Vlada Crne Gore, u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), započela je realizaciju projekta „Unapređenje strateškog planiranja i izvještavanja kroz unapređenje informacionog sistema“, koji ima za cilj jačanje institucionalne koordinacije i digitalizaciju procesa planiranja i praćenja javnih politika.
Projekat će omogućiti modernizaciju i unapređenje Informacionog sistema za praćenje i izvještavanje (ISPI), čime će se pojednostaviti procesi strateškog planiranja, povećati transparentnost rada institucija i ubrzati realizacija državnih obaveza. Ovaj model predstavlja važan korak u pripremi Crne Gore za efikasno upravljanje nacionalnim razvojnim programima, kao i inicijativama koje će biti realizovane nakon pristupanja Evropskoj uniji.
Povodom početka projekta održan je radni sastanak u Generalnom sekretarijatu Vlade, kojem su prisustvovali zamjenica generalnog sekretara Vlade Irena Vučić Popović i v.d. rukovodioca Kancelarije za održivi razvoj Ranko Andrijašević, kao i predstavnici UNDP-a: zamjenica stalne predstavnice UN Silke Hollander, lider tima za upravljanje i odgovorne institucije Ivan Bošković i projektna analitičarka za javnu upravu Maja Marković.
Na sastanku su dogovoreni početni koraci koji uključuju analizu postojećeg pravnog okvira, unapređenje propisa i definisanje procedura za uspostavljanje sistema koordinacije donatorske podrške i javnih politika. Time će biti obezbijeđen pravno obavezujući osnov za funkcionisanje nacionalnih institucija u ovoj oblasti.
UNDP će pružiti ekspertsku podršku Generalnom sekretarijatu Vlade u cilju efikasnije implementacije aktivnosti, kvalitetne komunikacije sa međunarodnim partnerima i praktične primjene novih rješenja u radu javne uprave.
Zaključeno je da projekat otvara jasnu perspektivu unapređenja državnih kapaciteta, posebno u segmentu koordinacije razvojnih procesa. Realizacija ovih aktivnosti stvoriće i potrebne uslove za buduću ulogu Crne Gore u pružanju razvojne pomoći kao članice Evropske unije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vlada i UNDP pokreću digitalni sistem za efikasniju koordinaciju politika i donatorske podrške

Integritet je temelj efikasne javne uprave, a prevencija korupcije u zdravstvu mora biti nacionalni prioritet, poručeno je na događaju u Podgorici koji je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) organizovala u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
Na skupu je predstavljen Izvještaj o procjeni primjene antikorupcijskih mjera u zdravstvu koji je ASK izradila uz podršku UNDP-a, i koji daje pregled stanja integriteta, identifikuje ključne izazove i ukazuje na oblasti za unapređenje.
Od 30 zdravstvenih ustanova koje su učestvovale u procjeni, najbolji učinak ostvarili su domovi zdravlja u Beranama i Bijelom Polju. Na trećem mjestu je Dom zdravlja Andrijevica, četvrti je Institut za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore, a peti Klinički centar Crne Gore. Ukupan učinak u primjeni antikorupcijskih mjera u zdravstvenim ustanovama iznosi 47,85 odsto, što pokazuje potrebu za sistemskim pristupom u jačanju njihovih kapaciteta.
- Izvještaj pokazuje da je sistem unutrašnje revizije nedovoljno razvijen, da se rizici za osjetljive društvene grupe nedovoljno prepoznaju, te da većina ustanova nema potpuno uređene interne akte o zapošljavanju. Rezultati pokazuju da se u najvećoj mjeri ispunjavaju obaveze iz Zakona o sprečavanju korupcije - saopšteno je iz ASK-a.
ASK je na osnovu nalaza uputila 717 preporuka za unapređenje integriteta u radu zdravstvenih ustanova, a 17 institucija već je sprovelo 53 mjere, što pokazuje da ova metodološka procjena donosi rezultate.
Predsjednik Savjeta ASK-a, Pavle Ćupić, rekao je da istraživanja javnog mnjenja koje ASK sprovodi kontinuirano ukazuju da građani percipiraju zdravstvo kao sektor posebno izložen korupciji, te da je borba protiv korupcije u zdravstvu sastavni dio nacionalnih i globalnih antikorupcijskih prioriteta.
- Ekspertiza Komisije za antikorupciju i građanska prava Republike Koreje, zajedno sa podrškom UNDP-a, omogućila je da razvijemo inovativnu metodologiju za procjenu sprovođenja antikorupcijskih mjera. Ovaj pristup mijenja način na koji Agencija mjeri rizike, ali i način na koji institucije razmišljaju o integritetu. Borba protiv korupcije nije samo primjena zakona – to je promjena svijesti i izgradnja sistema u kojem je odgovornost pravilo, a ne izuzetak - istakao je Ćupić.
Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, ocjenila je da rezultati procjene pružaju vrijedne uvide u funkcionisanje jednog od ključnih sektora javnih usluga.
- Analize ove vrste pomažu da identifikujemo izazove, razumijemo sistemske rizike i, najvažnije, zajednički radimo na rješenjima. Izgradnja snažne infrastrukture integriteta zahtijeva trajnu posvećenost, saradnju i otvoren dijalog - naglasila je Paniklova, dodajući da UNDP ostaje pouzdan partner u jačanju integriteta javnog sektora.
Potpredsjednik Komisije za borbu protiv korupcije i građanska prava Republike Koreje, Lee Myeoung-Sun, podsjetio je da Crna Gora od 2021. razvija sopstvenu metodologiju zasnovanu na korejskom modelu:
- Ovaj model međunarodno je prepoznat kao dobra praksa jer pruža sistemski način identifikovanja slabosti, mjerenja rizika i unapređenja integriteta u javnom sektoru. Crna Gora je ovaj pristup već uspješno primijenila u različitim oblastima javnog sektora, što predstavlja značajan uspjeh - kazao je Myeoung-Sun.
Direktorica UNDP Centra za javne politike u Seulu, Anne Juepner, istakla je da su crnogorska iskustva poslužila kao inspiracija i drugim državama, uključujući Šri Lanku, koja je započela slične inicijative kroz programe UNDP-a. Time se potvrđuje značaj međunarodne saradnje i razmjene znanja u jačanju integriteta javnih institucija.
Agencija je u periodu od 2021. do 2025. godine sprovela procjenu primjene antikorupcijskih mjera u pet od 10 javnih sektora, a rezultate rada će predstaviti u decembru, na ovogodišnjoj globalnoj konferenciji zemalja potpisnica UN Konvencije za borbu protiv korupcije.
Događaj je organizovan u okviru projekta „Nulta tolerancija na korupciju: Jačanje integriteta, transparentnosti i odgovornosti u javnoj upravi u Crnoj Gori“, koji sprovodi UNDP uz podršku globalne inicijative UNDP Centra za javne politike u Seulu i Vlade Republike Koreje.

Domovi zdravlja u Beranama i Bijelom Polju najbolji u primjeni antikorupcijskih mjera

Uprkos zakonodavnom napretku, rodno zasnovano nasilje i dalje je široko rasprostranjeno, što ukazuje na dubinu rodnih stereotipa i sistemskih prepreka pristupu pravdi. Od 2017. godine u Crnoj Gori, 22 žene ubili su partneri ili članovi porodice, iako je većina njih prijavljivala nasilje. Tri od četiri žene koje dožive seksualno nasilje nikada ne potraže pomoć, dok više od 60 odsto žena strahuje da prijavi nasilje zbog stigmatizacije i odmazde. Istovremeno, svaki treći građanin vjeruje da žene ponekad izmišljaju tvrdnje o psihološkom nasilju, dok samo četiri osto prepoznaje prisiljavanje na seksualne odnose kao oblik zlostavljanja. Ovi podaci predstavljeni su na današnjem događaju koji je Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori organizovao u saradnji sa Vladom Crne Gore, Savjetom Evrope, Vrhovnim državnim tužilaštvom i Ženskom liderskom mrežom, kako bi ojačao međusektorski dijalog, partnerstva za unapređenje rodne ravnopravnosti i reforme pravosudnog sektora. Dijalogom koji je moderirala liderka tima UNDP-a za rodnu ravnopravnost Kaća Đuričković poručeno je da Crna Gora može dostići društvo nulte tolerancije na rodno zasnovano nasilje samo kroz promjenu duboko ukorijenjenih stavova, snažniju institucionalnu odgovornost i dosljednu primjenu Istanbulske konvencije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205141216_e01cb36a792effe2205f431e36576d3aefe9d493aa4f3d0c22f40c66d49517d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205141216_e01cb36a792effe2205f431e36576d3aefe9d493aa4f3d0c22f40c66d49517d7" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="događaj u podgorici"></figure>  Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova istakla je da rodno zasnovano nasilje opstaje jer ga podupiru štetni stereotipi, normalizovani obrasci ponašanja i institucionalne slabosti. - Reformski procesi se ne mogu posmatrati odvojeno od promjene organizacione kulture – unutar institucija koje treba da štite građane mora vladati nulta tolerancija na nasilje, diskriminaciju i zloupotrebu moći. UNDP snažno podržava ove promjene kroz jačanje integriteta, odgovornosti i kapaciteta pravosudnog sistema, ali i kroz unapređenje sopstvenih standarda, politika i praksi - kazala je Paniklova. Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić kazala je da je jedno ubistvo žene poraz države, a još jedno ubistvo nemar države, dodajući da sudovi moraju biti linija na kojoj nasilje prestaje, odlučno, brzo i bez izuzetka. - To je naša obaveza prema pravdi i prema svakom životu koji možemo zaštititi - istakla je Pavličić. Milorad Marković, vrhovni državni tužilac, istakao je da je u rad državnih tužilaštava uveden novi model postupanja tužilaca koji je doprinio kvalitetnijem prikupljanju dokaza, boljoj zaštiti žrtava i bržem donošenju odluka. - Sve institucije sistema moraju raditi na unapređenju svog djelovanja, a za Državno tužilaštvo će u narednoj godini prioritet biti dalje unapređenje primjene uspostavljenih standarda i stvaranje boljih uslova za podršku i zaštitu žrtava, uz dalje podizanje svijesti o rodnoj ravnopravnosti, u samoj instituciji - naglasio je Marković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205141216_bf6bff75ec5d7b6c3bea0d084b494c6c0554f1736b5a7794f4e35a7801170357.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251205141216_bf6bff75ec5d7b6c3bea0d084b494c6c0554f1736b5a7794f4e35a7801170357" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="događaj u podgorici"></figure>  Ministar pravde Bojan Božović podsjetio je da Crna Gora intenzivno radi na usklađivanju zakonodavstva sa savremenim evropskim standardima: - Uveli smo strože sankcije i predvidjeli nova krivična djela, koja će uskoro biti sastavni dio krivičnopravnog sistema Crne Gore. Naša obaveza je da zakonodavni okvir odgovori na realne izazove društva, uključujući i one koji se najdublje tiču bezbjednosti žena i djevojaka - poručio je Božović i naglasio da su ove reforme posebno važne u trenutku kada se Crna Gora suočava sa porastom rodno zasnovanog nasilja, uključujući i slučajeve femicida. Podaci iz istraživanja UNDP-a o rodnoj dimenziji u pravosudju koje je podržao Savjet Evrope, ukazuju da iako žene čine većinu u pravosuđu, i dalje se suočavaju sa preprekama u napredovanju, rukovođenju. Istovremeno, institucionalni mehanizmi rodne ravnopravnosti ostaju slabi što zahtijeva prelazak sa deklarativne na stvarne, sistemski podržane mjere. Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka poručio je da je rodno zasnovano nasilje test povjerenja u državu, te da sistem ne funkcioniše dobro ako žene ne vjeruju institucijama i ne prijavljuju nasilje. - Cilj nam je da rodna ravnopravnost ne bude samo zakonski princip već realnost. Nijedna žena ne smije ostati nevidljiva i nezaštićena. Najranjivije žene ne stavljamo na kraj, već u središte naših politika i mjera - kazao je Đeka.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205141216_ba0bdfd59b1a24ef75f9dd29d302f2815201836a7a67e4dc2173f24d6db0d0f8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251205141216_ba0bdfd59b1a24ef75f9dd29d302f2815201836a7a67e4dc2173f24d6db0d0f8" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="događaj u podgorici"></figure>  Naida Nišić, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga kazala je da svaka žena u društvu, a i na radnom mjestu mora da se osjeća dostojanstveno i uvaženo a prije svega bezbjedno. Nišić je ukazala da unaprjeđenjem radnog zakonodavstva Ministarstvo kreira sigurno i dostojanstveno radno okruženje, doprinosi uskladjivanju privatnog i poslovnog života i osnaživanju žena za ravnopravno učešće na tržištu rada. Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić istakao je da se intenzivno radi na novom Protokolu o postupanju u slučajevima nasilja nad ženama, čija će dosljedna primjena biti obavezna za sve nadležne institucije, kako bi se spriječilo prebacivanje žrtava „od vrata do vrata“ i obezbijedila brza i pouzdana reakcija sistema. - Novi Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti jasno će prepoznati žrtve rodno zasnovanog nasilja i obezbijediti im ekonomsku podršku te prepoznati nove usluge. Ovaj proces mora biti prioritet institucija kako bi bio sproveden do kraja, bez odlaganja - kazao je Gutić i dodao da će poseban fokus biti stavljen na jačanje medjusektorske saradnje. Iako institucionalni odgovori na nasilje još uvijek nijesu dovoljno snažni, više od 65 odsto zaposlenih u javnoj upravi smatra da je rodno zasnovano nasilje veoma ili donekle prisutno u Crnoj Gori, dok takav stav ima više od 97 odsto tužilaca i tužiteljki, pokazuje najnovije istraživanje UNDP-a o percepciji zaposlenih u javnoj upravi o rodno zasnovanom nasilju. Prema svjedočenju zaposlenih, različiti oblici nasilja prisutni su i u javnim institucijama - psihičko 30 odsto, političko 28 odsto i seksualno uznemiravanje pet odsto, što dodatno ukazuje na potrebu za efikasnijim institucionalnim mehanizmima zaštite. Na događaju su govorile i ambasadorka Italije, Andreina Marsela, državna sekretarka MUP-a, Dragana Kažanegra Stanišić, predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović, kao i predstavnice civilnog društva, aktivistkinje i ekspertkinje: Aida Petrović, Branka Žigante - Mašić, Duška Pejović, Sabina Muratović i Marija Pešić. Učesnice i učesnici su poručili da se napredak u borbi protiv nasilja može postići samo udruženim djelovanjem – pravosuđa, policije, socijalne zaštite, civilnog društva, medija, međunarodnih partnera i lokalnih institucija. Izgradnja društva u kojem svaka žena živi bezbjedno i dostojanstveno zajednička je odgovornost svih.

Pavličić: Jedno ubistvo žene je poraz države, drugo je nemar; Božović: Obaveza da akonodavni okvir odgovori na realne izazove

Podatak da je samo 16 odsto privrednih gazdinstava u vlasništvu žena govori o tome kakav je njihov položaj, dok vlasništvo nad imovinom u Crnoj Gori ne prelazi 10 odsto, što je možda najbolja slika neravnopravnosti - ocijenila je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Marija Blagojević iz UNDP-a.
Kako ističe, žene sa sela čine glavnu radnu snagu na tim poljoprivrednim domaćinstvima - vidjećete ih na pijacama, u štalama, na polju, kako u isto vrijeme rade i na domaćinstvu i kući, a nećete ih vidjeti u administrativnim statistikama koje govore o tome da su one vlasnice domaćinstava ili poljoprivrednog zemljišta.
- Samo je 11 odsto onih koje su samostalni vlasnici određenog dijela poljoprivrednog zemljišta - precizirala je Blagojević.
Dodaje da u Crnoj Gori gotovo trećina žena živi u ruralnim zajednicama, a položaj žena u tim zajednicama i dalje je obilježen ekonomskim, zdravstvenim i društvenim nejednakostima.&nbsp;
- Iako žene čine ključnu snagu u loljoprivredi i životu u lokalnim zajednicama, podaci UNDP-a pokazuju da je samo 16 odsto žena registrovano kao nosilac gazdinstva, dok su više od 70 odsto osiguranika u poljoprivredi muškarci - rekla je Blagojević.&nbsp;
Statistika pokazuje, prema njenim riječima, kakva je stvarna slika života žena u Crnoj Gori, posebno žena na selu koje društvo vrlo često zaboravi.
- Zaboravljene su u širem društvenom kontekstu, jer se uvijek nekako bavimo ženama iz urbanih područja i zaboravljamo da kod žena koje žive na selu postoji dodatni nivo strukturalnih neravnopravnosti koje se dešavaju - navela je Blagojević.&nbsp;
Podsjeća da više od 50 odsto građana Crne Gore smatra da su muškarci prirodno bolji lideri nego žene, te se još smatra da je za porodicu bolje da muškarac privređuje, a da "žena bude u kući".
Blagojević smatra da su zakonske norme i okviri prihvatljivi, ali je sporna brzina kojom se mijenja svijest građana u odnosu na zakonsku normativu.&nbsp;
- Uskoro ćemo predstavljati jedno istraživanje koje smo prošle godine radili i koje obuhvata dio podataka o nasilju, pa ćete vidjeti realnost života u Crnoj Gori. To nije samo realnost života u Crnoj Gori, to vam je realnost života globalno, jer nemate nijednu zemlju koja je u potpunosti postigla rodnu ravnopravnost. Imate neke koje su bliže, neke koje nijesu, a to vam ukazuje koliko su društvene norme i određeni obrasci ponašanja kojima smo svi mi skloni, jer smo prosto živjeli u takvom okruženju i koliko je teško pomjerati svijest i zakonske norme u tom dijelu - zaključila je Blagojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DRvDL27n3e7s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Blagojević: Tek 10 odsto žena vlasnice kompletne imovine

Gubimo ljude, a prostor koristimo neodrživo. Potreban nam je Institut prostornog planiranja kao profesionalna savjetodavna institucija za razvoj i planiranje prostora, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na sastanku sa vršiocem dužnosti administratora Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) Haoliangom Xuom. Kako je saoptšeno iz Kabineta predsjednika države, na sastanku je razgovarano je o daljem produbljivanju saradnje UNDP-a i Crne Gore u oblastima ključnim za evropske integracije - modernizaciji javne uprave i kvalitetnom upravljanju, jačanju institucionalnih kapaciteta i sprovođenju inkluzivnih reformi, u skladu sa Agendom 2030 i petogodišnjim Okvirom saradnje Ujedinjenih nacija. Milatović je rekao da je podrška UNDP-a važan oslonac u ispunjavanju obaveza u pregovaračkim poglavljima.&nbsp; Posebno je naglasio vrijednost Fonda za ubrzani razvoj Crne Gore, kao dodatnog mehanizma za mobilizaciju sredstava za projekte održivog razvoja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008181052_253db118b8b68d450732b510bade3c29f44fd0b0081e3120314631d09db944b9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251008181052_253db118b8b68d450732b510bade3c29f44fd0b0081e3120314631d09db944b9" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Haoliang Xu."> </figure>  - Crna Gora čvrsto posvećena ciljevima Ujedinjenih nacija i njihovim principima. Kao dobar susjed i pouzdan partner, svaku javnu politiku usmjeravamo ka agendi pristupanja Evropskoj uniji. Uloga UNDP-a u Crnoj Gori je vidljiva i dragocjena, posebno u modernizaciji upravljanja i reformama koje vode inkluzivnom razvoju. Dva su velika izazova: demografija i prostorno planiranje. Gubimo ljude, a prostor koristimo neodrživo. Potreban nam je Institut prostornog planiranja kao profesionalna savjetodavna institucija za razvoj i planiranje prostora - kazao je Milatović. Sagovornici su razmijenili mišljenja o prioritetima saradnje u narednom periodu - od zelene tranzicije i digitalizacije do politika u borbi protiv siromaštva.&nbsp; Istaknuta je i kandidatura Crne Gore za Izvršni odbor UNDP/UNFPA/UNOPS za period 2028–2030, kao potvrda opredijeljenosti za jačanje uloge u multilateralnim forumima. „Bilo je zadovoljstvo ponovo se susresti sa Predsjednikom Crne Gore nakon našeg sastanka u Njujorku. Napredak Crne Gore u evropskim integracijama pokreće održivi razvoj. UNDP je ponosan što podržava modernizaciju upravljanja, jačanje kapaciteta i inkluzivne reforme usmjerene ka svim građankama i građanima, u skladu sa Agendom 2030 i prioritetima EU“, kazao je vršilac dužnosti administratora UNDP-a Haoliang Xu.

Milatović sa administratorom UNDP-a: Gubimo ljude, a prostor koristimo neodrživo - potreban nam je Institut prostornog planiranja

Ministarstvo javne uprave i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori predstavili su Džepni vodič za orijentaciju službenika/ca u javnoj upravi, izrađen u okviru projekta „E-usluge i digitalna infrastruktura kao odgovor na COVID-19“koji je finansirala Evropska unija, saopšteno je iz MJU.&nbsp;
Ovaj priručnik, kako se dodaje, pruža zaposlenima i kandidatima za rad u javnoj upravi praktične i jasne informacije o pravilima, procedurama i vrijednostima koje čine osnovu profesionalnog i odgovornog rada u službi građana i privrede. Razvijen u saradnji UNDP-a, Ministarstva javne uprave i Uprave za ljudske resurse, ovaj vodič na jednostavan način doprinosi boljoj orijentaciji novih službenika/ca i jačanju kapaciteta institucija.
- Naš cilj je javna uprava koja je efikasna, transparentna i bliža građanima. Džepni vodič pomoći će službenicima/ama da bolje razumiju sistem i svoje obaveze, a građanima i privredi da osjete benefite profesionalne i moderne administracije - poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj.
Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova je kazala da je unapređenje rada institucija i jačanje povjerenja građana u javnu upravu jedno je od ključnih područja djelovanja UNDP-a.&nbsp;
- Ovaj vodič je konkretan alat koji olakšava uvođenje novih službenika/ca u sistem i doprinosi boljem pružanju javnih usluga - izjavila je Paniklova.
Vodič je dostupan u elektronskoj formi<a href="https://www.undp.org/cnr/montenegro/publications/dzepni-vodic-za-orijentaciju-sluzbenika/ca-u-javnoj-upravi"> na sajtu UNDP-a</a>, a odštampano je i 250 primjeraka koji će biti distribuirani javnom sektoru.

MJU: Predstavljen Džepni vodič za orijentaciju službenika/ca u javnoj upravi

Žene u Crnoj Gori zarađuju u prosjeku svega 78 centi za svaki euro koji zaradi muškarac, a većina žena iz ruralnih sredina ne nasljeđuje ništa od porodice, što ih ostavlja bez imovine. Ipak, sve veći broj žena na sjeveru preuzima ulogu preduzetnica i inovatorki, pokazujući da ovaj region ima nedovoljno iskorišćen potencijal - poručeno je na otvaranju petog Biznis foruma u Bijelom Polju, koji je organizovala Opština Bijelo Polje u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori i Privrednom komorom Crne Gore.
Forum će tokom dva dana okupiti predstavnike Vlade, predsjednike opština, privredu, dijasporu i međunarodne partnere sa ciljem da otvori nova polja saradnje i investicija za ravnomjerniji razvoj zemlje, sa posebnim fokusom na ulogu žena i preduzetništva u ruralnim sredinama.
Prema istraživanju UNDP-a, žene na sjeveru Crne Gore suočavaju se sa dvostrukim preprekama: nedostatkom ekonomskih resursa i duboko ukorijenjenim stereotipima. Više od polovine ispitanica iz ruralnih sredina smatra da su muškarci bolji lideri, dok polovina vjeruje da se uspjesi žena prečesto pripisuju izgledu, a ne sposobnostima.
Ekaterina Paniklova, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, podsjetila je da nijedna od 25 opština u Crnoj Gori nema predsjednicu opštine, te da kapaciteti ženskog liderstva i dalje nisu dovoljno prepoznati i zastupljeni:
- Iza ovih brojeva kriju se priče o izgubljenom potencijalu i o velikim prilikama jer svaki procenat napretka u osnaživanju žena znači snažnije zajednice, otpornije porodice i konkurentniju ekonomiju. Žene, posebno iz ruralnih sredina, moraju biti u centru zelene tranzicije kao liderke, preduzetnice i inovatorke- poručila je Paniklova.
Petar Smolović, predsjednik Opštine Bijelo Polje, ocjenio je da sjever ima resurse i kapacitete koji mogu biti pokretač razvoja države.
- Sjever Crne Gore ima potencijal koji tek treba da se oslobodi – od prirodnih resursa i turističkih kapaciteta, preko poljoprivrede i prehrambene industrije, do novih digitalnih i zelenih tehnologija. Upravo ovakvi skupovi nam pomažu da te potencijale pretvorimo u konkretne projekte i radna mjesta. Bijelo Polje, kao administrativni i privredni centar sjevera, želi biti lider u tom procesu- kazao je Smolović.
Na važnost zajedničkog djelovanja ukazala je i predsjednica Privredne komore Crne Gore, Nina Drakić.
- Sjever Crne Gore, ima i pravo i potrebu da se razvija u korak sa državom, i zato pozivam da se ovogodišnji Bjelopoljski biznis forum zatvori usvajanjem odgovarajućih zaključaka, po prioritetima i zajedničkim interesima više opština. Iza tih zaključaka treba da stanu opštine sjevera, i da ih, kroz svoj djelokrug rada, podrže uključene institucije. Privredna komora Crne Gore će to prva učiniti- izjavila je Drakić.
Karolin Tiso, rezidentna koordinatorka UN-a u Crnoj Gori, istakla je značaj podrške ženama iz ruralnih sredina u jačanju preduzetništva i ekonomskog razvoja.
- Tamo gdje su žene uspješne, zajednice napreduju. Podrška ženama preduzetnicama nije pitanje dobročinstva, već pametna investicija u budućnost Crne Gore. Zato Ujedinjene nacije, zajedno sa partnerima, stavljaju u poseban fokus osnaživanje žena sa sjevera kako bi imale ključnu ulogu u razvoju svojih zajednica i jačanju ekonomije ovog kraja- kazala je Tiso.
Prvi dan Foruma bio je posvećen kapitalnim projektima i ulozi dijaspore, dok će drugog dana fokus biti na ženama i zelenoj tranziciji. Biće predstavljeni i rezultati projekta EmpowHer, koji UNDP sprovodi u partnerstvu sa Organizacijom UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO), a kroz koji je više od 60 žena sa sjevera Crne Gore prošlo obuke i mentorstvo za razvoj biznisa.

UNDP: Žene preduzetnice potencijal razvoja sjevera

Crna Gora je usvojila zakon koji garantuje najmanje 40 posto žena na izbornim listama, umjesto dosadašnjih 30, a to je uspjela uz veliku podršku UNDP-a - kazala je u Ljetnjem programu, na Televiziji E, Marija Blagojević, istraživačica i ekspertkinja za rodnu ravnopravnost iz UNDP.&nbsp;
Osam godina je trajao cjelokupan proces, kaže Blagojević, od 2016.godine i zahtjeva Ženske političke mreže 2017.godine.
- Ženska politička mreža je tada jednako kao danas Ženska liderska mreža bila primjer kako žene kad se umreže imaju tu mogućnost da pokažu šta je kultura dijaloga i da kad se ne slažu u najvećem dijelu svojih stavova ona neka zajednička ideja koja ih vodi, ideja solidarnosti, hrabrosti i činjenice da žele da urade nešto više za buduće generacije može da dovede do toga da se jednom zajedničkom akcijom postigne ovakav cilj - rekla je Blagojević.&nbsp;
Podsjeća da se mnogo radilo sa ženama iz Ženske liderske mreže, aktivistkinjama, uz veliku podršku, dodaje ona, UNDP-ja i Evropske unije u okviru programa ,, Ujedinjeni u ravnopravnosti”.&nbsp;
- Veliki je korak napravljen, ne znam da li su ljudi svjesni važnosti. Drago mi je da je tema aktuelna i s vaše strane, i veliki broj medija govori o tome, jer i pored drugih reformi koje su se desile ovo je zaista jedan veliki iskorak za Crnu Goru, uzimajući u obzir da je i 30 posto kvota koja je ušla prvi put 2011.godine i za nju su borbe trajale deceniju i više. Nije to mali korak, naravno da je ono čemu mu težimo, i što nam govore međunarodne organizacije i preporuke, jeste paritet, jer &nbsp;u Crnoj Gori ima više od 50 posto žena, a nažalost ne toliko moći, ni resursa, ni uticaja u društvu i prosto je civilizaciǰski iskorak da na ovaj način se to približi i niveliše donekle - istakla je Blagojević.
Kaže da je kvota od 40 posto žena u politici model, ili privremena mjera kojom se teži da se postigne nivo svijesti u društvu i ravnopravnost, naglašava ona, u kojem kvote neće više biti potrebne.
Podsjeća i na sociološka istraživanja koja kažu da je potrebno do četiri generacije da se jedna društvena norma, dobra, &nbsp;ili loša, koja je ukorijenjena u nekom društvu, &nbsp;promijeni.
- Nema društva koje postiglo punu rodnu ravnopravnost u svijetu, pa čak ni skandinavske zemlje koje su postigle veliki nivo rodne ravnopravnosti, ne još potpuni. Kvota kao alat se koristi da osigura prisustvo, definitivno će ovo povećanje osigurati da bude više žena u parlamentu, da li će ih biti tačno 40 posto to je neizvjesno, uzimajući u obzir da je sad sa 30 posto postoje partije koje osvoje dva ili tri poslanička mjesta, a po rasporedu su žene bile na 4. mjestu, neke upšte nijesu imali žene na tim mjestima, pa se procenat smanjuje. Da li će se glas žena vrednovati kao glas muških kolega je pitanje za milion dolara, jer zavisi od drugih faktora i zato naglašavam da je kvota samo alat koji osigurava prisustvo - zaključila je Blagojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUGyNOi3Rapo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Blagojević: Kad se žene umreže imaju mogućnost da pokažu šta je kultura dijaloga

Zahtjev Odbora za rodnu ravnopravnost o uvođenju kvote od 40 odsto za manje zastupljeni pol u Zakon o izboru odbornika i poslanika ključni je korak naprijed ka postizanju stvarne političke ravnopravnosti, ocijenili su iz Programa Ujedinjenih nacija za razvoj. 
 
Iz UNDP-a su kazali da jučerašnju sjednicu skupštinskog Odbora, na kojoj je ponovo pokrenuto pitanje uvođenja kvote od 40 odsto za manje zastupljeni pol, prepoznaju kao važan korak ka ostvarivanju rodne ravnopravnosti u političkom životu zemlje. 
 
- Žene su ponovo pokazale odlučnost i dosljednost u svojim zahtjevima, s punim pravom zagovarajući da se u izbornu reformu uvrsti kvota od 40 odsto za manje zastupljeni pol, uz mjere koje obavezuju da među tri kandidata na izbornim listama bude najamanje jedna žena, kao i sankcije za neispunjavanje ovih uslova- navodi se u saopštenju. 
 
Kako se ističe, taj zahtjev Odbora za rodnu ravnopravnost, udruženih članica Ženske političke i Ženske liderske mreže, predstavlja ključni korak naprijed ka postizanju stvarne političke ravnopravnosti. 
 
Iz UNDP-a su rekli da trend umrežavanja žena u različitim sferama društvenog života postaje dio snažnog društvenog pokreta i da ta organizacija ostaje posvećena pružanju pune podrške u ostvarenju ciljeva iz Strategije rodne ravnopravnosti. 
 
- Ovaj pokret, zasnovan na solidarnosti i zajedničkoj borbi, predstavlja pravu garanciju za održivi razvoj društva i napredak u postizanju rodne ravnopravnosti- naveli su iz UNDP-a. 
 
Oni su ocijenili da, iako su postignuti značajni koraci, i dalje postoje ozbiljni izazovi u ostvarivanju punih prava žena, uključujući strukturnu diskriminaciju, isključenost žena iz odlučivanja, nedostatak adekvatne finansijske podrške i nasilje prema ženama u javnoj sferi i politici. 
 
Ti izazovi, kako su naglasili iz UNDP-a, ne smiju biti prepreka daljem napretku. 
 
- Naprotiv, udruženi napori žena i muškaraca, zajedno sa snažnim umrežavanjem žena, predstavljaju temelj za izgradnju društva jednakih šansi- navodi se u saopštenju. 
 
Iz UNDP-a su kazali da pozdravljaju napore svih relevantnih aktera koji se zalažu za unapređenje rodne ravnopravnosti kroz Zakon o izboru odbornika i poslanika. 
 
- Inicijativa za uvođenje kvote od 40 odsto u Skupštini Crne Gore, uz sankcije za nepoštovanje, predstavlja konkretan korak ka ostvarivanju održivih promjena- kaže se u saopštenju. 
 
U UNDP-u smatraju da je samo kroz politiku koja ravnopravno uključuje sve građane - i žene i muškarce, moguće ostvariti pravedan i održiv razvoj.

UNDP: Uvođenje kvote od 40 odsto za žene u Skupštini korak je naprijed ka postizanju stvarne političke ravnopravnosti

Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, i stalna predstavnica Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, potpisali su Memorandum o razumijevanju kojim se uspostavlja strateški okvir za saradnju u ključnim oblastima – jačanje ljudskog kapitala, digitalna i zelena tranzicija, savremene vještine, nauka i inovacije.
Saradnja je usmjerena na zajedničke prioritete: stvaranje uslova za zadržavanje talenata u zemlji, jačanje inovacionog potencijala, razvoj infrastrukture kao podsticaja za mlade da ostanu i rade u Crnoj Gori, kao i promociju poslova budućnosti.
Univerzitet Crne Gore izražava punu spremnost da kroz svoje resurse i znanje aktivno doprinosi tim ciljevima.
- Univerzitet Crne Gore spreman je da bude partner u projektima koji jačaju vezu između nauke, društva i razvoja. Vjerujemo da kvalitetno obrazovanje, uz savremenu infrastrukturu, može biti ključni faktor u zaustavljanju odliva mozgova i izgradnji održive budućnosti - naglasio je Božović.
UNDP će pružiti ekspertsku podršku u oblasti javnih nabavki, finansijskog upravljanja, jačanja institucija i povezivanja nacionalnog naučnoistraživačkog potencijala sa razvojnim projektima. Saradnja takođe uključuje umrežavanje sa univerzitetima i partnerima širom svijeta.
- „Ovo partnerstvo povezuje snagu nauke sa razvojnim prioritetima Crne Gore. Zajedno doprinosimo zelenoj i digitalnoj tranziciji, osnaživanju mladih i žena u obrazovanju i povezivanju sa globalnim tokovima znanja i inovacija - poručila je Ekaterina Paniklova, stalna predstavnica UNDP-a.

Univerzitet Crne Gore i UNDP: Partnerstvo za razvoj ljudskog kapitala, inovacija i zelenu budućnost

U okviru bolnice Moj Lab početkom 2026. godine počeće sa radom i EKSPERTSKI KARDIOLOŠKI CENTAR na adresi Bulevar 21. maja. Prof. dr Aleksandra Aranđelović, specijalista interne medicine, subspecijalista kardiologije, interventni kardiolog, u emisiji „Srećan dan“ na TV E govorila je o uslugama koje će pružati centar.&nbsp;
Slogan bolnice Moj Lab glasi „Nova generacija zdravlja“, a prof. dr Aranđelović kaže da upravo to dovoljno govori.
„To je spoj najsavremenije tehnologije poslednje generacije, znanja i iskustva ljudi koji u njoj rade. Mislim da je Crna Gora odavno zaslužila da ima jedan ovakav projekat. Ovo je bolnica napravljena po najsavremenijim evropskim i svjetskim standardima ,sa ciljem da pacijenti dobiju i dijagnostiku i liječenje, na što brži i na što jednostavniji način“, istakla je prof. dr Aranđelović.
„Ako pacijent dolazi sa već dijagnostikovanim problemom mi to pogledamo, vidimo da li je potrebna dopuna i odmah pristupamo terapiji. To se prvenstveno odnosi na interventne procedure. Svi pacijenti prije nego što uđu u interventnu proceduru moraju imati završene neinvazivne preglede i na osnovu toga procjenjujemo da li treba nešto da se radi ili ne. Ako pacijent dolazi na ispitivanje bez dokumentacije, on ulazi u bolnicu danas, prolazi kroz standardne neinvazivne preglede, laboratorijske analize i ako je potrebno nastavlja se invazivno ispitivanje, po potrebi ugrađuje se stent u krvni sud. Interventne procedure su kruna kardiološke dijagnostike i kardioloških intervencija i mi sa tim završavamo kardiološki tretman. Sljedeći nivo je kardiohirurgija“, istakla je prof. dr Aranđelović.
<h2>„ODAVNO JE KARDIOLOGIJA PREVAZIŠLA NIVO SLUŠALICA – MOJ LAB SA NOVIM TEHNOLOGIJAMA NUDI PRECIZNO I BRZO POSTAVLJANJE DIJAGNOZE“</h2>
U Moj Lab bolnici upravo ekspertski tim ističu kao posebnu ponudu našim građanima iz oblasti kardiologije. Dr. Aranđelović ukazuje da je kardiologija odavno prevazišla nivo slušalica i aparata za pritisak, te da se danas savremenim tehnologijama brže može ustanoviti problem kod pacijenta i postaviti dijagnoza.
„Mi danas imamo nove tehnologije koje nam omogućavaju da veoma precizno i vrlo brzo postavimo dijagnozu, a naravno za to su potrebni i ljudi koji se time bave. Kardiologija sama po sebi je uža specijalizacija jedne veće oblasti koja se zove interna medicina. A onda unutar same kardiologije imate još uže segmente gdje se ljudi bave recimo specifičnom dijagnostikom u kardiologiji, interventnim procedurama, neinvazivnom dijagnostikom. Znači, ljudi koji su tu proveli veći dio svog radnog vijeka, koji rade preko 20 godina samo ultrazvučnu dijagnostiku. To ne znači da oni ne znaju i ostalu kardiologiju, ali su ovdje eksperti jer prate posljednje svjetske preporuke na tu temu. Nije moguće da prate svi kardiolozi sve u istom trenutku. Upravo je cilj da određenu stvar radi osoba koja u tome, pošto znanja ima sigurno, ima najviše iskustva i koja to može da poveže u jednu kliničku prezentaciju pacijenta u njegovoj konačnoj dijagnozi“, pojašnjava prof. dr Aranđelović.
<h2>„KARDIOLOŠKA AMBULANTA POLIKLINIKE MOJ LAB ZAUZELA JE SVOJE MJESTO MEĐU ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA U CRNOJ GORI“&nbsp;</h2>
Specijalista interne medicine, subspecijalista kardiologije, interventni kardiolog prof. dr. Aranđelović došla je iz Srbije u Crnu Goru upravo sa ciljem da učestvuje u razvoju bolnice Moj Lab. Sa ponosom ističe da je danas kardiološka ambulanta poliklinike Moj Lab zauzela svoje mjesto među privatnim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori.&nbsp;
„Onda se ispostavilo da je potrebno da postavimo bazičnu kardiologiju, znači da imamo naše dobre i prepoznatljive ambulante, i na tome smo radili skoro dvije i po godine. Mogu da kažem da je kardiološka ambulanta poliklinike Moj Lab zauzela svoje mjesto među privatnim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori“, dodala je ona.
<h2>„MULTIDISCIPLINARNI PRISTUP – ZA NAJBOLJI TRETMAN“</h2>
Ekspertski kardiološki centar bolnice Moj Lab uvodi i konzilijarno odlučivanje kardiologa, a po potrebi uključivaće se i drugi specijalisti. Tu je riječ o multidisciplinarnom pristupu koji je potreban kada pacijent nema samo kardioloških problema.
„U svim ozbiljnim bolnicama tipa Kliničkog centra, svuda postoje timovi koji, kada se dijagnostika završi, i posebno ako su neke sporne situacije sjednu i zajedno se dogovore za predlog liječenja za tog pacijenta. Nažalost kardiološki pacijenti nemaju samo kardiološki problem. Veoma često se događa i maltene redovno da imaju neke pridružene bolesti, kao recimo dijabetes – šećernu bolest, problem sa bubrezima, sa plućima... Te bolesti mogu prilično da otežaju kardiološko liječenje. Tada mi zovemo naše kolege, nefrologe, pulmologe, endokrinologe i sa njima kombinujemo naše i njihovo liječenje. To se zove multidisciplinarni pristup. Na taj način, pacijent dobija najbolji tretman, odnosno najbolji predlog za svoje dalje liječenje“, poručila je dr. Aranđelović.
Kardiološkinja u bolnici Moj Lab naglašava da su u toj poliklinici već dostupne sve neinvazivne procedure koje se u kardiologiji rade.&nbsp;
„To su ultrazvuk srca i njegovi različiti modaliteti, što nam je ekstremno važno. Mi smo sada u mogućnosti da relativno brzo vidimo kako srce izgleda, da izračunamo kakva je njegova snaga, da vidimo kakvi su srčani zalisci, kako oni funkcionišu da li pacijent ima srčanu manu ili ne. To je ranije bilo dosta teško. Kada sam ja bila đak to se radilo na slušalicu, a danas vi spustite sondu i u roku od tri minuta vidite da li problem postoji ili ne. Pa ako postoji vi ga obrađujete dalje. I na taj način pacijent ukoliko je potrebno, velikom brzinom stiže do hirurškog stola i rješava taj problem, koji je danas rutina u kardiohirurgiji“, kazala je prof. dr. Aranđelović.
Dodaje da u poliklinici postoje i moguće je odraditi razne vrste testova opterećenja kojima „provociramo tegobe na koje se pacijent žali“.&nbsp;
„Recimo žali se na zamor, mi ga stavimo na pokretnu traku i testiramo koliko on može da izdrži. Ta traka ima svoje nivoe i na osnovu toga procjenjujemo da li je problem na nivou srca ili sa nekim drugim organom koji može dati zamaranje“, navodi kao primjer.
Kada je u pitanju invazivna dijagnostika, kao što je poznato pacijentima poliklinike Moj Lab, ona je isključivo vezana za bolničke uslove.&nbsp;
„Najčešće se koristi slikanje krvnih sudova srca koje se zove koronarografija i čuveno stavljanje stentova u krvne sudove srca koje je ekstremno korisno, jer u velikom broju slučajeva može da zamijeni hiruršku intervenciju. Metoda je elegantna, relativno kratko traje i poslije dan ili dva zavisi od procedure, od težine procedure, pacijent može da ide kući“, naglasila je dr. Aranđelović.
<h2>„TEGOBE SE MOGU JAVITI ZBOG STRESA, INTERNISTIČKI PREGLED JAKO KORISTAN“</h2>
Gošća emisije „Srećan dan“ na TV E imala je i par životnih savjeta na koje bi svi trebalo da obratimo pažnju. Poseban problem današnjeg vremena a koji može biti okidač za ozbiljnije zdravstvene probleme jeste stres. Prof. dr Aranđelović objašnjava u kojim situacijama bi internistički pregled bio koristan.
„Način života, tempo koji svi živimo, mladi ljudi pred kojima su veliki izazovi – profesije, formiranja porodice, svega toga što vrijeme nosi u tim godinama, svakako da imaju povećan senzibilitet na stres. U tom smislu mogu imati tegobe koje se kod nekoga odražavaju na primjer na srce pa ono brže radi, kod nekoga na pluća pa ima osjećaj nedostatka vazduha, na stomak pa ima osjećaj da mu je muka ... Tu je internistički pregled jako koristan, jer doktor može da definiše da li su to zaista problemi koji su vezani za određene organe usljed njihovog nekog oboljenja ili su to psihogene manifestacije, situacije koje nas stalno pritiskaju u dužem vremenskom periodu. Ljudi koji su izloženi hroničnom stresu, koji rade odgovorne poslove recimo gdje su odgovorni za ljudske živote, izloženi su kontinuiranom stresu i oni imaju takve probleme koji zahtijevaju da se njima bavite i kao kardiolog i kao psiholog“, istakla je prof. dr Aranđelović.
Cijelo gostovanje i odgovore na mnoga pitanja specijaliste interne medicine, subspecijaliste kardiologije, interventnog kardiologa - prof. dr Aleksandre Aranđelović možete pogledati u emisiji „Srećan dan“ na našem YouTube-u.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Nxs8RGuhYU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Prof. dr Aranđelović: Spoj najsavremenije tehnologije, znanja i iskustva sa jednim ciljem – da pacijent u što kraćem roku dobije preciznu dijagnostiku i liječenje

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica Tanja Perišić Knežević izrazila je protest jer je predsjednik Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindzi Hojl primio sliku Karađorđeve kapele od predsjednika Skupštine Andrije Mandića, poručujući mu da je time pokazao da ne poštuje pravo Crnoj Gori i Crnogorcima da postoje.
Perišić Knežević je tim povodom uputila pismo Hojlu, Laburističkoj partiji Engleske i Britanskoj ambasadi u Podgorici.
- Kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu, protestvujem zbog toga što ste od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatili sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof, Petar Drugi Petrović Njegoš. Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918.godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao “Aco palikuća” jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci-a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje - navela je Perišić Knežević u pismu.
Ona je istakla da je Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu “srpski svet”, što je, pojasnila je, pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta.
- Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore - naglasila je ona u pismu.
Ona je poručila Hojlu da su i njegovi ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države.
Preporučila mu je da pročita izvještaj Grofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. 
- A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: “466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope - dodala je ona u pismu.
Kako je istakla, "krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu". Politika velikih sila bila bi, navodi Knežević Perišić, jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime hrišćanstva.
- Taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost - navela je Perišić Knežević.
Ona poručuje Hojlu da se ništa nije promijenilo ni danas. 
- Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta-da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik - zaključila je Knežević Perišić u pismu.

Perišić Knežević pisala Hojlu: Prihvatanjem slike Karađorđeve kapele pokazali ste da ne poštujete pravo Crnoj Gori i Crnogorcima da postoje

Ministar javne uprave, Marash Dukaj, boravio je u zvaničnoj posjeti Briselu, gdje je razgovarao sa pomoćnikom generalnog sekretara NATO-a, Jean-Charlesom Ellermann-Kingombeom, o unapređenju saradnje u oblasti sajber bezbjednosti i jačanja ukupne otpornosti Crne Gore.
Dukaj je sagovornika upoznao sa ključnim reformskim aktivnostima koje Vlada sprovodi u ovom sektoru, uključujući usklađivanje zakonodavstva sa evropskim standardima, sprovođenje Strategije sajber bezbjednosti i jačanje kapaciteta CIRT-a državne uprave. Posebno je naglasio značaj formiranja i stavljanja u punu operativnu funkciju Agencije za sajber bezbjednost.
Tokom sastanka razmotrene su i mogućnosti za dalje unapređenje tehničke i ekspertske podrške NATO-a, sa fokusom na razvoj institucionalnih kapaciteta i efikasnije upravljanje sajber prijetnjama.
Razgovor je ocijenjen kao vrlo konstruktivan i predstavlja važan korak u produbljivanju partnerstva Crne Gore i NATO-a u domenu sajber bezbjednosti.

Dukaj u Briselu: Jačanje sajber bezbjednosti i otpornosti Crne Gore u fokusu razgovora sa NATO-om

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: undp

Vlada i UNDP pokreću digitalni sistem za efikasniju koordinaciju politika i donatorske podrške

Domovi zdravlja u Beranama i Bijelom Polju najbolji u primjeni antikorupcijskih mjera

Pavličić: Jedno ubistvo žene je poraz države, drugo je nemar; Božović: Obaveza da akonodavni okvir odgovori na realne izazove

Blagojević: Tek 10 odsto žena vlasnice kompletne imovine

Milatović sa administratorom UNDP-a: Gubimo ljude, a prostor koristimo neodrživo - potreban nam je Institut prostornog planiranja

MJU: Predstavljen Džepni vodič za orijentaciju službenika/ca u javnoj upravi

UNDP: Žene preduzetnice potencijal razvoja sjevera

Blagojević: Kad se žene umreže imaju mogućnost da pokažu šta je kultura dijaloga

UNDP: Uvođenje kvote od 40 odsto za žene u Skupštini korak je naprijed ka postizanju stvarne političke ravnopravnosti

Univerzitet Crne Gore i UNDP: Partnerstvo za razvoj ljudskog kapitala, inovacija i zelenu budućnost

Prof. dr Aranđelović: Spoj najsavremenije tehnologije, znanja i iskustva sa jednim ciljem – da pacijent u što kraćem roku dobije preciznu dijagnostiku i liječenje

Perišić Knežević pisala Hojlu: Prihvatanjem slike Karađorđeve kapele pokazali ste da ne poštujete pravo Crnoj Gori i Crnogorcima da postoje

Vlada i UNDP pokreću digitalni sistem za efikasniju koordinaciju politika i donatorske podrške

Dukaj u Briselu: Jačanje sajber bezbjednosti i otpornosti Crne Gore u fokusu razgovora sa NATO-om

PRATITE TVe UŽIVO