<p>Poplave su ponovo pogodile opštinu Ulcinj, a najkritičnije je bilo u prijepodnevnim satima u Ulici Majke Tereze.</p> <p>Prema riječima sekretara za komunalni nadzor i inspekcijske poslove,<b> Amira Mehmetija</b>, ova ulica bila je zatvorena za saobraćaj nekoliko sati, dok je voda prodrla u više kuća, prenosi RTCG.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251120151144_d2fc07d7b6482201f2d00c2713b55bfeb0519112ebf31531e974d61efca98503.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251120151144_d2fc07d7b6482201f2d00c2713b55bfeb0519112ebf31531e974d61efca98503" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Poplave u Ulcinju"> <figcaption>Poplave u Ulcinju<span>(Photo: RTCG)</span></figcaption> </figure>  <p>Teška situacija zabilježena je i na ulazu u naselje Đerane 2, gdje se voda iz kanala Bratice izlila i poplavila prilaznu ulicu.</p> <p>Poplavljena je bila i jedna kolovozna traka na magistralnom putu Bar–Ulcinj, na potezu od naselja Krute do samog ulaza u Ulcinj.</p> <p>Saobraćaj je na ovom dijelu bio znatno otežan, jer se velika količina vode slivala magistralom prema gradu.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Poplave u Ulcinju: Zatvorene ulice, voda prodrla u kuće

<p>Nepuna dva dana kiše bila su dovoljna da pojedine ulice u Ulcinju završe pod vodom. Građani su društvene mreže preplavili snimcima i fotografijama saobraćajnica koje više liče na kanale nego na puteve.</p>
<p>- Ljudi moji, da li je ovo moguće?! 21. vijek - poručila je jedna ogorčena Ulcinjanka, dok su se u komentarima nizale slične reakcije.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.6316%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2F100012682394432%2Fvideos%2F24898839163092344%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Problem sa atmosferskim vodama u Ulcinju, podsjećaju građani, traje godinama. Iako su, tvrde, više puta ukazivali opštinskim službama na nefunkcionalnu odvodnu mrežu, rješenja i dalje nema.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.6316%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2F5636055993112117%2Fvideos%2F869792259042315%2F%3Fidorvanity%3D1512042999046635&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Uprkos brojnim molbama i obraćanjima opštini, naša ulica i dalje nije sređena. Svaka jača kiša pretvori se u poplavu ispred kuće, voda se zadržava, automobili se kvare i gase, a prolazak postaje nemoguć. Izgleda da treba da put potpuno propadne ili da se desi neka veća šteta da bi neko konačno reagovao. Dokle više da čekamo - navodi se u jednoj od objava.</p>
<p>Građani se nadaju konkretnim koracima nadležnih prije nego što nove padavine izazovu još veću štetu.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.6316%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2F1924203728143255%2Fvideos%2F24848617948166229%2F%3Fidorvanity%3D1512042999046635&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Potopljene ulice u Ulcinju, građani ogorčeni na nadležne: Dokle više da čekamo?

<p>Odbor za davanje imena ulicama i trgovima na Cetinju je dovela do kraja proceduru za davanje imena za dvije ulice u tom gradu - po admiralu Vladimiru Baroviću i po kapetanu Henriku Angelu.</p>
<p>To je u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) saopštio predsjednik Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Mirko Stanić.</p>
<p>- Ne možemo dovoljno istaći njihov značaj za poimanje crnogorskog čojstva i herojstva - dodao je on u objavi.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FStanicM%2Fstatus%2F1953130553168863441%3Ft%3DdlVXSPrRvbPtpq-tFBce6g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

500x500

1250x600

1084x550

Stanić: Pri kraju procedura za davanje imena za dvije ulice na Cetinju - po admiralu Vladimiru Baroviću i kapetanu Henriku Angelu

<p>Prva faza Projekta unapređenja bezbjednosti saobraćaja u zonama osnovnih škola “Bezbjedne zone škola“ na mreži državnih puteva u Crnoj Gori uspješno je završena, čime su stvoreni bolji i sigurniji uslovi za bezbjedan dolazak i odlazak učenika, saopšreno je iz Uprave za saobraćaj.</p>
<p>Ovaj projekat, koji je obuhvatao modernizaciju putne infrastrukture u blizini 15 osnovnih škola, rezultirao je postavljanjem novih saobraćajnih znakova, mjerača brzine, pješačkih prelaza i zaštitnih ograda u cilju stvaranja sigurnijih uslova za kretanje učenika i drugih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>- Projekat je realizovan u 10 crnogorskih opština, a obuhvata sljedeće škole: osnovne škole "Dašo Pavičić" (Topla), "Ilija Kišić" (Zelenika) i "Orjenski Bataljon"(Kamenari) u Herceg Novom, u Bijelom Polju OŠ „Aleksa Bećo Đilas" (Slijepač most) i OŠ "Krsto Radojević" (Tomaševo), u Nikšiću osnovne škole "Jovan Gnjatović" (Vraćenovići) i OŠ "Branko Višnjić" (Krstac), kao i dvije u opštini Rožaje, OŠ "Bratstvo – Jedinstvo" (Skerepača) i OŠ "Bać". Takođe, projektom su obuhvaćene i osnovne škole "Bedri Elezaga" u Ulcinju, "Mojsije Stevanović" (Manastir Morača) u opštini Kolašin, „Mahmut Lekić" u Tuzima, OŠ "Mihailo Žugić" (Odžak) u Pljevljima, OŠ "Vuko Jovović" u Danilovgradu, kao i OŠ "Bajo Jolić" u Andrijevici - navedeno je u saopštenju.</p>
<p>Raspisan je tender za još 10 škola u sklopu druge faze projekta “Bezbjedne zone škola“, a nakon toga u planu je, kako su rekli u Upravi, raspisivanje i trećeg tendera u cilju unapređenja bezbjednosti saobraćaja u zonama osnovnih škola.</p>
<p>- Fokus projekta je na školskim zonama, odnosno na putevima gdje postoji potencijalna opasnost za učenike, a pored povećanja sigurnosti djece, značajno je unaprijeđena saobraćajna infrastruktura na ovim dionicama - zaključeno je u saopštenju.</p>
<p>&nbsp;</p>

Sigurniji uslovi za učenike u 15 crnogorskih škola

<p>Crna Gora je ustavom jasno definisala crnogorski jezik kao službeni jezik države, uz ravnopravnu službenu upotrebu bosanskoga, hrvatskoga, srpskoga i albanskoga jezika. Tvrdnja da Crna Gora „ne priznaje srpski jezik“ predstavlja grubu dezinformaciju, saopšteno je iz Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) i Crnogorskoga PEN centra.&nbsp;</p>
<p>Oni su reagovali povodom objave na zvaničnom nalogu „Serbia in English“, koji vodi Kancelarija za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Republike Srbije.&nbsp;</p>
<p>Prema njihovoj ocjeni, u toj objavi se svjesno plasiraju dezinformacije i grubo falsifikuje ustavni i pravni okvir jezičke politike Crne Gore.</p>
<p>- Fakultet za crnogorski jezik i književnost i Crnogorski PEN centar izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog miješanja druge države u ustavno uređenje i suvereno pravo Crne Gore da uređuje sopstvenu jezičku i obrazovnu politiku. Da je riječ o politički motivisanom narativu, nedvosmisleno potvrđuje i elementaran uvid u važeći ustavni i zakonski okvir Crne Gore - istakli su u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Srpski jezik u Crnoj Gori, kako podvlače, ima ustavno garantovanu službenu upotrebu i široku institucionalnu prisutnost u obrazovanju, medijima i javnom životu.&nbsp;</p>
<p>- Jasno je da problem nije u nepostojanju prava, već u kontinuiranim političkim pokušajima da se ospori postojanje crnogorskoga jezika i potkopa kulturni i identitetski suverenitet Crne Gore - naglašavaju iz FCJK-a i Crnogorskoga PEN centra. &nbsp;</p>
<p>Ovakav istup, kako dodaju, sa zvaničnih naloga Vlade Republike Srbije predstavlja još jedan primjer politički motivisane instrumentalizacije jezika kroz ironiju i mim-kulturu, čime se svjesno banalizuje i zamjenjuje argumentacija propagandnim dośetkama, uz normalizaciju neozbiljnoga i manipulativnoga pristupa državnoj komunikaciji.</p>
<p>Podśećaju, kako kažu, da evropske vrijednosti ne podrazumijevaju nametanje identitetskih modela drugim državama, već poštovanje njihove ustavne strukture, kulturne raznolikosti i prava na samoodređenje.&nbsp;</p>
<p>- Evropski put Crne Gore zasniva se upravo na tim principima, a ne na prihvatanju političkih pritisaka ili revizionističkih narativa - naveli su u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Prema njihovim riječima, kontinuirani napadi na crnogorski jezik jasno ukazuju na nastojanja da se ospori njegov međunarodni legitimitet i onemogući njegova buduća afirmacija, uključujući i status službenog jezika Evropske unije, iako je crnogorski jezik već međunarodno prepoznat kao ravnopravan član porodice slovenskih i svjetskih jezika, potvrđen u relevantnim lingvističkim publikacijama i vodećim svjetskim institucijama, uključujući Kongresnu biblioteku u Vašingtonu.&nbsp;</p>
<p>- Ironično je da bi srpski jezik vjerovatno bio bliže tom cilju da su makar dio energije koju su uložili u negaciju crnogorske kulture usmjerili na stvarno unapređenje demokratskih, pravnih i evropskih standarda u samoj Republici Srbiji. U tom kontekstu, jasno poručujemo da crnogorski jezik nije predmet pregovora, anketa niti spoljnopolitičkih komentara. On je istorijska, kulturna i savremena činjenica, potvrđena kulturnim nasljeđem, živom jezičkom praksom, naukom i, u krajnjem, najvišim pravnim aktom države Crne Gore - zaključuje se u saopštenju FCJK-a i Crnogorskoga PEN centra.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 87.1667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fambasador-srbije-pozvan-na-razgovor-u-mvp-crne-gore-zbog-objave-na-zvanicnom-nalogu-vlade-srbije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Crnogorski jezik nije predmet pregovora niti spoljnopolitičkih komentara; Tvrdnja da Crna Gora „ne priznaje srpski jezik“ gruba dezinformacija

<p>Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.</p>
<p>To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;</p>
<p>Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.</p>
<p>- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.</p>
<p>Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.</p>
<p>- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.</p>
<p>Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...</p>
<p>- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.</p>
<p>Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.</p>
<p>Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.</p>
<p>Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.</p>
<p>Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.</p>

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

<p>Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.</p>
<p>Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).</p>
<p>U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.</p>
<p>„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.</p>
<p><b>„Indiji su potrebni terenci“</b></p>
<p>U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.</p>
<p>Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.</p>
<p>„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.</p>
<p><b>Šta sa fabrikama u samoj Indiji?</b></p>
<p>Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.</p>
<p>Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.</p>
<p>„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.</p>
<p><b>I Indijci sve više voze „na struju“</b></p>
<p>Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.</p>
<p>„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.</p>
<p>To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.</p>
<p>„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.</p>
<p>Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.</p>
<p><b>Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“</b></p>
<p>Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.</p>
<p>Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.</p>
<p>Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:</p>
<p>„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.</p>
<p>Frank Švope ipak ostaje optimista:</p>
<p>„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“</p>
<p>Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:</p>
<p>„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“</p>

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

<p>Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.</p>
<p>Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.</p>
<p>Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.</p>
<p>Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.</p>

Tag: ulice