Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj biće generalni komesar paviljona Crne Gore na Specijalizovanoj izložbi EXPO 2027, koja će biti održana u Beogradu od 15. maja do 15. avgusta 2027. godine.&nbsp;
Vlada Crne Gore je, u februaru ove godine, donijela odluku o učešću na EXPO-u, a Ministarstvo ekonomskog razvoja zaduženo je da koordinira sve aktivnosti u vezi sa pripremom i predstavljanjem Crne Gore na ovom međunarodnom događaju.
Na posljednjoj sjednici Vlada je utvrdila prijedlog ugovora sa organizatorom EXPO 2027, čijim usvajanjem Crna Gora stiče formalno-pravne uslove za sprovođenje narednih faza priprema, u skladu sa pravilima Međunarodnog biroa za izložbe (BIE) i propisima Srbije.
Prema ugovoru, Crna Gora će na EXPO 2027 dobiti izložbeni prostor do 1.000 kvadratnih metara, koji će joj organizator ustupiti bez naknade, dok će država biti odgovorna za opremanje, održavanje i programski sadržaj paviljona.&nbsp;
U okviru crnogorskog paviljona biće dozvoljene ograničene komercijalne aktivnosti, uključujući promociju i prodaju proizvoda karakterističnih za Crnu Goru, kao i mogućnost otvaranja nacionalnog restorana, uz poštovanje pravila i ograničenja propisanih pravilnikom izložbe.
Organizator EXPO 2027 obavezao se da učesnicima obezbijedi logističku i tehničku podršku, dok će posebni mehanizmi biti uspostavljeni radi olakšavanja carinskih, transportnih i administrativnih procedura.
Na EXPO-u u Beogradu očekuje se učešće najmanje 120 država i međunarodnih organizacija, kao i posjeta od preko četiri miliona ljudi iz različitih djelova svijeta, uključujući kreatore javnih politika, investitore, poslovne zajednice, akademsku zajednicu, umjetnike, medije i široku međunarodnu javnost.&nbsp;
Učešće Crne Gore na ovoj izložbi ocijenjeno je kao značajna prilika za promociju ekonomskih potencijala, razvojnih politika, kulturnog i turističkog identiteta države, kao i za afirmaciju inovacija i kreativnih industrija. Takođe, EXPO se vidi kao platforma za jačanje diplomatske, bilateralne i regionalne saradnje.
Vlada Crne Gore ocijenila je da će učešće na EXPO 2027 Beograd imati dugoročne ekonomske i diplomatske benefite za državu, kao i dodatno pozicioniranje Crne Gore na međunarodnoj sceni.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Crna Gora na EXPO 2027 sa paviljonom do 1.000 kvadrata, Đeljošaj generalni komesar

Ministarstvo saobraćaja će do kraja decembra potpisati ugovore sa Evropskom investicionom bankom (EIB) za rekonstrukciju pruge Golubovci - Bar, dok se potpisivanje kreditnog aranžmana sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) očekuje početkom naredne godine.&nbsp;
Ukupna vrijednost projekta, bez uračunatog poreza na dodatu vrijednost (PDV) iznosi 230,8 miliona. Projekat će se, pored kreditnih sredstava EIB-a od 63 miliona, finansirati kombinacijom kredita EBRD-a od 50 miliona i novcem iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) u iznosu od 112,62 miliona eura, ali i od sopstvenih sredstava od 5,18 miliona eura, pišu Vijesti.
Ugovori koji treba da se potpišu sa EIB-om usvojeni su na sjednici Vlade. Riječ je o ugovoru o kreditu za 63 miliona eura i ugovoru o WBIF grantu od 112,62 miliona.
U cilju unapređenja željezničke infrastrukture i modernizacije pruge Vrbnica - Bar, Ministarstvu saobraćaja je kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (ZIO), odobreno 112,62 miliona EUR u decembru 2023. godine, na sastanku Upravnog odbora ZIO. Taj novac namijenjen je za projekat rekonstrukcije oko 39,6 kilometara otvorene pruge od stanice Golubovci do stanice Bar, 17 kilometara staničnih kolosjeka i šest kilometara manevarskih kolosjeka, uključujući klizište Ratac i tunel Sozina.
Pruga Vrbnica - Bar predstavlja osnovnu željezničku liniju na teritoriji Crne Gore i dio je međunarodne željezničke linije Beograd - Bar, koja povezuje Crnu Goru i Luku Bar sa Zapadnim Balkanom i zemljama centralne Evrope, odnosno sa Transevropskom transportnom mrežom (TEN-T) i koridorima VII i X.&nbsp;
Zbog nedovoljnog održavanja, koje je dovelo do propadanja nadgradnje, brzina vožnje je smanjena na 70 kilometara na sat na najvećem dijelu dionice Golubovci – Bar. Pored toga, ograničenja od 20 i 50 kilometara na sat uvedena su na dionicama zahvaćenim klizištima, između Sutomora i Bara, odnosno Virpazara i Sutomora.
- S obzirom na to da se investicionim grantom dodjeljuju sredstva za finansiranje 50 odsto vrijednosti projekta, preostali iznos sredstava za realizaciju ove investicije neophodno je obezbijediti kroz zaključivanje ugovora o kreditu sa EIB-om i EBRD-om. Ugovor sa EIB neophodno je zaključiti do kraja ove godine, dok će ugovor sa EBRD-om biti potpisan početkom naredne - navodi se u Vladinoj dokumentaciji.
Realizacija projekta, kako je odjašnjeno, doprinijeće poboljšanju nivoa usluga, podsticanju modalnog preusmjeravanja sa drumskog na željeznički transport, unapređenju ukupne održivosti željezničkog sistema, kao i smanjenju troškova transporta.
U dokumentaciji se navodi da se kredit od 63 miliona može povući najviše u 12 tranši pri čemu minimalni iznos svake pojedinačne iznosi pet miliona, izuzev u situaciji kada je preostali raspoloživi iznos kredita manji od navedenog iznosa. Rok raspoloživosti, odnosno dostupnosti kreditnih sredstava iznosi pet godina od datuma potpisivanja ugovora.
Kamatna stopa će se definisati prilikom svakog pojedinačnog povlačenja novca, pri čemu Crna Gora može za svaku tranšu izabrati fiksnu ili varijabilnu stopu.
- Varijabilna stopa formira se na osnovu relevantnog EURIBOR-a uvećanog za marginu i ažurira na početku obračunskog perioda - kvartalnog ili polugodišnjeg. Visina kamatne stope zavisi od uslova na međunarodnom finansijskom tržištu u momentu povlačenja. Dodatno, ugovor predviđa i mogućnost naknadne revizije ili konverzije kamatne stope za svaku tranšu posebno, u skladu sa utvrđenim pravilima i procedurama - navodi se u dokumentaciji.
Očekivani rok završetka projekta je kraj juna 2030. godine.
Otplata kredita obavljaće se po tranšama, shodno amortizacionom planu koji će biti utvrđen za svaku pojedinačno. Prva rata otplate može dospjeti najranije 30 dana od planiranog datuma povlačenja tranše, a najkasnije šest godina od tog datuma.
Posljednja rata otplate kredita može dospjeti najranije četiri godine, a najkasnije 25 godina od povlačenja tranše, što ujedno predstavlja maksimalni rok otplate kredita.
Ova dionica željezničke pruge puštena je u rad krajem novembra 1959. godine i koristi se za putnički i teretni saobraćaj. Prema tadašnjem projektu, maksimalna projektovana brzina bila bi 100 kilometara na sat, ali se zbog trenutnog stanja pruge ta brzina ne može postići, pa je najveća trenutno od 70 do 80 kilometara na sat.
Projekat je dio proširenja koridora glavne trans-evropske mreže između susjednih zemalja, kako bi se Luka Bar bolje povezala sa tim koridorima i Srbijom, jer pruga trenutno ne zadovoljava uslove kao što su instalacije, brzina od 100 kilometara na sat i prijem teretnih vozova dužih od 750 metara.
Za realizaciju ovog projekta biće zadužena Željeznička infrastruktura (ŽICG), koja je ranije projekat najavljivala za ovu godinu. Međutim, ključni preduslovi nijesu ispunjeni - potpisivanje finansijskog sporazuma sa finansijerima projekta i izrada glavnog projekta.

Portal ETV

Do kraja godine ugovori sa EIB-om za rekonstrukciju pruge

Glavni grad objavio je ugovor o izgradnji postrojenja u Botunu.
- U skladu sa zaključcima sa premijerskog sata od 27.11.2025. godine i sjednice Vlade Crne Gore od 10.12.2025. godine daje se na uvid digitalna verzija ugovora o izgradnji sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici od 10.6.2022. godine, sačinjen od strane vodećeg partnera zajedničkog ulaganja KUZU Grup, Istanbul, Turska- kazali su iz Glavnog grada.
Kako su naveli, uvid u originalan primjerak zaključenog sporazuma u prisustvu pravnih zastupnika ugovorne strane može biti ostvaren dostavljanjem zahtjeva na sljedeću adresu: podgorica.wwtp@kuzugrup.com.

Glavni grad objavio ugovor o izgradnji postrojenja u Botunu

Zaštita digitalnih prava postaje sve važnija tema u vremenu ubrzane digitalizacije i rastućih online rizika. Projekti podržani kroz konkurs doprinose stvaranju informisanijeg i angažovanijeg društva, kao i jačanju kapaciteta civilnog sektora, poručeno je tokom potpisivanja ugovora sa sedam nevladinih organizacija čiji su projekti podržani u okviru programa „Zaštita prava i promocija digitalnog građanstva: crnogorski digitalni štit (MDS)”, koji realizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO), u partnerstvu sa SHARE fondacijom i u saradnji sa Agencijom za audiovizuelne medijske usluge, uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO. - Kroz podršku ovim projektima jača se društvena otpornost na online zloupotrebe, unapređuju se digitalne vještine građana i građanki i osnažuju organizacije koje doprinose stvaranju sigurnijeg i inkluzivnijeg digitalnog prostora. Važno je da se na ovaj način širi mreža aktera koji mogu efikasno odgovoriti na izazove digitalizacije - istakla je Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a. Miodrag Vujović, generalni sekretar Organizacije KOD, čiji je projekat podržan, naglasio je da je to dio odgovara na sve prisutniji problem organizovanih digitalnih kampanja koje targetiraju civilno društvo, novinare, aktiviste i pojedince koji zastupaju demokratske vrijednosti i imaju kritički odnos prema vlastima. - Kroz negativne narative, dezinformacije i govor mržnje, ovi akteri se sve češće etiketiraju kao ‘strani agenti’ ili ‘izdajnici’, čime se sistematski potkopava njihov ugled i stvara klima zastrašivanja. Posljedice su ozbiljne - autocenzura, urušavanje javnog dijaloga i slabljenje temelja pluralizma i slobode izražavanja - naveo je Vujović. Predsjednik Sindikata medija Crne Gore, Radomir Kračković, istakao je važnost podrške mladim medijskim profesionalcima, koji najbrže usvajaju nove tehnologije i mogu pokrenuti promjene u redakcijskim praksama, a na čemu ima fokus i projekat Sindikata.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201161216_f6c07369abcd3f2a130e4def2603ec2647e2435d0caf947d9e71c7b88aab4d3e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251201161216_f6c07369abcd3f2a130e4def2603ec2647e2435d0caf947d9e71c7b88aab4d3e" data-rendition-name="original" width="1110" height="1118" loading="lazy" alt="Sa događaja"><figcaption>Sa događaja(Photo: CGO)</figcaption></figure>  - U okviru projekta sprovešćemo i prvo istraživanje u Crnoj Gori o tome kako novinari koriste i doživljavaju generativnu vještačku inteligenciju, čime se popunjava značajna praznina u trenutku kada uredništva još nemaju razvijene politike za korišćenje novih tehnologija. Nalazi će biti osnova za obuku u oblastima digitalne bezbjednosti, autorskih prava, zaštite podataka i relevantne evropske regulative. Kroz njihove autorske sadržaje, rezultati i preporuke biće dodatno približeni i široj javnosti - objasnio je on. Sa ukupno 111.594,22 eura podržano je sedam projekata: „Digitalna bezbjednost za veću finansijsku inkluziju mladih“, koji sprovodi Centar za ekonomske i evropske studije (CEES), „Klik za sigurnost mladih na sjeveru“, koji će sprovoditi Multimedijal Montenegro, zatim „Digitalni kompas – medijski radnici/e između medijske pismenosti, AI i DSA/DMA“, koji sprovodi Sindikat medija Crne Gore (SMCG), „ThinkCritical. Zašto smeta kritička misao? Kritičko mišljenje pod pritiskom antidemokratskog online okruženja“, koji će voditi Organizacija KOD, „Pravom kroz digitalnu galaksiju: Siguran klik je tvoj virtuelni štit“, koji će realizovati Alumni akademija Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, „Digitalna (de)konstrukcija laži“, koji sprovodi Udruženje za odgovorni i održivi razvoj (UZOR), kao i „Kind Online“, u organizaciji NVO Prima.

Zajedničkim naporima ka bezbjednijem i odgovornijem digitalnom društvu

Opština Tivat još 2023. godine raspisala je tender za asfaltiranje puta za Grabovac koji, između ostalog, vodi i do nelegalno izgrađenog konaka Srpske pravoslavne crkve (SPC) na državnoj zemlji i iste te godine potpisala ugovor za izvođenje radova sa kompanijom „Asfalt-beton“ iz Podgorice, saznaje Portal ETV. U tivatskoj upravi zvanično su potvrdili informacije Portala ETV da je Crkva Srbije ilegalno podigla konak na državnoj zemlji, bez bilo kakve građevinske dozvole i legalizacije, ali istovremeno i tvrdili da ,,nije evidentirano da postoji put“ koji vodi do te lokacije?! <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fsveti-zidovi-mimo-zakona-spc-u-tivtu-podigla-konak-na-drzavnoj-zemlji-bez-gradevinske-dozvole-i-legalizacije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Uvidom u dokumentaciju Sekretarijata za uređenje prostora Opštine Tivat, nije evidentirano postojanje puta do kat.parc.br.1973/89 i 1957 sve KO Đuraševići - kazali su Portalu ETV u Opštini Tivat 9. juna uz napomenu da im je iz opštinske Direkcije za investicije potvrđeno da nije bilo opštinskih ulaganja na ovoj dionici. <h2>UGOVOR</h2> Ipak, na sajtu Portala javnih nabavki jasno se vidi da je Opština Tivat 31. oktobra 2023. raspisala tender za radove na asfaltiranju puta za Grabovac, te da je na ugovor o ovom poslu potpis stavio predsjednik Opštine Željko Komnenović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704020728_8c392c3dcc6cb15f6adc984b950d56806b0b0a064fdc17e0e791081fc0e3d060.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250704020728_8c392c3dcc6cb15f6adc984b950d56806b0b0a064fdc17e0e791081fc0e3d060" data-rendition-name="original" width="1170" height="2157" loading="lazy" alt="Tender"> </figure>  Ugovor o izvođenju radova, u koji je Portal ETV imao uvid, potpisan je 29. novembra iste godine između Opštine Tivat i firme „Asfalt-beton gradnja“ sa sjedištem u Podgorici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704020728_026197dd5c4dfafbbe009d41e326381ef617bac3a6ec76375157ca316cb6ddde.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250704020728_026197dd5c4dfafbbe009d41e326381ef617bac3a6ec76375157ca316cb6ddde" data-rendition-name="original" width="1170" height="1999" loading="lazy" alt="Ugovor"> </figure>  - Naručilac ustupa, a izvođač se obavezuje da za račun Naručioca izvrši izvođenje radova na asfaltiranju puta za Grabovac u skladu sa ugovornim dokumentima i svemu prema ponudi ESJN br. 92164 od 7.11.2023, koja je sastavni dio ovog ugovora - piše u članu 1 predmeta nabavke.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704020728_ef411f0069a2bc14ec11a45d82f0ad50a3db6fd96ea8e41c76c98c49a758a049.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250704020728_ef411f0069a2bc14ec11a45d82f0ad50a3db6fd96ea8e41c76c98c49a758a049" data-rendition-name="original" width="1170" height="1609" loading="lazy" alt="Ugovor 2"> </figure>  Ukupna cijena izvođenja ovih radova, kako piše u ugovoru, sa uračunatim PDV-om iznosila je 48.097,5 eura. Izvori Portala ETV kažu da su ovi radovi obuhvatili i asfaltiranje puta do konaka. <h2>BEZ ODGOVORA</h2> U Opštini Tivat do objavljivanja ovog teksta nijesu precizno odgovorili na zahtjev Portala ETV da zvanično saopšte koliko se asfaltiranih puteva, koji su na dijelu teritorije Opštine Tivat, nalazi u zelenoj zoni Grabovac, te &nbsp;preko kojih tačno parcela prelazi put za čije su asfaltiranje raspisali tender 2023, i iste godine potpisali ugovor o izvođenju radova. Iako se jasno vidi da je Komnenović potpisao ugovor, u opštini su ostali pri tome da informacije nemaju, te dostavili obavještenje da su ovim povodom uputili zahtjev Direkciji za investicije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704020736_8676ce267cbe51cfaf632883af1118cfc28988d78db797f02ee15fefe097df3b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250704020736_8676ce267cbe51cfaf632883af1118cfc28988d78db797f02ee15fefe097df3b" data-rendition-name="original" width="942" height="800" loading="lazy" alt="Odgovor"> </figure>  Naglasili su da je, u skladu sa članom 20 stav 4 Zakona o slobodnom pristupu informacijama propisano da, ukoliko organ vlasti nije u posjedu tražene informacije, dužan da bez odlaganja - ukoliko zna koji je organ nadležan za postupanje po zahtjevu - uputi zahtjev tom nadležnom organu i o tome obavijesti podnosioca. <h2>IMA JOŠ POSLA</h2> Portal ETV obišao je teren na kojem su „sveti zidovi“ nikli bez papira, tj. odobrenja lokalne uprave. Ovaj objekat isprva smo uočili iz daljine - sa vidikovca na brdu Grabovac, odakle se silueta nove građevine jasno ocrtala u prostranom zelenom pejzažu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704020736_db77cdc3beb202444af6f8297bd2fd93c1d305444f5789fb0e0eccb8ef7587c4.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250704020736_db77cdc3beb202444af6f8297bd2fd93c1d305444f5789fb0e0eccb8ef7587c4" data-rendition-name="original" width="1759" height="2573" loading="lazy" alt="Pejzaž"> </figure>  Do ove lokacije došli smo upravo putem za koji smo kasnije saznali da je asfaltirala Opština - iako iz lokalne uprave tvrde da ne znaju za postojanje puta. Kako smo se približavali lokaciji, uvjerili smo se da radovi još nijesu konačni: na to je prvo ukazala velika gomila građevinskog šuta, kamenja i zemlje nasložena pred sami konak. Iza svega toga nazirala se nedovršena fasada na prizemlju: cigla još vidljiva, spratovi u gruboj fazi, ali sa postavljenim prozorima i krovom na kojem su montirani dimnjaci. Na terenu nije bilo table o gradilištu, investitoru ni broju građevinske dozvole - što je, inače, zakonska obaveza svakog legalnog gradilišta. <h2>TRANSPARENTNO NELEGALNO</h2> Ovaj crkveni smještaj se, inače, nalazi na državnoj parceli (broj:1973/89), u katastarskoj opštini „Đuraševići“- tik uz parcelu koja se zaista vodi na Mitropoliju crnogorsko-primorsku (broj:1957) gdje je ranije regularno napravljena crkva. Za izgradnju ovog konaka na državnoj parceli, kako je Portal ETV ranije objavio, a što nam je potvrđeno i iz same Opštine Tivat, nije izdata građevinska dozvola, rješenje, niti pokrenut postupak legalizacije. - Shodno podacima iz katastarske evidencije, izvršili smo pretragu službene evidencije izdatih građevinskih dozvola, koja se pred Sekretarijatom za uređenje prostora vodi od 1959. godine, na osnovu čega je utvrđeno da u istoj ne egzistira odobrenje za izgradnju objekta na kat.par.br. 1973/89 KO Đuraševići - kazali su ranije u Opštini Tivat odgovarajući na pitanja Portala ETV. Decidni su i da je pretragom službene evidencije utvrđeno da za ovu parcelu nije ni pokrenut postupak legalizacije. - Izvršena je pretraga Liste bespravnih objekata, koja je za potrebe ovog organa sačinjena kao grafički sistem, na osnovu čega je utvrđeno da su objekti na kat.par.br. 1973/89 KO Đuraševići evidentirani na grafičkoj podlozi, odnosno da su vidljivi na orto foto snimku, ali da isti nijesu označeni kao objekti koji su evidentirani u katastarskom operatu, niti kao objekti za koje je izdata građevinska dozvola ili rješenje o legalizaciji, niti da je za iste pokrenut postupak legalizacije - jasni su u Opštini Tivat. <h2>UZURPACIJA</h2> Ova parcela, inače, ulazi u sastav površine koja je važećim Prostorno-urbanističkim planom predviđena za - „šume sa posebnom namjenom“. To dodatno otvara pitanje odgovornosti za gradnju bez dozvole, ali i mimo planske dokumentacije pošto su „šume sa posebom namjenom“ u Zakonu o šumama definisane kao: urbane šume; za očuvanje i korišćenje genofonda šumskih vrsta drveća; za očuvanje biodiverziteta gena, vrsta, ekosistema i predjela; šume značajne estetske vrijednosti; od značaja za zdravlje ljudi i rekreaciju; za obrazovanje... To su i šume od značaja za naučno-istraživačku djelatnost; kulturno-istorijskog značaja; šume za potrebe odbrane zemlje i za posebne potrebe državnih organa i druge specifične potrebe. Jasno je: zgradnja konaka ne spada ni u jednu od ponuđenih kategorija, a kako sada izgleda, tih projektovanih šuma neće biti, ukoliko se SPC - na državom zemljištu - bude pitala. <h2>STARE NAVIKE</h2> No, ovo nije prvi i jedini uzurpatorski podvig i slučaj crkvene divlje gradnje u novijoj istoriji - nego samo jedan u nizu. Jedan od najupečatljivijih bio je svojevrsni desant na Rumiju, kada je u crkveno-vojnoj operaciji jula 2005. godine, na vrh svete crnogorske planine - koja je simbol multikulturalnosti hiljadugodišnjeg trajanja - spuštena metalna crkva manjih dimenzija, bez prozora i sa fiksnim zvonima pristiglim iz Rusije. Ova akcija - koju crnogorska vlast tada nije spriječila, a poslije referenduma 2006. godine ostavila limenku na vrhu Rumije, izvedena je helikopterom Vojske Srbije i Crne Gore. Crkva je tako spuštena i fiksirana za ranije pripremljen temelj, takođe transportovan helikopterom, a potom spojena na vrhu i fiksirana podesnim kamenjem. Prema tumačenju tadašnjeg mitropolita Amfilohija Radovića, time je ispunjeno proročanstvo i „volja božja“: pošto je na vrh Rumije „doletjela“ crkva sa neba tamo gdje je bila dok je, prema njegovom tumačenju, Turci nijesu srušili 1571. godine. Istorijski izvori vrlo precizno ukazuju: Turska nije srušila bilo kakvu crkvu jer je na vrhu Rumije nije bilo kada su Turci osvojili Bar. Akcijom Srpske pravoslavne crkve tada je oskrnavljen Kult Svetog Vladimira Dukljanskog - tj. obred iznošenja njegovog krsta na Rumiju na Trojičin dan - viševjekovni zajednički obred barskih pravoslavaca, muslimana i katolika - postajući eksplicitno pravoslavni ritual. Drugi primjer je iz 2018. godine - i to upravo u Tivtu, kada je nezakonito sagrađena krstionica SPC na Ostrvu cvijeća u zoni Morskog dobra, preduzeća koje u ime države upravlja obalom. Iako je utvrđeno da ova izgradnja nije bila previđena planskim dokumentima, da je objekat bespravan i nelegalan, krstionica i dan danas stoji na moru kao podsjetnik samovolje Srpske pravoslavne crkve i njenog nastojanja da bude iznad države. Anja IVANOVIĆ

Anja Ivanović

Opština Tivat 2023. naručila asfaltiranje puta koji obuhvata i prilaz nelegalnom konaku SPC - a tvrde da ne znaju da postoji

Šef odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) u Glavnom gradu Andrija Klikovac objavio je fotografiju ugovora kojim je predviđeno da se Aleksandru Vučkoviću nakon razrješenja sa pozicije direktora Sportskih objekata isplati „onoliko bruto zarada koliko bi mu pripalo da je funkciju obavljao do dana prestanka mandata - tj 1.4.2028. godine“.
- Nakon što razriješe direktora Sportskih objekata doo A. Vučkovića građani Podgorice će isplatiti slučajnom direktoru najmanje 50 hiljada eura otpremnine - vjerovatno jer je doveo preduzeće pred stečaj - napisao je Klikovac na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Ovako se, kako je dodao, direktori čašćavaju za nerad.
- Odlaskom Vučkovića saznaćemo i detalje iz ugovora sa M-tel oko brendiranja Sportskog centra Morača - ne može ugovor biti tajan. Da se sazna ko je dobio povlastice od M tel-a, a sve na račun građana Podgorice - zaključio je Klikovac.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaKlikovac%2Fstatus%2F1938845578638553307%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1938845578638553307%7Ctwgr%5E1f30c12fd2ae7f6d89a4e480bca74aa3a71807c3%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Klikovac objavio fotografiju ugovora: Građani će Vučkoviću nakon razrješenja isplatiti najmanje 50 hiljada eura otpremnine

Delegacija Vlade Republike Hrvatske na čelu sa ministrom vanjskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom boraviće u subotu u Crnoj Gori.
Prema informacijama Televizije E, planirano je da crnogorski ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović tokom susreta u Tivtu svečano uruči hrvatskom kolegi na potpisivanje ugovor kojim se, bez ikakvih dodatnih saglasnosti i odobrenja, poklanja Dom kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi.
Prema izvještaju sa današnje sjednice Vlade Crne Gore, nakon što bude upisana kao vlasnik objekta, Vlada Hrvatske se shodno ugovoru obavezuje da će poklonjenu nepokretnost koristiti za okupljanje i promociju kulturnih sadržaja i očuvanja nasljeđa autohtone hrvatske manjine u Crnoj Gori.
Potez Vlade Milojka Spajića je istovremeno i pokušaj da, nakon svega, Hrvatska odblokira zatvaranje Poglavlja 31 - vanjska bezbjednost i odbrambena politika.
Usvajanje Rezolucije o Jasenovcu, kao i niz nedemokratskih izjava povodom sporenja oko sportskog broda "Jadran", uslovilo je da Republika Hrvatska blokira zatvaranje ovog Poglavlja.
Izvori Televizije E ističu da je ustupanje Doma kulture u Tivtu pozitivan pomak Crne Gore, ali da problem predstavljaju nove, vrlo uredljive poruke iz državnog vrha Crne Gore prema hrvatskim predstavnicima u Evropskom parlamentu, posebno nedavne salve uvreda prema Tomislavu Sokolu.
T.K.

Grlić Radman i Ibrahimović u Tivtu potpisuju ugovor o poklanjanju Doma kulture „Josip Marković“

Violinistkinja Luna Kostadinović nakon osam godina sviranja u Crnogorskom simfonijskom orkestru ostala je bez posla. Odluku o tome da joj ugovor za radno mjesto tutti prva violina ne produže, kako joj je saopšteno iz pravne službe MCCG, donijeli su direktori te ustanove.
- Dan pred istek ugovora i nakon drugog upita pravnoj službi o dokumentaciji potrebnoj za produžavanje radne i boravišne dozvole, dobila sam odgovor od pravnice putem Viber poruke da su direktori odlučili da mi ne produže istu i da se za sve ostale informacije obratim njima - kaže violinistkinja za Portal Analitika.
<h2>Odluka bez znanja koncert-majstorice i šefa dirigenta</h2>
Kako dodaje, ova odluka je donesena bez ikakvog prethodnog objašnjenja, upozorenja, disciplinske kazne, poziva na razgovor ili bilo kakve naznake i razloga za ovakav postupak, kao i bez znanja koncert-majstorice i šefa dirigenta.&nbsp;
- Do danas, 20 dana kasnije, nisam dobila zvanično obavještenje o prekidu ugovora, kao ni zvanično ni nezvanično obrazloženje - kaže Kostadinović.
Kolege iz orkestra tvrde da su koncert-majstorica i šef dirigent uvijek navodili da je Kostadinović jedna od najboljih violinistkinja u orkestru i da pruža nemjerljivi doprinos njegovom razvoju.&nbsp;
Sagovornica Analitike navodi da je po važećoj sistematizaciji JU MCCG u sekciji prvih violina predviđeno 14 radnih mjesta, a trenutno je na ovoj poziciji zaposleno svega 10 muzičara.
- Za potrebe koncerata uglavnom se angažuju spoljni saradnici, koji zajedno sa ostalim spoljnim saradnicima na drugim pozicijama u orkestru nisu isplaćeni već mjesecima - tvrdi Kostadinović.
<h2>Bez posla nakon osam godina u orkestru</h2>
U orkestar je, kako kaže, došla 2017. godine na poziv tadašnjeg koncert-majstora s obzirom na deficit obrazovanog kadra u Crnoj Gori.&nbsp;
- Prepoznavši veliki potencijal ovog još uvijek “mladog” ansambla željela sam da svojim prethodnim iskustvom pokušam da doprinesem razvoju orkestra. Bila sam članica Beogradske filharmonije, orkestra Srpskog narodnog pozorišta i Vojvođanskih simfoničara i učesnica mnogih internacionalnih orkestarskih akademija i masterclass-ova na kojima sam sarađivala sa brojnim muzičarima svjetskog renomea - priča Kostadinović.
Nakon osam godina predanog rada u CSO, kaže, ovakva odluka bila je neočekivana uprkos, kako dodaje, prethodnim lošim procjenama i odlukama menadžmenta koje su, tvrdi, evidentno negativno uticale na razvoj orkestra i na opštu atmosferu i raspoloženje zaposlenih.
- Po mom mišljenju, ovo predstavlja poraz profesionalizma i istinskog zalaganja za kolektivni napredak zarad ličnih interesa upravljačke manjine koja nam je kao instituciji nametnuta, a ne odabrana - kaže Kostadinović.
<h2>Podrška kolega – peticijom do novog ugovora za Lunu</h2>
Ovim povodom, radnici su se obratili Savjetu Muzičkog centra tražeći da im obrazlože odluku za koju tvrde da izaziva nesigurnost kod muzičara i doprinosi lošoj atmosferi u samom orkestru. Kolege su pokrenule i peticiju da se Luni Kostadinović ponudi novi ugovor, a peticiju je potpisalo 39 zaposlenih.
- Podrška kolega je najbolji odraz zajedništva i kolektivne želje za neometanim razvojem jedne od krovnih kulturnih institucija države kao i jedinog simfonijskog orkestra u Crnoj Gori. Nakon predate peticije i sastanka sekcije prvih violina sa poslovnom direktoricom, održanog na inicijativu koncert-majstorice, još jednom je izostao bilo kakav odgovor direktora - ističe Kostadinović.
<h2>Ko je sljedeći</h2>
Prema informacijama kojima Analitika raspolaže ovo nije prvi slučaj raskidanja saradnje u ovoj ustanovi, a neki od otpuštenih radnika pravdu su potražili na sudu.
Prema riječima Lune Kostadinović, muzičari već godinama rade u neprijatnoj atmosferi u kojoj preovlađuju strah i nepoverenje prema direkciji, što se, dodaje, negativno odražava i na odnose unutar kolektiva, pa joj je, kaže, razumljivo da određeni broj kolega ne želi da se ističe i na taj način ugrozi svoje radno mjesto.
- Napominjem i da je u CSO trenutno zaposleno 19 muzičara sa istim ugovorom na određeno vrijeme od godinu dana i da se svi s pravom pitaju - ko je sljedeći - zaključuje Kostadinović.
<h2>Iz Muzičkog centra - muk</h2>
Iz Muzičkog centra Crne Gore nijesu odgovorili Portalu Analika ko je i iz kojih razloga donio odluku da se violinistkinji Luni Kostadinović ne produži ugovor. Javnost je ostala bez odgovora i na pitanja da li su tim povodom konsultovani koncert-majstor i šef dirigent, kako će se ova odluka odraziti na funkcionisanje CSO s obzirom na hronični nedostatak školovanih muzičara u Crnoj Gori, kao i hoće li razmotriti peticiju zaposlenih kojom se traži da se Kostadinović ponudi novi ugovor.

Violinistkinji CSO nije produžen ugovor, kolege traže njen povratak; Kostadinović: Poraz profesionalizma zarad ličnih interesa

SAD i Ukrajina će u četvrtak, 24. aprila, potpisati sporazum o mineralima, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp.
- Imamo sporazum o mineralima - rekao je Tramp.
Američki ministar finansija Skot Besent pojasnio je da će sporazum biti potpisan sljedećeg četvrtka.
Predsjednik SAD insistirao je na sklapanju sporazuma o mineralima sa Ukrajinom radi daljeg pružanja vojne pomoći Kijevu i kao nadoknadu za pomoć koju je Vašington do sada poslao.
Tramp kaže da "nije najveći fan" ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, ali da ga ne krivi za rat iako smatra da "nije obavio najbolji posao", prenosi Srna.

Tramp najavio potpisivanje sporazuma o mineralima sa Ukrajinom

Košarkašica ŽKK Budućnost Bemax Jovana Savković potpisala je novi ugovor sa ovim klubom na još dvije godine.
Savković je već četiri sezone u Budućnosti. Prije dvije godine potpisala je prvi profesionalni ugovor, a danas je potpisala novi na još dvije godine.&nbsp;
Jovana (2005) igrala je za Budućnost WABA ligu do 15 i do 17 godina, a od sezone 2020/2021 je pri prvom timu Budućnosti i za sada je upisala 54 nastupa u regionalnom takmičenju uz ukupno 457 poena.
- Veoma sam srećna što sam danas potpisala novi i ugovor sa klubom u kojem sam napravila veliki igrački iskorak i sigurna sam da ćemo zajedno nastaviti da ostvarujemo vrhunske rezultate. Drago mi je da sam skrenula pažnju na sebe, da sam iako veoma mlada stigla već i do reprezentacije. Imam još snova i želim samo da uživam na terenu, a sigurna sam da će se snovi polako ostvarivati. Hvala ljudima iz kluba koji je prepoznali moj talenat, trud i zalaganje i daću sve od sebe da sa svojim trenerima i saigračicama donesem što više radosti svima koji nas podržavaju - kazala je Savković.&nbsp;
Sa seniorkama Budućnost Bemaxa osvojila je tri titule i četiri Kupa Crne Gore, tri puta bila je vicešampion WABA lige. Osvajala je titule sa kadetkinjama i juniorkama, bila je dio tima koji je osvojio titulu u WABA ligi do 17 godina.
U okviru tek završenog februarskog ciklusa bila je sa seniorskom reprezentacijom, koja je izborila Eurobasket. Bila je ovog ljeta dio mlade reprezentacije, koja je nakon velike borbe izborila opstanak u A diviziji. Nedavno je dobila priznanje za najbolju &nbsp;mladu crnogorsku košarkašicu.
- Sigurni smo da je pred Jovanom svijetla budućnost i da će tek biti naš adut, a da upravo u njoj crnogorska košarka dobija &nbsp;igračicu za velika djela, jer je Evropa već svrstava u najveće talente - naveli su iz ŽKK Budućnost Bemax.

Jovana Savković ostaje vjerna Budućnosti: Nastavljamo da ostvarujemo vrhunske rezultate

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: ugovor