Slovenija od danas preuzima predsjedavanje Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija, drugi put u mandatu nestalne članice ovog UN-ovog tijela, javlja Anadolu.
- Kao nestalna članica Savjeta bezbjednosti, Slovenija je pokazala hrabrost i odgovornost. Već je ostavila trag svojim principijelnim i ujedinjujućim stavom unutar Savjeta, i vjerujem da će se to dodatno učvrstiti s drugim predsjedavanjem - &nbsp;kazala je ministarka vanjskih poslova Tanja Fajon u objavi na društvenoj mreži X.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Slovenija preuzela predsjedavanje Savjetom bezbjednosti UN-a

Opstanak Pojasa Gaze je doveden u pitanje, upozorile su danas Ujedinjene nacije u izvještaju, pozivajući međunarodnu zajednicu da razvije "sveobuhvatni plan oporavka" i da interveniše bez odlaganja i na koordinisan način.
Izraelske vojne operacije u Gazi "ugrozile su sve stubove opstanka", od hrane i skloništa do zdravstvene zaštite, "potkopale upravljanje i gurnule" palestinsku teritoriju "u vještački stvoren ponor", navodi izvještaj Konferencije UN za trgovinu i razvoj (UNCTAD).
- S obzirom na nemilosrdno i sistematsko uništavanje koje je pretrpjela, postoje ozbiljne sumnje u sposobnost teritorije Pojasa Gaze da se obnovi kao životno mjesto i društvo - dodaje se u izvještaju.
Rat u Gazi je pokrenut napadom koji je palestinski islamistički pokret Hamas pokrenuo protiv Izraela 7. oktobra 2023. godine. Tada je poginuo 1.221 Izraelac, prema podacima AFP-a zasnovanim na zvaničnim informacijama.
Više od 69.756 Palestinaca je ubijeno u izraelskoj vojnoj kampanji odmazde, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze, koje kontroliše Hamas.
Ti podaci, koje UN smatraju pouzdanim, ne preciziraju broj ubijenih boraca, ali ukazuju da više od polovine mrtvih čine djeca i žene.
Prema izvještaju UNCTAD-a, izraelske vojne operacije su gurnule Gazu "iz stanja nerazvijenosti u stanje potpune propasti".
UN procjenjuje da će za obnovu palestinske teritorije biti potrebno približno 70 milijardi dolara.
- Čak i u optimističnom scenariju, u kojem rast dostiže dvocifren broj i strana pomoć pristiže, biće potrebno nekoliko decenija da Gaza povrati kvalitet života od prije oktobra 2023. godine - naglašava se u izvještaju.
UNCTAD poziva na sprovođenje "sveobuhvatnog plana oporavka" koji kombinuje "koordinisanu međunarodnu pomoć, obnavljanje fiskalnih transfera" iz Izraela u Gazu, kao i mjere za ublažavanje ograničenja u trgovini, putovanjima i investicijama.
Ta agencija UN poziva na uspostavljanje, u sklopu tog okvira, univerzalnog osnovnog dohotka u Gazi kako bi se obezbijedila egzistencija svih stanovnika, u obliku "obnovljivog i bezuslovnog" programa novčane pomoći koji bi se isplaćivao mjesečno.
UNCTAD napominje da su na okupiranoj Zapadnoj obali "nasilje, ubrzano širenje naselja i ograničenja mobilnosti radne snage" odgovorni za najgori ekonomski pad otkako je agencija počela da vodi evidenciju 1972. godine.

1250x600

1084x550

UN zabrinute za opstanak Pojasa Gaze: "Ozbiljne sumnje u sposobnost da se obnovi kao mjesto za život"

Crna Gora, uz zemlje Evropske unije, države kandidatkinje, Lihtenštajn, Ujedinjeno kraljevstvo i mnoge druge, glasala je protiv nacrta „Rezolucije o borbi protiv glorifikacije nacizma i neonacizma“ na Trećem komitetu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija pošto ruski dokument koristi narativ o navodnom širenju neonacizma u Evropi kako bi opravdao invaziju na Ukrajinu.
No, iako je nacrt rezolucije usvojen, zapadne zemlje ističu da borba protiv nacizma ostaje univerzalna, ali ne smije da služi kao opravdanje za teritorijalnu agresiju.
Ruska Federacija je to potvrdila govoreći u ime kosponzora nacrta rezolucije na sjednici Komiteta za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a 14. novembra.
- Sjenka nacizma obuzima gradove i čitave zemlje u Evropi. Oni koji su sarađivali sa nacistima i počinili ratne zločine i zločine protiv čovječnosti danas se predstavljaju kao nacionalni heroji ili kao dio nacionalnih oslobodilačkih pokreta - ocijenio je predstavnik Rusije u Komitetu za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a.
Da nije riječ o univerzalnoj borbi protiv nacizma, već o političkoj instrumentalizaciji tog pitanja, tvrde gotovo sve zapadne zemlje.
Zato je Evropska unija, zajedno sa državama kandidatkinjama, uključujući i Crnu Goru, uložila amandman kojim se jasno osuđuje rusko korišćenje narativa o neonacizmu kako bi opravdala napad na Ukrajinu. To je u ime EU i država kandidatkinja objasnila predstavnica Danske.
- Specijalni izvjestilac sa zabrinutošću primjećuje da je Ruska Federacija nastojala da opravda svoju vojnu invaziju i teritorijalnu agresiju u Ukrajini navodnim ciljem eliminisanja neonacizma. Upotreba neonacizma kao izgovora za opravdavanje teritorijalne agresije ozbiljno podriva istinske napore da se neonacizam suzbije - navela je predstavnica Danske u Komitetu za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a.
Slične poruke stigle su i od Japana, Ujedinjenog Kraljevstva, Novog Zelanda i drugih članica Generalne skupštine UN-a.
Naglašavaju da kritika Rusije ne znači odbacivanje borbe protiv nacizma, već odbacivanje zloupotrebe tog pitanja, te poručuju da je neophodno da se međunarodna zajednica odupre pokušajima politizacije ovih pitanja, kako bi se zaista suzbili rasizam i netolerancija.
- Japan je zabrinut što ova rezolucija pominje neonacizam na način koji razvodnjava i skreće pažnju sa stvarnog problema. Konkretno, Ruska Federacija nastavlja da pogrešno koristi ovu naraciju u vezi sa svojim očiglednim kršenjem međunarodnog prava protiv Ukrajine. Iako svaka nacija ima pravo da se bavi ekstremizmom, upotreba takve retorike za opravdavanje teritorijalne invazije otvara važna pitanja u pogledu istorijske tačnosti i integriteta globalnih napora u borbi protiv nacizma -naveo je predstavnik Japana u Komitetu za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a.
Predstavnik Ujedinjenog Kraljevstva u Komitetu za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a decidan je da su i dalje zgroženi ruskim pokušajima da ovu rezoluciju iskoristi kao opravdanje za svoje postupke u nezakonitoj invaziji na Ukrajinu.
- Iako naslov navodi da joj je cilj borba protiv glorifikacije nacizma i neonacizma, u stvarnosti rezolucija besramno manipuliše istorijskom istinom. Rusija nastavlja da širi dezinformacije, ugrađene u ovaj nacrt rezolucije, kako bi promovisala lažne narative. Ruski narativ tvrdi da je neonacizam osnovni uzrok Putinovog rata protiv Ukrajine. To je gnusna laž - naveo je on.
Predstavnica Novog Zelanda u Komitetu za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a ocijenila je da Rusija nastoji da prisvoji lažne narative, uključujući glorifikaciju nacizma, kao izgovor za svoj agresorski rat protiv Ukrajine.
- Što je u suprotnosti sa Poveljom Ujedinjenih nacija, koja zabranjuje upotrebu sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti bilo koje države - naglasila je ona.
Uprkos protivljenju evropskih zemalja i njihovom amandmanu, nacrt Rezolucije je usvojen. 114 država glasalo je za, 52 su bile protiv, a njih 12 uzdržane. Dokument su, među ostalima, podržale zemlje poput Uzbekistana, Nikaragve, Pakistana, Srbije.
Turska je bila uzdržana. Japan, Ujedinjeno kraljevstvo, države EU i zemlje kandidatkinje, među kojima i Crna Gora, poručile su da je borba protiv nacizma univerzalna i neupitna, ali ne smije postati političko oružje.
Nacrt rezolucije proslijeđen je Generalnoj skuštini UN-a na konačno usvajanje.

Crna Gora protiv nacrta rezolucije i ruske političke instrumentalizacije: Borba protiv nacizma ne smije služiti kao opravdanje za teritorijalnu agresiju

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove dr Filip Ivanović sastao se danas sa rezidentnom koordinatorkom Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, Karolin Tiso.
Kako je saopšteno iz Kabineta potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove, Ivanović je čestitao Tiso na imenovanju i poželio dobrodošlicu u Crnu Goru, izrazivši uvjerenje da će se saradnja sa Ujedinjenim nacijama nastaviti razvijati kroz snažan, partnerski i efikasan okvir.&nbsp;
Naglasio je da je dosadašnja saradnja bila od posebnog značaja za vanjsku politiku Crne Gore, naročito u kontekstu našeg evropskog puta.
"U razgovoru je istaknut značaj rada tijela i agencija Ujedinjenih nacija prisutnih u Crnoj Gori, posebno u oblastima održivog razvoja, klimatskih politika, migracione politike, socijalne kohezije i jačanja kapaciteta za demokratsko upravljanje. Ivanović je naglasio da je dugogodišnja saradnja sa UN sistemom, naročito u pogledu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja, komplementarna procesu evropske integracije i predstavlja važan oslonac u reformskim naporima države", navodi se u saopštenju.
Rezidentna koordinatorka Tiso čestitala je Crnoj Gori na rezultatima iz posljednjeg Izvještaja Evropske komisije, u kojem je, kako se navodi, zemlja prepoznata kao najbolje rangirani kandidat za članstvo u EU.
"Tiso i Ivanović saglasili su se da je Crna Gora već jasno profilisana kao aktivna članica Ujedinjenih nacija, zbog čega ima i dodatnu predispoziciju za jačanje uloge države u multilateralnim procesima.
Sagovornici su izrazili spremnost da zajednički rade na produbljivanju saradnje i njenom daljem unapređenju u skladu sa razvojnim prioritetima Crne Gore i mandatom Ujedinjenih nacija", zaključuje se u saopštenju.

Ivanović sa Karolin Tiso: Produbljivanje partnerstva i snaženje zajedničkih razvojnih prioriteta

Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija uputile su Vladi Crne Gore zvanično pismo u kojem izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog javnih i medijskih napada visokih državnih funkcionera iz Demokratske Crne Gore na advokata Veselina Radulovića i izvršnu direktoricu Akcije za ljudska prava (HRA), Teu Gorjanc Prelević.
Kako se navodi u dokumentu datiranom 17. septembra 2025. godine, pismo su potpisale:
- Margaret Satterthwaite, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata,
- Irene Khan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i
- Mary Lawlor, specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava.
U pismu se navodi da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Prema navodima izvjestiteljki:
- napadi na Radulovića uslijedili su nakon što je kritikovao pravni okvir vetinga u policiji i najavio krivične prijave protiv visokih državnih funkcionera,
- dok su napadi na Gorjanc Prelević uslijedili nakon njenog javnog poziva na zaštitu advokata od političkih pritisaka i poštovanje garancija pravičnog postupka.
– Iako ne želimo prejudicirati tačnost ovih navoda, izražavamo ozbiljnu zabrinutost zbog izjava visokih državnih zvaničnika usmjerenih protiv gospodina Radulovića, zbog obavljanja njegovih dužnosti kao advokata, i protiv gospođe Gorjanc, zbog njenog istupanja u odbranu rada advokata i garancija pravičnog postupka. Zabrinuti smo jer izgleda da su ove prijetnje i zastrašivanje nastupili u direktnoj vezi sa legitimnim obavljanjem njihovih profesionalnih funkcija – navodi se u pismu.
Specijalne izvjestiteljke upozorile su da ovakvi napadi mogu imati zastrašujući efekat na advokate, branitelje ljudskih prava i civilno društvo u cjelini, te da, prema dostupnim informacijama, nadležni organi u Crnoj Gori nijesu pokrenuli istragu povodom slučaja.
U dokumentu se od Vlade Crne Gore zahtijeva da:
- dostavi informacije o navodima,
- objasni koje mjere preduzima radi zaštite Radulovića i Gorjanc Prelević,
- navede koje garancije postoje da advokati mogu raditi bez pritisaka i ometanja,
- objasni na koji način država obezbjeđuje bezbjedno i podsticajno okruženje za branitelje ljudskih prava i slobodu izražavanja.
Do dobijanja odgovora, UN izvjestiteljke su apelovale da se zaustave sve radnje koje mogu kršiti prava, da se spriječi njihovo ponavljanje i da se, ukoliko se navodi potvrde, obezbijedi odgovornost odgovornih lica.
Prema podacima objavljenim na sajtu specijalnih procedura Ujedinjenih nacija, Vlada Crne Gore nije odgovorila u predviđenom roku od 60 dana, pa je objavljeno samo pismo upućeno Vladi, dok njen odgovor nije dostavljen.

Ujedinjene nacije izrazile “ozbiljnu zabrinutost” zbog medijskih i političkih napada funkcionera Demokrata na Veselina Radulovića i Teu Gorjanc Prelević

Danas će u sjedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku biti svečano otkriven spomenik žrtvama genocida u Srebrenici, podignut povodom 30. godišnjice genocida i kao trajni podsjetnik na 8.372 nevinih žrtava.
Iz Delegacije BiH pri Ujedinjenim nacijama podsećaju da je postavljanje spomenika rezultat procesa koji traje godinama, a posebno aktivnosti koje su započele nakon što je Generalna skupština UN-a u maju 2024. usvojila rezoluciju A/RES/78/282. Tom rezolucijom 11. jul je proglašen "Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici iz 1995. godine", a od Generalnog sekretara zatraženo je uspostavljanje Programa informisanja javnosti "Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije", prenosi N1 Sarajevo.
Temelji spomenika postavljeni su pod zemlju i čine konstrukciju tešku oko pet tona, dok se iznad površine nalazi dio izrađen od kamena i čelika, težak oko tri tone. Spomenik je oblikovan kao Cvijet Srebrenice – simbol boli, nade, otpornosti i istine.
Jedanaest latica cvijeta predstavlja datum početka genocida – 11. jul, dok bijela boja simbolizuje nevinost žrtava, a zelena obnovu i nadu. Boje i forme cvijeta asociraju i na mezare žrtava koje se svake godine ukopavaju u Potočarima.
Obilježavanje i samo otkrivanje organizuju Organizacija za genocid u Srebrenici i Program UN-a za informisanje javnosti, kao dio globalnih aktivnosti posvećenih 30. godišnjici genocida.
Program informisanja javnosti o genocidu u Srebrenici, kojim upravljaju Odeljenje za globalne komunikacije (DGC) i Kancelarija za prevenciju genocida (OSAPG), uključuje:
– obilježavanje Međunarodnog dana 11. jula,
– razvoj obrazovnih i informativnih programa koji čuvaju utvrđene činjenice,
– prikupljanje svjedočanstava preživjelih,
– borbu protiv poricanja i iskrivljavanja istorijskih činjenica,
– pripreme za obilježavanje 30. godišnjice 2025. godine.
Iz Delegacije BiH pri UN-u naglašavaju da je trajni spomenik fizički izraz poruke sadržane u rezoluciji: "da Srebrenica nikada ne smije biti potisnuta na marginu istorije te da se očuva sećanje na žrtve, kao i na odgovornost međunarodne zajednice".
- Postavljanjem ovog spomenika u Ujedinjenim nacijama odajemo počast jednom bolnom poglavlju istorije UN-a, ali i stvaramo trajni podsetnik s jasnom porukom – da se ovakvi užasi nikada više ne smeju ponoviti - poručili su iz Delegacije BiH.

UN otkriva spomenika žrtvama genocida u Srebrenici: "Cvijet koji će čuvati istinu"

Dok Savjet bezbjednosti Ujedinjenih naroda sjutra glasa o rezoluciji kojom se podržava sveobuhvatni plan prekida vatre u Gazi, ministar vanjskih poslova Izraela Gideon Sar izjavio je da njegova zemlja neće dozvoliti stvaranje palestinske države.
Za razliku od prethodnih nacrta, u najnovijem nacrtu ove rezolucije se spominje moguća buduća palestinska država.
- Izrael neće pristati na uspostavljanje palestinske terorističke države u srcu Zemlje Izraela, na zanemarivoj udaljenosti od svih njenih naseljenih centara i s topografskom kontrolom nad njima - kazao je Sar.
Rezolucija bi Gazu predala Međunarodnim stabilizacijskim snagama (ISF) i administraciji kojom bi upravljao Odbor za mir kojim predsjedava američki predsjednik Donald Tramp.
Nacrt rezolucije u koji je u četvrtak AFP imao uvid, "pozdravlja osnivanje Odbora za mir", prijelaznoga upravnog tijela za Gazu, kojim bi možda predsjedavao Tramp s mandatom do kraja 2027. godine.

Sar prijeti uoči glasanja o rezoluciji o miru u Gazi: Neće biti palestinske države u srcu Izraela

Libanske vlasti saopštile su da će podnijeti žalbu Savjetu bezbjednosti UN zbog izraelske gradnje zida na jugu Libana, kako su u petak prenijele Privremene snage UN u Libanu (UNIFIL).
Izrael je odbacio optužbe UNIFIL-a, pozivajući se na "jačanje fizičke barijere" duž linije razgraničenja sa svojim sjevernim susjedom, ali ne i na libanskoj teritoriji.
Kabinet libanskog predsjednika Žozefa Auna naložio je "podnošenje hitne žalbe Savjetu bezbjednosti UN protiv Izraela zbog izgradnje betonskog zida na južnoj granici Libana", koji prelazi takozvanu plavu liniju, granicu između dvije zemlje.
Kabinet je zatražio da žalbu "prate izvještaji koje su izdale UN, a koji opovrgavaju izraelsko poricanje izgradnje zida".
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fynetnews%2Fstatus%2F1989779434627633329%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1989779434627633329%7Ctwgr%5E6fb8fff836d16330c3d3f0bd2d26a421cf4d66c9%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
UNIFIL je u petak naveo da je u oktobru otkrio betonski zid koji je podigla izraelska vojska jugozapadno od Jaruna.
- Istraga je potvrdila da je zid prelazio Plavu liniju, tako da više od 4.000 kvadratnih metara libanske teritorije postaje nepristupačno stanovnicima - dodaje se u saopštenju.
Od početka rata u Pojasu Gaze, izazvanog napadom palestinskog islamističkog pokreta Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. godine, izraelska vojska "sprovela je niz mjera, uključujući jačanje fizičke barijere duž sjeverne granice", rekao je za AFP neimenovni portparol izraelske vojske.
On je dodao da zid ne prelazi plavu liniju, navodeći da je njegova izgradnja počela 2022. godine.
Poslije početka rata u Gazi, libanski proiranski pokret Hezbolah otvorio je front ispaljivanjem raketa iz južnog dijela Libana na sjeverni dio Izraela, tvrdeći da djeluje u znak podrške svom savezniku, Hamasu.
Ta neprijateljstva su se pretvorila u otvoreni rat u septembru 2024. godine, prije nego što je krajem novembra postignut sporazum o prekidu vatre.

Liban optužio Izrael za gradnju zida na jugu zemlje, najavljena žalba UN-u

Više od 37.000 tona pomoći Ujedinjenih nacija (UN) ušlo je u Pojas Gaze od početka primirja 10. oktobra, izjavio je večeras portparol UN izražavajući žaljenje zbog sporog tempa uklanjanja prepreka uprkos izvjesnom napretku.
- Kancelarija UN za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) ukazuje da uprkos značajnom napretku u pojačavanju humanitarnih operacija, hitne potrebe stanovništva ostaju ogromne, a prepreke se ne uklanjaju dovoljno brzo od primirja - rekao je zamjenik portparola generalnog sekretara UN Farhan Hak.
Dodaje da su, od primirja pa do ponedjeljka, UN i njeni partneri prikupili više od 37.000 tona pomoći, uglavnom hrane, na graničnim prelazima u Gazi, napominjući da to ne uključuje bilateralnu pomoć ili pomoć iz komercijalnog sektora.
Ulazak ostaje ograničen na samo dva prelaza, bez direktnog pristupa između Izraela i sjeverne Gaze, ili između Egipta i južne Gaze. A neke zalihe i osoblje nevladinih organizacija i dalje ne mogu da uđu, dodao je Hak
Ovih 37.000 tona je i dalje daleko od 190.000 tona humanitarne pomoći (hrana, ljekovi) koju su UN unaprijed postavile van Gaze da bi sprovele 60-dnevni plan, počev od početka primirja, kako bi se pomoglo stanovništvu teritorije opustošene dvogodišnjim ratom izazvanim napadom Hamasa 7. oktobra na izraelsko tlo.

UN: Više od 37.000 tona pomoći ušlo u Gazu od početka primirja, žalimo zbog sporog tempa uklanjanja prepreka

Sve većom urbanizacijom zapostavljano je selo, uključujući i djecu na selu, što je sa aspekta UNICEF-a nedopustivo i neprihvatljivo, pa će se raditi na tom problemu sve &nbsp;dok svako dijete ne bude imalo pristup higijensko ispravnoj vodi - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, &nbsp;koordinator za društvene i promjene u ponašanju UNICEF-a dr Senad Begić.
Prema podacima sa Konferencije o vodama Crne Gore u Bečićima 85 posto stanovništva Crne Gore ima pristup bezbjedno upravljanoj vodi, a samo 75 posto adekvatnim sanitarnim uslugama. Ti brojevi su s aspekta UNICEF-a, kaže Begić, najzanimljiviji kada se radi o zdravstvenim ustanovama i školama.
- Kada se radi o zdravstvenim ustanovama to su ustanove na primarnom nivou zdravstvene zaštite, domovi zdravlja i zdravstvene stanice, a kada se radi o sistemu obrazovanja nekih 82 posto škola koje smo obišli, a uzorak je bio poprilično veliki, nacionalno reprezentativni 2023. godine, imao je pristup bezbjednoj i higijenski ispravnoj vodi. Onaj ostatak nije i najčešće se radi o ruralnim školama, koje nužno ne moraju da budu male, niti sa malim brojem učenika, što jasno ukazuje da postoje veliki jazovi između dostupnosti zdravoj i higijenski ispravnoj vodi za piće kada se radi između ruralnih i urbanih sredina, prije svega - rekao je Begić.
Na osnovu prikupljenih podataka Begić upozorava da je problem &nbsp;u odnosu prema vodnoj infrastrukturi i vlasništvu nad njom.&nbsp;
- Kada god smo nailazili na probleme u ruralnim dijelovima vezano za vodosnabdijevanje radilo se najčešće o vodovodima koji su &nbsp;jako stari i za koje se nije znalo čije su vlasništvo. Dosta vremena je prošlo i infrastruktura je ostala takva kakva je i nažalost tokom godina mi sami kao društvo smo razvili jedan indolentan odnos prema vodi kao da je resurs koji je besplatan, koji je dostupan u neograničenim količinama. Zato nam nedostaje odgovornost i odgovorno ponašanje prema resursima sa kojima raspolažemo - istakao je Begić.
Bez bezbjedne vode i sanitacije nema kvalitetne zdravstvene zaštite i dostojanstvenog obrazovanja, jer higijenski ispravna voda za piće, kaže Begić, je donijela najveće benefite čovječanstvu ikada.
- Voda nije samo medicinska mjera, ona je tehnička i tehnološka. Kada se radi o medicinskim mjerama imamo vakcinacije pa antibiotike, ali zaista zdrava i higijenski ispravna voda za piće je najveći uticaj na &nbsp;razvoj ljudskog roda imala sa različitih aspekata - zaključio je Begić.

Begić: Svako dijete mora imati pristup higijensko ispravnoj vodi

Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Darija Vraneša - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
Ne sumnja, kaže, da će i nakon novog "izliva gadosti", ovog puta prema g-đi Tadić Mijović koji je za svaku osudu, nastaviti i dalje da ga snažno podržavaju.&nbsp;
- Ne bi Vraneš bio tu đe je, ne bi odvajao Pljevlja od Crne Gore, niti svakodnevno širio mržnju, da nije onih koji su ga svojim glasovima postavili na mjesto predsjednika opštine - naveo j eon.
Ukazao je i na ćutanje nadležnih.
- Tako da, dok PES i Demokrate služe Vranešu, dok Tužilaštvo godinama ćuti ili izviđa u prazno njegov šovinizam i antiustavno djelovanje, nastaviće još jače i žešće ova vojvodina uzdanica. Kad nema države fašizam maršira! - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1996894279021547995%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Vraneša, fašizam maršira kad nema države

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković saopštio je da je donio odluku da Povelja „Ivan Crnojević“ za 2026. godinu bude dodijeljena Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.
- Čestitam upravi, profesorima, istraživačima i studentima ove ustanove - naveo je Đurašković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fn_djuraskovic%2Fstatus%2F1996881083162558952%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996881083162558952%7Ctwgr%5E114343bea514c8cbe4a30b472b430d57464f15de%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Povelja „Ivan Crnojević“ Fakultetu za crnogorski jezik i književnost

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: un