Rusija je izvela napad dronovima na elektroenergetski sastav koji napaja željeznicu u Dnjepropetrovskoj oblasti u središnjoj Ukrajini - saopštila je ukrajinska državna željeznička kompanija Ukržalizinjica nakon što je Vladimir Putin sinoć u razgovoru sa američkim kolegom Donaldom Trampom pristao da obustavi napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fputin-pristao-da-obustavi-napade-na-ukrajinsku-energetsku-infrastrukturu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Djelovi željezničke mreže ostali su bez struje ali promet, kako su dodali, nije bio u zastoju.
- Nakon što su hitne službe stigle na mjesto napada Rusija je izvela ponovni napad poznat kao "double-tap" (dvostruki udar) - kažu iz Ukržalizinjice.
Dodali su da nije bilo žrtava.
- To je dakle pauza u napadima na energetsku infrastrukturu ili energetsko primirje koje sprovodi naš neprijatelj - naveli su oni.
<h2>EU danas objavljuje plan za suprotstavljanje Rusiji</h2>
Očekuje se da će Evropska komisija danas zemljama članicama Evropske unije predstaviti konkretan plan kako bi se, po njenom mišljenju, trebalo suprotstaviti trenutnim prijetnjama Rusije i drugih agresivnih aktera. To proizilazi iz nacrta dokumenta koji je vidjela njemačka agencija dpa.
U nacrtu takozvane bijele knjige o budućnosti evropske odbrane, Komisija naglašava sedam prioritetnih područja u kojima je potrebno popraviti rupe u vojnim sposobnostima. Područja uključuju protiv-vazdušnu i protivraketnu odbranu, sastave bespilotnih letjelica i elektronsko ratovanje...
Navodi se da Evropa mora biti spremna za rat ako ga želi izbjeći. Nacrt dokumenta nalaže da je Rusija nepovratno na putu prema tome da postane ratna privreda, te da nastavlja rat s Ukrajinom dok se istovremeno priprema za buduće sukobe s evropskim demokratijama.
Komisija je već najavila da će za projekte ponovnog naoružavanja prikupiti 800 milijardi eura, što uključuje novi fond od 150 milijardi eura i privremeno izuzeće određenih ulaganja u odbranu iz strogih ograničenja bloka vezanih za dug i deficit.
Nacrt takođe upozorava na zavisnost od Sjedinjenih Američkih Država - ali ne onoliko direktno kao što su zamislili šefica evropske diplomatije Kaja Kalas i povjerenik Komisije za odbranu Andrius Kubilius.
Dpa je objavila i saznanje da eksplicitniji djelovi teksta o SAD-u, koji su bili dio ranijeg nacrta dokumenta, neće biti uključeni u konačnu verziju nakon intervencije članova Komisije. Raniji nacrt bijele knjige je upozoravao da bi SAD potencijalno mogao odlučiti ograničiti ili čak onemogućiti dostupnost ključnih komponenti za vojno djelovanje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Putin u rekordnom roku prekršio dogovor: Djelovi ukrajinske željeznice ostali bez struje nakon napada

U Izraelu i Kuvajtu oglasile su se sirene za vazdušnu opasnost nakon što je Iran pokrenuo novi balistički napad. Tel Aviv je uzvratio vazdušnim udarima na ciljeve u Libanu, nakon što je Hezbolah raketirao Haifu.
Zbog raketa i dronova lansiranih iz Libana, rano jutros aktivirane su sirene u Haifi i širom sjevernog Izraela, nakon što je Hezbolah izveo napade na tu zemlju u znak podrške Iranu, prenosi Tajms of Izrael.
To je izazvalo trenutne uzvratne napade Izraela širom Libana, uključujući i glavni grad Bejrut. Za sada nema izvještaja o povrijeđenima niti o materijalnoj šteti.
Hezbolah je u saopštenju, u kojem preuzima odgovornost za lansiranje baražne vatre precizno navođenim raketama i dronovima &nbsp;naveo da je napad pokrenut kao osveta za prolivenu krv vrhovnog vođe muslimana, Alija Hamneija.
Ta organizacija tvrdi da je gađala raketno postrojenje južno od Haife. Napad je izveden nekoliko sati nakon što je lider Hezbolaha Naim Kasem poručio da će se ta grupa sukobiti sa Izraelom i Sjedinjenim Američkim Državama zbog napada na Iran, uprkos obećanju libanske vlade da će ostati po strani, kao što je to učinila tokom prethodnog dvanaestodnevnog rata između Izraela i Irana u junu 2025. godine.
Izraelska vojska saopštila je da je protivvazdušna odbrana presrela jednu raketu, dok su najmanje dvije pale na otvorene prostore.
Hezbolah je naveo da bi napad trebalo da bude &nbsp;upozorenje Izraelu da se povuče sa okupirane libanske teritorije.
Libanski predsjednik Žozef Aun oštro je kritikovao i Izrael i Hezbolah, ocjenjujući da napadi koje je Hezbolah pokrenuo sa libanske teritorije potkopavaju napore vlade da &nbsp;Liban zadrži izvan opasnih vojnih sukoba koji su u toku u regionu, prenosi Al Džazira.
On je takođe osudio izraelsku agresiju &nbsp;na Liban, ističući da kontinuirano korišćenje te zemlje kao platforme za podršku ratovima koji nijesu povezani s njenim interesima ponovo izlaže Bejrut ozbiljnom riziku.

Izrael gađao Hezbolah u Libanu, pa izdao novo upozorenje za evakuaciju

Pomoć od diplomatsko-konzularnih predstavništava Crne Gore zbog povratka iz više država Bliskog istoka zatražilo je 93 crnogorskih državljana, većinom turista, saopštili su iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i dodali da nemaju precizne podatke o ukupnom broju crnogorskih državljana koji žive i rade u zemljama tog regiona.
Iz MVP-a su kazali agenciji Mina da su se crnogorski državljani obratili za pomoć radi povratka u Crnu Goru iz Jordana, Omana, Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), Irana i Egipta.
- Riječ je pretežno o turistima koji su se, usljed trenutnih okolnosti, zatekli u navedenim državama i iskazali interesovanje za povratak u Crnu Goru, pri čemu se dio njih već vratio svojim domovima - pojasnili su iz Ministarstva.
Kako su dodali, prema informacijama Ambasade Crne Gore u Abu Dabiju, oko 160 crnogorskih državljana nalazi se u UAE sa regulisanim rezidencijalnim statusom, sa kojima je Ambasada u kontaktu.
Iz MVP-a su kazali da trenutno ne raspolažu preciznim podacima o ukupnom broju crnogorskih državljana koji žive i rade u državama Bliskog istoka, budući da ne postoji zakonska obaveza njihovog prijavljivanja diplomatsko-konzularnim predstavništvima.
- Evidencija se vodi isključivo na dobrovoljnoj osnovi, odnosno u slučajevima kada se državljani sami obrate Ambasadi ili Konzulatu - naveli su iz MVP-a.
Iz tog resora su istakli da aktivno prate razvoj situacije i ostaju u stalnoj komunikaciji sa svim crnogorskim državljanima koji su zatražili pomoć, u cilju pružanja adekvatne i pravovremene podrške.
Ministarstvo vanjskih poslova je, kako su dodali, u komunikaciji sa nadležnim ministarstvima i institucijama partnerskih država koje su ponudile pomoć u cilju koordinisanog i efikasnog djelovanja.

MVP: Pomoć za povratak sa Bliskog istoka tražilo 93 crnogorskih državljana, dio već stigao u Crnu Goru

U Crnoj Gori je u četvrtom kvartalu prošle godine izdato 277 građevinskih dozvola, pokazuju podaci Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i jedinica lokalne samouprave.
Kako se navodi u izvještaju Monstata, od ukupnog broja izdatih građevinskih dozvola, na građane se odnosi 153, a na kompanije 124.
- Ukoliko se posmatra ukupan broj stanova i njihova površina, prema izdatim građevinskim dozvolama u četvrtom kvartalu, predviđeno je građenje 1,47 hiljada stanova ukupne površine 108,53 hiljade metara kvadratnih - navodi se u izvještaju.

Monstat: Izdato 277 građevinskih dozvola

Povodom aktuelnih dešavanja na Bliskom istoku i rasta cijena nafte na svjetskom tržištu usljed tenzija koje uključuju Iran i bezbjednost plovidbe kroz Ormuski moreuz, Ministarstvo energetike i rudarstva za Portal ETV kaže da u Crnoj Gori neće biti nestašica goriva, da cijene ne zavise od odluka Ministarstva već isključivo od kretanja na međunarodnom tržištu, te da država raspolaže obaveznim rezervama naftnih derivata koje dodatno garantuju sigurnost snabdijevanja.
Ministarstvo energetike i rudarstva u izjavi za Portal ETV je saopštilo da snabdijevanje naftnim derivatima u Crnoj Gori u ovom trenutku nije ugroženo.&nbsp;
Objašnjavaju da je, uprkos aktuelnim geopolitičkim dešavanjima i situaciji na Bliskom istoku, fizička dostupnost goriva na našem tržištu stabilna.
- Uvozne rute ovog dijela Mediterana nijesu u velikoj mjeri zavisne od Ormuskog moreuza, te ne očekujemo poremećaje u isporukama - poručuju iz resora Admira Šahmanovića.&nbsp;
Iz ovog resora upozoravaju da je moguć, ukoliko globalne tenzije potraju ili se prodube, rast cijena naftnih derivata usljed kretanja cijena sirove nafte na svjetskom tržištu.
Potencijalni efekti bi se, kako kažu, mogli odraziti kroz cjenovne pritiske, ali ne kroz nestašice goriva.
Cijena &nbsp;goriva u Crnoj Gori direktno zavisi od kretanja na međunarodnom tržištu naftnih derivata, a ne od pojedinačne odluke Ministarstva.
- Istovremeno, dodatnu sigurnost obezbjeđuje sistem obaveznih rezervi naftnih derivata koji smo uspostavili i kontinuirano jačamo. Do sada je formirano 44.260 metričkih tona rezervi, što omogućava stabilno snabdijevanje tržišta u periodu od mjesec do mjesec i po dana u slučaju eventualnih poremećaja. Institucije pažljivo prate situaciju i, ukoliko bude potrebe, spremni smo da reagujemo u cilju očuvanja stabilnosti tržišta - poručuju oni za Portal ETV.&nbsp;
Oni podvlače da Ministarstvo energetike i rudarstva ne razmatra niti donosi bilo kakve vanredne odluke o povećanju cijena.&nbsp;
- Cijene se ne koriguju proizvoljno niti diskreciono. Cijene se formiraju isključivo na osnovu berzanskih parametara — Platts kotacija za derivate, pariteta Genova Levera, uz konverziju dolara u eure prema kursu koji se preuzima sa sajta Centralne banke Crne Gore. Na tako utvrđenu osnovicu dodaju se priznati troškovi naftnim kompanijama i zakonom propisane državne dažbine, uključujući lučku taksu, carinu i PDV - pojašnjavaju oni.&nbsp;

Ministarstvo energetike: Nema nestašice goriva u Crnoj Gori, moguć rast cijena ali njih diktira tržište

Politika

DRAMA U BUDVI: Ministar Krapović uklonio vozilo koje je blokiralo prilaz gradilištu

Hronika

Sjutra odluka o pritvoru Đukanoviću, iz krivične prijave izbačeni panciri, dvogled...

Kolumne

Presuda - voljenom Putinu na dar

MARTINOVIĆ: Naredbom za sprovođenje istrage nema pancira, nema nekog oružja koje je policija identifikovala kao krivično djelo

Tag: ukrajinska-zeljeznica

Putin u rekordnom roku prekršio dogovor: Djelovi ukrajinske željeznice ostali bez struje nakon napada

Izrael gađao Hezbolah u Libanu, pa izdao novo upozorenje za evakuaciju

MVP: Pomoć za povratak sa Bliskog istoka tražilo 93 crnogorskih državljana, dio već stigao u Crnu Goru

Monstat: Izdato 277 građevinskih dozvola

Ministarstvo energetike: Nema nestašice goriva u Crnoj Gori, moguć rast cijena ali njih diktira tržište

PRATITE TVe UŽIVO