U državi u kojoj se tužilaštvo profilisalo kao politički bič u rukama aktuelne vlasti za obračun sa neistomišljenicima, ne iznenađuje što je isto nedavno odbacilo krivičnu prijavu protiv Marka Kovačevića - ocijenili su u Opštinskom odboru Demokratske partije socijalista (DPS) u Nikšiću.
Time je, podvlače oni, selektivno i pristrasno tužilaštvo pokušalo da negira istinu da je tokom obraćanja na Grahovcu, u kojem je zaprijetio da će s onima koji razmišljaju drugačije postupati kao s Turcima, Kovačević koristio govor mržnje i predmet proslijedilo Sudu za prekršaje.&nbsp;
- Pitamo se hoće li i ovog puta, i od iscenirane prekršajne odgovornosti, Marko Kovačević se spasiti na način što će zaposliti, ili je već zaposlio, supružnika postupajućeg sudije - naglasili su u nikšićkom DPS-u.
Oni su kazali da se Kovačević ranije od krivične odgovornosti zbog pokazivanja srednjeg prsta tokom intoniranja himne Crne Gore, Kovačević sačuvao tako što je zaposlio suprugu tužioca Đorojevića u lokalnoj upravi.&nbsp;
- Uprkos apelima da preispita postupanje Đorojevića u konkretnom predmetu, NVO tužilac, VDT Milorad Marković se nije pretrgao da provjeri mogućnost te vrste uticaja koji se mogao negativno odraziti na nepristrasnost i objektivnost postupajućeg tužioca, a sve iz razloga što je politički interes vlasti bio da Kovačević bude oslobođen krivičnog gonjenja - naglasili su u nikšićkom DPS-u.
Naglasili su da sad, kad je drugi predmet u kojem je trebalo utvrđivati krivičnu odgovornost prvog čovjeka Opštine Nikšić, a zbog pristrasnosti tužilaštva završio u rukama sudije za prekršaje, pozivaju Sudski savjet da preispita mogućnost Kovačevićevog uticaja na postupajućeg sudiju.
- A sve zarad stvaranja uslova u kojima će pred zakonima ove države Kovačević biti jednak kao i svaki drugi građanin, odnosno zarad obezbjeđivanja vladavine prava u pravom smislu te riječi - zaključili su u nikšićkom DPS-u.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

DPS Nikšić: Očekujemo da će sudije, za razliku od tužilaca, odoljeti pritiscima vlasti u slučaju Marka Kovačevića

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Darko Dragović kazao je da je očekivao da se predstavnici tužilaštva pojave pred Odborom za politički sistem, pravosuđe i upravu na kom je trebalo da bude održano kontrolno saslušanje o aferi Telekom.
Dragović smatra da je narod to zaslužio.
- Ako su smatrali da nije ni vrijeme, ni mjesto sa pričaju o tom krivičnom postupku, trebalo je da makar ispoštuju Skupštinu Crne Gore. Potpuno bi drugačiji odnos Skupština imala prema tužilaštvu - rekao je Dragović za TV A plus.
Na kontrolnom saslušanju o slučaju „Telekom“ nisu se pojavili vrhovni državni tužilac Milorad Marković, glavni i specijalni tužilac Vladimir Novović i postupajuća tužiteljka Ana Perović Vojinović. Vlast i opozicija osudili su ovaj potez, uz ocjenu da je posrijedi udar na parlament.
Prema riječima Dragovića, afera Telekom i afera “Ničija kuća” su dva krivična postupka koja direktno tangiraju bivšeg lidera Crne Gore Mila Đukanovića.
- Javnost je zbog toga ljuta i povrijeđena, a tu je i osjećaj nemoći jer su institucije sistema dozvolile da nemamo jedan sudski epilog oko ovih afera. Sa pravom postoji zebnja da neko nekoga čuva i da neko nekog krije - dodao je Dragović.
Ipak, poručio je da ne sumnja u rad sadašnjeg tužilaštva i cjelokupne tužilačke mreže.
- U neku ruku i razumijem njihov stav. Tu je vojna hijerarhija i nema mjesta za politiku - smatra Dragović.
Poštu su inicijativu za kontrolno saslušanje Markovića i Novovića podnijeli Dragović i njegove partijske kolege Vasilije Čarapić i Dražen Petrić, Dragović je kazao da je njihov motiv bio da daju mogućnost tužilaštvu da prikažu javnosti šta se dešavalo oko pomenute afere.
- Javnost ima pravo to da zna. Niko od poslanika nije htio da bude glasogovornik tužilaštva zato smo dali mogućnost tužilaštvu da saopšte javnosti zašto je u aferi Telekom došlo do zastare - rekao je Dragović.
Istakao je da im motiv nije bio da utiču na rad Tužilaštva.
- Nije nam padalo na pamet, niti smo imali namjeru da preispitujemo njihov rad. Nikome to nije bio cilj - uvjerava Dragović.
O obrazloženju VDT-a, u kom su predstavnici tužilaštva naveli da nisu došli na kontrolno saslušanje jer predmet “Telekom” nije pravno okončan, Dragović je kazao da se iz tog saopštenja vidi da predstavnici tužilaštva nijesu političari.
- Striktno se drže zakona i to je možda dobro, ali strah me je da su sami sebi napravili medveđu uslugu. Za dva dana ih čeka sjednica Skupštine i izvještaj o radu tužilaštva - kazao je Dragović.

Dragović: Očekivao sam Markovića i Novovića pred Odborom, narod je to zaslužio

Vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković izdao je državnim tužilaštvima obavezujuće uputstvo za postupanje u slučajevima govora mržnje i predmetima formiranim za krivična djela učinjena iz mržnje (zločin iz mržnje).&nbsp;
Kako je saopšteno iz VDT-a, uputstvo je izdato sa ciljem da se osigura djelotvorno i jednoobrazno postupanje i primjena međunarodnih preporuka na jednak postupak prema svim osobama i borbu protiv rasizma, ksenofobije, antisemitizma i netolerancije.
Uputstvom se nadležna državna tužilaštva obavezuju na postupanje u skladu sa kriterijumima Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI), Rabat akcionim planom Ujedinjenih nacija i indikatorima predrasuda.
- Prema odredbama uputstva, postupajući državni tužioci biće u obavezi da u predmetima sa elementima govora mržnje posebno cijene svako javno izražavanje ili prouzrokovanje mržnje prema određenoj grupi ili pojedincu zbog nekog njenog određenja radi stvaranja netrpeljivosti, razdora, diskriminacije i nasilja. Takođe će se cijeniti da li je došlo do raspirivanja već postojeće mržnje, vodeći računa da li se mržnja putem javnog govora razvija, jača i produbljuje - navedeno je u saopštenju VDT-a.
U prijavljenim slučajevima sa elementima mržnje, u skladu sa obavezujućim uputstvom, državni tužioci će, kako se ističe, preduzimati sve razumne korake kako bi razotkrio bilo koji motiv, odnosno okolnost iz mržnje, koji bi mogli imati ulogu u događaju.&nbsp;
- U slučajevima krivičnih djela učinjenih putem interneta, tužilaštvo će u najkraćem roku, kada za to postoji potreba, koristiti međunarodnu pravnu pomoć, radi prikupljanja neophodnih podataka. U hitnim slučajevima, kada postoji uzajamnost, zamolnice za međunarodnu pravnu pomoć biće dostavljene i posredstvom Nacionalnog centralnog biroa INTERPOL-a - naglašeno je u saopštenju.
Kako je pojašnjeno, prilikom postupanja, državni tužioci će aktivno sarađivati sa oštećenima i blagovremeno ih obavještavati o svim preduzetim radnjama.
U cilju efikasne primjene uputstva, VDT Marković je imenovao koordinatora koji će pratiti primjenu uputstva i sarađivati s relevantnim institucijama, međunarodnim organizacijama i nevladinim sektorom, o čemu će direktno izvještavati i odgovarati vrhovnom državnom tužiocu.

1250x600

1084x550

Marković izdao uputstvo tužilaštvima: Jedinstveno postupanje u slučajevima govora i zločina iz mržnje

Vlada je usvojila predloge dopuna zakona o Sudskom savjetu i sudijama i o Državnom tužilaštvu, kojima je predviđeno povećanje zarada sudijama i državnim tužiocima za 30 odsto, na telefonskoj sjednici održanoj u utorak, saopšteno je iz Vlade Crne Gore. 
 
U Predlogu zakona o dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama navodi se da sudije i predsjednici sudova imaju pravo na dodatak na funkciju u iznosu od 30 odsto visine osnovne zarade. 
 
Navodi se da taj dodatak ne isključuje pravo na druge dodatke na osnovnu zaradu u skladu sa zakonom kojim se uređuju zarade zaposlenih u javnom sektoru. 
 
U usvojenom Predlogu zakona o dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu navodi se da rukovodioci državnih tužilaštava i državni tužioci imaju pravo na dodatak na funkciju u iznosu od 30 odsto visine osnovne zarade. 
 
Dodaje se da taj dodatak ne isključuje pravo na druge dodatke na osnovnu zaradu u skladu sa zakonom kojim se uređuju zarade zaposlenih u javnom sektoru.

Vlada usvojila prijedloge za uvećanje zarada sudijama i tužiocima

Ministar pravde Bojan Božović kazao je da će Vlada tokom ove nedjelje razmatrati povećanje plata sudijama i državnim tužiocima.
- Ove sedmice pred Vladom će biti predlog izmjena više zakona kojim se predviđa povećanje osnovne zarade sudijama i državnim tužiocima za 30 odsto, počev od majske plate - naveo je Božović na Fejsbuku.
Božović je rekao i da će o detaljnom planu zvanično obavijestiti predsjednicu Vrhovnog suda Valentinu Pavličić, kao odgovor na pismo koje im je uputila 31. marta.

Božović: Vlada ove sedmice o povećanju zarada sudijama i državnim tužiocima

Evropsko javno tužilaštvo sarađuje sa Crnom Gorom i u toku su obuke crnogorskih tužilaca i policijskih službenika, kazala je evropska javna tužiteljka, Laura Koveši. 
 
Ona je za Televiziju Crne Gore pojasnila da je glavna nadležnost tog tužilaštva da istražuje pronevjeru novca Evropske unije (EU). 
 
Koveši je podsjetila da je ugovor o saradnji sa Crnom Gorom potpisan 2022. godine, navodeći da saradnja Crne Gore i Kancelarije evropskog javnog tužioca funkcioniše dobro. 
 
- Jedan od djelova aranžmana koji smo napravili tiče se obuke i podrške. Već smo počeli da obučavamo tužioce i tamošnje policijske službenike, da razmejenjujemo iskustva i dijelimo ih s njima - kazala je Koveši, prenosi Portal RTCG. 
 
Ona je istakla da je Kancelarija evropskog javnog tužioca prvo transnacionalno tužilaštvo, čija je glavna nadležnost da istražuje prevare sa novcem EU. 
 
Kao ključ za efikasnu borbu protiv korupcije, Koveši je istakla povjerenje građana, koje se, kako je naglasila, stiče efikasnim i profesionalnim radom. 
 
Prema njenim riječima, Evropsko javno tužilaštvo ima više od 2,6 hiljada istraga svake godine, a prošle godine su naložili sudijama da zaplijene više od dvije milijarde eura. 
 
- Tako da zaista doprinosimo nadoknadi štete - rekla je Koveši. 
 
Ona je naglasila da je povjerenje građana u njihov rad nešto što su postigli godinama. 
 
- A to ne možete dobiti bez ozbiljnosti, bez profesionalnosti, bez hrabrosti - navela je Koveši. 
 
Koveši je postala glavni tužilac u Rumuniji sa 36 godina, a tokom pet godina provedenih na mjestu šefice rumunske Direkcije za borbu protiv korupcije, poslala je 68 visokih funkcionera na sud, uključujući 14 aktuelnih ili bivših ministara vlade i 53 poslanika iz oba doma rumunskog parlamenta. 
 
Kazala je da je građanima bilo veoma teško objasniti kako korupcija utiče na njihove živote. 
 
- Vidimo kako korupcija, posebno sistemska, može uticati na naš svakodnevni život - rekla je Koveši, ukazujući na primjer iz iskustva Kancelarije i slučaj koji se odnosi na nesreću u Tempi u Grčkoj. 
 
Bio je to, kaže, veliki evropski projekat.
- Dosta novca je izdvojeno za popravku željezničkih stanica i pruga. A da se projekat sproveo na vrijeme i na pravi način, tragična nesreća koja se dogodila u Tempiju, mogla bi da se izbegne - kazala je Koveši. 
 
Kako je istakla, to je način na koji korupcija ili finansijski kriminal mogu čak i da ubiju. 
 
Kancelarija Evropskog javnog tužioca ima nadležnost u 24 države članice EU, ali i u trećim zemljama, poput Crne Gore, u situaciji kada se koristi novac EU i postoji potencijalna šteta za bilo koju od evropskih institucija.

Koveši: Obuke crnogorskih tužilaca i policijaca u toku

Novoizabrani rukovodioci Osnovnog državnog tužilaštva u Baru Radovan Đurišić i rukovoditeljka Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru Tijana Čelanović položili su zakletvu.
Predsjednik Tužilačkog savjeta Milorad Marković tom prilikom čestitao je imenovanima izbor na ovu odgovornu funkciju i poželio uspjeh u radu, uz uvjerenje da će postupati u skladu sa osnovnim principima nezavisnosti i nepristrasnosti.
Polaganje zakletve organizovano je u prostorijama Vrhovnog državnog tužilaštva u Podgorici.

Rukovodioci ODT-a u Baru i Kotoru položili zakletvu

Neto platu veću od 4.000 eura u januaru je primilo 29 osoba u Crnoj Gori, a na prvom mjestu je ljekar subspecijalista u barskoj Opštoj bolnici sa zaradom od 4.962 eura.
To pokazuje dokument "1.000 najvećih neto zarada u januru 2025." koji je objavilo Ministarstvo finansija.
Drugu po redu najveću platu primio je vanredni profesor Filozofskog fakulteta (4.882 eura), dok je na trećem mjestu jedan od direktora Kliničkog centra Crne Gore sa 4.646 eura neto.
Na četvrtom mjestu je redovni profesor Pomorskog fakulteta u Kotoru sa platom od 4.585 eura, a odmah iza njega direktor Kliničko-bolničkog centra Berane Milorad Magdelinić sa zaradom od 4.397.
Prate ih dva načelnika iz Kliničkog centra Crne Gore sa 4.316, odnosno 4.238 eura, te ljekar specijalista iz Kliničko-bolničkog centra u Meljinama sa 4.221 eura, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu koji je u januaru imao 4.216 eura, a šef službe u Kliničko-bolničkom centru u beranama 4.206 eura.
<h2>Tužioci i sudije</h2>
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković je na 16. mjestu sa neto platom od 4.140 eura, dok je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović 47. sa 3.767.
Sudija u Višem sudu koji postupa u predmetima organizovanog kriminala, korupcije i pranja novca, terorizma i ratnih zločina nalazi se na 86. mjestu sa platom od 3.515 eura, dok drugi prima platu od 3.341 euro, treći 3.152 eura...
Sudija Apelacionog suda koji se bavi istim predmetima prima platu od 3.155 eura.
Predsjednik Višeg suda u Bijelom Polju Milan Smolović je na 137. mjestu sa zaradom od 3.366 eura, dok je predsjednica Apelacionog suda Mirjana Popović na 147. mjestu sa platom od 3.334 eura.
<h2>Raonić zaokružuje prvih 100</h2>
Na listi je i generalni direktor Radio-televizije Crne Gore Boris Raonić sa 3.471 i on se nalazi na 100. mjestu na spisku Ministarstva finansija.&nbsp;
Raonićev pomoćnik za tehnologiju u Televiziji Crne Gore primio je platu od 2.773 eura, pomoćnik za korporativne poslove 2.651 euro, a onaj za razvoj programa 2.626 eura.
Urednik u Desku TV primio je u januaru platu od 2.500 eura.

Tamara Klikovac

Platu veću od 4.000 eura primilo 29 osoba, najveća ljekaru u barskoj bolnici

Američko tužilaštvo zatražilo je kaznu od 15 godina zatvora za bivšeg američkog senatora Boba Menendeza, nakon što je demokrata iz Nju Džerzija postao prvi zvaničnik osuđen zbog zloupotrebe pozicije lidera senatskog komiteta i prvi javni zvaničnik koji je osuđen zbog toga što je služio kao strani agent.
U dokumentima podnijetim u saveznom sudu na Menhetnu, tužioci su pozvali da se 71-godišnjem Menendezu, kada bude osuđen 29. januara, izrekne dugogodišnja zatvorska kazna, prenio je CNN.
Menendez je osuđen u julu po 16 optužbi za korupciju iznijetih nakon što je FBI tokom racije u njegovoj rezidenciji 2022. otkrio 150.000 dolara u zlatnim polugama i 480.000 dolara u gotovini, od čega su tužioci tvrdili da je veći deo mito koji su dala trojica biznismena iz Nju Džerzija koji su tražili od senatora da iskoristi svoju moć da zaštiti njihove interese i omogući im zaradu.
Kada je optužen u jesen 2023. godine, Menendez je bio predsjednik Senatskog odbora za spoljne poslove.
Kasnije te godine je bio primoran da napusti tu funkciju i u avgustu je podneo ostavku na mjesto u Senatu.
Advokati odbrane su prošle sedmice pred izricanje presude pozvali sudiju Sidneja H. Stajna da bude blag prema Menendezu, rekavši da ga je presuda lišila svake zamislive lične, profesionalne i finansijske koristi.
Dva biznismena, Vael Hana i Fred Daibes, takođe, su osuđeni zajedno sa Menendezom, dok je treći priznao krivicu i svjedočio na julskom suđenju.
Tužioci su tražili da Hana dobije najmanje 10 godina zatvora, a Daibes da provede najmanje devet godina iza rešetaka.
Tužioci su rekli da su se zločini dogodili od 2018. do 2022. godine.
U svom podnesku, tužioci su nazvali slučaj „istorijskom rijetkošću“ to što je Menendez zloupotrijebio svoju moćnu funkciju u Komitetu za spoljne poslove Senata i zato što je djelovao kao agent Egipta.
- On je korumpirano obećao da će uticati na spoljne odnose, uključujući pokušaj pritiska na saveznu agenciju koja se bavi diplomatskim pokušajima da zaštiti američka preduzeća od monopola koji je dala strana nacija jednom od njegovih saučesnika. I koruptivno je obećao da će srušiti vladavinu zakona ometanjem višestrukih krivičnih postupaka, državnih i saveznih, uključujući i uticaj na izbor glavnog federalnog službenika za sprovođenje zakona za Nju Džerziju - naveli su tužioci.
Uz Menendezovu pomoć, Hana je dobio isključivo pravo da potvrdi da je meso izvezeno u Egipat iz SAD u skladu sa islamskim prehrambenim zahtjevima.
Prema svjedočenju na suđenju, monopol koji je Hanina kompanija dobila izbacio je nekoliko drugih kompanija koje su sertifikovale izvoz govedine i džigerice u Egipat i dogodio se u periodu od nekoliko dana u maju 2019. godine.
Menendez je srpskoj javnosti poznat kao albanski lobista, koji je tražio od administracije u Vašingtonu da izvrši pritisak na Srbiju da prizna nezavisnost Kosova.
On je tokom karijere izjavljivao da je ponosan što su SAD 2008. godine među prvima priznale nezavisnost Kosova.

Tužioci traže 15 godina zatvora za bivšeg američkog senatora Menendeza

Generalni direktor Javnog servisa Boris Raonić je, nakon što se oglasilo Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, kazao da nije rekao da je tužilac koji je podnio optužni akt protiv predsjednika Savjeta RTCG Veselina Drljevića i članova Savjeta imao kontakte sa organizovanim kriminalnim grupama, već da su pojedini koji su postupali u ovom predmetu.
Podsjećamo, Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici demantovalo je navode Raonića da su tužioci koji su podnijeli optužnicu protiv predsjednika Savjeta RTCG i članova Savjeta zbog nezakonitog imenovanje Raonića na poziciju generalnog direktora, imali kontakte s kriminalnim grupama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 58.1667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fodt-demantuje-raonica-optuzni-prijedlog-nije-donijet-pod-bilo-cijim-uticajem-od-celnika-rtcg-a-se-ocekuje-povecan-stepen-odgovornosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U Tužilaštvu kažu da su neosnovane i nesitinite tvrdnje da je odluka o podnošenju optužnog prijedloga donijeta pod bilo čijim uticajem.
Sa druge strane, Raonić tvrdi da mu je izjava istrgnuta iz konteksta od strane jedne medijske kuće.
- S nevjericom čitam reagovanje Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) koje je nastalo na osnovu dezinformacija plasiranih od strane ND Vijesti, a objavljenih na njihovom portalu sinoć nakon mog intervjua na RTCG. Iako ND Vijesti, kao i uostalom svaki građanin koji ima pristup YouTube-u, posjeduju mogućnost uvida u snimak mog intervjua, iz kojeg se jasno vidi da izrečene tvrdnje nisu istinite, svjedočim tendencioznoj i namjernoj manipulaciji ovim informacijama. I ne prvi put - naveo je Raonić u reagovanju.
On pita da li je moguće da jedna ozbiljna institucija, poput ODT-a, za osnov svojih stavova uzima, kako je rekao, propagandu jednog medija, "protivno svakoj logici i pravilima profesionalnog postupanja”.
- Ovo je suštinsko pitanje, i zato ste reagovanje ove sadržine koje ste uputili meni u stvari trebali uputiti ND „Vijesti“ koje su spinovale moju izjavu. Javnosti je poznato da imate naviku da blisko sarađujete sa tim medijem i da im šaljete saopštenja i prije nego ih objavite na zvaničnom sajtu, ali ste – profesije radi i istine radi! – morali bar da odgledate emisiju ili pročitate tekst na Portalu RTCG pa da reagujete. Gospodo, ako na ovaj način prikupljate i dokaze za optužne predloge i optužnice, članovi Savjeta RTCG su još i dobro prošli. Prostim uvidom u intervju, koji i vi možete odgledati na Jutjub kanalu Javnog medijskog servisa, doći ćete do neoborivog zaključka da nisam rekao da je tužilac koji je podnio optužni akt imao kontakte sa organizovanim kriminalnim grupama, već da su pojedini tužioci koji su postupali u ovom predmetu imali takve kontakte - naveo je Raonić.
Ukoliko, kako je rekao, tužilaštvo zanima, detalji se mogu pronaći u spisima predmeta koji je ranije formiran protiv tzv. kavačkog klana.
- Ako kojim slučajem nemaju te materijale – što bi bilo apsurdno! – spreman sam da im iste dostavim. U tim materijalima nalaze se dokazi o mojim tvrdnjama. Ako ODT i dalje insistira, možemo te materijale prezentovati i javnosti, s obzirom da su detalji već poznati tužilaštvu. Da svoj posao organizujete na ispravan način, ne bi vam curile informacije i ne bi saznavali koga ste sve zvali da ohrabrujete da reaguje. Konačno, ukoliko znate svoj posao, onda znate da predmet možete formirati i po saznanjima iz medija, pa me u tom slučaju pozvati da dam izjavu, što bih veoma rado učinio - naveo je Raonić.
Kako je rekao, slanje informacija jednom mediju prije ostalih i pisanje saopštenja na osnovu njihovih interpretacija govori u prilog njegovoj tezi “o neprofesionalnosti i tendencioznosti”.
- Žalim što, poput nekih vaših prethodnika, uvlačite u ovu poziciju mlade, talentovane kolege, kojima će ova situacija ostaviti neizbrisiv pečat u budućoj karijeri, bez obzira na pravne uloge koje budu preuzimali - dodao je on.
Raonić tvrdi da Radio-televizija Crne Gore (RTCG) poštuje sve institucije države, te da je partner svim organima koji svoj posao obavljaju profesionalno i časno.
- Vaša optužba će, međutim, neminovno biti razobličena na sudu, a nakon toga ću u svakoj prilici ukazivati na ono što ste uradili. Ovo nije prvi put da se sprovode politički procesi, a svaki takav proces istorija je smjestila na svoje mjesto, što vidimo i danas u institucijama zatvorenog tipa gdje je pojedinim akterima mjesto. Iz toga razloga komunikacija sa vama će ubuduće biti onakva kakvu zaslužuju institucije koje svoj posao obavljaju na način na koji vi to činite. I na kraju nema potrebe da me ohrabrujete da podnosim krivične prijave jer moji saradnici i ja smo ovdje da istražujemo i izvještavamo, a vi da krivično gonite počinioce raznih krivičnih djela. Zato vas ovom prilikom ohrabrujem da to činite bez političkog, medijskog ili bilo kojeg drugog pritiska i uvjeren sam da ćemo biti mnogo bolje društvo u kojem se neće u strahu ili kako bi zadovoljili pojedine interesne grupe targetirati umjetnici, dobitnici trinaestojulskih nagrada, rektori, profesori i ostvareni profesionalci u svom poslu - zaključio je Raonić.

Raonić: Nijesam rekao da je tužilac koji je podnio optužni akt imao kontakte sa OKG, optužba će biti razobličena na sudu

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: tuzioci