Nedavno je podnio ostavku – nakon toga je saslušan u tužilaštvu. Dejan Vukšić, savjetnik predsjednika države koji je pred Novu godinu napustio tu funkciju, dao je u subotu izjavu Centru bezbjednosti Kotor, saznaje Televizija E.&nbsp; Nakon što je Vukšić saslušan, na potezu je Tužilaštvo koje treba da cijeni osnovanost tri krivične prijave koje je protiv njega podnijela Mirjana Pajković direktorica Direktorata za zaštitu i unapredjenje ljudskih prava i sloboda. DUGOTRAJNI SUKOB Privatni sukob dvoje državnih službenika, Vukšića, koji je kao direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost trebao da štiti sigurnost države i Pajković, koja bi trebalo da se bavi zaštitom ljudskih prava kulminirao je krajem prošle godine. Direktorica Direktorata za zaštitu i unapredjenje ljudskih prava i sloboda u krivičnoj prijavi optužila je tadašnjeg savjetnika predsjednika države Jakova Milatovića da joj je prijetio, zloupotrebljavajući službeni fiksni telefon kabineta predsjednika, a na svojim društvenim mrežama objavila je uvrjedljive i prijeteće poruke koje joj je slao. Policiji su podnešene tri krivične prijave, posljednja 5. januara zbog neovlašćene distribucije eksplicitnog sadržaja, fotografije na kojoj je Pajković. Nije do sada bilo reakcije tužilatva... PRIJAVA O VUKŠIĆEVIM ZLOUPOTREBAMA U prijavi se Pajković poziva i na Vukšićevu izjavu iz jula prošle godine za Televiziju Adria.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260118230112_e04bae95040b7e8f980044c8f78ac2f6e92df45492dd7cdfb05c08757798bf0f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260118230112_e04bae95040b7e8f980044c8f78ac2f6e92df45492dd7cdfb05c08757798bf0f" data-rendition-name="original" width="981" height="696" loading="lazy" alt="PRIJAVE ZA SADA BEZ REAKCIJE: Naslovnica krivične prijave SDT-u koju je podnijela Mirjana Pajković"> <figcaption>PRIJAVE ZA SADA BEZ REAKCIJE: Naslovnica krivične prijave SDT-u koju je podnijela Mirjana Pajković(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;- Gdje se prikupljao taj kompromitujući materijal, to nije materijal koji je kompromitujući u smislu izvršenja krivičnog djela, možda neki ljudi ne bi prosto željeli da im se znaju neke lične stvari, znate kakva je javnost oni će to malo kritički, neće da kažu pusti to što je ovaj nezakonito pribavio nego daj da ja vidim što si ti tamo radio, iako ne pričamo o stvarima koji su predmet izvršenja krivičnog djela, nego su razne stvari bile i montirane - kazao je Vukšić za tu televiziju u julu prošle godine. Očito je, kako tvdri Pajković, da dugogodišnji advokat, kasnije čelnik ANB-a i savjetnik predsjednika Milatovića pokušao da – nezakonito, a svjestan postupaka – iskoristi informacije koje je, po prirodi službe, dobijao kao čelnik Agencije.&nbsp; BRUKA U DRŽAVNOM VRHU Dejan Vukšić je od juna 2023. godine do kraja decembra 2025. godine, kada su objavljene kompromitirajuće poruke, obavljao funkciju savjetnika za bezbednost i odbranu Predsjednika države. Prethodno je od decembra 2020. godine do maja 2022.godine bio na čelu Agencije za nacionalnu bezbjednost.&nbsp; Pajković vjeruje da je položaj direktora Agencije iskoristio i određenim tehničkim sredstvima došao do pismene dokumentacije koja je zvanično bila uništena, a koja je kompromitujuća i nije predmet krivičnog djela. - Dejan Vukšić raspolagao nezakonito prikupljenim kompromitujućim materijalom koji je pribavio dok je bio direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost, što i sam priznaje u emisiji, te da je istim prijetio meni kako bi izazvao ponašanje koje njemu odgovara. Prijetio mi je uništenjem karijere i gubitkom pozicije u državnoj instituciji. Sumnjam da je zloupotrebom autoriteta koji je imao medju službenicima neovlašćeno pribavljao podatke o mom kretanju, dok su službenici Agencije za nacionalnu bezbjednost vršili nadzor nad drugim licem, i poruke koje sam razmenjivala sa tadašnjim ministrima i direktorima - navodi se u krivičnoj prijavi Pajković. SKANDAL BEZ KRAJA&nbsp; Da nije sve u uvrjedljivim i ponižavajućim ličnim porukama dvoje državnih službenika - koji bi trebalo da budu uzor a ne predmet skandala - pokazuju i navodi iz prijave protiv Vukšića u kojima Pajković navodi da je u novembru prošle godine predala kandidaturu kod presjednika države za Zaštinicu ljudskih prava i sloboda. - Služba Predsjednika države nije dala saopštenje ko su prijavljeni kandidati niti prilikom objavljivanja izabranog kandidata ko su još bili prijavljeni kandidati, čime je javnost neopravdano ostala uskraćena za informaciju i davanje podrške. Isto ukazuje da je Presjednik države bio doveden u zabludu očigleno od strane svog Savjetnika da nijesam dobar kandidat. Sumnje su potvđene njegovim nezakonitim, neovlašćenim izjavama u medijima - piše u krivičnoj prijavi. Podsjetimo, nakon što je Pajković objavila prijeteće poruke koje joj je Vukšić, savjetnik predsjednika za medije rekao da je ona bliska Kavačkom klanu i da radi za mafiju. Nepoznato je kako neko ko je bio na čelu najvažije službe za nacionalnu bezbjednost nije znao da mu intimni prijatelji rade za mafiju sve dok se nijesu počeli javno obračunavati, baš kao što je nepoznato kako je u očima Mirjane Pajković najveći gospodar Crne Gore, kako je u jednoj anketi nazvala Vukšića, stigao do progonitelja I neprijatelja. . Ili je, jednostavno, želja za funkcijama I moći pokvarila idilu među dva državna službenika?!&nbsp;

Marija Arnautović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vukšić saslušan u Kotoru nakon tri prijave Pajković, još se čeka potez tužilaštva

Beogradski službenici u Crnoj Gori, i oni u mantijama i oni u civilu, mora da su procijenili da više nema potrebe da se doma ukrivaju da im je cilj revitalizacija fašističkih i kvislinških pokreta iz sredine XX vijeka.
Dok Andrija Mandić na inostranim susretima još uvijek divani o evropskome putu Crne Gore, uz domaći aneks "ali dostojanstveno" i "uspravne kičme", očita je procjena da je biračko tijelo toliko sluđeno i neznaveno da ne samo da neće reagovati na ponižavanje antifašističkih tekovina no ni na ponižavanje slobodarske tradicije a i slobode uopšte.
Kako drugačije shvatiti procesuiranje ljudi s mirnih građanskih protesta te kriminalizaciju slobode javno izgovorene riječi i šikaniranje urednika nezavisnih medija, poput jučerašnjega saslušavanja Tinke Đuranović i telefonskoga poziva na tužilačko saslušanje Draška Đuranovića.
Dok je slučaj Milivoja Katnića još poodavno razotkrio da je crnogorsko tužilaštvo postalo servis vlasti koja se sadistički sveti čovjeku koji je prije nekoliko godina razotkrio zavjereničku i veleizdajničku ulogu onoga u čijim je rukama cjelokupna državna vlast, jučerašnji poziv Policije, po nalogu Tužilaštva, Predragu Boljeviću i Veselinu Raduloviću na saslušanje povodom govora mržnje iskazanoga kroz transparent "Ustaše i četnici, zajedno ste bježali" potvrda je metastaze velikosrpstva i fašizma u Crnoj Gori.
Ko išta zna nije mu nepoznato da su ta dva zločinačka kvislinška pokreta, iza kojih stoje klanja, masovna ubijanja, etnička čišćenja i zvjerski ratni zločini, djelovala kao nacističko-fašistička posluga na teritoriji bivše Jugoslavije ubijajući ne samo oslobodilačku partizansku vojsku no i nejač i civile.
Ko išta zna o Drugome svjetskome ratu nije mu nepoznato da se ta zločinačka banda kukavički povukla krajem rata tražeći spas kod "saveznika", a zapravo povlačeći se kao prirepak nacističke vojske, te da je u toj bježaniji bilo i paktiranja i saradnje. (Na stranu to što je u njihovim kolonama bilo i onih koji nijesu krvavili ruke i koji su bježali zbog lokalnih neprilika, a kroz čije primjere relativizatori istorije žele prikazati četnike kao nevine žrtve partizana i komunista. Ovđe je riječ o četničkome i o ustaškome pokretu.)
Dakle, u transparentu koji su gospoda Boljević i Radulović okačili povodom jučerašnjega protesta na Gorici nema ništa sporno. U njemu je lapidarno iskazana konačna istina o okupatorskim slugama iz Drugoga svjetskoga rata.
Umjesto da se Tužilaštvo i Policija bave porukama mržnje koje svakodnevno serviraju beogradski službenici u civilu i u mantijama, umjesto da se bavi povampirenjem četništva koje je sinonim za zločin na crnogorskome prostoru, umjesto da potraži kip Pavla Đurišića i prizove pravdi sve one koji ga promovišu kao heroja, oni slijede agendu Srpske crkve u Crnoj Gori, čiju je predvodnik u toku Drugoga svjetskoga rata klicao dučeu i fireru, a čiji je aktuelni predvodnik po ugledu na njega takvoga odabrao svoje duhovno ime, oni siju strah saslušanjima, privođenjima, biber sprejom i dimnim bombama onima koji Crnu Gore žele viđeti kao slobodno, prosperitetno, antifašističko, evropsko, građansko i pluralno društvo.
Da, ustaše i četnici, zajedno ste bježali. Da, sudeći po kipu Pavla Đurišića koji i danas bježi, bježanija je imanentna četnicima kad im se pokažu zubi.
Pozivamo stoga crnogorske građane da preplave društvene mreže porukom naših navijača: "Ustaše i četnici, zajedno ste bježali". A onda neka nas pozovu na saslušanja i neka se uvjere da imamo što da im kažemo.

Portal ETV

Imaju li Tužilaštvo i Policija dokaz da kvislinzi nijesu bježali nakon '44?

Ako su ljudi pozvani na odgovornost zbog transparenta: "Ustaše, četnici zajedno ste bježali" to dalje znači da fašizam postaje i formalno pravno &nbsp;predmet zaštite od strane ove države, kazao je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.
Kako je istakao Vujović, ako su ljudi pozvani na odgovornost zbog transparenta: "Ustaše, četnici zajedno ste bježali" to dalje znači da fašizam postaje i formalno pravno predmet zaštite od strane ove države.&nbsp;
- Tužilaštvo koje navodno želi da procesuira podizanje spomenika P. Đurišiću istovremeno goni ljude jer su "uvrijedili" pokret kojem je ovaj zločinac pripadao. Hoće li nas Tužilaštvo pozvati zbog govora mržnja i ako se drznemo da uvrijedimo Adolfa Hitlera? - podvukao je Vujović.
Ovo, prema njegovim riječima, više nije raspad vrjednosnog sistema već je najgora od svih distopija.&nbsp;
- Bolje reći, ovo nema ime - zaključuje Vujović na Iks mreži.&nbsp;
Podsjećamo, Predrag Boljević, penzionisani vazduhoplovni inspektor, kazao je da je njemu i arhitekti Batu Raduloviću, na zahtjev tužilaštva, danas prišao policajac i zatražio lične podatke zbog transparenta koji su postavili ispred kapije brda Gorica, na kojem piše: „Ustaše i četnici, zajedno ste bježali“.&nbsp;
Sve se odigralo uoči početka skupa koji je danas organizovala STEGA na Gorici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fzbog-transparenta-na-gorici-policija-trazila-podatke-boljevic-porucuje-ovo-je-dno-dna-ne-bojimo-ih-se&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Osuda fašizma je, po svoj prilici, za Tužilaštvo govor mržnje

Iako je bitan dio reforme tužilaštva urađen i politički uticaj na njega je slabiji nego što je bio, on i dalje postoji i ne događa se najvećim dijelom u medijima, izjavama političara ili na društvenim mrežama, već najčešće interno, putem različitih vrsta komunikacija - poručeno je sa panela „Od političkog uticaja do javnih pritisaka - koliko je tužilaštvo nezavisno“ u organizaciji Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Bivši član Tužilačkog savjeta i predsjednik UO Instituta alternativa Stevo Muk osvrnuo se na vrijeme provedeno u Tužilačkom savjetu i rekao da je najvažnija reforma tužilaštva sprovedena u periodu 2021. i 2022, i da je uprkos otporu brojnih političkih partija, dijela NVO i medija bliskim režimu, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu jedva uspio da prođe i obezbijedi većinu u Tužilačkom savjetu.
- Mi smo sve to uradili uglavnom zahvaljujući toj većini od šest članova Tužilačkog savjeta, a nekad i sa ogromnom većinom od 10 glasova kada su nam se pridružili članovi iz reda tužilaca. I dalje mislim da taj odnos snaga nije trebalo mijenjati, nije se pokazalo da smo bili marioneta politike vlasti. Ja sam neko ko nije zadovoljan onim što se nije desilo polovinom 2024, kada je izmijenjen Zakon o državnom tužilaštvu da bi se, zato što je to neko tako protumačio, uslišile sugestije Venecijanske komisije na jedan pogrešan način - rekao je on.
Istakao je da od aktuelnog vrhovnog državnog tužioca nisu dobijeni odgovori o stvarnom stanju u tužilaštvu.
- Jedan važan dio tog vremena koje smo tamo proveli u Tužilačkom savjetu obilježila je činjenica da smo imali V.D. na mjestu VDT-a i znate da smo se zalagali zajedno da imamo VDT-a u punom mandatu. Došli smo do njega spektakularnom većinom, i moje očekivanje, kao nekoga ko se zalagao za njegov izbor, bio je da dobiejm odgovor na pitanje u kakvom stanju je tužilaštvo i kakvi su tamo uslovi, koji su stvarni problemi tužilaštva, pa i oni koji se odnose na konkretne tužioce. Mi, nažalost, te odgovore nijesmo dobili - rekao je Muk.
Smatrao je, kaže, da VDT, u mjeri mogućeg, treba da ponudi ono što je transparentnost i vjerodostojnost.
- Doživio sam perfidnu opstrukciju u pokušaju da dobijem odgovore na neka važna pitanja - istakao je Muk.
Razgovor o tužilaštvu, dodao je Muk, ne može da se svede na priču o statistici.
- Možda je u 95 odsto slučajeva sve u redu, nema političkih uticaja, ekonomskih pritisaka. Ali se na pet odsto slučajeva prelama povjerenje javnosti i u tužilaštvo i sudove - naveo je on.
Govoreći o vođenju discplinskih postupaka protiv tužilaca, on je kazao da neki mehanizmi jednostavno ne funkcionišu.
On je istakao da ne vjeruje da će se disciplinski i etički postupci završiti.&nbsp;
- Znate gdje će se oni završiti, na leđima onih koji su već procesuirani, pa ćemo imati neke bolje statističke podatke - poručio je Muk.
Govoreći o vetingu, on je rekao da Crna Gora već ima dvije institucije koje se time bave - Agenciju za sprječavanje korupcije (ASK) i Agenciju za nacionalnu bezbjednost (ANB).
- E sad šta ja mislim o njima, blago rečeno da nisu na visini zadatka. U toj situaciji postoji neki paradoks, prvo je potrebno reformisati ove institucije, a onda da provjere važe za sve ljude koji ulaze u sistem, a onda za ljude koji napreduju - kazao je Muk ističući da nepovjerenje u ASK i ANB za uloge u vetingu znači da te institucije nisu reformisane do kraja.
Muk je kazao i da se političkim uticajem na tužilaštvo ne može smatrati samo ono što je javno i dostupno, već da postoji druga, kako je kazao, opasnija, vrsta uticaja.
- Mislim da se stvarni i opasni uticaj ne događa u medijima, nego se događa interno kroz neke vrste komunikacija i uticaja, kojima mi ipak ne svjedočimo. Mi vidimo ono što je u medijima, na društvenim mrežama i to kritikujemo, i to sa razlogom - navodi on.
Zamjenica Vrhovnog državnog tužioca, Jelena Đaletić podsjetila je da je Zakonom o državnom tužilaštvu, jedna od propisanih nadležnosti Tužilačkog savjeta eksplicitno navedena, a to je da Tužilački savjet razmatra pritužbe rukovodioca državnih tužilaštava i državnih tužilaca u pogledu ugrožavanja njihove samostalnosti.
- U tom pravcu je donijeta odluka na Tužilačkom savjetu da se izmijeni poslovnik o radu Tužilačkog savjeta, na način što bi se propisala jasna procedura i ovlašćenje komisije za razmatranje ove vrste pritužbi, a u konačnom i zauzimanje određenih stava od strane Tužilačkog savjeta. Upoznala bih javnost da su normirane odredbe koima je predviđeno da će Tužilački savjet zauzeti jasan stav i o tome obavijestiti javnost, kada su u pitanju ove vrste pritužbi - rekla je ona.
Kada je u pitanju integritet državnih tužilaca, ukazala je da je početkom novembra usvojen novi etički kodeks.
- Donošenje novog etičkog kodeksa, kao skup pravila i ponašanja, iniciran je i donijet kako bi se napravila jasna distinkcija između povrede pravila ponašanja od strane tužilaca, a sa druge strane disciplinskih prekršaja - navela je ona.
Predviđena su, kako kaže, i nova pravila ponašanja koja bi mogla predstavljati povredu etičkog kodeksa, jedan od tih primjer je i ponašanje na društvenim mrežama od strane nosilaca tužilačkih funkcija.
- Kada je u pitanju disciplinska odgovornost, prošle godine, kada je mijenjan Zakon o državnom tužilaštvu, unaprijeđen je disciplinski okvir, upravo iz razloga jer su rezultati u prethodnom periodu bili na nezadovoljavajućem nivou. Neka ponašanja se nisu mogla podvesti pod disciplinske prekršaje, tako da je unaprijeđen disciplinski okvir na način što su propisani novi disciplinski prekršaji sa jedne strane, a sa druge strane dato je ovlašćenje disciplinskom tužiocu da može samoinicijativno da pokreće disciplinske postupke - rekla je Đaletić.
Kad je u pitanju disciplinska i etička odgovornost, ona je istakla da je najveća odgovornost na rukovodiocima državnih tužilaštava.
<h2>Reforme će dati rezultat ako uđemo u EU</h2>
Advokat Goran Rodić smatra da će, ako se desi da uđemo u EU, reforme mogli dati rezultate.
- Kada uđemo, doći ćemo do sistema koji funkcioniše, moguće uz penele, ali doći ćemo do zelene grane. Ako budemo pružali otpor, kao što smo ga pružali, onda se bojim da će te reforme dočekati i pola vijeka - ocijenio je Rodić.
Problem je, prema njegovim riječima, što se stalno obmanjujemo i lažemo. Rodić apostrofira i problem odgovornosti, koje danas nema u državi.
- Pitanje odgovornosti koje imaš u privatnom dijelu, kada ste u državi, raspoređujete ga na sve strane i ta odgovornost koja nekada jeste postojala se negdje devedesetih promjenom ovog sistema izgubila i do danas je nismo uspostavili - naveo je Rodić.
Rodić smatra da je nesporno da je politika upravljala, kako pravosuđem, tako i školstvom i zdravstvom.
- Politika je bila iznad prava i zakona a sve po po potrebi službe. Problem je kompleksan i ja sam skloniji presjekom stanja da tvrdim da smo kao cijelo društvo bliže metastazi po problemima, nego da smo u kondiciji - ocijenio je Rodić.
Rodić je kazao da je nakon 2020. godine, nakon promjene vlasti popustio pritisak koji je, kako je kazao, funkcionisao bez greške u namjeri u kojoj je sprovođen.
- Ja u tome ne izuzimam ni svoju branšu. I komora i rukovodstvo je bilo pod tim, od 2020, popustila je ta stega, biološki su odstupili stariji i iskusniji koji su držali to, ali da biste išli naprijed, vi morate podvući crtu i reći - to ne valja - kaže Rodić.

Stvarni uticaji na tužilastvo dolaze iz manje vidljivih kanala

Crna Gora ostvarila je mjerljiv napredak u jačanju sistema krivičnog pravosuđa, a rezultati u procesuiranju organizovanih kriminalnih grupa i visoke korupcije postali su vidljivi, uz cilj da budu dugoročno održivi i sistemski utemeljeni.
To je poručeno na trećem panelu „Podizanje standarda u borbi protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije – jačanje „krivičnog lanca“ i ostvarivanje održivih rezultata“, oržanog u okviru Foruma o vladavini prava 2025, koji su organizovali Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, Vlada Crne Gore i projekat EUROL IV.
Glavni specijalni tužilac, Vladimir Novović, istakao je da je Crna Gora prepoznata u izvještaju Evropske komisije po napretku u oblastima ratnih zločina i visoke korupcije.
On je rekao da SDT ima u izvještajnom periodu iz ugla EK rekordan iznos kriminalom oduzete imovine. Ukupno, kako je rekao, blokirano je oko 64 miliona eura novca na računima kod poslovnih banaka. Pokrenuta je, ističe, 21 finansijska istraga.
Prema njegovim riječima, u izvještajnom periodu SDT je podigao 19 optužnica protiv 105 lica za najteža krivična djela organizovanog kriminala: međunarodno krijumčarenje narkotika i cigareta, kao i teška krivična djela protiv života.
- Samo u ovom izvještajnom periodu koji se poklapa sa Izvještajem Evropske komisije u optužnicama koje je podiglo SDT imamo krijumčarenje preko 100 hiljada paketa cigareta, gdje je najvjerovatnije šteta za državu nastupila u iznosu od preko 75 miliona eura, dok su procesuirane krimilnalne organizacije krijumčarile više od tri tone kokaina - kazao je Novović.
Novović je podsjetio da je SDT je prvo zauzelo stav da je SKY/ECC komunikacija pravno valjan dokaz.
- Istrajavali smo u tome i kada drugi o tome nijesu smjeli da govore. Danas je to potvrđeno i u državama EU - rekao je Novović.
On je odbacio teze da se presuda ne može zasnivati isključivo na ovakvom materijalu, naglašavajući da Zakonik o krivičnom postupku ograničenja propisuje samo u vezi sa zaštićenim svjedokom i svjedokom-saradnikom.
Novović smatra da je Crna Gora u potpunosti usvojila evropsku praksu paralelnog vođenja finansijskih i krivičnih istraga, navodeći da je pokrenuta 21 finansijska istraga protiv 137 fizičkih i tri pravna lica, uz veliki broj finansijskih izvještaja koji prate te postupke.
- Crna Gora bilježi mjerljiv napredak i institucionalni standardi su značajno podignuti. Usvojili smo evropske standarde – od dokazivanja, preko finansijskih istraga, do privremenog oduzimanja imovine. Naš cilj je da ti rezultati postanu održivi i da borba protiv organizovanog kriminala i korupcije ima trajni efekat - poručio je Novović.
Sutkinja Vrhovnog suda Crne Gore, Milenka-Seka Žižić, istakla je da borba protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije zahtijeva snažan, organizovan i kontinuirano profesionalizovan pravosudni sistem.
Govoreći o rezultatima rada, Žižić je kazala da je u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici u posljednjih pet godina zabilježen značajan obim predmeta – 215 predmeta, od kojih je 118 aktivnih, dok je tokom ove godine riješeno 47. Ona je pojasnila da veći broj spojenih predmeta pokazuje složenost slučajeva organizovanih kriminalnih grupa.
Žižić je naglasila da Specijalno odjeljenje danas ima znatno veće kapacitete u odnosu na ranije godine, navodeću da u tom odjeljenju postupa 14 sudija, što je višestruko više nego ranije.
Ipak, dodaje da broj sudija nije dovoljan sam po sebi, navodeći da su potrebni savjetnici, zapisničari, administrativna i tehnička podrška, kao i adekvatno opremljene sudnice – sve ono što čini da postupci teku efikasno i bez odlaganja.
Žižić je kazala da sudije koje postupaju u predmetima organizovanog kriminala moraju imati punu institucionalnu zaštitu.
- Sudija ne smije da ima dilemu da li ga država štiti. To preduslov da se mladi pravnici odlučuju za rad u pravosuđu i za uključivanje u najzahtjevnije oblasti - rekla je Žižić.
Ukazala je da predmeti organizovanog kriminala i korupcije zahtijevaju stalnu obuku u oblastima poput finansijske forenzike, digitalnih dokaza i međunarodne pravne pomoći, poručujući da bez kontinuiranog stručnog usavršavanja nema napretka u rezultatima.
Žižić smatra da se uspjeh ne mjeri samo brojem presuda, već i kvalitetom odluka, trajanjem postupaka, iznosom oduzete imovine i povjerenjem javnosti.
- Efikasnost nije suprotna pravičnosti, ona je njen preduslov. Kada sudovi postupaju brzo, zakonito i transparentno, šaljemo jasnu poruku o snazi pravosuđa i podižemo standarde borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije - poručila je Žižić.
V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, predstavio je rezultate koji, kako je kazao, prema ocjenama Evropske komisije, potvrđuju vidljiv napredak Crne Gore u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Istakao je da je Uprava policije u protekloj godini sprovela duboke reforme, od depolitizacije, jačanja operativne samostalnosti i restrukturiranja, do otkrivanja kriminalnih aktivnosti u sopstvenim redovima, „čime je obnovljeno povjerenje međunarodnih partnera.“
- U periodu od oktobra prošle do oktobra ove godine rasvijetljeno je 90 odsto teških krivičnih djela povezanih sa organizovanim kriminalom, uključujući sedam teških ubistava i pokušaja ubistava. Spriječeno je sedam planiranih likvidacija, a procesuirano više od 700 članova kriminalnih grupa. U borbi protiv narkotika zaplijenjeno je više od 3,5 tone droge u Crnoj Gori, dok je na međunarodnom nivou procesuirano više od 40 osoba osumnjičenih za krijumčarenje oko deset tona kokaina. Blokirana je i imovina kriminalnih struktura u vrijednosti od deset miliona eura - naveo je Šćepanović.
Poručio je da korupcija u Crnoj Gori više „nije zaštićena zona“, navodeći da je procesuirano više od 160 osoba iz oblasti ekonomskog kriminala, a ukupna šteta procjenjuje se na oko 110 miliona eura.
- Otkriveno je 123 djela utaje poreza, a šteta pričinjena budžetu je oko devet miliona eura. U oblasti pranja novca, otkrivneno je 25 krivičnih djela. U oblasti ilegalnih migracija i trgovine ljudima otkriveno je 30 krivičnih djela i procesuirana lica odgovorna za krijumčarenje između 370 i 400 migranata - rekao je Šćepanović.
Podsjetio je da je nakon perioda zastoja u međunarodnoj saradnji, Crna Gora ponovo uspostavila punu razmjenu obavještajnih podataka sa Europolom i drugim službama.
- Kao prva zemlja Zapadnog Balkana osnovala je i zajedničku operativnu sobu – SPOC 24/7, za razmjenu informacija u realnom vremenu. Formirane su i nove jedinice za kontrolu vazdušnog i pomorskog saobraćaja - rekao je Šćepanović.
Šćepanović je da je država značajno ojačala „krivični lanac“, od otkrivanja kriminala do procesuiranja, i da su ostvareni rezultati temelj za dalje podizanje standarda u borbi protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije.

Novović: SDT u bankama blokirao oko 64 miliona eura; Žižić: Specijalno odjeljenje riješilo 47 predmeta

Crnogorsko sudstvo i tužilaštvo nikada nijesu bili odlučniji u učvršćivanju institucionalne nezavisnosti i unapređenju efikasnosti, a napredak ostvaren kroz sprovođenje reformi postaje sve vidljiviji, iako prostor za napredak i dalje postoji.
To je poručeno na drugom panelu „Reforme pravosuđa – izgradnja nezavisnog, efikasnog i odgovornog sudstva i državnog tužilaštva“, oržanog u okviru Foruma o vladavini prava 2025, koji su organizovali Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, Vlada Crne Gore i projekat EUROL IV.
Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić istakla je da je sudski sistem ušao u period dubokih promjena nakon godina nedostatka sudija, velikih zaostataka i neadekvatne institucionalne podrške.
Uprkos tome, dodala je, u proteklih 11 mjeseci ostvaren je „ozbiljan pomak“.
- Umjesto prošlogodišnjih 86 odsto rješenosti predmeta, danas imamo efikasnost od 99 odsto - kazala je Pavličić.&nbsp;
Kao primjere je navela Privredni sud, Upravni sud i Vrhovni sud, u kojem je, kako je istakla, riješeno 28 odsto više predmeta nego u 2024. godini, uprkos tome što se i dalje radi u smanjenom sudijskom sastavu.
Posebno je naglasila rezultate u predmetima organizovanog kriminala i korupcije.
- U 2025. godini riješeno je 56 takvih predmeta, što je oko 20 odsto više nego prethodne godine, a očekuje se da do kraja decembra bude donijeto još osam prvostepenih presuda.Nismo zadovoljni u potpunosti, ali u jedanaest mjeseci više nije bilo moguće uraditi - poručila je Pavličić.
Ukazala je da je reforma sudstva podrazumijevala i jačanje disciplinske odgovornosti sudija, podsjećajući da je uvedena novina, uvođenje sistemskog ocjenjivanja sudija, uključujući i sudije Vrhovnog suda.
- Nisam naišla na primjer druge države u kojoj se ocjenjuju sudije Vrhovnog suda. Ali izvolimo, ocjenjivaćemo se - kazala je Pavličić.&nbsp;
Navela je da se ocjenjivanje mora vršiti isključivo u rokovima koje propisuje zakon, uz uvažavanje principa legitimnih očekivanja.
Pavličić je naglasila da reforme neće stvoriti „savršeni sistem“ do 2026/27. godine, ali da će Crna Gora ponuditi „pouzdano, odgovorno i rezultatski orijentisano sudstvo“.
- Građani i naši međunarodni partneri moraju znati da smo odlučno krenuli u isporučivanje rezultata - poručila je Pavličić, dodajući da široka podrška projektima u oblasti pravosuđa potvrđuje povjerenje partnera u započete reforme.
Vrhovni državni tužilac Crne Gore Milorad Marković kazao je da je tokom prethodne dvije godine započet proces dubokih institucionalnih promjena, čiji je cilj uspostavljanje potpuno nezavisnog i profesionalnog tužilaštva.
Ocijenio je da reforme ne mogu biti završene u kratkom periodu, ali da je najvažnije postaviti „jasne i čvrste temelje“ sistema.
- Najvažniji korak bio je promijeniti pristup i uspostaviti apsolutnu internu i eksternu nezavisnost tužilaštva - rekao je Marković, navodeći da svi postupci i odluke moraju proći kroz „filter kvaliteta“.
Marković je naglasio da nezavisnost ne znači samo zaštitu od spoljašnjih pritisaka, već i internu samostalnost svakog tužioca u donošenju odluka „bez uticaja rukovodilaca, osim u postupcima predviđenim zakonom“.
- Bez nezavisnosti tužilaštva nema ni vladavine prava - jasan je Marković.
Govoreći o odgovornosti, Marković je naglasio da je to princip koji mora biti podjednako snažan kao i nezavisnost, navodeći da je svaki tužilac odgovoran za predmet u kojem postupa, a svaki rukovodilac za efikasnost i zakonitost rada tužilaštva.
Marković je podsjetio da su u prethodnom periodu uvedena nova pravila za ocjenjivanje tužilaca, što je već dovelo do drugačijih rezultata ocjenjivanja, uključujući i veći broj ocjena „dobar“ i prvu ocjenu „nezadovoljavajući“.
On je najavio da će u saradnji sa UNDP-jem tokom 2026. biti uveden centralni informacioni sistem, koji će omogućiti efikasnije upravljanje predmetima, praćenje rada, analitičke preglede i kvalitetnije izvještavanje prema domaćim i međunarodnim institucijama.
- To će biti ključni alat za unapređenje efikasnosti, ali i kvaliteta rada tužilaštva - smatra Marković.
Državni sekretar u Ministarstvu pravde Sergej Sekulović ocijenio je da se crnogorsko pravosuđe već duži period suočava sa posljedicama dugogodišnjeg poricanja problema organizovanog kriminala i korupcije.
- Živjeli smo dugi niz godina tako što nam je pravosuđe slalo poruku da nemamo organizovanog kriminala i korupcije - poručio je Sekulović, dodajući da je tek pod pritiskom evropskih integracija i jačanjem svijesti u društvu počelo otvoreno priznavanje stvarnog stanja.
Sekulović smatra da je uprkos tome ostvaren veliki institucionalni pomak i da „danas imamo prilično solidan temelj“.
Kazao je da očekuje da će 1. januara 2027. crnogorsko pravosuđe biti dovoljno stabilno da Evropska komisija ocijeni da je država prošla najvažniji test iz oblasti vladavine prava.
Govoreći o nezavisnosti pravosuđa, Sekulović tvrdi da crnogorski sistem „nikada nije bio samostalniji od političkog uticaja“, uz napomenu da uvijek postoje pokušaji uticaja, kao i u svakoj državi.
Međutim, upozorio je na drugi rizik — zatvaranje institucija u „sopstvene bunkere“, gdje postaju nedodirljive, te je naglasio potrebu za kulturom otvorenosti.
Sekulović smatra da sada nije trenutak za radikalne poteze u sektoru, već za završetak ključnih reformi do kraja 2026. godine, nakon čega će u stabilnijem političkom okruženju biti moguće razmatrati dugoročna rješenja.

Pavličić: Imamo efikasnost od 99 odsto; Marković: Uspostavljamo apsolutnu internu i eksternu nezavisnost

Presude Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) predstavlju više od &nbsp;međunarodne obaveze države – one su ogledalo našeg sistema i jasna smjernica za unapređenje prakse, poručio je vrhovni državni tužilac Milorad Marković na okruglom stolu „Izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava u odnosu na Crnu Goru“,održanom u organizaciji Kancelarije zastupnika Crne Gore pred ESLJP, uz podršku Savjeta Evrope.
Marković je podsjetio da je donio dva uputstva u oblastima koje su u fokusu ESLJP – za postupanje u predmetima kada postoji osnov sumnje da je došlo do povrede člana 3 Konvencije (zabrana mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja) i za postupanje u predmetima pritvora. Istakao je da primjena utvrđenih standarda već daje vidljive rezultate, ali i naglasio da je pred Državnim tužilaštvom još posla kako bi se održao i potpunosti dostigao nivo zaštite koji Konvencija zahtijeva.
- Izvršenje presuda ESLJP zajednički je posao – tužilaštva, sudova, Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, policije i drugih institucija i uspjeh zavisi od njihovog usklađenog djelovanja - rekao je Marković.&nbsp;
Posebno je istakao ulogu Tužilaštva kao neposrednog nosioca procesnih radnji koje utiču na poštovanje ljudskih prava.
- Tužilaštvo je dužno da prepozna sistemske nedostatke koji su doveli do povreda Konvencije i da, u okviru svojih nadležnosti, inicira izmjene i unapređenja u radu. Kroz profesionalno postupanje i međuinstitucionalnu saradnju neophodno je mijenjati praksu kako bi se takve povrede spriječile ubuduće - poručio je VDT.
Vrhovni državni tužilac je zahvalilo Kancelariji zastupnika Crne Gore pred ESLJP na kontinuiranoj saradnji, ističući da Tužilaštvo praksu Evropskog suda, ne samo prati, već je i adekvatno primjenjuje u svakodnevnom radu.

Marković: Presude Evropskog suda smjernice za unapređenje prakse Tužilaštva

Od jula prošle godine Nevladina organizacija „Vozom kroz Crnu Goru“ pokušava da privoli crnogorske institucije da provjere fakultetsku diplomu jednog do nedavno visokopozicioniranog službenika u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore zbog sumnje da je lažna. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija uputili su ih da pokrenu postupak pred tužilaštvom, jer su oni ustanovili da je procedura nostrifikacije sporne diplome 2017. godine sprovedena zakonito. <h2>PRIJAVA TUŽILAŠTVU</h2> U martu su Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeli krivičnu prijavu protiv službenika u Željezničkoj infrastrukturi zbog sumnje da je počinio krivično djelo falsifikovanje. U prijavi su napisli da osnovano sumnjaju da je „pribavio radi upotrebe lažnu tj. neistinitu Diplomu br.633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine od strane Poslovnog i pravnog fakulteta u Beogradu, Univerzitet 'Union- Nikola Tesla', Republika Srbija i takvu lažnu tj. neistinitu javnu ispravu upotrijebio kao pravu predajući je Ministarstvu prosvjete radi priznavanja tj. nostrifikacije, dovodeći u zabludu navedeno Ministarstvo kao nadležnog organa da navedenu javnu ispravu tj. diplomu, prizna“. Terete ga da je sa lažnom diplomom zasnovao radni odnos u Željezničkoj infrastrukturi 2022. godine. Optužuju ga i da je počinio krivično djelo - navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, tako što je, kako tvrde, lažnu diplomu koristio za zasnivanje radnog odnosa kod više poslodavaca.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_09e689461d78b8d6da5ecd5a27e793049620e7d289047fd2d686b8482af84a9d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251118061156_09e689461d78b8d6da5ecd5a27e793049620e7d289047fd2d686b8482af84a9d" data-rendition-name="original" width="927" height="587" loading="lazy" alt="ODT"><figcaption>Osnovno državno tužilaštvo u PodgoriciODT</figcaption></figure>  Portalu ETV iz tužilaštva je saopšteno da je predmet još u fazi takozvanog izviđaja i da je osumnjični saslušan. - ...a preduzimaju se i druge dokazne radnje. Zavisno od rezultata sprovedenog postupka izviđaja, odnosno od pribavljenih dokaza, ovo državno tužilaštvo će donijeti odluku u predmetu, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana – odgovorili su iz podgoričkog osnovnog tužilaštva na naša pitanja. S obzirom na to da je i Ministarstvo javne uprave, odnosno Upravna inspekcija bila jedna od adresa kojima se u proteklih skoro godinu i po obratila NVO „Vozom kroz Crnu Goru“ i njih smo pitali u kojoj fazi je postupak koji su pokrenuli po inicijativi za inspekciji nadzor od 2. oktobra 2024. godine u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija u slučaju sporne fakultetske diplome, a odgovorili su da još nije okončan. - Upravna inspekcija – predmetna inspektorka je postupajući po predmetnoj inicijativi, dana 19. 08. 2025. godine sačinila Zapisnik o izvršenom vanrednom inspekcijskom nadzoru u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, br. UPIN -10-700/425/6, kojim je naložila subjektu nadzora da otkloni utvrđenu nepravilnost – kratko su odgovrili. Nijesu objasnili kakva je nepravilnost utvrđena. Dodali su i da će podnositelj inicijative „o ishodu postupanja biti obaviješten nakon što se postupak inspekcijskog nadzora okonča“. <h2>SPORNI FAKULTET</h2> U krivičnoj prijavi dostavljenoj tužilaštvu u martu, pored ostalog, piše da je službenik Željezničke infrastrukture „lažnu tj. neistinitu Diplomu br. 633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine“ dobio na Poslovnom i pravnom fakultetu Univerziteta „Union - Nikola Tesla“ u Srbiji. Ovaj univerzitet našao se u žiži nakon što je policija uhapsila 2021. godine čak 17 osoba zbog sumnje da su bile dio lanca izdavanja lažnih diploma. Tužilaštvu je u tužbi preedloženo „da se izvrši provjera prelaska državne granice Crna Gora – Republika Srbija od strane XY u periodu 'studiranja', kao i kopija radne knjižice imenovanog kao dokaz da je imenovani bio u radnom odnosu u vrijeme studiranja s obzirom da se i u Dodatku diplomi i u Zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave navodi 'Redovne studije (full time), klasično (ne na daljinu)', a i kao dokaz korišćenja falsifikovane isprave u više navrata prilikom zapošljavanja nakon njenog 'sticanja'“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_ed2049bfaf7d052b2e1dad356a89ff407d01150beef58cb4283b2189ec71727b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251118061156_ed2049bfaf7d052b2e1dad356a89ff407d01150beef58cb4283b2189ec71727b" data-rendition-name="original" width="378" height="252" loading="lazy" alt="mju"><figcaption>Upravna inspekcija još nije okončala nadzor u Ministarstvu prosvjete (Foto: Vlada)vlada cg</figcaption></figure>  Podnosilac krivične prijave ukazuje u obrazloženju da iz diplome i dodatka diplomi proizilazi da je osumnjičeni „za nepune dvije godine pohađao predavanja i položio ispite iz 23 predmeta“. - U odgovoru Poslovnog i pravnog fakulteta Univerziteta „Union Nikola Tesla“ br. PO-686 od 02. 10. 2017. dostavljenom na upit Ministarstva prosvjete Crne Gore br. UPI 636/1423/2017-1 od 21. 09. 2017, stoji da je imenovani „na osnovu uverenja o položenim ispitima, upisan školske 2015/16 godine na treću godinu osnovnih akademskih studija“…, što je, po nama, u suprotnosti sa Dodatkom diplomi gdje se navodi da je imenovani u toku studija na navedenom fakultetu pohađao predavanja i položio ispite iz četiri predmeta sa prve godine i šest predmeta sa druge godine, a pri tom je, valjda u istom periodu, pohađao predavanja i polagao ispite iz šest predmeta sa treće i sedam predmeta sa četvrte godine – piše u obrazloženju krivične prijave. Dostavili su i Potvrdu o studiranju dobijenu od Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, na osnovu rješenja o slobodnom pristupu informacijama br.01-525/1 od 24. 04. 2024. godine, u kojoj piše da je okrivljeni upisan na ovaj fakultet studijske 1997/1998. godine na osnovne akademske studije u trajanju od tri godine sa obimom 180 kredita. - Iz uvjerenja o položenim ispitima izdatom od navedenog pravnog fakulteta vidi se da je imenovani od 1998. godine do 2009. godine, tj. za 11 godina položio ispite iz ukupno 14 predmeta – piše u prijavi. - Na osnovu pribavljene dokumentacije smatramo da je Rješenje o priznavanju diplome doneseno na osnovu loše, odnosno nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja – konstatuju u prijavi. <h2>BROJNE NELOGIČNOSTI</h2> Upozoravaju i na činjenicu da je „(iz)davaocu diplome - Poslovnom i pravnom fakultetu Univerziteta 'Union-Nikola Tesla' u Beogradu, Ministarstvo prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije Beograd izdalo dozvolu za rad br.612-00-02939/2016-06 dana 15. 11. 2016.godine“, pa se, ističu, „postavlja pitanje kako je imenovani mogao da se upiše na navedeni fakultet školske 2015/2016“. Ukazuju i da je „web adresa www.fbp.edu.rs (koja je upisana na Dodatku diplomi u rubrici 6.2) nedostupna, a provjerom web adrese www.ppf.edu.rs , koja je navedena u Zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave o stečenom visokom obrazovanju u svrhu zapošljavanja u Crnoj Gori“ pojavljuje se Fakultet za industrijski menadžment koji je, kako piše, promijenio „poslovni naziv“ krajem 2016. godine u Poslovni i pravni fakultet koji je dozvolu za rad dobio 15. novembra 2016. - Dalje se, shodno navedenom aktu br. PO-686 od 02.10.2017. od strane Poslovnog i pravnog fakulteta Univerziteta „Union-Nikola Tesla“ u Beogradu, tvrdi da se imenovani školske 2015/2016 upisao na treću godinu studija, a diplomirao 07.06.2017. godine, što bi trebalo da znači da je, shodno rubrici „Pojedinosti studijskog programa i postignute ocjene“ iz Dodatka diplomi, u tom periodu odslušao i položio četiri ispita iz prve godine, šest ispita sa druge, šest ispita sa treće i sedam ispita iz četvrte. ZAISTA IMPRESIVNO! Posebno ako je u to vrijeme bio u radnom odnosu... a pri tom je pohađao „Redovne studije (full time), klasično (ne na daljinu)“, kako stoji u rubrici 4.1 Dodatka diplomi „Način studiranja“, a takođe i u njegovom zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave – piše u prijavi. Ističu i da se „postavlja pitanje kako su mu priznati ispiti iz predmeta Uvod u pravo, Osnovi ekonomije i Savremene promjene u društvu i pravo, ako ih nije položio na Pravnom fakultetu u Podgorici“. Zaključuju da se „na osnovu svega iznijetog može zaključiti da postoji osnovana sumnja da je XY svjesno pribavio lažnu Diplomu br.633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine od Poslovnog i pravnog fakulteta u Beogradu, Univerzitet „Union- Nikola Tesla“, Republika Srbija“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_84bdbc42727e1de65a2ef71358011b3dafe725b26e3283fc81a1ad70f10c8ef9.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251118061156_84bdbc42727e1de65a2ef71358011b3dafe725b26e3283fc81a1ad70f10c8ef9" data-rendition-name="original" width="850" height="528" loading="lazy" alt="MPNI"><figcaption>Ministarstvo prosvjete nije našlo ništa sporno u proceduri nostrifikacije diplome (Izvor: ZUNS) ZUNS</figcaption></figure>  U prijavi naglašavju i da su od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija obaviješteni da je utvrđeno da je „predmetno Rješenje donijeto na zakonit način, nakon provjere svih činjenica i okolnosti koje se cijene u postupku priznavanja“, pa je NVO „Vozom kroz Crnu Goru“ poučena da „ukoliko postoji osnov sumnje da predmetno lice obrazovnu ispravu steklo na nezakoniti način svako je u obavezi da saznanja o tome podijeli sa nadležnim organima kako bi isti preduzimanjem mjera i radnji iz svoje nadležnosti utvrdili postojanje bića krivičnog djela falsifikovanja isprave“. NVO je u prijavi kategorična da je Ministarstvo imalo osnova da reaguje i poništi diplomu, kako su istakli, samo na osnovu činjenice da je okrivljeni, kako to piše u priloženim dokumentima, upisao fakultet u Srbiji školske 2015/16. godine, a da je ta viskokoškolska ustanova tek krajem 2016. godine promijenila naziv u Poslovni i pravno fakultet i dobila dozvilu za rad. Prtehodno je to bio Fakultet za poslovno industrijski menadžment. - Samo ovaj detalj je bio dovoljan da se rješenje o priznavanju predmetne diplome poništi – kategorični su u prijavi. Portal ETV obratio se i službeniku Željezničke infrastrukture za kojeg NVO „Vozom kriz Crnu Goru“ tvrdi da je nostrifikovao lažnu diplomu, ali on nije odgovorio.

Kaćuša Krsmanović

Tužilaštvo istražuje slučaj lažne diplome, Upravna inspekcija još nije okončala proces nadzora nostrifikacije

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da tužilaštvo koje ne pokazuje odgovornost ne može uživati povjerenje u društvu koje teži vladavini prava. Istovremeno, odgovornost nikada ne smije ugroziti autonomiju tužioca u konkretnom postupku. Ova dva principa moraju se kontinuirano graditi i učvršćivati, kroz različite institucionalne mehanizme, a jedan od ključnih je uređivanje etičke odgovornosti tužilaca, saopštio je Ivan Vukčević, koordinator programa Ljudska prava u CGO.
"Usvajanje novog Etičkog kodeksa državnih tužilaca, početkom novembra, predstavlja važan korak u očuvanju i jačanju dostojanstva i ugleda tužilačke profesije u Crnoj Gori. Njegova sadržina i primjena imaće neposredan uticaj i na napredak u procesu pristupanja EU, posebno u dijelu ispunjavanja završnih mjerila iz poglavlja 23 koja se odnose na nezavisnost i odgovornost pravosuđa na svim nivoima", rekao je on.
Iako etička odgovornost tužilaca nekad izmiče normiranju, kaže Vukčević, moguće ju je analizirati i uporediti sa evropskim standardima i dobrim praksama, zbog čega CGO smatra da je ocjena novog Etičkog kodeksa od javnog interesa.
"U tom kontekstu, CGO pozdravlja uvođenje obaveze da se tužilac neposredno obrati Komisiji za Etički kodeks kada planira angažmane van Državnog tužilaštva, a koji mogu uticati na njegov ugled ili dostojanstvo. Za razliku od ranijeg Kodeksa, kada je tužilac o tome obavještavao svog rukovodioca, a onda rukovodilac Komisiju “ako ocijeni potrebnim”, novo rješenje je bolje jer obezbjeđuje dodatnu kontrolu i smanjuje rizik od sukoba interesa", navodi u saopštenju.
Prema njegovim riječima, pozitivna je i novina koja omogućava periodičnu reviziju i preispitivanje Kodeksa, posebno u kontekstu novih profesionalnih izazova i razvoja međunarodnih standarda, ali i uvođenje odredbe o političkoj neutralnosti tužilaca, koja može doprinijeti snažnijoj zaštiti njihove autonomije.
"CGO pozdravlja i uvođenje jasnih pravila u komunikaciji sa građanima i medijima, uključujući obavezu profesionalnog i nepristrasnog odnosa prema novinarima i medijskim kućama, posebno postupanje sa pažnjom i poštovanjem “prema svakom novinaru i medijskoj kući”. Primjena ove odredbe može biti posebno zanimljiva u slučajevima selektivnog odnosa pojedinih tužioca prema medijima", istakao je Vukčević.
Dodatno, prvi put se uvode smjernice koje se odnose na korišćenje društvenih mreža, što je, naglašava, usklađeno sa savremenim izazovima i međunarodnim praksama, jer se to, takođe, smatra javnom komunikacijom koja zahtijeva mjeru opreza i profesionalnost.
Međutim, kako dodaje, postoje neki djelovi Kodeksa koji bi mogli biti dopunjeni, kao i neke odredbe iz prethodnog Kodeksa koje su uklonjene bez jasnog obrazloženja.
Novi Kodeks izostavlja obavezu tužioca da kontinuirano unapređuje svoja teorijska i praktična znanja, kao i da prati sudsku praksu domaćih sudova i Evropskog suda za ljudska prava. Nejasno je i zašto je uklonjena obaveza da tužioci podstiču zapošljene na stručno usavršavanje, imajući u vidu važnost profesionalnog razvoja svih u tužilaštvu, a što su i dobre prakse država EU. Ova obaveza državnog tužioca dobija na značaju ako uzmemo obzir da savjetnici i ostali zapošljeni u tužilaštvu već prisustvuju značajno manjem broju obuka nego državni tužioci, a imaju veliki uticaj na rezultate rada tužilaštva i u budućnosti mogu postati državni tužioci", rekao je Vukčević.
CGO, kako je kazao, sa zabrinutošću ukazuje i na problem brisanja odredbe o odnosu sa oštećenima, jer je neophodno da Kodeks propisuje obavezu posebne pažnje prema žrtvama krivičnih djela kako bi se izbjegla sekundarna viktimizacija.
"Dodatno brine i činjenica da se neki opisi povreda Etičkog kodeksa poklapaju sa težim disciplinskim prekršajima, što može dovesti do nedosljedne primjene i mogućnosti izbjegavanja strožeg vida odgovornosti. Ovo se, na primjer, odnosi na neprimjeren odnos prema učesnicima postupka, prihvatanje poklona ili korišćenje tužilačke funkcije za ostvarivanje privatnih interesa. Takvo uređivanje je neadekvatno i CGO preporučuje da se preciznije opišu neke povrede Etičkog kodesa i disciplinski prekršaji kako bi se jasno razlikovali", naveo je u saopštenju.
Zaključno, dodaje Vukčević, CGO ocjenjuje da novi Etički kodeks državnih tužilaca predstavlja iskorak u pravcu jačanja odgovornosti i profesionalizma državnih tužilaca.&nbsp;
"No, da bi se dodatno ojačao ugled tužilaštva, potrebno je razmotriti identifikovane nedostatke i ugraditi preporuke koje CGO predlaže. Podjednako važno, ključno je osigurati dosljedan i kvalitetan rad Komisije za Etički kodeks, jer bez primjene novih odredbi borba za odgovorno i profesionalno tužilaštvo ostaje bez suštinskog efekta", zaključio je Vukčević.

CGO: Etička pravila u tužilaštvu osnažena, ali reforma tužilaštva mora ići dalje

Ako je neko iz tužilaštva uradio nešto nezakonito, treba da odgovara, bilo etički, disciplinski, krivično, i vjerujte mi, Ministarstvo pravde niti jednoj osobi u takvim radnjama neće biti saveznik. Naprotiv, poručio je ministar pravde Bojan Božović.
Božović je to istakao u pisanom odgovoru poslaniku Demokratske partije socijalista (DPS) Oskaru Huteru kojeg je interesovalo da li ministar smatra da je povrijeđen član 35 Ustava Crne Gore i ostvareno biće jednog od krivičnih djela iz Krivičnog zakonika Crne Gore (protiv sloboda i prava čovjeka i građanina, ili zloupotreba službenog položaja) time što su iz tužilaštva dostavljene telefonske, lične prepiske određenim medijima.
Podsjećamo, dio medija objavio je djelove sadržaja naredbe o sprovođenju istrage Specijalnog državnog tužilaštva protiv crnogorskog biznismena Aleksandra Mijajlovića, visokih funkcionera policije i bezbjednosnih službi Milovana Pavićevića i Draga Spičanovića, policajca Vladana Lazovića, tužiteljke Andrijane Nastić i bivšeg ministra odbrane Predraga Boškovića, zavedenu pod brojem Kti-S br. 21/25 iako je bila pod oznakom tajnosti. Naknadno su se oglasili iz SDT-a, navodeći da je postupak do 5. oktobra bio tajan, kad je skinuta oznaka tajnosti.
Huter je u pitanju, koje je bilo predviđeno da danas postavi u parlamentu, istakao da je Zakonom o krivičnom postupku, u dijelu koji se odnosi na istragu, jasno propisan postupak i ovlašćenja iz nadležnih organa.
- Ovo posebno imajući u vidu činjenicu da je postupak bio proglašen tajnim, a oznaka tajnosti skinuta sa istog ne obavještavajući advokate pritvorenih lica, koji su za skidanje oznake tajnosti saznali putem medija – naveo je Huter.
Božović je u pisanom odgovoru kazao da ne nema informaciju da su lični podaci građana nezakonito proslijeđeni medijima iz tužilaštva.
- Ja takvu informaciju nemam, a da imam, i sam bih bio u obavezi da takvo postupanje prijavim nadležnim institucijama u ciiju utvrđivanja odgovornosti. Sve dok takva tvrdnja ne bude potvrđena neću je komentarisati, baš kao što nisam komentarisao niti jedno hapšenje, niti jedno otvaranje istrage, podizanje optužnice – poručio je Božović.
<h2>Mandićevu izjavu o VDT-u doživljava kao politički stav</h2>
Odgovarajući na drugo pitanje Hutera o izjavi predsjednika Skupštine Andrije Mandića da je on bio presudan političar koji je odlučio da Milorad Marković postane vrhovni državni tužilac, Božović je rekao da je ne doživljava kao urušavanje procedura i institucije, već kao politički stav.
Na sličan način Božović kaže da je doživio pitanje poslanika DPS-a da li je Mandić svojim javnim svjedočenjem o izboru VDT-a diskreditovao sve institucije koje su učestvovale u predlaganju i izboru VDT-a, te da li je njegovo izlaganje javni uticaj na tužilaštvo i pravi pokazatelj stanja u Crnoj Gori?
- Činjenica je da se VDT bira u Skupštini Crne Gore kvalifikovanom većinom od strane poslanika, dakle nas političara. Pravo je svakog od vas da iz određenih razloga glasate za ili protiv nekog kandidata. Dobro je što je danas Crna Gora na tom nivou demokratije da javno svi 
 iznosimo stavove i što je sloboda izražavanja doprla do svih pora ovog društva, iako svi mi ponekad moramo imati i mjeru, jer ni ta sloboda nije apsolutna. Uostalom, EU je u svom posljednjem Izvještaju govorila i o tome, i kako je dobro da nekad svi malo zastanemo, jer pravosuđe nije i ne treba da bude u poziciji da nam odgovara i da komunicira uvijek na način na koji to Vi i ja činimo trenutno – zaključio je Božović u pisanom odgovoru.
<h2>Prenijeće poruku Ankari da Crna Gora ne podržava nasilje</h2>
Ministar Božović izrazio je očekivanje da će uskoro posetiti Ankatu i tom prilikom prenijeti poruku crnogorskoj dijaspori koja je, kaže, zabrinuta zbog nedavnih dešavanja u Podgorici i ksenofobnih ispada.
Božović je to saopštio u odgovoru poslaniku Bošnjačke stranke (BS) Jasminu Ćoroviću koji je pitao ministra da li planira da nešto učini po pitanju sprečavanja stvaranja, izazivanja, podsticanja i učestvovanja u “atmosferi linča”, kakvu smo nedavno imali u glavnom gradu, čiji su motivi vjerska i nacionalna netrpeljivost, ksenofobija, politički motivi i slično?
Božović navodi da se trudio da lično ne istupa u javnosti kako se njegove riječi ne bi okarakterisale kao pritisak na pravosuđe i zaštita bilo koga, dok je, podsjeća, institucionalni, ali i lični stav javno iznio i državni sekretar Sergej Sekulović, osuđujući ova dešavanja.
- Ako mislite da treba nešto da uradim, što već nijesam, otvoren sam za vaše sugestije. Naš Krivični zakonik je jedan od najstrožih u Evropi i pozivam sve koji ga primjenjuju da to čine dosljedno i nediskriminatorno. Osim toga, nadam se da ću uskoro posjetiti i Ankaru i da ću i zvanično razmijeniti iskustva i poruke sa uvaženim kolegama iz prijateljske Turske, ali i kako bih prenio poruku našoj dijaspori koja se trenutno osjeća veoma zabrinuto, da Crna Gora ne podržava nasilje, napade i atmosferu linča, i da ćemo dati institucionalni odgovor – poručio je Božović.
On je istakao dobre odnose sa Turskom i podsjetio da više od 250.000 naših građana živi u toj zemlji.
- Moramo nastaviti saradnju koja je u prethodnom periodu bila izuzetno kvalitetna, posebno u oblasti ekstradicija. Naši ljudi u Turskoj, kao i turski državljani koji poštuju zakone i propise Crne Gore, moraju se osjećati dobrodošlo i bezbjedno - zaključio je Božović.

Tamara Klikovac

Božović: Nemam informaciju da su lični podaci građana proslijeđeni medijima iz tužilaštva, ako je neko uradio nešto nezakonito treba da odgovara

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Uvaženi Okrivljeni,
Nijesam na društvenim mrežama, ali nekim čudom sve Vaše I Borisove objave dođu do mene, da ih pročitam I analiziram, pa evo da to uradim I sad, da ne narušim tradiciju koju sam uspostavila još davne prošle godine. (A koliko vidimo za uspostavljanje tradicije potrebna je samo volja.)
Elem, dođe tako do mene jedno Vaše zanimljivo smatranje o još jednom neviđenom uspjehu Javnog servisa ostvarenom zahvaljujući mudroj I nadasve promišljenoj upravljačko-uređivačkoj politici, to jest Vama I Borisu.
Da pojasnim. Naš Nelegalni, tek što se vratio sa napornog skijanja, obznanio je da je “RTCG prema najnovijem EBU izvještaju među javnim medijskim servisima sa najvećim reachom (dosegom) u Evropi”. Šta god to značilo. Stavio je on tu I neke tabelice I naravno motivacionu poruku – Idemo dalje! I, sad ide najzanimljiviji dio. U jednom od komentara neko je to pohvalio I postavio pitanje: hoće li RTCG reprizirati seriju “Božićni ustanak”? Nelegalni i da budem korektna pa da upotrijebim eufemizam – socijalno inteligentni Boris, u odgovoru, ostavio je mogućnost da će se to desiti. Međutim... Iz dubine Fejsbuka ukazaste se I Vi, po meni ničim izazvani, ali valjda željni pohvala, pa baciste smatranje:
“Upravo što smo relaksirali program od ‘ustanaka i ustanika’ i raznih ‘tema i jastrebova’ bilježimo ovakve rezultate. Okrenimo se životu i budućnosti!”
Aha, ponijelo vas, pa ishitreno, olakšaste dušu.
I, kakav zaključak možemo da izvedemo? Jedini mogući. Po Vama Božićni ustanak je “razna tema”, a svako ko se bavio ili bavi tim je jastreb?! I sve ste uspješno eliminisali, odnosno relaksirali. Na ovaj ili onaj način.
Je li tako? Očito jeste.
Jesam li iznenađena? Pa, pravo da Vam kažem i ne. Znate, onom kome su vrane prirodno okruženje, jastrebovi se često priviđaju! Uostalom, bolje da se Vi ne bavite ustancima i ustanicima. Imate Vi prečeg posla. Treba pravdat one aranžmane, da se podiže svijest makanjama da trče za loptom. Zahtjevno je to.
I još nešto, ako to već nijeste uradili, onaj spisak što ste dobili sa imenima, u Vašem citatu naznačenih kao jastreb ptice, možda najbolje da progutate. Otkud znate šta nosi vrijeme. Ali, popijte I jedan probiotik. Za svaki slučaj. Ako me razumijete šta hoću da kažem?!
E, sad, analizirajmo i Vašu parolu “okrenimo se životu i budućnosti”. Šta to u praksi znači zorno ste juče pokazali. Na svim platformama Javnog servisa tradicija koju by the way ne pamte stariji od 20 godina toliko je detaljno i pomno propraćena da čak ni zvanični sajt Crkve Srbije nije imao šta da doda. A, onaj dio slavljenja i pjevanja zločincu i koljaču, u Dnevniku je pojašnjen ležerno - jedan dio pjevao, jedan dio negodovao. I kraj. Ne treba da se bavimo “raznim temama”. Samo život i budućnost.
Nego, s obzirom na događaje koji nas očekuju - isticanje mandata, depeše iz sudstva i tužilaštva i tako to, predlažem da proaktivno djelujemo. Pošto smo okasnili za ovaj 19. januar, predlažem da već počnemo da pripremamo adekvatnu akciju za sljedeći. I da o tome blagovremeno
obavijestimo javnost. Valjalo bi. Dakle predlažem da svi djelatnici i djelatnice Javnog servisa iduće godine organizovano i obnaženo, krenu na Sastavke i ulete u ladnu Moraču. Sa Vama i Borisom na čelu. Normalno.
Crkvi bi ovo bilo milo. A što je njima milo, Vama je zeru milije. I korisnije.
I, naravno, djelatnici i rukovodeći kadar trebalo bi da imaju na sebi speedo kupajuće gaće, a djelatnice da odjenu bikini. Živahnih boja. Valjalo bi zbog kolorita, jer bi dron pratio kolonu od 800 uposlenika Javnog servisa kako organizovano baulja prema Sastavcima. Ozbiljnosti radi, bilo bi poželjno da Vi I Boris lično provjerite opremu svakog uposlenika, pa da sukladno tome odlučite ko ide u prvi, a ko u posljednji red. Vi i Boris ste u svakom slučaju na čelu kolone.
Bio bi to lijep prizor!
Priznajte, već zamišljate.
Neka Vas bog sačuva od nazeba I neka Vam podari mudrost i strpljenje, blagodarim.
Tanja Šuković, Dukljanski fanatik

Vrane i jastrebovi

Businessman Aleksandar Mijajlović continues to be held under strict conditions in the Remand Prison, the ETV portal has learned. The Podgorica-based businessman has still not been allowed walks under the same conditions as other detainees, in several different exercise yards, but instead, as we have learned, only one smaller yard has been designated for him for this activity.
Mijajlović’s conditions in the Remand Prison have been worsened for quite some time. After several reports aired on Television E and the public disclosure of the treatment of this detainee, he was summoned for a meeting with Vladimir Šćepanović, the head of the Remand Prison. According to information obtained by our portal, he was then promised that he would be allowed to take walks in five out of a total of eight exercise yards.
However, as we have learned, nothing has changed, and the order remains in force that Mijajlović is only allowed to walk in one yard, which consists of some fifty steps of a concreted surface.
For clarification, prison walks, which are allowed twice a day for 30 minutes each, can be taken in several different yards, shorter or longer, equipped with various exercise facilities.
It is symptomatic that this concerns conditions that, as a rule, belong to every detainee, yet here we are witnessing, albeit in a negative sense, special treatment of a single detainee.
This raises the question - why is someone making an effort to ensure that Mijajlović does not have decent conditions in the Prison Administration?

Mijajlović still without decent conditions in prison custody

Iako je talenat važna odskočna daska, presudan je rad kako bi djeca koja vole da crtaju postala umjetnici. To je u emisiji E-uživo kazala slikarka i likovna pedagoškinja Angelina Đoković-Janjušević, koja već godinama radi sa djecom.
- Sve je do nas – hoću ili neću. Često kažemo: ‘ja to nemam, pa neću’. Ne – hoću. I to ‘hoću’ mnogo znači u ovom poslu. Talenat jeste važan, ali se djeca, kao i odrasli, razlikuju i po tome koliko rade. Rad, rad i samo rad - istakla je ona.
Đoković-Janjušević, koja je podučavala brojne generacije djece u Nikšiću, naglašava da je odnos prema djeci od ključnog značaja, te da je davanje podstreka najvažniji dio pedagoškog rada.
- Kada se družite s djecom i primjerom pokažete kako treba da se ponašaju, oni to prate. Oni meni, s druge strane, pokazuju da ne treba da se plašim njihovog izraza i rada. Rade s ljubavlju i potpuno su posvećeni. To mi daje ogromnu satisfakciju, vraća me u mladost i daje novi polet. Djeca često i mene uče kako da budem bolja - kazala je ona.
Posebno je naglasila da je važno djeci usaditi ljubav prema umjetnosti.
- Djeci su potrebni podstrek, vjetar u leđa i aplauz, čak i kada njihov rad još nije na nivou talentovanije djece. Dijete koje tek počinje može vremenom da napravi veliki iskorak. Potrebno im je ohrabrenje i pomoć da pronađu sebe, jer su još mali da bi znali šta žele u životu - objasnila je.
Dodala je i da je početnicima najteže da savladaju crtež, ali da nakon toga sve ostalo dolazi mnogo lakše.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FZLHB1aKG3b4%3Fsi%3DvkEEOycVXXQ3rmnM&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đoković-Janjušević: Djeci treba dati podstrek i usaditi ljubav prema umjetnosti

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić razgovarao je danas u Davosu sa ministrom finanija Države Katar Ali bin Ahmed Al Kuvarijem, gdje je istaknuto da ove dvije države žele da unaprijede ekonomsku saradnju, a taj interes potvrđen je i odlukom Vlade da otvori Ambasadu Crne Gore u Državi Katar, sa sjedištem u Dohi.
Al Kuvari je, kako se navodi u saopštenju, iskazao zadovoljstvo da Katar ugosti premijera Spajića na Qatar Economic Forumu u maju ove godine.
Kako se dodaje, na sastanku je dogovorena intenzivnija saradnja sa Qatar Investment Authority (QIA) i Qatar Investment Advisory (QUAI), institucijom koja povezuje državu i privatni sektor Katara, kroz organizaciju biznis foruma.
- Takođe, paralelno se radi na sporazumima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i zaštiti investicija - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Posebno je, kako se dodje, ukazano na važnost uspostavljanja direktne avio-linije između Crna Gore i Katara odnosno između Podgorice ili Tivta i Dohe.
- Ukazano je na mogućnost da linija iz Katara pokriva cijeli region Arapskog poluostrva, imajući u vidu poziciju te države kao regionalnog čvorišta. Ističući da se Crna Gora nalazi u završnoj fazi pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom, premijer Spajić predstavio je plan razvoja i mogućnost učešća u projektima putne infrastrukture u Crnoj Gori - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Tag: tuzilastvo