU za Zapadni Balkan - mogućnosti za lokalne zajednice u Crnoj Gori, koja je održana u okviru Zajedničkog savjetodavnog odbora Komiteta regiona EU i Crne Gore.
Govoreći o poziciji Crne Gore u Evropskoj uniji, predsjednica Crnogorske panevropske unije, kopredsjedavajuća Zajedničkog konsultativnog komiteta između EESC-a i Crne Gore dr Gordana Đurović, podsjetila je da je riječ o maloj državi po obimu, ali složenoj po unutrašnjoj strukturi i razvojnim izazovima.
- Crna Gora, kada uđe u EU, toj velikoj grupaciji od 450 miliona stanovnika dodaće svega 0,14 odsto. Po teritoriji ćemo dodati oko 0,33 odsto, a budžetu EU od preko 17.000 milijardi dodaćemo oko 0,04 odsto. Toliko o našoj veličini, ali ne i o složenosti - navela je Đurović.
Ona je naglasila da, uprkos percepciji da Crna Gora ima samo opštine i državu, iza toga stoje različite podjele po demografiji, regionalnom razvoju i konkurentnosti.
- Moramo reći da Crna Gora, bez obzira koliko je mala, ulazi u veliku porodicu koja je i sama po sebi vrlo složena. Ohrabruje to što unutar EU ima mnogo malih država za koje postoji punopravno učešće u odlučivanju, uz očuvanje identiteta i suvereniteta i Crna Gora želi upravo to - rekla je Đurović.
Govoreći o reformskoj agendi u okviru Plana rasta, Đurović je istakla da je Crna Gora postavila izuzetno ambiciozan plan.
- Možda smo malo kasnili sa usvajanjem, ali naša agenda je ambicioznija od mnogih drugih, baš zato što želimo brzo pristupiti. U oblastima biznis ambijenta, ljudskog kapitala, digitalizacije, energetike i vladavine prava već smo realizovali oko 50 odstomjera, a za preostalih 50 odsto imamo godinu do dvije, u zavisnosti od mjere - navela je Đurović.
Đurović je upozorila i na izazove sufinansiranja i demografije.
- Vrijednost projekata je preko milijardu eura, što znači da svaki zahtijeva kofinansiranje, često i kredit. Uz to, suočavamo se sa demografskim izazovima, starenjem stanovništva, niskim prirodnim priraštajem i oslanjanjem na dijasporu. Ekonomija i demografska revitalizacija moraju biti jednako važna dva stuba - dodala je ona.
Predstavljajući ekonomske pokazatelje, postdoktorski istraživač i predavač na Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (WIIW) dr Bernd Christoph Ströhm, istakao je da je Crna Gora nakon teškog pada BDP-a tokom pandemije ostvarila snažan oporavak.
- Nakon pada BDP-a od 15,3 odsto tokom pandemije, Crna Gora se vrlo brzo i snažno oporavila. Ove godine očekujemo rast oko 3,4 odsto, uz istorijski najnižu nezaposlenost ispod 10 odsto - rekao je Ströhm.
Istovremeno, ukazao je da inflacija ostaje izazov, ali da potencijali u turizmu i obnovljivim izvorima energije daju snažan razvojni okvir.
- Turizam je i snaga i slabost Crne Gore. Neophodna je diversifikacija, ali istovremeno održivi, visokokvalitetni turizam i ulaganja u hidro, vjetar i solarnu energiju mogu Crnu Goru pozicionirati kao regionalnog izvoznika električne energije - ocijenio je Ströhm
Podsjetio da je Crna Gora među najuspješnijim državama u regionu po stepenu realizacije reformi u okviru Plana rasta.
- Crna Gora je do sredine 2025. realizovala oko 88 odsto svojih obaveza iz Reformskog agenduma, to je najviši nivo u regionu Zapadnog Balkana. Plan rasta nudi jedinstvenu šansu da se ubrza pristupanje EU i istovremeno donesu opipljive koristi građanima prije punopravnog članstva - kazao je Ströhm.
Predstavnik CEDEM-a dr Nenad Koprivica naglasio je da Plan rasta treba posmatrati prije svega kao test apsorpcionih kapaciteta Crne Gore.
- Plan rasta moramo posmatrati kao test naših absorpcionih kapaciteta. Pitanje je da li kao država možemo da iskoristimo ono što nam stoji na raspolaganju, a na raspolaganju su velika sredstva - naveo je Koprivica.
Podsjetio je da je Crnoj Gori za period 2024–2027. opredijeljeno 383 miliona eura, a da se transformacija dešava tek kada građani vide promjene u svojim opštinama.
- Stvarna transformacija nastupa tek kada građani na lokalnom nivou vide konkretnu promjenu, u energetskoj efikasnosti, digitalizaciji, zelenoj agendi, infrastrukturi. Zato Plan rasta nije samo još jedan EU fond, već instrument transformacije lokalnih zajednica - rekao je Koprivica.
Upozorio je i na rizik da lokalne zajednice budu zaobiđene.
- Ako lokalne samouprave ne budu dovoljno uključene u planiranje, implementaciju i monitoring, postoji rizik da sredstva ostanu neiskorišćena ili da projekti budu loše sprovedeni. Slabi institucionalni kapaciteti pojedinih opština mogu dovesti do propuštenih šansi - kazao je Koprivica.
Kao rješenje, on je istakao potrebu za udruživanjem opština i jačanjem regionalne saradnje.
- Iskustva Hrvatske i Slovenije pokazuju da su se opštine, kada su se udruživale u regionalne projekte, mnogo uspješnije povlačile sredstva. To je naročito važno za Crnu Goru, gdje male opštine moraju zajedno da grade kapacitete i projekte - kazao je Koprivica.
Rukovoditeljka Jedinice za nacionalna sredstva i reformsku agendu u Strukturi za upravljanje fondovima EU u Ministarstvu finansija, Žana Jovanović, istakla je da Plan rasta predstavlja veliku razvojnu šansu, ali i ozbiljnu obavezu za državu.
- Plan rasta predstavlja veliku razvojnu šansu za Crnu Goru, ali ga moramo posmatrati kroz dvije komponente, reformske mjere i infrastrukturne projekte. Mi smo sebi, sa svega oko 7 odsto učešća u ukupnom iznosu za Zapadni Balkan, postavili čak 130 koraka koje moramo ispuniti - navela je Jovanović.
Naglasila je da Ministarstvo finansija, u bliskoj saradnji sa Ministarstvom evropskih poslova i drugim institucijama, ima centralnu koordinacionu ulogu.
- Ministarstvo finansija je, u saradnji sa resornim ministarstvima i lokalnim samoupravama, jedan od ključnih nosilaca koordinacije Plana rasta i ispunjavanja svih onih koraka i reformi koje smo kao država ambiciozno preuzeli - kazala je Jovanović.
Podsjetila je da su već odobreni prvi infrastrukturni projekti u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan.
- Do sada je odobreno pet značajnih infrastrukturnih projekata, od elektroenergetske infrastrukture, preko predškolske infrastrukture u više opština, do unapređenja obrazovanja. To jasno pokazuje koliko će sredstva iz Plana rasta biti važna upravo za lokalne zajednice - navela je Jovanović.
Govoreći o narednom periodu, Jovanović je ukazala da Plan rasta predstavlja i pripremu za buduće članstvo.
- Ovo je novi model finansiranja koji Evropska unija uvodi i koji će biti u fokusu i nakon 2028. godine. Mi se već sada pripremamo za korišćenje EU fondova koji će nam kao članici biti na raspolaganju, a koji će biti i do deset puta veći od sredstava koja imamo danas - rekla je Jovanović.

Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan instrument transformacije lokalnih zajednica

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: unesco