Današnja situacija na tržištu zakupa stanova u Crnoj Gori pokazuje da je stambena politika često u suprotnosti sa stvarnim potrebama građana i nedovoljno usklađena sa evropskim standardima, smatra osnivač i predsjednik Udruženje podstanara Crne Gore Moj Dom, Dragan Živković.
On je kazao da je Udruženje podstanara Crne Gore nedavno predalo Inicijativu za donošenje Zakona o zaštiti prava podstanara nadležnim državnim organima, kao prvi korak ka uspostavljanju reda i pravne sigurnosti u oblasti zakupa. 
- Ova inicijativa predstavlja odgovor na činjenicu da Crna Gora još nema poseban zakon kojim se uređuje položaj podstanara i obaveze stanodavaca, što ostavlja hiljade građana bez ikakve institucionalne zaštite - naveo je Živković.
Prema njegovim riječima, inicijativa Udruženja predviđa uspostavljanje obaveznog zakonskog okvira koji će definisati prava i obaveze podstanara i stanodavaca, obavezne pisane ugovore o najmu, zabranu arbitrarnih iseljenja bez sudske odluke i druge mjere koje štite ljude koji žive u najmu od nepravdi i pravne nesigurnosti. 
- Ovaj predlog odmah je privukao pažnju i šire zajednice. Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori je u odgovoru Udruženju potvrdila da prati razvoj ove inicijative i njene zakonske korake, ističući značaj prava na dom i standarda za koja Evropska unija snažno zagovara. Iako u ovom trenutku nije moguće organizovati sastanak, EU Delegacija je izrazila interesovanje i spremnost da prati svaki napredak u vezi sa prijedlogom zakona - kazao je Živković.
To, kako je rekao, prepoznavanje od jedne od najvažnijih međunarodnih partnerskih institucija naglašava da inicijativa nije samo domaći društveni zahtjev, već da se uklapa u širiji okvir evropskih vrijednosti i prava na stanovanje.
- Udruženje podstanara Crne Gore već godinama ukazuje na disfunkcionalnosti stambenog sistema i nepostojanje sistemske zaštite, dok se veliki urbanistički projekti i komercijalni projekti poput Veljeg brda ne bave pravim pitanjima dostupnosti i zaštite građana koji žive u najmu - naveo je Živković.
Pravedno i sigurno stanovanje, kako je poručio, nije privilegija — to je osnovno ljudsko pravo svih građana Crne Gore, i to pravo mora biti zakonski zaštićeno.
- Udruženje podstanara Crne Gore Moj Dom dobija međunarodnu pažnju i podršku u svojoj pravnoj i institucionalnoj borbi — i danas više nego ikada poziva institucije da hitno započnu izradu Zakona o zaštiti prava podstanara kako bi se život hiljada građana doveo u okvir pravde, humanosti i evropskih standarda - zaključio je Živković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Stambena politika nedovoljno usklađena sa evropskim standardima

Broj podnijetih zahtjeva za bankrot u Finskoj je dostigao najviši nivo u posljednjih 30 godina, pokazuju najnoviji statistički podaci, prenose danas mediji u toj zemlji.
Broj zahtijeva u posljednje tri godine je u porastu u skoro svim sektorima, prenosi finski javni servis "Yle".&nbsp;
Prema podacima finske statističke službe StatFin, nešto više od 3.900 kompanija je prošle godine podnijelo zahtjev za bankrot što je najveća brojka zabilježena od 1996. godine.
U tim kompanijama bilo je zaposleno oko 14.300 ljudi.
StatFin je takođe saopštio da je u decembru 2025. godine pokrenuto 360 stečajnih postupaka, ili 92 više nego u istom mjesecu prethodne godine, što je povećanje od 34 procenta.
Agencija koja obrađuje statističke podatke saopštila je da je nedavni veći talas bankrota počeo prije nekoliko godina.&nbsp;
Kako se navodi, od 2023. u prosjeku je 3.600 kompanija godišnje podnijelo zahtjev za bankrot.&nbsp;
Godišnji prosjek tokom 2010-ih iznosio je oko 2.700 kompanija.
Broj zaposlenih koji su pogođeni bankrotstvom kompanija sugeriše, međutim, da su uglavnom pogođena mala i srednja preduzeća.
StatFin je naveo da je najveći broj firmi koje su podnijele zahtjev za bankrot bio u građevinskom sektoru, ukupno 768, navodi Tanjug.

Rekordan broj podnijetih zahtjeva za bankrot u Finskoj

Mještani Botuna i Zete danas su blokirali most na Sitnici prema Cetinju i put kod restorana "Jezero" u Vranjini u znak protesta zbog gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DSqaYL-6dtnc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kao i pretdhodnih dana, građani su se u 14 sati okupili u Botunu, odakle su automobilima pošli na lokacje gdje su prekinuli saobraćaj. Kako je najavljeno, blokade će trajati do 18 sati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260117140152_7dce6b9f58cd6676b5fcce5651bdafa696925a124b780f6882818b6b9b3435dd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260117140152_7dce6b9f58cd6676b5fcce5651bdafa696925a124b780f6882818b6b9b3435dd" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokada mosta na Sitnici"> <figcaption>Blokada mosta na Sitnici(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  Na terenu je i policija. Kako javlja novinar Portala ETV sa terena, nema gužvi u saobraćaju u ovom dijelu grada jer su građani očigledno ispratili najavu za današnje okupljanje, pa koriste alternativne pravce.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260117140152_b1a66f8821f0a1c064c77c54b2452a8ac4c95c69c5f72066782270afc29a030b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260117140152_b1a66f8821f0a1c064c77c54b2452a8ac4c95c69c5f72066782270afc29a030b" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Policija na blokadi"> <figcaption>Policija na blokadi(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  Mještani koji su na barikadama nijesu dozvolili ni biciklistima da prođu putem koji su blokirali. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DQFSzFfyjEEc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260117140152_19645fcd5fdab3936557c6b5ba47c9c86beefe4cb9fa9492051efff36e3e2185.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260117140152_19645fcd5fdab3936557c6b5ba47c9c86beefe4cb9fa9492051efff36e3e2185" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Blokada mosta na Sitnici"> <figcaption>Blokada mosta na Sitnici(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  Prethodna tri dana Zećani su blokirali kružne tokove na Zabjelu, Donjoj Gorici i prema Nikšiću i Cetinju, kao i put Podgorica-Bar u mjestu Bistrice, nezadovoljni zbog gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. U četvrtak je na nekoliko sati bio obustavljen i željeznički saobraćaj između Bara i Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011715010_82c4c00c91f54cf34a11deb5536df46ea635e8a90fc263a30aabee118fa4ba47.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2026011715010_82c4c00c91f54cf34a11deb5536df46ea635e8a90fc263a30aabee118fa4ba47" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="blokada"> </figure>  Poručili su da neće odstupiti, dok se ne povuku mašine sa lokacije na kojoj treba da se gradi kolektor. Insistiraju i da premijer Milojko Spajić dođe u Botun na razgovore. Međutim, on se prethodnih dana povodom blokada nije oglašavao. Policija je juče identifikovala osamnaest osoba koje će biti procesuirane u skladu sa zakonom zbog neprijavljenog okupljanja i blokiranja saobraćajnica na putu Nikšić-Cetinje i u Bistrici.&nbsp; Takođe su nakon verbalnog i fizičkog kontakta na kružnom toku u Gornoj Gorici priveli više osoba u cilju prikupljanja obavještenja i rasvjetljavanja događaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011715010_31f5d3ff53eabab2affee70415e5ecfc0ea810805458e2f4489c356a1e763650.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2026011715010_31f5d3ff53eabab2affee70415e5ecfc0ea810805458e2f4489c356a1e763650" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="blokada"> </figure>  Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda zvanično je počela 30. decembra prošle godine uz protivljenje mještana Botuna. Na gradilištu su prethodno postavljene kamere, kao i finansijske i gradilišne table. Prema gradilišnoj tabli rok u kojem postrojenje mora biti izgrađeno je 31. maj 2028. godine. Naznačeno je da su investitori izgradnje Glavni grad i Vodovod, da je tehničku dokumentaciju radila firma „Nik kom“, a da je reviziju radila komisija za vršenje revizije projektne dokumentacije gdje je vodeće revident Goran Sekulić. Na tabli je naznačeno da je izvođač radova Kuzu – Alkatraš iz Turske, a da će stručni nadzor raditi njemačka firma Fichtner GmbH &amp; Co KG.

(FOTO i VIDEO) Botunjani blokirali most na Sitnici i put u Vranjini, ne propuštaju ni bicikliste

U emisiji Vikend popodne Televizije E, &nbsp;donosimo raznovrstan i sadržajan program.&nbsp;
U prvom dijelu govorimo o književnosti i savremenom stvaralaštvu sa piscem, kao i šta su inspiracije i izazovi pisanja danas. Zatim se selimo u svijet tehnologije: razgovaramo sa profesorom informatike i njegovim učenikom o bavljenju robotikom, timskom radu i učešću na prestižnom takmičenju u borbi robota održanom u Abu Dabiju.&nbsp;
U završnici emisije otvaramo važnu društvenu temu sa psihološkinjom koja ima iskustvo u liječenju zavisnosti.&nbsp;
Govorimo o strahu od stigmatizacije i o tome da li se ljudi u našem društvu teže odlučuju da potraže pomoć.Naravno za kraj, pravimo ukusne i jednostavne recepte za opušteno vikend popodne sa Sandrom Manojlović!
Emisiju uređuje i vodi Luka Piperović.
Pratite nas od 17 sati na Televiziji E!

Vikend popodne na TV E: O savršemenom stvarlaštu, robotici, strahu od stigmatizacije...

Cijena rekonstrukcije magistrale od Lepenca ka Beranama, čiji je završetak obilježen proteklog mjeseca, narasla je sa početno ugovorenih 35,7 miliona na nestvarnih 56,7 miliona eura, odnosno 37 odsto više, saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).
- Početna cijena od 35,7 miliona nije uključivala porez na dodatu vrijednost (PDV), jer se posao finansirao kreditnim sredstvima Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj (EBRD), dok se u odnosu na ukupnu uvećanu cijenu posla od 56,7 miliona na PDV odnosi oko 3,6 miliona - navodi se u saopštenju te nevladine organizacije.&nbsp;
Vlada je, kako se dodaje, dala zeleno svijetlo za uvećanje cijene i zaključenje novog aneksa, a uvećanje se obrazlaže nizom razloga, poput korekcija cijena građevinskog materijala i proizvoda, ali i dodatnih radova usljed promjene tehničkih rješenja zbog prilagođavanja stvarnom geološkom stanju na terenu i geometriji postojećeg stanja, pa je ovo još jedan posao u koji se, kako smatraju u ASP-u, ušlo na bazi faličnog i lošeg projektnog rješenja.&nbsp;
- Nije poznato da li je bilo ko od članova Vlade postavio pitanje ovolikog uvećanja, dok paralelno u javnosti postoji ozbiljna sumnja da su falični projekti postali svojevrsni „koruptivni kanal“, koji bezmalo u svakom kapitalnom projektu dovede do ogromnih kašnjenja za završetak posla, ali i uvećanja cijena i to u višemilionskim iznosima. Namjerno se rade navodna „falična“ projektna rješenja kako bi to kasnije bio osnov za uvećanja cijena - rekli su iz ASP-a.&nbsp;
U toj NVO su naveli da nije poznato ni da li je bilo ko od članova Vlade o ovim poslovima obavijestio Specijalno državno tužilaštvo (SDT), kao što je bio slučaj 2021. godine kada je tadašnji ministar kapitalnih investicija obavijestio SDT o izgradnji puta od Lubnica ka Jezerinama, sa tunelom Klisura, koji je ugovoren za 34,6 miliona, do jeseni prošle godine plaćen 62,3 miliona ili 28 miliona više.
- Ugovor za rekonstrukciju puta Lepenac – Ribarevine – Poda – Berane zaključen je oktobra 2020. godine između Uprave za saobraćaj i konzorcijuma Štrabag i Bemaks. Rok za završetak posla bio je dvije godine, ali u tom roku posao nije bio ni počet. Radovi su finalizovani tek krajem prošle godine i sa kašnjenjem od pune tri godine, a što je omogućeno aneksiranjem ugovora - navodi se u saopštenju.
Već prvim aneksom ugovora paralelno je omogućeno produženje roka izgradnje i ostavljen prostor za uvećanje cijene posla, da bi kasnije po osnovu stavke za naknadne radove, većinski zbog lošeg projektnog rješenja, posao poskupio 7,7 miliona eura plus 1,6 miliona PDV-a, a po osnovu stavke za korekciju cijena 9,6 miliona eura, plus dva miliona PDV-a.
- Stavka korekcija cijena omogućena je na osnovu kontroverznog zaključka vlade iz 2022. godine, a Akcija za socijalnu pravdu je ranije objavila da su u očiglednom konfliktu interesa menadžeri građevinskih kompanija, poput Bemaksa, Štrabaga, Tehnoputa Mne, Mehanizacije i programata, koji su prethodno od države dobili milionske poslove za kapitalne projekte, učestvovali u izradi smjernica za obračun razlike cijena zbog rasta inflacije - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su kazali da uz otvoreno zaobilaženje Zakona o javnim nabavkama i Fidic procedura, za one poslove zaključene na osnovu Fidic ugovora, a na osnovu tog i kasnijih zaključaka vlade, otvoren je put da se iz državne kase dodatno odliju, ali i dalje odlivaju, desetine miliona eura.&nbsp;
- Put od Lepenca ka Beranama jedan je od tri veća na sjeveru, koji su proteklih godina građeni ili rekonstruisani, a čije su cijene višestruko premašile početno ugovorene iznose. Tako je i cijena puta Rožaje Špiljani narasla sa 19,1 miliona, što je bila osnovna cijena ugovora, uz isključeni PDV, na 29,5 miliona eura. Kroz naknadna uvećanja na PDV od ove sume otpada 3,5 miliona - precizirali su iz ASP-a.
U toj NVO su kazali da je za tri najveća magistralna saobraćajna projekta na sjeveru države u proteklom periodu, realizovani od 2017. Do prošle godine, odnosno Lubnice Berane, Lepenac Poda i Rožaje Špiljani izdvojeno 59 miliona više od početno ugovorenih cijena tih poslova, pa bi to, kako su zaključili, morao da bude „crveni alarm“, naročito za tužilačke organe ove države.

Tag: udruzenje-podstanara-crne-gore-moj-dom

Stambena politika nedovoljno usklađena sa evropskim standardima

Rekordan broj podnijetih zahtjeva za bankrot u Finskoj

(FOTO i VIDEO) Botunjani blokirali most na Sitnici i put u Vranjini, ne propuštaju ni bicikliste

Vikend popodne na TV E: O savršemenom stvarlaštu, robotici, strahu od stigmatizacije...

Cijena rekonstrukcije magistrale od Lepenca ka Beranama porasla 37 odsto od prvobitne

PRATITE TVe UŽIVO